8/4/2019 Br. 43. - Pujanke

1/2

I. itanje: Iz 55, 6-9 | II. itanje: Fil 1, 20-24. 27 | Evanelje: Mt 20, 1-16

Na blagdan sv.Mateja, aposto-la i evanelista,koji slavimo ove srijede,ita se evaneoski odlomako njegovu pozivu to ga jeon zapisao u svom evane-lju (usp. Mt 9,9-13).

Sjedi u carinarnici

Izvjee o Matejevupozivu je turo i jedno-stavno. Prikazuje se Ma-teja u njegovoj situaciji,Isusov poziv i Matejevoprihvaanje.

Ponajprije upada u oida je Isus Mateja pozvaodok je on sjedio u carinar-nici, odnosno bio na svomradnom mjestu. A upravoto radno mjesto inilo jeMateja igosanim i pre-zrenim od idova.

Carinici u Isusovodoba su zapravo bili pore-znici koji su od lokalnogstanovnitva prikupljaliporez za Rim. Njihovi su-narodnjaci su ih smatraligrenicima i prezirali jer susuraivali s okupatorima izato jer bi najee od na-roda uzimali vie nego to

su trebali i ukradenu razli-ku bi stavljali sebi u dep.

Od carinika, kao i odostalih javnih grenika, i-dovi su se sklanjali i nisuhtjeli s njima imati posla.

Isus radi potpuno su-protno. Ne samo da nebjei od carinika Mateja,nego odlazi na njegovoradno mjesto i poziva gada bude jedan od njegovih

uenika. Isus se ne obazirena obiaje i u konkretnomovjeku ne vidi funkcijuniti etiketu, nego osobu.Time i nama daje primjerkako valja postupati. Isus u kui za stolom

Isus ide i korak dalje.Blaguje s carinicima i jav-nim grenicima. Isus sene dri kao onaj koji e svisoka prekoravati i zgra-

ati se, nego kao ljubiteljovjeka.

Potrebno je napravitiprvi korak i prihvatiti o-vjeka u njegovom okru-enju. Ne odobravati nje-gove krive postupke, negopristupiti ovjeku i na putobraenja krenuti iz situ-acije u kojoj se ovjek tre-nutno nalazi.

Ne treba zdravima

lijenika, nego

bolesnima

Isus jasno razlikujeovjeka od njegovih ina.Zato moemo biti zahval-ni farizejima koji su gun-ali jer su Isusu pruilipriliku da nas poui bit-nim stvarima.

Da znamo da valjaprihvaati ovjeka, aliosuivati njegov grijeh.Da znamo da se nikadane smijemo praviti bolji ivei od drugih. Da znamoda smo pozvani prvi na-praviti korak prema bratuovjeku i prvi ljubiti. Dasvojim primjerom bude-mo poticaj na obraenje iizgradnju boljega svijeta.

Prispodoba o kojojitamo u dana-njem evaneo-skom odlomku ne govorio ekonomiji, niti nadnia-renju, nego je pria o Kra-ljevstvu Nebeskom. I to

je potrebno razumjeti dabismo mogli shvatiti po-ruku koju nam Krist eliporuiti.

Poalje ih u

vinograd

Za shvaanje prispo-dobe potrebno je uoitidvije stvari. Prije svega,

radi se o pozivu na kojise radnici odazivaju. Bezobzira u koje vrijeme sedogodio poziv, unajmljeniradnici ga prihvaaju i od-laze u vinograd.

Druga stvar je injeni-ca da su radnici u vinogra-du radili. Primili su plauza svoj posao, a ne za tra-

janje posla.Bog nas sve poziva na

obraenje i potie da ivi-mo u skladu s Evaneljem.Na nama je da prihvatimonjegov poziv. Pritom nijebitno kada emo ga uti iprihvatiti, nego je bitno daga ujemo i prihvatimo. A

potom je po-trebno kvali-tetno nastoja-ti ivjeti svojeopredjeljenje.

Zbunju-jua plaa bivajasnija kada senamjesto nov-anog iznosaupotrijebi po-

jam jedenjado sitosti. Ako Domainsvakoga nahrani do sito-sti, onda niti oni koji sunajranije unajmljeni ne

mogu pojesti vie nego tomogu. Drugim rijeima,blaenstvo Kraljevstva ne-beskoga e u potpunostiispuniti svakoga tko pri-hvati Isusov poziv i zau-zeto ivi svoje kranskoopredjeljenje.

Meni je ivje Krist,

a umrije dobitak

Imajui na pameti danepomueno zajednitvos Bogom kroz svu vje-nost, odnosno KraljevstvoNebesko donosi potpunusreu, moemo shvatiti sv.Pavla koji ezne za smr-u jer mu ona omoguujesusret s Bogom. Ali isto-

dobno prihvaa s radouivot jer mu on omogua-va sluenje Kristu po slu-enju brai i sestrama.

I to je pravi stav koji

bismo trebali imati mikrani. Istodobna radostzbog ivota i radi smrti.Veselje zbog onoga toimamo i onoga to emo upunini tek imati.

I to sve u poniznojsvijesti da nismo bolji oddrugih ako nam je prijepruena prilika da upo-

znamo Krista i da ga na-sljedujemo. Jer Bog negleda na to koliko dugosmo krani, nego kojomljubavlju ivimo svoje kr-ansko opredjeljenje nakoji smo, milou DuhaSvetoga, pozvani po Bo-

joj volji.

Ne treba zdravima lijenika! ivot - Krist, a smrt - dobitak!

8/4/2019 Br. 43. - Pujanke

2/2

Nedjeljni liturgijski listi

Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu :: 18. rujna 2011. :: godina II :: broj 43.

sv. Pv osoSplit - Pujanke

Izdaje: upasv. pavlaap., split- pujanke | www.zupa-pujanke.comSuradnik: nikolakuzmii | Urednik: RatomiRvukoRepa

upne obavijesti

Danas, 18. rujna, dvadeset i peta je nedjelja kroz crkvenu godinu.Svete mise u naoj upi su u 8, 9.30, 11 i 19 sati.

Radnim danom svete mise su u 7.30 i 19 sati.

U srijedu slavimo blagdan sv. Mateja, apostola i evanelista. Razmiljanjeo njegovu pozivu u apostolski zbor moete proitati u ovomu listiu.

etvrtak: molitva pred Presvetim.

Petak: sv. padre Pio. Ovaj svetac bio je i ostaje uzor tihog posveenja re-dovnikom i sveenikom ivotu: ovjek molitve i bratstva. Svijetu, koji jebolestan od sljepoe za sve to se ne moe oima vidjeti, osobito na vjer-skom i kranskom podruju, o. Pio sada eli jo vie biti blizu sa svojimnebeskim zagovorom.

Probe djejega zbora su subotom u 14 sati.

Ministrantski susret je subotom u 16 sati.

Isus nam poruuje: A jahou i ovomu posljednjemudati kao i tebi. (...)

Tako e posljednji biti prvi,

a prvi posljednji.

Hodoae u sarajevo u subotuU Sarajevu u subotu 24. rujna je proglaenje blaenima drinskih muenica.Autobusom bismo krenuli iz nae upe veer prije. Zainteresirani se mogu

javiti u upni ured. Trokovi prijevoza su 150 kn po osobi.

Zato dananju pris-podobu o radnicimaiz evanelja teko moemorazumjeti? Zato to je naaslika o Bogu previe skue-na. ovjek nikada ne moepred Bogom biti onaj kojizahtijeva, nego uvijek samomolitelj i zahvalnik: Zahva-limo Bogu jer nam je iskazao

milosre!Nakon to nam je Bogukazao ast primivi nas uslobodnoj ljubavi kao svojesinove i batinike, ne mo-emo vie po milo volji iraspoloenju etati izmeuvinograda sluenja i trgadokolice. Boji zov je darkoji obvezuje. Kao izabrani

i pomilovani, ne moemose pravdati s Bogom, negomoemo samo priznati: ni-sam zasluio da me je Bogpozvao u svoju slubu.

Ovdje bi netko mogaopomisliti: ako radnik po-sljednjega sata dobiva plaukao i onaj od prvoga sata, nebi li bilo mudrije priekati

na pozivanje posljednjegasata? moda prema naelu:ne treba navaljivati, radijeu priekati i pustiti drugeispred sebe.

Tko eli ekati zadnjias, po mogunosti po-sljednje pomazanje, mogaobi pasti kao rtva zablude.Mislimo li doista da se mo-

emo poigravati s Bojomdobrotom, raunajui kako

bismo sa to manje rada do-bili to veu nagradu? Hoeli Bog dopustiti da ga nad-mudri na bezobzirni prora-un? Hoe li nas nakon ova-kva sitniava mudrijaenjauope vie pozvati?

Ima li uistinu jo ljudi

koji se pouzdavaju u obra-enje na smrtnoj postelji,po naelu: jo na brzinu sa-vreno pokajanje i ivotnaispovijed i sve e biti u redu?

Ne uzimajui u obzirto ivimo u doba naglesmrti i masovnog umiranjana ulicama, postavlja se pi-tanje: Hoe li ovjek poslije

ivota koji je proveo dalekood Boga, jo uope biti spo-soban za pravo obraenje?Hoemo li u posljednjemtrenutku jo moi nauitiono najtee i najvee: ostavi-ti sebe i potpuno se predatiBogu? Tko nije dodirnuoklavir, ne moe se nadati dae odjednom bez pogrke

svirati Chopina. Pravo pre-danje Bogu i ljudima tee je od najteeg klavirskogkomada. Ono predpostavljadugogodinje uvjebavanjei stalni trening. I mislimo lizaista da bi takvo obraenjeiz straha pred smru moglopokriti jedan profukani iprazni ivot?

radnici posljednjega sata