Um Karakter Licnost Knjiga1

Um, karakter i linost

Elen Vajt

Naslov originala: Mind, Character and Personality

Guidelines to Mental and Spiritual Health

Ellen G. White

KNJIGA 1

2

Sadraj

PRVA KNJIGA

PREDGOVOR 5

I dio PROUAVANJE UMA

1. Vanost prouavanja uma ......................................................................................... 7

2. Hrianin i psihologija .............................................................................................. 10

3. Opasnosti u psihologiji ............................................................................................. 13

4. Duhovni uticaji i um ................................................................................................. 17

5. Fanatini um .............................................................................................................. 22

6. Zdrava normalnost .................................................................................................... 26

II dio OSNOVNI ODNOSI

7. Bolest koja poinje u umu ......................................................................................... 30

8. Religija i um .............................................................................................................. 32

9. Tvrava uma ............................................................................................................. 35

10. Razumijevanje ........................................................................................................... 38

III dio RAZVOJ UMA

11. Prouavanje Biblije i um ........................................................................................... 42

12. Marljivost .................................................................................................................. 46

13. Hrana za um .............................................................................................................. 50

14. Rad i zanimanje ......................................................................................................... 53

15. Emocionalni faktori .................................................................................................. 57

IV dio RAZVOJ LINOSTI

16. Prenatalni uticaji ....................................................................................................... 60

17. Naslee i okruenje ................................................................................................... 65

18. Sigurnost u domu ...................................................................................................... 69

19. Roditeljski uticaji ...................................................................................................... 74

20. Atmosfera u domu ..................................................................................................... 79

21. Hristos se bavi umovima ........................................................................................... 82

22. kola i uitelj ............................................................................................................ 84

V dio IVOTNA POKRETAKA SILA

23. Ljubav boanski, vjeni princip ............................................................................. 92

24. Ljubav u domu .......................................................................................................... 95

25. Ljubav i seksualnost u ljudskom iskustvu ................................................................ 98

26. Bratska ljubav ........................................................................................................... 108

27. Boja ljubav .............................................................................................................. 111

VI dio SEBINOST I SAMOPOTOVANJE

28. Samopotovanje ........................................................................................................ 115

3

29. Zavisnost i nezavisnost ............................................................................................. 118

30. Sebinost i egocentrinost ......................................................................................... 122

VII dio ADOLESCENCIJA I MLADI

31. Problemi mladih ........................................................................................................ 126

32. Opinjenost i slijepa ljubav ....................................................................................... 133

33. Opasnosti s kojima se mladi suoavaju .................................................................... 139

34. Savjest ....................................................................................................................... 144

VIII dio VODEA NAELA U OBRAZOVANJU

35. Uticaj zapaanja ........................................................................................................ 150

36. Naela motivacije ...................................................................................................... 154

37. Naela prouavanja i obrazovanja ............................................................................ 158

38. Ravnotea u obrazovanju .......................................................................................... 163

DRUGA KNJIGA

IX dio MEUSOBNI ODNOS TIJELA I UMA

39. Neophodnost skladnog djelovanja itave linosti ..................................................... 168

40. Uticaj tijela na um ..................................................................................................... 171

41. Ishrana i um ............................................................................................................... 173

42. Um i zdravlje ............................................................................................................. 178

43. Um i duhovno zdravlje .............................................................................................. 181

X dio MENTALNO ZDRAVLJE

44. Zakoni koji upravljaju umom .................................................................................... 186

45. Individualnost ........................................................................................................... 189

46. Meuljudski odnosi ................................................................................................... 193

47. Mentalna higijena ..................................................................................................... 198

XI dio EMOCIONALNI PROBLEMI

48. Krivica ....................................................................................................................... 202

49. alost ......................................................................................................................... 205

50. Nemir i zabrinutost ................................................................................................... 209

51. Strah .......................................................................................................................... 212

52. Depresija ................................................................................................................... 216

53. Sukob pozitivno i negativno .................................................................................. 223

54. Prekomjerno prouavanje ......................................................................................... 226

55. Patnja ......................................................................................................................... 228

56. Gnjev ......................................................................................................................... 231

57. Mrnja i osveta .......................................................................................................... 234

58. Vjera .......................................................................................................................... 237

XII dio PROBLEMI U PRILAGOAVANJU

59. Formiranje karaktera ................................................................................................. 243

60. Sukobljavanje i poistovjeivanje .............................................................................. 247

4

61. Vitalna funkcija Bojeg zakona ................................................................................ 250

62. Komunikacija ............................................................................................................ 255

XIII dio LINOST

63. Mata ......................................................................................................................... 261

64. Navike ....................................................................................................................... 265

65. Lijenost ..................................................................................................................... 268

66. Emocionalne potrebe ................................................................................................. 270

67. Narav ......................................................................................................................... 274

68. Drutveni odnosi ....................................................................................................... 276

69. Odbacivanje .............................................................................................................. 280

70. Kritika ...................................................................................................................... 282

71. Srea ......................................................................................................................... 285

XIV dio MISLI I NJIHOV UTICAJ

72. Navike miljenja ....................................................................................................... 290

73. Ispravno razmiljanje ................................................................................................ 294

74. Sumnja i nedoumice .................................................................................................. 297

75. Mata i bolest ............................................................................................................ 301

76. Odlunost i volja ....................................................................................................... 303

XV dio LANI SISTEMI TERAPIJE

77. Lana nauka .............................................................................................................. 308

78. Kontrola uma nad umom .......................................................................................... 311

79. Hipnotizam i njegove opasnosti ................................................................................ 314

80. Sotonina nauka o samouzdizanju .............................................................................. 319

XVI dio NAELA I NJIHOVA PRIMJENA

81. Sigurna terapija uma ................................................................................................. 323

82. Bavljenje naukom ..................................................................................................... 326

83. Gerijatrija .................................................................................................................. 329

XVII dio PRAKTINA PSIHOLOGIJA

84. Bavljenje emocijama ................................................................................................. 333

85. Savjetovanje .............................................................................................................. 336

86. Dijeljenje povjerenja ................................................................................................. 342

87. Psihologija i teologija ............................................................................................... 344

88. Negativni uticaji na um ............................................................................................. 348

89. Pozitivni uticaji na um .............................................................................................. 351

DODATAK A ................................................................................................................... 356

DODATAK B .................................................................................................................... 358

Skraenice .......................................................................................................................... 360

Indeks biblijskih citata ....................................................................................................... 362

Indeks pojmova .................................................................................................................. 366

5

PREDGOVOR

Za ivota Elen G. Vajt (1827-1915) psihologija, nauka koja se bavi ljudskim umom, njegovim moima i

funkcijama, bila je u povoju. Ipak kroz njene spise moe se nazrijeti prepoznatljiva filozofija u kojoj se jasno

oslikavaju odreene smjernice u ovoj nauci.

Svrha ove kompilacije je prikupljanje izjava Elen G. Vajt na ovom irokom, vanom i ponekad

kontraverznom polju za prikladno prouavanje. Adventisti sedmog dana i drugi sa svojim ubjeenjem da je Elen

G. Vajt pisala pod uticajem Svetog Duha cijene vostvo na tako vitalnom polju za itavo ovjeanstvo u vrijeme

kad se kole psiholoke misli razlikuju i mijenjaju.

Zdravost pogleda Elen G. Vajt na podrujima fiziologije, ishrane i vaspitanja, kao i na drugim poljima,

ve se pokazala. Nema sumnje da kako istraivanja u psihologiji i mentalnom zdravlju napreduju, njena

reputacija za postavljanje zdravih psiholokih principa jo e se vie uvrstiti. Posveenom adventisti ovo djelo,

Um , karakter i linost, dae mnoge odgovore. Sigurni smo da kako se istina bude razvijala, ovdje zauzeti

stavovi sve vie i vie e apelovati na promiljene itaoce.

U ovim okolnostima povremeno pojavljivanje izraza kao to su vidjela sam, pokazano mi je,

upuena sam, ne samo da su razumljivi nego i dobrodoli radi sigurnosti da izloeni koncepti potiu od Onoga

koji je oblikovao ljudski um.

Prilikom sastavljanja ovog materijala nije bilo nastojanja da se odvoje oni pasusi koji podravaju

poglede raznih autoriteta na polju vaspitanja i psihologije. Ovdje se ne izlau nikakvi predubijeeni pogledi

kompilatora, naprotiv, uinjen je napor da se dopusti Eleni Vajt da slobodno predstavi svoje poglede. Ovo se

postiglo izvlaenjem iz iroke zaostavtine njenih objavljenih spisa, pisanih tokom est decenija, kako su se

pojavljivali u tada tampanim knjigama, pamfletima, hiljadama lanaka u asopisima, povezanim rukopisima i

prepisci.

Veliki dio kompilacije Um, karaker i linost predstavlja opta vodea naela. Ona su proarana i

nadopunjena materijalima koji sadre praktine upute i savjete u uspostavljanju odnosa uitelja i uenika,

propovjednika i vjernika, ljekara i pacijenta, roditelja i djeteta.

Ovi savjeti koji su uglavnom bili upueni rukovodiocima, propovjednicima, ljekarima, uiteljima,

izdavaima, domaicama ili omladini, mogu u svom otkrivenju okolnosti i datih uputa, poprimiti neto od forme

istorijskih sluajeva. Panju treba usmjeriti na naela koja oni sadre.

Oigledno Elen Vajt nije pisala kao psiholog. Ona nije koristila uobiajenu terminologiju dananje

psihologije. U stvari, italac mora sa razumijevanjem pristupiti njenoj upotrebi termina psihologija,

frenologija, itd. Meutim, upueni italac bie pod dubokim utiskom njenog neobinog uvida u osnovne

principe psihologije koje ove spisi iznose na vidjelo. Konstatacije Elen Vajt o raznim aspektima uma, njegovom

vitalnom mjestu u ljudskom iskustvu, njegovim potencijalima, i iniocima koji dovode do njegovog optimalnog

funkcionisanja kako je izvueno zajedno u loginom poretku doputaju dodatan izbor posthumno izdatih knjiga

Elen Vajt. Ovo nam pomae da shvatimo ta je ovjek i da razumijemo njegov odnos sa svojim zemaljskim

okruenjem, Bogom, i univerzumom.

Prije deset godina, kad je otpoeo ovaj rad na kompilaciji, mislio se da bi ona imala najiri uticaj na one

koji se osobito bave studijama na polju mentalnog zdravlja. Otuda, praen je takav aranman da ove iskaze

naini odmah dostupnim onima koji razmatraju klasifikovana podruja. Istraitelj treba razumjeti da dok je

uinjen pokuaj da se izbjegne preobilnost koliko je to mogue, nekoliko izjava se ponavlja u razliitim

6

poglavljima iz razloga da bi se mogli nai pod raznim odgovarajuim naslovima. Sada je jasno da je ova

kompilacija od vitalnog interesa za sve adventiste i njihove prijatelje, jer svi smo ukljueni u bitku za um.

Zadatak kompilatora ograniio se na odabir materijala, stavljajui ga u ono to se ini logian redosled,

i stavljanje naslova koji uvode odabrane predmete. Uinjen je pokuaj da se ukljue sve bitne izjave u izloeni

predmet, proistekle iz viegodinje aktivne slube Elen Vajt, stiui tako preimustvo pristupa datoj taki iz svih

uglova i prezentirajui najiri mogui opseg. inei tako tu i tamo se ima ponavljanja misli u optim osnovnim

crtama to u neku ruku moe zasmetati povrnom itaocu. Meutim, paljivom prouavaocu bie dobrodola

svaka fraza koja doprinosi predmetu koji se razmatra. Tako je Um, karaker i linost donekle enciklopedijska

knjiga.

Svaki citat nosi sa sobom referencu na izvor u materijalima Elen G. Vajt, omoguujui itaocu da se u

mnogo sluajeva obrati punom originalnom kontekstu ako eli. U interesu ouvanja prostora, umetnute su opte

prihvaene skraenice djela Elen G. Vajt, iji pregled se nalazi na poslednjim stranicama ove kompilacije. U

svim sluajevima pridodat je i datum pisanja prve publikacije. Originalni izvori su dati kao primarne reference, i

ako su sada dostupni u formi knjige, pojavljuje se odgovarajua referenca tog izdanja. Kreda u Biblijskom

komentaru Adventista sedmog dana se prema dodatnim izjavama Elen G. Vajt pojavljuju na kraju svakog toma

Komentara, ili u tomu 7a ASD Biblijskog komentara.

Ogranienost prostora sprijeila je unoenje nekih predmeta koji se odnose na um kao npr ludila, itd.,

za koje upuujemo itaoca na Sveobuhvatni indeks spisa Elen G. White (Comprehensive Index to the Writings of

Ellen G. White).

Ova kompilacija je pripremljena u uredu za Zostavtinu Elen G. Vajt pod upravom Odbora za

Zostavtinu koji je po svojoj volji autorizovala Elen Vajt. Za razliku od najveeg broja kompilacija materijala

Elen G. Vajt, ovaj je prvobitno bio objavljen u privremenoj formi pod naslovom Smjernice za mentalno zdravlje

(Guidelines to Mental Health), radi testiranja u uionicama i kritikog itanja adventistikih vaspitaa, psihologa

i psihijatara. elja Odbora za zaostavtinu je bila uiniti izvjesnim da su uzete u obzir sve poznate izjave koje se

odnose na predstavljene predmete i da je aranman materijala prihvatljiv.

Povoljan odgovor iz upotrebe u uionicama i drugim mjestima osigurava mjesto ovom djelu sa mnogim

drugim posthumnim publikacijama Elen G. Vajt. Kako je sada izdato u dva dijela, ono postaje segment

popularne Hrianske kune literature.

U svom sadanjem obliku ono donekle predstavlja reviziju u odabiru tema i poboljanjima u poretku

pojavljivanja. Naslov Ljubav i seksualnost u ljudskom iskustvu je dodat. Dopunjeni su neki dodaci u

izvjesnim poglavljima, a odreena brisanja eliminisala nepotrebna ponavljanja. Stranice se nastavljaju kroz oba

dijela, a Indeks biblijskih navoda i Opti indeks nalaze se na kraju djela.

Da jasno prikazana slika velikog sukoba izmeu sila dobra i zla za kontrolu ljudskog uma upozori i

prosvijetli sve itaoce i obezbijedi sugestije i pravac za izbor onoga to e dati sigurno vostvo danas i osigurati

budue naslee u ivotu koji dolazi najozbiljnija je nada

Odbora za zaostavtinu Elen G. Vajt

Vaington, D.C.

22. mart 1977.

UM, KARAKTER I LINOST Prouavanje uma

7

I DIO

PROUAVANJE UMA

1. VANOST PROUAVANJA UMA

Najdelikatniji posao. Rad sa umovima najdelikatniji je posao u koji su se ljudi ikad

ukljuili. - 3T 269 (1873)

Poznavati zakone koji upravljaju umom i tijelom. Dunost je svake osobe, sebe radi i

ovjeanstva radi, da se informie o zakonima ivota i savjesno im se pokorava. Svako se

treba upoznati sa najudesnijim od svih organizama ljudskim tijelom. Potrebno je razumjeti

funkcije razliitih organa i njihovu meusobnu zavisnost za zdravo djelovanje svih. Treba

prouavati uticaj uma na tijelo i tijela na um, i zakone kojima se rukovode. MH 128 (1905)

Vjebati i disciplinovati um. Bez obzira ko ste...Gospod vas je blagoslovio intelektualnim

sposobnostima koje se mogu beskrajno usavravati. Razvijajte svoje talente istrajnom ozbilj-

nou. Vjebajte i disciplinujte um prouavanjem, zapaanjem i razmiljanjem. Ne moete se

sresti sa Bojim umom dok ne upotrijebite svaku silu. Mentalne sposobnosti e jaati i

razvijati se ako radite u strahu Bojem, u poniznosti, i sa ozbiljnom molitvom. Odluna

namjera uinie uda. LS 275 (1915)

Potencijal disciplinovanog uma. Mora se raditi na samodisciplini.... Prosjean um, dobro

disciplinovan, izvrie vei i sloeniji posao od najobrazovanijeg uma i najveih talenata bez

samokontrole. COL 335 (1900)

Rad sa umovima najuzvieniji zadatak. Budunost drutva ini mladost dananjice. U

njima vidimo budue uitelje, zakonodavce i sudije, voe naroda, koji odreuju karakter i

sudbinu nacije. Kako je dakle vana misija onih koji oblikuju navike i uticaj u ivotima

generacije koja dolazi.

Rad sa umovima najvei je zadatak koji je ikad povjeren ljudima. Roditeljsko vrijeme

je suvie vrijedno da bi se troilo u zadovoljavanju apetita ili trci za bogatstvom ili modom.

Bog im je metnuo u ake dragocjenu mladost ne samo da ih osposobe i nau im korisno

mjesto u ovom ivotu, ve i da ih pripreme za nebeske dvorove. HS 209, 1886. (Te 270)

Korisnost uitelja zavisi o uvjebanosti uma. Korisnost uitelja zavisi ne toliko od faktike

koliine znanja koliko o standardima kojima tei. Pravi uitelj nije ispunjen glupavim

mislima, nehatnim raspoloenjem, ili nejasnim pamenjem. Njegov ivot je ivot neprekidnog

rasta. U radu takvog uitelja postoji svjeina, oivljavajua sila, koja budi i inspirie njegove

uenike. Ed 278 (1903)

On e se boriti za najveu mentalnu i moralnu vrsnou. Poznavati sebe je veliko znanje.

Uitelj koji sebe pravilno cijeni dopustie Bogu da oblikuje i disciplinuje njegov um. I on e

priznati izvor svoje sile.... Samospoznaja vodi poniznosti i vjeri u Boga, ali ona ne zauzima

mjesto napora za samousavravanjem. Onaj ko shvata vlastite nedostatke nee aliti truda u

dosezanju najveih moguih standarda fizikih, mentalnih i moralnih kvaliteta. Niko ko se

zadovoljava niim standardom ne treba imati udijela u obuavanju mladih. Sp TEd 50, May

15, 1896. (CT 67)

3

4

5


8

Pripreme za vjenost. U svim vaim poslovima morate djelovati kao domain koji se trudi

za zemaljski rod. Naizgled on baca svoje sjeme; ali zakopano u zemlji, sjeme klija. Sila

ivoga Boga daje mu ivot i vitalnost, i vidi se prvo trava, potom klas, pa onda ispuni

penicu u klasu (Marko 4:28). Prouavaj ovaj udesni proces. Oh, ima mnogo toga za

uenje, za razumijevanje! Ako usavravamo svoje umove do vrhunca svojih sposobnosti mi

emo kroz vjenost nastaviti prouavati puteve i djela Boja i znati sve vie i vie o Njemu.

CT 252 (1913)

Nauka o hrianstvu i umu. Postoji nauka o hrianstvu koja treba prevladati nauka

toliko dublja, ira vea, od bilo koje ljudske nauke koliko su nebesa vea od zemlje. Um treba

disciplinovati, obrazovati, uvjebavati; jer ljudi moraju initi slubu Bogu na nain koji nije u

skladu sa uroenim sklonostima. esto se ivotne pripreme i vaspitanje moraju odbaciti da bi

ovjek mogao postati uenik u Hristovoj koli. Srce se mora nauiti da bude postojano u

Bogu. Stari i mladi stiu navike i oblikuju misli koje e ih osposobiti da odbiju kuanje. Oni

moraju uiti da gledaju gore. Naela Rijei Boje principe koji su visoki kao nebo i koji

vode u vjenost treba shvatiti u njihovom uticaju na svakodnevni ivot. Svako djelo, svaku

misao, svaku rije, treba uskladiti sa tim naelima. CT 20 (1913)

Napredak samo kroz sukob. Nijedna nauka ne moe se izjednaiti sa onom koja se razvija u

ivotu prouavaoca Bojeg karaktera. Oni koji postaju Hristovi sledbenici otkrivaju da su

obezbijeeni novi motivi za akciju, da narastaju nove misli, i kao posledica toga moraju

nastati nove akcije. Ali oni mogu postii napredak samo kroz borbu, jer postoji neprijatelj koji

se uvijek bori protiv njih, nudei iskuenja koja duu vode u sumnju i grijeh. Postoje

naslijeene i steene sklonosti ka zlu koje se moraju nadvladati. Apetit i udnja moraju se

staviti pod kontrolu Svetog Duha. Nema kraja ratovanju s ove strane vjenosti. Ali dok se

moraju voditi stalne bitke, moraju se takoe stei dragocjene pobjede; a trijumf nad svojim ja

i grijehom je vredniji nego um moe procijeniti. CT 20 (1913)

Dunost svakog hrianina je da razvija um. Dunost svakog hrianina je da stie navike

reda, temeljitosti i brzine u ispunjavanju zadataka. Nema opravdanja za lo rad na izgradnji

ma kojeg karaktera. Kad je neko uvijek uposlen, a rad se nikad ne okonava, to je stoga to

um i srce nijesu stupili u dejstvo. ovjek koji je spor i radi sa gubitkom mora shvatiti da te

greke treba ispraviti. On treba vjebati um u planiranju kako najbolje iskoristiti vrijeme za

osiguranje najboljih rezultata. Taktinou i metodikom neko e postii za pet sati koliko

drugi za deset.

Neki koji su zauzeti domaim poslovima uvijek su u poslu, ne zato to imaju tako

mnogo uiniti ve to ne planiraju kako da utede vrijeme. Svojim sporim, otegnutim

nainima oni prave puno posla od vrlo malo. Ali svako ko hoe moe nadvaladati te

oteavajue, usplahirene navike. On mora imati u svom poslu odreen cilj. Odredite koliko

treba vremena za dati zadatak, i onda usredsredite svaki napor prema izvrenju tog posla u

datom vremenu. Vjebanje snage volje uinie ruke spretnijim. COL 344 (1903)

Vjebati svaku snagu uma i tijela. Bog je svakom ljudskom biu dao mozak. On eli da se

to upotrijebi u Njegovu slavu.... Mi nemamo preveliku modanu mo ili sposobnost

rezonovanja. Mi trebamo ravijati i vjebati sve snage uma i tijela ljudskog mehanizma koji

je Hristos otkupio da bi ih mogli to je mogue bolje iskoristiti. Treba da inimo sve to

moemo da ojaamo te moi, jer Bogu je ugodno da postanemo to djelotvorniji saraujui sa

Njim. 1 SM 100 (Propovijed u senatorijumu Sv. Helene), June 23, 1904.

7

6


9

Kultivisan um mjera ovjeka. Nikad nemojte misliti da ste dovoljno nauili i da sada

moete umanjiti svoje napore. Kultivisan um je mjera za ovjeka. Vae obrazovanje treba se

nastaviti tokom vaeg ivotnog vijeka; svakodnevno uite i praktino primjenjujte steeno

znanje. MH 499 (1905)

Upadljiva je slinost izmeu nekultivisanog polja i neuvjebanog uma. Djeca i mladi

ve posjeduju u svojim umovima i srcima sjeme pokvarenosti, spemno da iznikne i donese

svoju izopaenu etvu; i potrebni su najvea briga i staranje u razvoju i snabdijevanju uma

dragocjenim sjemenom biblijske istine. RH, Nov 9, 1886 (HC 202)

Sticanje znanja i mentalne kulture. O pravilnoj upotrebi naeg vremena zavisi nam uspjeh

u sticanju znanja i mentalne kulture. Kultivacija razuma ne mora se omesti siromatvom,

skromnim porijeklom ili nepogodnim okruenjem.... Odluna namjera, istrajna marljivost i

briljivo ekonomisanje sa vremenom omoguie ljudima da steknu znanje i mentalnu

disciplinu koje e ih kvalifikovati za gotovo svako mjesto od uticaja i korisnosti. COL 343,

344 (1903)

Razumijevanje naina miljenja od velike vrijednosti u radu sa bolesnima. Potrebna je

velika mudrost u radu sa bolestima nastalim preko uma. Tuga, bolesno srce, obeshrabren um,

iziskuju blag tretman.... Saosjeanje i taktinost esto e donijeti veu korist bolesniku od

najvjetijeg tretmana poduzetog na hladan, indiferentan nain. MH 244 (1905)

Razumijevanje naina miljenja i ljudske prirode pomau u djelu spasenja. Rijeite se da

postanete onoliko korisni i djelotvorni koliko vas Bog poziva da budete. Budite temeljiti i

vjerni ega kod se latite. Obezbijedite sva preimustva u svom domenu za jaanje intelekta.

Neka izuavanje knjiga bude kombinovano sa korisnim fizikim radom i vjernim staranjem,

budnou i motivacijom koja obezbjeuje mudrost koja je odozgo. To e vam dati

sveobuhvatno obrazovanje. Tako ete razvijati karakter i zadobiti uticaj nad drugim umovima,

to vam omoguava da ih vodite na stazu potenja i svetosti. COL 334 (1903)

Mehaniari, zakonodavci, trgovci, ljudi svih zanimanja i profesija obrazuju se da bi

postali majstori u svom poslu. Trebaju li Hristovi sledbenici biti manje inteligentni, i dok su

predano uposleni Njemu u slubi ne biti upueni u smjernice i sredstva za koritenje?

Poduhvat zadobijanja vjenog ivota je iznad svakog zemaljskog obzira. Da bi vodili due

Isusu, mora postojati znanje o ljudskoj prirodi i mora se prouavati ljudski um. Potrebno je

mnogo paljivije razmiljanje i vatrenija molitva da bi znali kako pribliiti ljudima i enama

veliki predmet istine. 4 T 67 (1876)

Oplemenjene sile poveavaju zahtjev za nae sluenje. Kroz nedostatak rijeenosti da uzmu

uea u radu i reformi, ljudi mogu postati stereotipni na pogrenom kursu djelovanja; ili

oplemenjujui svoje snage stei sposobnost da ine najbolju slubu. Tada e se nai u

potranji ma gdje bili. Bie cijenjeni za sve ega su vrijedni. COL 344 (1903)

Mi moemo gotovo dostii prednosti anela. Gospod je dao ovjeku sposobnost za stalno

usavravanje, i obeao mu svaku moguu pomo u tom zadatku. Kroz provienje boanske

milosti moemo dosei skoro do preimustva anela. RH, June 20, 1882. (HC 218)

8

9


10

2. HRIANIN I PSIHOLOGIJA

Bog je odredio zakone uma. Onaj koji je stvorio um i odredio njegove zakone, pobrinuo se

i za njegov razvoj u skladu s tim zakonima.* - Ed 41 (1903)

Istinska naela psihologije u Svetom Pismu. Istinska naela psihologije otkrivena su u

Svetim spisima. ovjek ne poznaje sopstvenu vrijednost. On djeluje u skladu sa svojim

neobraenim temperamentom karaktera zato to ne gleda na Isusa, Zaetnika i Svritelja svoje

vjere. Onaj ko dolazi Isusu, ko vjeruje u Njega i uzima ga za primjer, shvata znaenje rijei:

Onima dade silu da postanu sinovi Boji....

Oni koji prolaze kroz iskustvo istinskog obraenja shvatie, ivo zapaajui, svoju

odgovornost prema Bogu u radu na izgradnji vlastitog spasenja sa strahom i drhtanjem, svoju

odgovornost da okonaju oporavak od gube grijeha. Takvo iskustvo vodie ih da se ponizno i

vjerno uzdaju u Boga. MS 121, 1912. (ML 176)

Um posveen Bogu skladno se razvija. Bog uzima ljude kakvi jesu i vaspitava ih sebi za

slubu ako mu se hoe predati. Duh Boji, primljen u duu, oivljava sve sposobnosti. Pod

vostvom Svetog Duha um koji je bezrezervno posveen Bogu skladno se razvija i ojaan je u

razumijevanju i ispunjavanju Bojih zahtjeva. Slab, neodluan karakter se mijenja u vrst i

postojan. Neprekidno posveenje uspostavlja tako blizak odnos izmeu Isusa i Njegovih

uenika da hrianin postaje poput svog Uitelja u karakteru. On ima jasnije, ire poglede.

Njegova pronicljivost je otrija, njegov sud uravnoteeniji. Na taj nain ojaan je

ivotodavnom silom Sunca pravednosti da je sposoban da donosi mnogi rod Bogu na slavu.

GW 285, 286 (1915)

Nauka o istom hrianskom ivotu. Nauka o istom, zdravom, doslednom hrianskom

ivotu stie se prouavanjem Rijei Gospodnje. To je najvee obrazovanje koje jedno

zemaljsko bie moe stei. To su pouke koje uenici u naim kolama trebaju nauiti, kako bi

mogli istupiti sa istim mislima i bistrim umovima i srcima, pripremljeni za uspon na ljestvici

progresa i upranjavanja hrianskih vrlina. Ovo je razlog zato elimo povezanost naih

ustanova i senatorijuma sa kolama. Tim institucijama treba upravljati u jednostavnosti

jevanelja datog u Starom i Novom Zavjetu. MS 86, 1905.

Okrueni atmosferom mira. Svima koji su pod Bojom obukom potrebni su tihi asovi za

zajednicu sa vlastitim srcem, sa prirodom i sa Bogom.... Mi ponaosob moramo uti Njegov

govor srcu. Kad se utia svaki drugi glas, i u miru ekamo pred Njim, tiina due ini jasnijim

glas Boji. On nam nareuje: Utolite i poznajte da sam Ja Bog.... Usred guve i napora

intenzivnih ivotnih aktivnosti onaj ko je tako osvjeen bie okruen atmosferom svjetlosti i

mira. On e primiti dar i fizike i mentalne snage. MH 58 (1905)

Hristova religija djelotvoran lijek. Sotona je uzronik bolesti, a Veliki Ljekar ratuje protiv

njegovog djela i sile. Bolesti uma svugdje prevlauju.... Nevjernici su se koristili najveim

brojem ovih nesrenih sluajeva [meu kojima su porodine traume, kajanje zbog grijeha,

strah od vjenog pakla, i drugo to dovodi do neuravnoteenosti uma] pripisujui ludilo

religiji; ali to je teka kleveta za koju e morati odgovarati. Hristova vjera, daleko od toga da

bude uzronikom ludila, jedan je od najdjelotvornijih ljekova protiv njega; jer ona je mono

umirenje za nerve. 5T 443, 444 (1885)

* PRIMJEDBA: Postoji savren sklad izmeu Biblije i prave nauke. Psihologija je nauka i prouava um i ljudsko

ponaanje.

10

11

12


11

Ulazak u podruje mira. Kad iskuenja navale na vas, kad brige, tekoe i tama okrue

vau duu, pogledajte na mjesto gdje ste poslednji put vidjeli svjetlost. Odmarajte se u

Hristovoj ljubavi i pod Njegovom zatitnikom brigom.... Ulazei u zajednicu sa Spasiteljem,

mi ulazimo u podruje mira. MH 250 (1905)

Sve pretjerane brige uklonjene. Kad ljudi polaze na svakodnevni mukotrpan rad, kao i kad

su zaokupljeni molitvom, kad lijeu nou, i kad ujutro ustaju, kad bogata piruje u svojoj

palati, ili kad siromah okuplja svoju djecu u oskudnoj kuici, sve to njeno prati nebeski Otac.

Nijedna suza nije se prolila koju Bog nije zapazio. Nema osmjeha koji On nije obiljeio.

Kad bi u ovo sasvim vjerovali, svaka pretjerana briga bila bi otjerana. Nai ivoti ne bi

bili tako ispunjeni razoarenjem kao sada; jer sve bi, veliko ili malo, bilo stavljeno u Boje

ruke koji nije zbunjen mnotvom briga ili savladan njihovom teinom. Stoga trebamo uivati

odmor due koji je mnogima dugo bio nepoznanica. SC 86 (1892)

Vjebati duu disciplinom. Hriani, da li se Hristos otkriva u vama? Moramo raditi na

izgradnji zdravih tijela i snanih umova koja se nee lako iznuriti, umova koji e se nadvisiti

do uzroka i posledice svakog uinjenog pokreta. Tada smo na pravom putu da podnesemo

tekoe kao dobri vojnici. Potrebni su nam umovi koji mogu uoiti tekoe i nositi se sa njima

sa mudrou koja dolazi od Boga, koji se mogu rvati sa tekim problemima i pobijediti ih.

Najtei problem je raspeti sebe, podnijeti tekoe duhovnih iskustava, vjebati duu strogom

disciplinom. To moda nee isprva donijeti najvee zadovoljstvo, ali kasnije e imati za

posledicu mir i sreu. Lt 43, 1899.

Hristos ima mo da okrijepi i obnovi. I dok Hristos otvara ovjeku nebo, ivot koji On daje

otvara ovjekovo srce k nebu. Grijeh ne samo da nas odvaja od Boga ve unitava u ljudskoj

dui i elju i sposobnost da Ga upoznamo. Cijelo to djelo zla ponitava Hristova misija. On

ima silu da ukrijepi i obnovi sposobnosti due paralizovane grijehom, pomraen um,

iskvarenu volju. On nam otvara bogatstva univerzuma, a s Njime je data i sila da se ta blaga

prepoznaju i prisvoje. Ed 28, 29 (1903)

Pod Bojom ili sotonskom kontrolom. Sotona vri kontrolu svakog uma koji nije odluno

pod kontrolom Duha Bojeg. Lt 57, 1895 (TM 79)

Svaki grijeh koji se gaji slabi karakter. I neka sebi ne laskaju da e se grijesi koje gaje due

vremena moi brzo ostaviti. Nije tako. Svaki grijeh koji se gaji slabi karakter i jaa naviku, a

rezultat su fizike, mentalne i moralne izopaenosti. Vi se moete pokajati od zla koje ste

inili, i stati na prave staze; ali karakter vaeg uma i vaa prisnost sa zlom oteae vam

razlikovanje izmeu dobra i zla. Kroz formirane loe navike, Sotona e vas iznova napadati.

COL 281 (1900)

Psiholoke kvalifikacije uitelja. Navike i naela uitelja treba smatrati ak od vee

vanosti od njegovih knjikih kvalifikacija. Ako je iskren hrianin, osjeae potrebu

jednakog interesa za fiziko, metalno, moralno i duhovno vaspitanje svojih uenika.

Da bi vrio pravilan uticaj, on treba da ima savrenu kontrolu nad sobom, i srce obilno

ispunjeno ljubavlju prema uenicima, koja e se oitovati u pogledima, rijeima i djelima. On

treba da ima vrstinu karaktera, i tada e moi oblikovati umove svojih uenika i istovremeno

ih uputiti u nauku. Rano vaspitanje mladih uglavnom oblikuje njihov karakter za ivot. Oni

koji rade sa mladima moraju biti vrlo briljivi u podsticanju umnih kvaliteta, da bi bolje znali

kako da usmjeravaju njegove moi kako bi se one ispoljile na najveu moguu korist. 3T

135 (1872)

13

14


12

ovjek postaje novo stvorenje. Ljudi moraju postati podanici Hristovog carstva. Kroz

boansku silu koja im se daje, moraju se vratiti svojoj odanosti. Preko zakona i prirodnih

resursa Bog uspostavlja nebesku komunikaciju sa ovjekovim duhovnim ivotom, koja je u

svom djelovanju zagonetna kao dejstvo vjetra (Jovan 3:7, 8). Hristos je objavio: Moje

carstvo nije od ovoga svijeta (Jovan 18:36). I dok peati svoje uticaj na zemaljskim vlastima,

ne moe se oduzeti ni najslabiji otisak od njih bez kvarenja boanskog oblija.

Tako je karakter Bojeg djela na ljudskom srcu duhovan i svako ko ga prima postaje

novo stvorenje bez unitavanja ili slabljenja neke sposobnosti koju je Bog dao ovjeku. To

isti svaku osobinu pogodnu za vezu sa boanskom prirodom. Ono to je roeno od Duha je

duh, a kad se ovjek rodi odozgo, nebeski mir natapa duu. MS 1, 1897. (SpTBC [No. 3] 8,

9)

Dobro iskljuuje loe. Roditelji, vi ste jedini koji odluujete da li e umovi vae djece biti

ispunjeni oplemenjenim mislima ili iskvarenim osjeanjima. Vi ne moete njihove aktivne

umove odravati nezaokupljenim, niti moete odstraniti zlo. Samo ulivanjem ispravnih naela

moete iskljuiti pogrene misli. Sve dok roditelji ne posiju sjeme istine u srca svoje djece,

neprijatelj e sijati kukolj. Dobre, jasne upute jedina su preventiva protiv poplave zla koja

kvari dobre manire. Istina e tititi duu od beskrajnih iskuenja koja se moraju presresti.

CT 121 (1913)

Moj je samo jedan dan. Dan za danom svi mi se moramo uvjebavati, disciplinovati i

vaspitavati za korisnost u ovom ivotu. Samo jedan dan razmislite o vome jedan dan je

moj. Dau sve od sebe u tom jednom danu. Upotrijebiu svoj dar govora na blagoslov nekom

drugom, kao pomonik, utjeitelj, primjer koji e Gospod moj Spasitelj odobriti. Vjebau se

u strpljenju, ljubaznosti, uzdrljivosti, da bi se mogle u meni danas razviti hrianske vrline.

Svako jutro posvetite sebe duu, tijelo i duh Bogu. Utvrdite navike posveenja i

vjerujte sve vie i vie u svog Spasitelja. Moete s punim povjerenjem vjerovati da vas

Gospod Isus voli i eli da rastete do Njegove visine karaktera. On eli da rastete u Njegovoj

ljubavi, da napredujete i jaate u svoj punini boanske ljubavi. Tada ete stei znanje o

najveoj vrijednosti za vrijeme i za vjenost. Lt 36, 1901. (HP 227)

Kako se moe razviti dobro uravnoteen um. Rad je blagoslov. Nemogue je da uivamo

zdravlje bez rada. Sve sposobnosti treba iskoristiti u cilju pravilnog razvoja, i da bi mukarci i

ene mogli imati dobro uravnoteene umove. 3T 154, 155 (1872)

Znanje i nauka moraju se oivotvoriti Svetim Duhom. Samo kad se dovedu pod punu

kontrolu Duha Bojeg ovjeiji talenti se korisno ispoljavaju do krajnjih granica. Shvatanja i

naela religije prvi su koraci u sticanju znanja i lee na samom temelju istinskog vaspitanja.

Znanje i nauka moraju se oivotvoriti Duhom Bojim da bi sluili plemenitim ciljevima.

Samo hrianin moe pravilno iskoristiti znanje. Nauka, da bi se potpuno usvojila, mora da se

posmatra sa stanovita religije. Tada bi svi slavili Boga nauke. Srce koje je oplemenjeno

milou Bojom najbolje moe shvatiti stvarnu vrijednost obrazovanja. Boje osobine koje se

vide u Njegovim stvaralakim djelima mogu se cijeniti samo kad imamo znanje o Stvoritelju.

Uitelji moraju biti upoznati ne samo sa teorijom istine ve moraju posjedovati

eksperimentalno znanje o putu svetosti da bi vodili mlade na izvore istine, Jagnjetu Bojem

koje je uzelo grijehe svijeta. Znanje je sila na dobro kad se sjedini sa istinskom pobonou.

dua ispraenjena od svoga ja bie oplemenjena. Hristovo nastavanje u srcu vjerom uinie

nas mudrim u Bojim oima. MS 44, 1894.

15

16


13

Cijelo bie otvoreno iscjeljujuem posredovanju Neba. Hristos je izvor ivota. Ono to

mnogima nedostaje je jasnije znanje o Njemu; njima je potrebno strpljivo i ljubazno, ali

ozbiljno poduavanje kako se cijelo bie moe irom otvoriti za iscjeljujue posredovanje

Neba. Kad svjetlost Boje ljubavi obasja mrane odaje due, uznemirenost, klonulost i

nezadovoljstvo e prestati, i radost i zadovoljstvo dati podstreka umu a zdravlje i energija

tijelu. MH 247 (1905)

Blagodati se ne razvijaju u jednom trenutku. Dragocjene blagodati Svetog Duha se ne

razvijaju u jednom trenutku. Hrabrost, duhovna sila, smjernost, nepokolebljiva vjera u Boju

mo da spase, stiu se viegodinjim iskustvom. ivotom svetog nastojanja i nepokolebljivom

privrenou pravdi djeca Boja peate svoju sudbinu. MH 454 (1905)

3. OPASNOSTI U PSIHOLOGIJI

Sotona prouavalac uma. Hiljadama godina Sotona je eksperimentisao osobinama ljudskog

uma, i dobro ga upoznao. Svojim lukavim postupcima u ovim poslednjim danima on vezuje

ljudski um sa svojim vlastitim, ispunjavajui ga svojim mislima, a to djelo vri na tako varljiv

nain da oni koji prihvataju njegovo vostvo ne znaju da su voeni njegovom a ne svojom

voljom. Veliki varalica nada se da tako smete umove ljudi i ena da se nita ne uje sem

njegova glasa. Lt 244, 1907. (MM 111)

Sotona majstor lukavstva. Sotona neprekidno nastoji da utie na ljudske umove svojim

lukavstvima. On je obdaren vrhunskim umom, koji mu je dao Bog, ali obesastio je sve te

plemenite sposobnosti suprostavljajui se i ignoriui savjete Najviega. ST, Sept 18, 1893

(HC 210)

On dolazi preruen. Sotonini planovi i zamisli nameu nam se sa svih strana. Mi moramo

zauvijek zapamtiti da nam on dolazi preruen, prikrivajui svoje motive i karakter

iskuenjima. On dolazi u haljinama svjetlosti, naizgled odjeven u odjeu istog anela, tako

da ne moemo zapaziti da je to on. Treba da budemo veoma obazrivi i briljivo razmotrimo

njegove planove, da ne bi bili prevareni. MS 34, 1897. (HC 88)

Zloupotreba nauke utie na um. U ovim danima kad se skepticizam i nevjerstvo esto

pojavljuju pod platom nauke, moramo biti nadasve oprezni. Preko ovih sredstava na veliki

protivnik obmanjuje hiljade i dovodi ih u potinjenost svojoj volji. Preimustvo koje stie od

ovih nauka, nauka koje se odnose na ljudski um, je ogromno. Na taj nain, kao zmija,

neprimjetno se uvlai da pokvari djelo Boje.

Ovaj Sotonin pristup kroz te nauke je dobro osmiljen. Preko kanala frenologije,

psiholigije i mesmerizma*, on neposrednije pristupa ljudima ovog narataja i djeluje sa onom

* PRIMJEDBA: U ovom iskazu koji je objavljen u asopisu Signes and Times (Znaci vremena) 6. novembra

1884, g-a Vajt je izvukla i donekle pojasnila iskaz prvobitno objavljen u RH, Feb 18, 1862, sada i u

Svjedoanstvima za Crkvu, Vol 1, str. 290-302.

Pozivanje na frenologiju, psihologiju i mesmerizam, kako je ovdje kombinovano, opisuje nain na koji Sotona

stie prednost nad ljudskim umom, moe se initi malo nejasnim onome ko nije blizak literaturi tog vremena i

njenom naglasku. Nauni radovi posveeni psihologiji i lijeenju bolesti nosili su oglasne spiskove na poleini

informiui javnost o dostupnoj literaturi. Jedno takvo djelo, Prirunik za lijeenje vodom (The Water Cure

17

18

19


14

silom koja karakterie njegove napore blizu svretka vremena probe. Tako se truju umovi

hiljada ljudi i odvode u nevjerstvo.

Dok se vjeruje da jedan ljudski um na tako udesan nain utie na drugi, Sotona, koji

je spreman da iskoristi svako preimustvo, uvlai se i djeluje na sve strane. I dok se oni koji

su se posvetili ovim naukama uzdiu do neba zbog velikih i dobrih djela koja su ih afirmisala,

oni malo znaju kakvu silu na zlo odgajaju; ali to je sila koja e jo raditi sa znacima i lanim

udima sa svakom prevarom nepravde.

Zanemarivanje molitve navodi ljude da se oslanjaju na sebe i sopstvenu snagu i otvara

vrata iskuenjima. U mnogim sluajevima mata se zarobljava naunim istraivanjem, a

ljudima se preko savjesti laska o vlastitoj moi. Nauke koje se bave ljudskim umom veoma se

uzdiu. One su dobre same po sebi, ali ih Sotona koristi kao mona sredstva da obmane i

uniti due. Njegova umjea se prihvataju kao da su sa Neba i na taj nain on prima

oboavanje, to godi njegovu ukusu. Svijet, koji pretpostavlja da e mu frenologija i

ivotinjski magnetizam* biti od velike koristi, nikad nije bio tako iskvaren kao sada. Kroz te

nauke, unitava se estitost i polau temelji spiritizma. ST, Nov 6, 1884. (2SM 351, 352)

Njegovo djelo u skretanju (odvraanju) ovjejeg uma. Sotona je uao i postavio se

izmeu Boga i ovjeka. Njegovo djelo je u odvraanju ljudskog uma, i on baca svoju tamnu

sjenku preko naih puteva tako da ne moemo shvatiti razliku izmeu Boga i moralne tame i

pokvarenosti i mnotva bezakonja koja su u naem svijetu. Dakle ta nam je initi u vezi sa

tim? Hoemo li dopustiti da tama ostane? Ne.

Postoji jedna sila ovdje za nas koja unosi svjetlost neba u na mrani svijet. Hristos je

bio na nebu, i On e donijeti svjetlost neba, rastjerujui tamu i unosei svjetlost svoje slave.

Tada emo vidjeti, usred pokvarenosti i skrnavljenja i razvrata, svjetlost neba.

Mi ne moramo ostati u pokvarenosti koja je u ljudskom rodu, i uvijek je imati pred

sobom na umu. Mi je ne moramo posmatrati.... ta da inimo? ta je na zadatak? Vidite

kakvu nam je ljubav dao Otac (1 Jovanova 3:1). MS 7, 1888.

Lukave insinuacije nasuprot otvorenom, drskom napadu. Kad Sotona preduzme drzak i

otvoren napad na hrianstvo, to hrianina smjesta dovodi kraj nogu svog Monog

Oslobodioca, koji jedini moe natjerati neprijatelja u bjekstvo. Ali on obino ne postupa tako.

Manual), na 284 strane, koje je 1850 objavila izdavaka kua Fowlers&Wells, sadralo je listu od ezdeset pet

razliitih djela o fizikom i mentalnom zdravlju, od kojih su dvadeset tri bile posveene frenologiji, psihologiji,

mesmerizmu i vidovitosti. Ovdje emo iznijeti nekoliko djela sa spiska.

Elementi ivotinjskog magnetizma ili Proces i praktina primjena za ublaavanje ljudskih patnji 12.50 $

Porodine pouke o frenologiji i psihologiji (platno u jednoj knjizi, bogato ilustrovano) 2.00 $

Fascinacija ili Filozofija armiranja (Magnetizam). Ilustruje principe ivota. Ilustrovano. 40$

Predavanja o filozofiji mesmerizma i vidovitosti sa uputima u njene procese i praktinu primjenu. 25$

Psihologija, ili nauka o dui sa skicama nervnog sistema. Joseph Haddock, MD. 25$ Frenologija i Sveto Pismo (prikaz njihovog sklada). John Pierpont. 12.50$

Filozofija elektrine psihologije John Bover Dods. 50$

U knjizi Silvestera Grejema (Sylvester Graham) od 650 stranica, Predavanja o nauci ljudskog ivota (1865), sa

Biografskim dogodovtinama autora, reklamirana su mnoga od ovih istih djela, ovaj put grupisana i

razmjetena pod naslovima kao: Radovi na frenologiji, Lijeenje vodom ili Vodena kura, Mesmerizam

psihologija, itd. U vezi sa osam stranica na raun ivota Silvestera Grejema gotovo itava jedna strana je

posveena opisu frenologije. Tako je Elen Vajt pisala o stvarima koje su u to vrijeme bile vrlo dobro poznate

javnosti. Kompilatori

21

20


15

On je lukav i zna da je za njega najdjelotvorniji nain da postigne svoje zamisli doi jadnom,

palom ovjeku u obliku anela svjetlosti. Tako preruen on radi na umu da ga odmami sa

pravog puta. On je uvijek gajio ambicije da falsifikuje Hristovo djelo i utvrdi vlastitu mo i

zahtjeve. On navodi obmanute smrtnike da Hristova djela i uda objanjavaju na naunim

principima, i ini da im ona izgledaju kao rezultat ljudske vjetine i moi. U mnogim

umovima on e na taj nain na kraju unititi svu pravu vjeru u Hrista kao Mesije, Sina Bojeg.

ST, Nov 6, 1884.

Mladi umovi njegov poseban cilj. Poseban Sotonin zadatak u ovim poslednjim danima je da

posvoji umove mladih, pokvari njihove misli, i raspali njihove strasti. Svi moralni inioci su

slobodni, i kao takvi moraju se uvesti u pravi tok. Und MS 93 (HC 337)

Sotona kontrolie um kojim ne upravlja Sveti Duh. Malo ih vjeruje da je ovjeanstvo

potonulo tako duboko kao to jeste, ili da je tako potpuno ravo, tako uasno suprostavljeno

Bogu kao to jeste. Tjelesan (ulan) um je u neprijateljstvu sa Bogom, jer se ne pokorava

zakonu Bojem, niti zaista moe (Rimljanima 8:7).

Kad um nije pod direktnim uticajem Duha Bojeg, Sotona ga moe oblikovati kako

eli. On e ostrastiti sve sile razuma koje kontrolie. On je dijametralno suprostavljen Bogu u

ukusima, pogledima, prednostima, simpatijama i antipatijama, izboru stvari i zanimanja; on

ne nalazi zadovoljstva u onom to Bog voli ili odobrava, ve uiva u onim stvarima koje On

prezire; stoga podrava kurs koji je uvredljiv za Njega.

To dovodi do sukoba sa onima koji pokuavaju ii putem Gospodnjim. Oni koji se

suprostavljaju istini e nazivati svjetlost tamom, a tamu svjetlou; dobro zlom, a zlo

dobrim. Lt 8, 1891.

Od Adamovog vremena do sada. Sotona je bio na kormilu, upravljajui ga dokle je zadobio

vlast nad svim ljudskim umovima koji su primili lai kojim je prevarena Eva i zatim

iskoritena kao posrednik da namami Adama na grijeh. Sotona odrava svoje varljivo djelo na

ljudskim umovima od tog dana do sada. MS 19, 1894.

Oni koji znaju istinu su poseban cilj. Sotona potajno radi da zbuni umove onih koji znaju

istinu dovodei ih u zabludela osjeanja i pogrene primjere. Ukoliko se ne pokaju i obrate,

oni koji ive podijeljenim ivotom, javno sluei Gospodu a istovremeno pravei i iznosei

sopstvene planove planove koji usporavaju djelo za koje je Hristos dao ivot da ga dovri

bie prevareni od neprijatelja dua. Lt 248, 1907.

Sotona odvraa umove kontraverznim predmetima. On [neprijatelj] uiva kad su umovi

skrenuti na bilo koji predmet kojim moe ostvariti podjelu osjeanja ili odvesti na narod u

sukob. MS 167, 1897.

Jedan um gospodari drugim. Sotona esto nalazi mono sredstvo na zlo u sili kojom jedan

ljudski um moe vriti uticaj na drugi ljudski um. Ovaj uticaj je tako zavodljiv da osoba koja

se njime oblikuje esto nije svjesna njegove sile. Bog mi je naredio da govorim protiv ovog

zla. Lt 244, 1907. (2SM 352)

Sila na dobro, sila na zlo. Uticaj uma na um, tako snana sila na dobro kad je posveen,

podjednako je snaan na zlo u rukama onih koji se suprote Bogu. Ovu silu Sotona je koristio u

djelu ulivanja zla u umove anela, i uinio je da sve to izgleda kao da trai dobro za

univerzum. Kao pomazani heruvim, Lucifer je bio visoko uzdignut; bio je veoma voljen od

strane nebeskih bia, a njegov uticaj nad njima bio je snaan. Mnogi od njih su sluali njegove

sugestije i vjerovali njegovim rijeima. I posta rat na Nebu; Mihailo i aneli Njegovi borie

23

22


16

se protiv adaje; i bori se adaja i njeni aneli, i ne nadvladae, niti im se vie nae mjesta na

nebu (Otkrivenje 12:8). Lt 114, 1903. (7 BC 973).

Umu jednog ovjeka ne treba vjerovati. Umu jednog ovjeka i sudu jednog ovjeka nije se

smjelo vjerovati, jer bili su u pitanju suvie veliki interesi, i on nije slobodan od ljudskih

slabosti i ljudskih pogreaka.... Ne postoji nijadan ovjeiji um tako savren da nema

opasnosti od njegovih polazita iz pogrenih pobuda, posmatranja stvari sa pogrenog

stanovita. Lt 41, 1891.

Sotona traga za neopreznim umovima. Sotona vreba da zatekne um u trenutku nepanje, i

tako ga posvaja. Mi ne treba da smo neupueni u njegove planove, niti trebamo biti

nadvladani njegovim zamislima. On je zadovoljan slikama koje ga predstavljaju kao da ima

rogove i kopita, jer je inteligentan; jednom je bio aneo svjetlosti. MS 11, 1893.

Zli aneli pokuavaju unititi ovjekovu volju. Ako im se dopusti, zli aneli e obraivati

[osvajati i kontrolisati] umove ljudi sve dok ne izgube vlastitu misao ili volju. MS 64, 1904.

Jedina sigurnost u otporu. Naa jedina sigurnost je u nedavanju mjesta avolu; jer njegove

sugestije i ciljevi uvijek su da nas iskvari i odvrati od oslanjanja na Boga. On se preobraava

u anela istoe da bi mogao, kroz svoja varljiva iskuenja, predstaviti svoje zamisli na takav

nain da ne moemo razlikovati njegove obmane. to mu se vie predajemo, to e monije

biti njegove prevare nad nama. Opasno je polemisati ili pregovarati sa njim; jer za svaku

prednost koju mu pruamo, on e zahtijevati vie.

Naa jedina sigurnost je u odlunom odbacivanju prvog nagovjetaja pretpostavke.

Bog nam je dao milost kroz Hristove zasluge dovoljnu da se suprostavimo Sotoni i budemo

vie nego pobjednici. Protivljenje je uspjeh. Protivite se avolu, i pobjei e od vas.

Protivljenje mora biti odluno i vrsto. Mi gubimo sve to smo stekli ako se protivimo danas

da bi se predali sjutra. RH, Apr 8, 1880. (HC 95)

Izbjegavanje samopouzdanih djela. Postoje oni koji se nepromiljeno stavljaju u poloaj

opasnosti i izlau iskuenjima, iz kojih trae Boje udo da ih izvede nepovrijeene i

neokaljane. To su djela samopouzdanja s kojima Bog nije zadovoljan. Sotonino kuanje

Spasitelja svijeta da se baci sa vrha hrama bilo je odluno doekano i odbijeno. Arhineprijatelj

je naveo Boje obeanje kao jemstvo da bi Hrist mogao to uiniti sa sigurnou na osnovu

obeanja. Isus je doekao ovo kuanje Pismom: Pisano je,... Ne kuaj Gospoda Boga

svojega. Na isti nain Sotona podstrekava ljude da idu na mjesta gdje Bog to od njih ne trai,

izlaui Sveto Pismo da opravda svoje sugestije. RH, Apr 8, 1880. (HC 95)

Istinska vjera i pretpostavka. Boja obeanja nijesu nam data da na njih brzopleto

polaemo pravo, da nas tite dok nepromilejno srljamo u opasnost, krei prirodne zakone ili

zanamarujui mudrost i rasuivanje koje nam je Bog stavio na raspolaganje. To nije prava

vjera ve pretpostavka (uobrazilja)....

Sotona nam pristupa sa svjetovnom au, bogatstvom, i zadovoljstvima ivota. Ta

iskuenja su prilagoena ljudima svih poloaja i poziva, odvodei ih od Boga da slue vie

sebi nego svom Stvoritelju. Sve ovo dau tebi, rekao je Sotona Hristu. Sve ovo dau tebi,

govori Sotona ovjeku. Sav ovaj novac, ovu zemlju, svu ovu mo, slavu i bogatstvo dau

tebi; a ovjek je opinjen, prevaren i podmuklo odmamljen u propast. Ako se prepustite

svjetovnosti srca i ivota, Sotona je zadovoljan. Lt 1a, 1872. (HC 93)

Zli aneli ili Boji aneli kontroliu ljudske umove. Zli aneli ili Boji aneli kontroliu

umove ljudi. Nai umovi se predaju Bojoj kontroli ili kontroli sila tame; i bie bolje da se

24

25


17

danas zapitamo gdje stojimo da li pod krvlju poprskanom zastavom Kneza Emanuela ili pod

crnim barjakom sila tame. MS 1, 1890 (6BC 1120)

Samo ako se predamo. Sotona ne moe doticati um ili intelekt ukoliko mu ga ne predamo.

MS 17, 1893. (6 BC 1105)

Neophodan jasan uvid. Neophodan je jasan duhovni vid da bi prepoznali razliku izmeu

kukolja i penice, izmeu Sotonine nauke i nauke Rijei istine. Hristos, Veliki Ljekar, doao

je na na svijet da da zdravlje, mir i savrenstvo karaktera svima koji Ga primaju. Njegovo

jevanelje ne sastoji se od spoljanjih metoda i djela kroz koja se zla nauka moe predstaviti

kao veliki blagoslov pokazavi se nakon toga velikim prokletstvom. Lt 130, 1901. (HC 109)

Molitva e odoljeti protiv Sotone. Molitva vjere je velika sila jednog hrianina i sigurno e

odoljeti protiv Sotone. Ovo je razlog zato on uliva sumnju da nam molitva nije potrebna. On

mrzi ime Isusa, naeg Zastupnika; i kad mu ozbiljno dolazimo za pomo, Sotonina vojska je

uzbunjena. Ako zanemarujemo upranjavanje molitve, to dobro slui njegovom cilju, jer tada

se spremnije prihvataju njegova lana uda. Kad nije uspio iskuati Hrista, on postavlja svoja

kuanja pred ovjeka. 1T 296 (1862)

4. DUHOVNI UTICAJI I UM

Religija i zdravlje. Lina vjera od najvee je vanosti. Jovan je pisao Gaju: Ljubazni, elio

bih iznad svega da moe napredovati i biti zdrav, kao to je tvojoj dui dobro (3 Jovanova

2). Tjelesno zdravlje uveliko zavisi od zdravlja due; stoga bilo da jedete ili pijete, ili drugo

ta inite, inite sve na slavu Boju. Lina vjera otkriva se ponaanjem, rijeima i djelima.

Ona podstie rast do krajnjeg savrenstva i polae pravo na hvalu Gospodnju. Da budete

ispunjeni u Njemu (Koloanima 2:10). Lt 114, 1901.

ista vjera donosi spokojstvo, staloenost i snagu. ista i neokaljana vjera nije osjeaj, ve

injenje djela milosti i ljubavi. Ova vjera je neophodna za zdravlje i sreu. Ona ulazi u

oskrnavljeni hram due i biem izgoni grene uljeze. Zauzevi presto, ona sve posveuje

svojim prisustvom, osvjetljavajui srce sjajnim zracima Sunca pravednosti. Ona otvara

prozore due ka nebu, putajui svjetlost Boje ljubavi. S njom dolaze spokojstvo i

staloenost. Fizika, mentalna i moralna snaga raste, zato to atmosfera neba kao iva,

djelotvorna sila ispunjava duu. Hristos se useljava unutra, nada slave. RH, Oct 15, 1901

(WM 38)

Bog je izvor ivota i radosti. Bog je izvor ivota i svjetlosti i radosti u univerzumu. Kao

sunevi zraci, kao bujice vode koje teku sa ivog izvora, blagoslovi dolaze od Njega za sva

Njegova stvorenja. I gdje god je ivot od Boga u srcima ljudi, on e se izlivati na druge u

ljubavi i blagoslovima. SC 77 (1892)

Sve prima ivot od Boga. Sva stvorena bia ive voljom i silom Bojom. Ona su primaoci

ivota od Sina Bojeg. Ma koliko sposobni i talentovani, ma kako bile velike njihove

sposobnosti, oni se iznova ispunjavaju ivotom od Izvora svega ivota. On je izvor, vrelo

ivota. Jedino Onaj koji ima besmrtnost, koji nastava u svjetlosti i ivotu, mogao je rei:

Imam vlast poloiti svoj ivot, i imam vlast opet ga uzeti. MS 131, 1897. (5BC 1113)

26

27

28


18

Sotona koristi uticaj uma na um. Zbaen sa neba Sotona je uspostavio svoje carstvo na

ovom svijetu, i otada neumorno nastoji da odvue ljudska bia od njihove vjernosti Bogu. On

koristi istu silu koju je koristio na nebu uticaj uma na um. Ljudi postaju kuai svoje brae.

Gaje se snana, iskvarena sotonska osjeanja, i ona vre prinudnu, neodoljivu silu. Pod

uticajem tih osjeanja, ljudi se meusobno povezuju u drutva (saveze), u trgovake unije i u

tajna udruenja. U svijetu su na djelu sile koje Bog nee jo dugo tolerisati. Lt 114, 1903.

Svrha Sotoninih prouavanja je iskoritavanje sila za sebine ciljeve. Sotona ima mree i

klopke, kao lovake zamke, pripremljene da due uhvate u zamku. Svrha njegovog

prouavanja je da ljudi iskoriavaju svoje Bogom date moi za sebine ciljeve umjesto da ih

potine proslavljanju Boga. Bog je postavio ljude za djelo koje e im donijeti mir i radost i

predoiti im vjenu dobit; ali Sotona eli da usredsredimo svoje napore na ono to nam ne

koristi, na ono to je propadljivo. RH, Sept 1, 1910. (HC 200)

Prestup nije donio novi poredak sila i strasti. Ne mislimo da je od Adamovog prestupa Bog

dao ljudskim biima novi poredak snaga i strasti, jer onda bi izgledalo da se Bog umijeao da

usadi grene sklonosti u ljudski rod. Hristos je otpoeo svoje djelo obraenja im je ovjek

napravio prestup, da bi kroz poslunost Bojem zakonu i vjeru u Hrista opet zadobili Boje

oblije. MS 60, 1905.

Svako mora izabrati jednu od dvije zastave. To je velika borba. To su dvije velike sile

suprostavljene jedna drugoj, Knez Boji, Isus Hrist, i knez tame, Sotona. Odigrava se otvoreni

sukob. Postoje samo dvije grupe na svijetu, i svako ljudsko bie svrstae se pod jednom od

dvije zastave, zastavom kneza tame ili zastavom Isusa Hrista. Lt 38, 1894.

Grijeh obuhvata cijelo bie. Grijeh obuhvata cijelo bie, a tako djeluje i milost. Lt 8,

1891.

udljivo srce je to to odvlai sposobnosti due. Svi koji izuavaju nauku o spasenju

moraju biti pokorni uenici u Hristovoj koli, kako bi hram due bio mjesto za nastavanje

Najviega. Ako hoemo uiti od Hrista, dua se mora isprazniti od svih svojih tatih stvari, da

bi Hristos mogao utisnuti svoje oblije u dui. Lt 5, 1898. (HC 105)

Krst daje pravi nivo ljudskom umu. ta daje pravi nivo ljudskom umu? Golgotski krst.

Gledanjem na Isusa, Zaetnika i Svritelja nae vjere, sve elje za proslavljanjem sebe polau

se u prainu. Tada dolazi, dok gledamo gore, duh samoponiznosti koji uzdie skromnost i

smjernost uma. Dok posmatramo krst, osposobljeni smo da vidimo divnu pripravu koju je

donio svakom vjerniku. Bog u Hristu... ako se pravilno sagleda, donijee ravnoteu ljudskom

uzdizanju i ponosu. Nee biti samouzvisivanja, ve istinska skromnost. Lt 20, 1897. (HC

114)

ovjek je upotpunjen u Hristu. Hristos je doveo svoje uenike u ivu zajednicu sa sobom i

Ocem. Kroz rad Svetog Duha na ljudskom umu, ovjek se ispunja u Hristu Isusu. Zajednica

sa Hristom omoguuje lanac jedinstva koji imamo jedni sa drugima. Ova zajednica je

najubjedljiviji dokaz svijetu o Hristovoj veliini i snazi, Njegovoj moi da ukloni grijeh. MS

111, 1903. (5BC 1148)

Samo Bog moe uzdii ovjeka do moralnog dostojanstva. Vrijednost ovjeka kako ga Bog

cijeni je kroz zajednicu sa Hristom, jer Bog je Jedini koji moe uzdii ovjeka na ljestvici

moralnog dostojanstva kroz Hristovu pravednost. Svjetska ast i svjetska veliina samo su

one vrijednosti koje im je ovjekov Stvoritelj dodijelio. Njihova mudrost je ludost, njihova

snaga slabost. Lt 9, 1873. (HC 149)

29

30


19

Sebinost i njeni plodovi. Sebinost je bit izopaenosti, i zato to su se ljudska bia predala

njenoj sili, vidljiva je danas u svijetu suprotnost vjernosti Bogu. Narodi, porodice i pojedinci

ispunjeni su eljom usredsreivanja na sebe. ovjek udi da vlada nad svojom sabraom.

Odvajajui se u svom egoizmu od Boga i svoje sabrae, on slijedi svoje neobuzdane sklonosti.

On radi kao da dobro drugih zavisi od njihove potinjenosti njegovoj pomoi. RH, June 25,

1908. (CS 24)

Pobjeda se moe zadobiti. Kroz oplemenjivanje pravih naela, ovjek moe zadobiti

pobjedu nad sklonostima ka zlu. Ako je posluan Bojem zakonu, osjeanja se vie ne

izopauju i krive, sposobnosti se vie ne kvare i slabe iskoritavanjem na objektima koji su

tipini u odvoenju od Boga. U i kroz milost koju je Nebo dalo, rijei, misli i snage mogu se

oistiti; moe se oblikovati novi karakter, a unienje grijeha nadvaladati. MS 60, 1905.

Kolebljiv um poetak iskuenju. Poetak predavanja iskuenju je u grijehu doputanja umu

da se koleba, nedostatak vee vjere u Boga. Sotona uvijek eka na priliku da Boga predstavi u

pogrenom svijetlu i privue um zabranjenim stvarima. Ako moe, on e usredsrediti um na

svjetovne stvari. On e nastojati da uzbudi osjeanja, izazove strasti, pobudi ljubav prema

onome to nije za vae dobro; ali vi trebate drati svaku emociju i enju pod kontrolom, u

mirnoj potinjenosti razumu i savjesti. Tada Sotona gubi mo da kontrolie um.

Zadatak na koji nas Hristos poziva je zadatak progresivne pobjede nad zlom u naem

karakteru. Prirodne sklonosti moraju se nadvladati.... Moraju se pobijediti apetit i strasti, i

volja se mora potpuno staviti na Hristovu stranu. RH, June 14, 1892. (HC 87)

Niko ne treba oajavati zbog naslijeenih sklonosti. Sotona je uvijek spreman da prevari i

zavede. On koristi sve arolije da odmami ljude na irok put neposlunosti. On radi da pomete

misli sa pogrenim osjeanjima i uklanja orjentire postavljajui lane natpise na putokazima

koje je Bog postavio da oznai pravi put. Zato se te zle sile bore da odbiju svaki zrak svjetlosti

od due za koju su nebeska bia postavljena da vre slubu, vode, strae i kontroliu one koji

e biti naslednici spasenja. Niko ne treba oajavati zbog naslijeenih sklonosti ka zlu, ali kad

Duh Boji osvjedoi o grijehu, grenik se mora pokoriti, priznati i ostaviti zlo. Vjerni straari

bdiju da usmjere due na prave staze. MS 8, 1900. (6BC 1120)

Uesnici u grijehu preko udruenja. Dua koja je dovedena u zabludu pogrenim uticajima

i postala uesnik u grijehu kroz udruivanje sa drugima, inei nasuprot misli i karakteru

Bojem, ne treba oajavati. Jer takav nam trebae poglavar sveteniki: svet, bezazlen, ist,

odvojen od grenika, i koji je bio vie nebesa (Jevrejima 7:26). Hristos nije samo svetenik i

posrednik za nae grijehe, ve i rtva. On je prinio sebe jednom za sve. Lt 11, 1897.

Sotonin posao je da obeshrabri, Hristov da probudi nadu. Nemojte ni za trenutak prihvatiti

Sotonina iskuenja kao da u skladu sa vaim vlastitim umom. Okrenite se od njih kao to biste

od samog neprijatelja. Sotonin posao je da obeshrabri duu. Hristovo djelo je da ispuni srce

vjerom i nadom. Sotona nastoji da oslabi nau vjeru. On nam govori kako su nae nade

izgraene na lanim pretpostavkama a ne na sigurnoj, nepromjenljivoj rijei Onoga koji ne

moe iznevjeriti. MS 31, 1911. (HC 85)

Lijek za sve vrste iskuenja. Postoji lijek za sve vrste iskuenja. Mi nijesmo preputeni sebi

da izborimo bitku protiv svoga ja i grene prirode svojom ogranienom snagom. Isus je

moan pomonik, podrka koja nikad ne izostaje.... Niko ne mora pasti ili se obeshrabriti kad

je obezbijeena tako obilna priprava za nas. RH, Apr 4, 1884. (HC 88)

Hristova krv jedini lijek. Jehovin zakon je veoma opsean. Isus...je otvoreno objavio svojim

31

32


20

uenicima da se ovaj sveti Boji zakon moe prekriti ak i mislima, osjeanjima i eljama,

isto kao rijeju i djelom. Srce koje iznad svega voli Boga nee ni na koji nain teiti da

ograniava Njegova pravila do najmanjeg mogueg zahtjeva, ve e posluna, lojalna dua

radosno vriti potpuno duhovnu pokornost kad se zakon sagleda u svoj duhovnoj sili. Tada e

se zapovijesti odomaiti u dui u svojoj stvarnoj sili. Grijeh e izgledati veoma odvratan....

Nema vie samopravednosti, samouvaavanja, samoproslavljanja. Samouvjerenost je isezla.

Duboko osvjedoenje u grijeh i odvratnost samom sebi je ishod, i dua u beznadenom

osjeaju opasnosti dolazi i hvata se za krv Jagnjeta Bojeg kao svoj jedini lijek. Lt 51, 1888.

(HC 140)

Doekivanje kuaevog izazova. Sotona e vam doi govorei: Ti si grenik. Ali ne

dopustite mu da ispuni va um mislima da vas zato to ste greni Bog odbacuje. Kaite mu:

Da, ja sam grenik, i zato mi je potreban Spasitelj. Potreban mi je oprotaj i otpust grehova,

a Hristos kae da ako mu dolazim neu poginuti. U pismu koje mi je uputio itam: 'Ako

priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan da nam oprosti nae grijehe, i oisti nas od

svake nepravde.' (1 Jovanova 1:9). Vjerovau rijei koju mi je On ostavio. Biu posluan

Njegovim zapovijestima. Kad vam Sotona govori da ste izgubljeni odgovorite: Da, ali Isus

je doao da trai i spase ono to je izgubljeno. to je vei moj grijeh, vea je i moja potreba za

Spasiteljem. Lt 98b, 1896.

Skrenuti panju sa zbrke na Boja djela. Bog poziva svoja stvorenja da skrenu panju sa

zbrke i neprilika oko sebe i dive se Njegovim djelima. Nebeska tijela vrijedna su posmatra-

nja. Bog je nainio na korist ovjeku, i dok prouavamo Njegova djela, aneli Boji bie uz

nas da nam rasvijetle umove i uvaju ih od sotonskih prevara. MS 96, 1899. (4BC 1145)

ta ini vjera. Prava vjera oplemenjuje um, profinjuje ukus, posveuje sud, i ini

sopstvenika sudionikom istoe i svetosti Neba. Ona anele dovodi blie i sve vie i vie nas

odvaja od duha i uticaja ovoga svijeta. Ona ulazi u sva ivotna djela i odnose i daje nam duh

zdravog razuma, a rezultat je srea i mir. ST, Oct 23, 1884. (CH 629, 630)

Poveanje intelektualnih sposobnosti. Kao u Danilovom sluaju, u istoj srazmjeri u kojoj

se razvio duhovni karakter, porasle su intelektualne sposobnosti. RH, Mar 22, 1898. (4BC

1168)

Poboljanje fizikog zdravlja. Kad um postane inteligentan i volja se stavi na Hristovu stranu,

fiziko zdravlje udesno e se poboljati. Medical Missionary, Nov. Dec, 1892. (CH 505)

injenje dobra najbolji lijek. Svijest o ispravnom djelovanju najbolji je lijek za bolesno

tijelo i um. Poseban Boji blagoslov koji poiva na primaocu u zdravlju i snazi. ovjek iji

um je miran i zadovoljan u Bogu na putu je k zdravlju. Svijest da je oko Gospodnje nad nama

i da je Njegovo uho otvoreno za nae molitve zaista je zadovoljstvo. Saznanje da imamo

nepogreivog prijatelja kojemu moemo povjeriti sve tajne due srea je koju rijei nikad ne

mogu izraziti. ST, Oct 23, 1884. (CH 628)

Isusova ljubav okruuje duu miomirisnom atmosferom. Due onih koji vole Isusa bie

okruene istom, miomirisnom atmosferom. Ima onih koji kriju svoju duhovnu glad. Njima

puno znai njena rije ili ljubazan pozdrav. Darove neba, koje je Bog slobodno i izdano

ponudio, treba da poklanjamo svima koji ulaze u sferu naeg uticaja. Tako otkrivamo ljubav

koja je roena odozgo i koja e rasti dok se izdano koristi na blagoslov drugima. Na taj nain

mi proslavljamo Boga. MS 17, 1899. (HC 231)

Rezultati jednog trenutka nepromiljenosti. Jedna brana uklonjena iz savjesti, poputanje

33

34

35


21

jednoj zloj navici, prosto zanemarivanje visokih zahtjeva dunosti, moe biti poetak puta

obmane koja e vas odvesti na nivo onih koji slue Sotoni, dok za to vrijeme ispovijedate

ljubav prema Bogu i Njegovom djelu. Trenutak nepromiljenosti, jedan pogrean korak, mogu

skrenuti itav tok vaeg ivota u pogrenom smjeru. 5T 398 (1885)

Bog ne ini udo da omete etvu. Gospod nam alje upozorenja, savjete i opomene kako bi

mogli imati priliku da ispravimo svoje greke prije nego to postanu naa druga priroda. Ali

ako odbijamo da se popravimo, Bog se ne mijea da neutralie tendencije naeg djelovanja.

On ne ini udo da posijano sjeme ne naraste i donese plodove.

ovjek koji jasno ispoljava drsko nevjerstvo ili ravnodunu indiferentnost prema

boanskoj istini samo anje plodove koje je sam posijao. Takvo e biti iskustvo mnogih. Oni

sa stoikom indiferentnou sluaju istine koje su jednom pokrenule njihove due. Oni su

posijali nemar, ravnodunost i otpor prema istini; i takvi su plodovi koje anju. Hladnoa

leda, vrstina gvoa, neprobojna, neosjetljiva priroda kamena sve to nalazi svoju kopiju u

karakterima mnogih koji ispovijedaju hrianstvo.

Tako je Gospod otvrdnuo srce faraonu. Bog je govorio egipatskom caru Mojsijevim

ustima, dajui najizrazitije dokaze o boanskoj moi; ali monarh je tvrdoglavo odbijao

svjetlost koja ga je vukla na pokajanje. Bog nije poslao natprirodnu silu da otvrdne srce

buntovnom caru, ali kad je faraon odbio istinu, Sveti Duh ga je napustio, i on je ostao u tami i

nevjerstvu koje je odabrao. Upornim odbijanjem uticaja Svetog Duha, ljudi se otcjepljuju od

Boga. On nema u rezervi jo mone sile da rasvijetli njihove umove. Nijedno otkrivenje

Njegove volje ne moe ih dosei u njihovom nevjerstvu. RH, June 20, 1882. (3BC 1151)

Oblikujmo nae okruenje umjesto da ono oblikuje nas. Postoje zla koja ovjek moe

umanjiti ali ih nikad ne moe ukloniti. On treba nadvladavati prepreke i oblikovati svoje

okruenje umjesto da ono oblikuje njega. On ima prostora da razvija svoje talente u unoenju

reda i sklada iz zbrke. U ovom poslu on moe imati boansku pomo ako je trai. On nije

preputen u borbi sa iskuenjima i probama svojoj vlastitoj sili. Moe se osloniti na pomo

Onoga koji je silan. Isus je ostavio carske dvorove Neba i stradao i umro na svijetu unienom

grijehom da bi nauio ovjeka kako da proe kroz ivotne probe i nadvlada svoja iskuenja.

To je uzor za nas. 5T 312 (1885)

Bog eli da obnovi um. Smee sumnjivih principa i navika treba poistiti. Gospod eli da

obnovi um i ispuni srce blagom istine. MS 24, 1901. (HC 106)

Razborito postupati sa razliitim umovima. Svi mi treba da prouavamo karakter i nain na

koji moemo znati kako da razborito postupamo sa raznim umovima, kako bi svoja najbolja

nastojanja usmjerili na to da im pomognemo da poprave razumijevanje Boje Rijei i

istinskog hrianskog ivota. Mi trebamo s njima itati Bibliju i odvlaiti im umove od

svjetovnih stvari ka vjenim interesima. Dunost Boje djece je da budu Njegovi misionari, i

da se izjednaavaju sa onima kojima je potrebna pomo. Ako neko posre pod iskuenjima,

njegov sluaj treba paljivo razmotriti i mudro voditi; jer u pitanju je njegov vjeni interes, a

rijei i postupci u tom zadatku mogu biti miris ivota na ivot ili smrti na smrt. 4T 69

(1876)

Nesavitljivo naelo obiljeje Isusovih uenika. Nepokolebljivo naelo obiljeavae put

onih koji sjede kraj Isusovih nogu i ue od Njega. RH, June 20, 1882. (HC 160)

36

37


22

5. FANATINI UM*

Fanatici i fanatizam e pritiskati. Mi ivimo u vremenu kad e sve faze fanatizma nalaziti

mjesta meu vjernicima i nevjernicima. Sotona e ui, govorei lai u licemjerju. Sve to

moe izmisliti da obmane mukarce i ene bie predoeno. Lt 121, 1901. (MM 114)

Kako to Sotona ini. Otkrivamo u svom iskustvu da ako Sotona ne moe drati due vezane

u haldnoj indiferentnosti, on e pokuati da ih gurne u vatru fanatizma. Kad Duh Gospodnji

dolazi meu Njegov narod, neprijatelj koristi svaku priliku da takoe radi na raznim umovima

i navodi ih da mijeaju vlastite osobenosti karaktera sa djelom Bojim. Tako uvijek postoji

opasnost doputanja sopstvenom duhu da se mijea sa djelom i da se ine nerazumni pokreti.

Mnogi nose vlastito djelo koje su sami zamislili i koje nije pokrenuo Bog. Lt 34, 1889.

(Slino u 5T 644)

Rezultat gajenja tetnih sklonosti. Postoje neki koji nee uti. Dugo su izabirali da slijede

sopstveni put i vlastitu mudrost, dugo su gajili tetno naslee i kultivisali sklonosti karaktera,

tako da su postali slijepi i nijesu u stanju da daleko vide. Njihova naela su izopaena, lani

standardi uzdignuti, ukusi takvi da ne nose potpis Neba.... Rijetki se hvale Gospodom kao

narod koji ini pravdu i ne zaboravlja uredbe svog Gospoda. MS 138, 1902.

Gubitak zdravog mentalnog stanovita. Oni koji se uhvate u Sotoninu zamku ne dolaze do

zdravog mentalnog odnosa. Oni su zbunjeni, sami sebi vani, sami sebi dovoljni. Oh, s

kakvom alou Gospod gleda na njihove uobraene rijei tatine. Oni se razmeu u ponosu.

Neprijatelj to posmatra iznenaen kako ih je lako zarobio. Lt 126, 1906.

Lana poniznost. Mnogo namjetene, lane poniznosti zapaa se meu onima koji se

deklariu kao hriani. Neki se, rijeeni da pobijede sebe, postavljaju to je mogue nie; ali

oni ine pokuaj samo u svojoj sopstvenoj sili, i sledei talas velianja ili laskanja nosi ih

izvan vidokruga. Oni se ne ele potpuno potiniti Bogu i On ne moe raditi preko njih.

Ne uzimajte bilo kakve slave za sebe. Ne radite sa podijeljenim umom, pokuavajui

da sluite Bogu i sebi u isto vrijeme. Drite sebe van vidokruga. Neka vae rijei vode

umorne i natovarene k Isusu, milostivom Spasitelju. Radite kao da gledate Onoga koji vam je

tu pri ruci, spreman da vam da snagu za slubu. Vaa jedina sigurnost je u potpunoj zavisnosti

od Hrista. RH, May 11, 1897.

Preveliki izliv ushienih osjeanja. Neki nijesu zadovoljni sastancima dok ne doive

upeatljive i srene trenutke. Oni rade na tome i uzdiu uzbudljivost osjeanja. Ali uticaj

takvih skupova nije koristan. Kad isezne srea ushienih osjeanja, oni tonu dublje nego su

bili prije sastanka jer njihova srea ne dolazi sa pravog izvora. Najkorisniji skupovi za

duhovno napredovanje su oni koje karakteriu sveanost i duboka potreba srca; kad svako

trai da pozna sebe i ozbiljno, u dubokoj poniznosti, eli uiti od Hrista. 1T 412 (1864)

Neobine pojave. Ovim fanatizmom kakav smo u poslednje vrijeme imali u Kaliforniji u

osobitim pojavama i polaganju prava na izgonjenje avola, Sotona nastoji da prevari ako je

mogue i izabrane. Te osobe, polaui pravo da imaju posebnu poruku za na narod,

meusobno e se optuivati da su nadvladani zlim duhom. Zatim nakon molitve objavie da

* PRIMJEDBA: *Webster definie fanatizam kao 'pretjerani entuzijazam' ili 'nerazumno oduevljenje'

Kompilatori

38

39

40


23

je avo izbaen. Rezultat njihovog djela svjedoi o njegovom karakteru. Nareeno mi je da

kaem naem narodu da Gospod nije bio u tim neobinim manifestacijama ve da e te pojave

zavesti due do njihove propasti ukoliko se ne upozore, a biblijska istina bie izopaena. Lt

12, 1909.

Prirodno ratoborni. Neki ljudi su prirodno ratoborni. Oni ne mare da li su usaglaeni sa

svojom braom ili ne. Vole da ulaze u sukob, vole se boriti za svoje odreene ideje; ali trebali

bi se okaniti toga, jer to ne razvija hrianske blagodati. Radite svom svojom silom da

odgovorite na Hristovu molitvu da Njegovi uenici jedno budu, kao to je On jedno sa Ocem.

Nijedna dua nije sigurna ukoliko se svakodnevno ne ui od Hrista, Njegovoj blagodati i

poniznosti.

U svom radu ne postupajte diktatorski, ne budite strogi, neprijateljski nastrojeni.

Propovijedajte Hristovu ljubav, i to e otopiti i ukrotiti srca. Nastojte da budete od jedne misli

i jednog suda sa svojom braom i govorite isto. Ti razgovori o podjelama zato to svi nemaju

iste ideje koji se prezentiraju vaem umu nijesu Boje djelo ve neprijateljsko. Iznosite

jednostavnu istinu, ono u emu se moete sloiti. Govorite o jedinstvu, nemojte biti uskogrudi

i tati; neka se va um iri. MS 111, 1894.

Slijeenje sopstvenih standarda. Mnogo, mnogo njih vjeruje svojoj vlastitoj pravednosti.

Oni postavljaju standarde za sebe i ne pokoravaju se Hristovoj volji niti mu doputaju da ih

obue u haljine Njegove pravednosti. Oni oblikuju karakter po sopstvenoj volji i eljama.

Sotona je veoma zadovoljan njihovom vjerom. Oni pogreno predstavljaju savreni karakter

Hristovu pravednost. Sami prevareni, oni varaju druge. Njih Bog ne prihvata. Oni su skloni da

vode druge due na krive staze. Oni e na kraju primiti platu sa velikim varalicom, Sotonom.

MS 138, 1902.

Reakcija fanatika. Prije nekoliko godina, ovjek po imenu N. iz Red Blafa, Kalifornija,

doao je k meni da mi preda poruku.... Mislio je da je Bog zaobiao sve vodee radnike i

njemu dao poruku. Pokuala sam da mu ukaem da je u zabludi.... Kad smo mu iznijeli nae

razloge i izloili mu stvar da je bio u krivu, na njega je dola velika sila, i ispustio je nekakav

glasan krik.... Imali smo mnogo problema s njim; njegov um postao je neuravnoteen, i

smjeten je u duevnu bolnicu. Lt 16, 1893. (2SM 64)

Kako doekati fanatika. Bog poziva svoje sluge da prouavaju Njegovu misao i volju. Kad

vam ljudi dou sa svojim udno zamiljenim teorijama, ne ulazite s njima u sukob, ve

potvrdite ono to znate. Pisano je, to neka bude vae oruje. Postoje ljudi koji e pokuavati

da ispletu konce svojih lanih teorija. Hvala Bogu to ima i onih koji se pouavaju od Njega i

koji znaju ta je istina. Lt 191, 1905.

Paziti na iskaze i stanovita. Ovo je vrijeme kad moramo biti vrlo budni i paljivo uvati

karakter djela koje se vri. Neki e nastojati da unesu lane teorije i dolazie sa lanim

porukama. Sotona e pokrenuti ljudske umove da stvaraju fanatizam u naim redovima.

Vidjeli smo neto od ovoga 1908 godine. Gospod eli da se Njegov narod paljivo kree,

pazei na tvrdnje i stanovita. Sotona e koristiti lina stanovita i osobenosti da izazove

uzbuenje i radie na ljudskim umovima da prevari. Lt 12, 1909.

Izbjegavati merila ljudskih zamisli. Nove i udne stvari stalno e iskrsavati da odvedu

Boji narod u lano uzbuenje, vjerska otkria i neobina ostvarenja; ali na narod ne treba se

potiniti ma kakvim mjerilima ljudskih zamisli koja e stvoriti sukob na svim linijama. MS

167, 1897.

41

42


24

uvati se nove, udesne, tzv napredne svjetlosti. Dua mi je optereena jer znam ta je

pred nama. Ui e svaka mogua prevara da utie na one koji nemaju svakodnevnu, ivu vezu

sa Bogom. Sotonini aneli su mudri na zlo, i oni e kreirati ono to e neki proglasiti

naprednom svjetlou i objaviti kao novo i udesno; ipak dok u odreenoj mjeri ta poruka

moe biti istina, ona e biti pomijeana sa ljudskim zamislima i uie nauci ljudskih

zapovijesti. Ako je ikad bilo vrijeme kad trebamo straiti i moliti se sa stvarnom ozbiljnou,

to je sada.

Mnoge naizgled dobre stvari treba paljivo razmotriti s mnogo molitve; jer to su

varljivi izumi neprijatelja u cilju odvoenja dua na stazu koja je vrlo blizu puta istine da e je

biti teko razlikovati od prave. Ali oko vjere moe zapaziti da se odvaja, iako gotovo jedva

primjetno, od prave staze. Isprva moe izgledati nepobitno ispravna, ali posle izvjesnog

vremena primjetno je da se puno odvaja od puta koji vodi u svetost i nebo. Brao moja,

upozoravam vas da hodite pravim stazama, da ne bi skrenuli van puta. Und MS 111

Fanatizam je teko ugasiti. Fanatizam, jednom pokrenut i neuguen, teko je ugasiti ba

kao poar koji obuhvata zgradu. Oni koji su unijeli i pospjeili svoj fanatizam 'svetost tijela'

daleko bi bolje radili svjetovni posao, jer svojim nedoslednim kursom djelovanja obesauju

Gospoda i izlau opasnosti Njegov narod. Mnogi takvi pokreti pojavie se u ovom vremenu

kad Gospodnje djelo treba stajati uzdignuto, isto, neukaljano praznovjerjem i bajkama. Mi

trebamo straiti, odravati blisku vezu sa Hristom, da ne bi bili prevareni Sotoninim

zamislima. GCB, Apr 23, 1901. (2SM 35)

Prefinjene teorije koje ispunjavaju um. Sotona nastoji na mnogo naina da upravo oni koji

trebaju prenositi poruku budu zaokupljeni prefinjenim teorijama koje on ini naizgled tako

znaajnim i vanim kao da ispunjavaju itav um; i dok misle da su zakoraili u divna

iskustva, oni idoliziraju nekoliko ideja, i njihov uticaj je tetan i vrlo malo doprinosi

Gospodnjoj strani.

Neka svaki poslanik uini ozbiljne napore da ustanovi ta je Hristova misao. Ima onih

koji biraju mjesta iz Boje Rijei, a takoe i iz Svjedoanstava, izdvajajui paragrafe ili

reenice koje mogu iskoristiti u prilagoavanju svojim zamislima, i oni se zadravaju na

njima i dograuju vlastite stavove dok ih Bog ne vodi. Sve ovo zadovoljava neprijatelja. Mi

ne treba da nepotrebno zauzimamo kurs koji e stvarati razlike ili nesklad. Ne treba da

stvaramo utisak da ako se nae osobene zamisli ne slijede, da je to zbog nedostatka

razumijevanja vostva.

U Hristovim poukama ima mnogo predmeta na osnovu kojih moete govoriti, a

zagonetke koje ni vi ni vai sluaoci ne moete razumjeti ili objasniti bolje je ostaviti. Dajte

samom Gospodu Isusu Hristu mjesta da poduava; dopustite mu da uticajem svog Duha

otvori vrata razumjevanju udesnog plana spasenja. MS 111, 1894.

Okrenite se od negativne strane (savjet jednom propovjedniku). Kad bi mogao vidjeti

rezultat stalne preokupacije ka negativnoj strani, kao to godinama ini u manjoj ili veoj

mjeri, imao bi bolje razumijevanje Spasiteljevih rijei zapisanih u 18 glavi jevanelja po

Mateju. Uenici su doli Isusu sa pitanjem: Ko je najvei u carstvu nebeskom? A Isus dozva

k sebi malo dijete, i postavi ga sred njih, i ree: zaista vam kaem, ako se ne obratite i

postanete kao mala djeca, neete ui u carstvo nebesko. Koji se dakle ponizi kao dijete ovo,

onaj je najvei u carstvu nebeskome. I koji primi takvo dijete u ime moje, mene prima. I koji

sablazni jednoga od ovih malih koji vjeruju mene, bolje bi mu bilo da se objesi kamen

43

44


25

vodenini o vratu njegovu, i da potone u dubinu morsku. Teko svijetu od sabla

Um Karakter Licnost Knjiga1

Documents

Transcript of Um Karakter Licnost Knjiga1