2o Edisaun INTEGRIDADE - cac.tlcac.tl/wp-content/uploads/2011/11/Buletin-segundu565.pdf · HAU HALO...

26
Buletin CAC PREVENE NO KOMBATE KORRUPSAUN : HAU HALO ONA SAIDA ? Agostu 2011 - Fevereiru 2012 INTEGRIDADE Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382, E-mail: [email protected] 2 o Edisaun INTEGRIDADE INTEGRIDADE INTEGRIDADE INTEGRIDADE INTEGRIDADE INTEGRIDADE INTEGRIDADE INTEGRIDADE

Transcript of 2o Edisaun INTEGRIDADE - cac.tlcac.tl/wp-content/uploads/2011/11/Buletin-segundu565.pdf · HAU HALO...

Buletin CAC

PREVENE NO KOMBATE KORRUPSAUN :

HAU HALO ONA SAIDA ?

Agostu 2011 - Fevereiru 2012

INTEGRIDADE

Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382, E-mail: [email protected]

2o Edisaun INTEGRIDADE

INTE

GRID

ADE

INTEGRIDADE

INTE

GRID

ADE

INTEGRIDADE

INTE

GRID

ADE

INTEGRIDADE

INTE

GRID

ADE

bainhira emar infrenta situasaun ida ké krusiál no grave. Integridade, fé ne’ebé mak nunka nakdoko. Integridade mai husi reflesaun ida ha buat ruma ne’ebé úniku ké naruk no kle’an. Integridade, mosu tanba Iakontese ba ser umanu ne’e mak, emar hasoru laloran bo’ot ne’ebé mak nia iha fiar no iha kapasidade hodi kaer metin rasik infrenta iha vida moris loro-loron nian. ninia prinsípiu, bainhira sama korrente kro’at

Depois de Timor-Leste hetan ninia iha laloran manas nia laran. Nia aguenta, independénsia, ita susar teb-tebes atu buka maske moris iha antagonizmu nia laran. Nia ema lubuk ida ne’ebé mak nakonu ho fiar metin ba án. Maske krizi hadulas nia, integridade. Balun fa’an tiha prinsípiu ho maibé nia mantein nafatin ho ninia dolar. Dezenvolvimentu nasaun nian sei la lao espektativa. To’o ikus, nia bele saran án ba ho di’ak, kuandu la kuda nanis valores mate, tanba nia kaer metin prínspiu no valores integridade ba pesoál, komesa husi família ne’ebé mak sai ninia mata-dalan moris nian.ki’ik-oan ida iha uma laran. Hún lolo’os husi Kredo hirak iha leten ne’e mak ita nia kapasitasaun mentalidade pesoál ne’e, tenke heroi sirak husik hela mai ita. Ita nia heroi liu husi integridade. Emar ne’ebé hakarak kaer nasionál sira, maske infrenta obstakulu, metin ninia fé integridade, dala barak infrenta dezafiu, no manobra oi-oin bainhira luta konflitu iha ninia laran. Dilemátiku. Maibé hasoru bainoeta kro’at husi kolonialista emar ne’ebé moris ho integridade, nia sente sirak. ninia aan iha autonomia. La sadere ba ema ida. “O Rato da Tua Passagem.” Poezia No la halís ba grupu seluk. Emar ne’ebé iha husi poeta no heroi nasionál, Francisco Borja autonomia integridade, nia rona no estuda da Costa iha luta hasoru kolonialista, halo de’it husi ninia konxiensia. reflesaun ida ké klean kona ba situasaun reál

Integridade la’ós prizaun ida. ne’ebé mak Timór-oan hotu infrenta iha Integridade, defini ezistensia ser umanu ninia pasadu, agora, no futuru. lala’ok nu’udar emar (katak hahalok iha vida “Saqueaste loro-loron nian tenke tuir prinsípiu no valores Assassinaste sirak ne’ebé ita nian bei’alan no inan-aman Massacrastesirak hanorin mai ita). Bainhira emar ida la fó Pilhaste”konsiderasaun ba integridade, bele dehan ita Poeta, Francisco Borja da Costa ninia rasik mak hakarak dudu ita nian án ba iha rai poezia ne’e bele dehan pontu reflesaun ida ké kuak bo’ot ida. Ho razaun fundamentál hirak sai sentru hodi reflete situasaun atuál ne’ebé iha leten ne’e, buletin ne’ebé mak ita bo’ot sani mak ita nia bei’alan sira infrenta iha pasadu. hela ne’e, Comissão Anti-Corrupção tau ninia Maske infrenta situasaun ida ké susar, ita nia naran, INTEGRIDADE. Integridade refleta bei’alan sira metin iha sira nia fiar, metin iha espíritu serbisu ne’ebé mak Komisaun sira nia prinsípiu moris nian. No ho prinsípiu hala’o.*** (Redasaun) moris hirak ne’e mak to’o agora, ita nia inan-

aman sira sei banati tuir nafatin. Enerjia husi historiosidade hirak ne’e mak integridade. Integridade la monu husi lalehan. Integridade mós la’ós dalen ketak ida husi emar nia moris. Integridade mai husi modun konxiénsia ne’ebé forte no metin teb-tebes,

LIAN REDASAUN

INTEGRIDADE

Responsavel:

Almerio AlvaresJoão do Rosário

EKIPA TÉKNIKU :

DIR. ADMINISTRASAUN & FINANSAS

DIR. PREVENSAUN

DIR. EDUKASAUN,KAMPAÑA

NO PESKIJA (EKP)

DIR. INVESTIGASAUN

COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃOGABINETE DO COMISSÁRIO

Rua Sérgio Viera de Melo, Faról, Díli, Timor-Leste

Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382 Email: [email protected]

Hapara korrupsaun komesa agora ......!!!

PoliticalCorruption

PoliticalCorruption

PoliticalCorruption

PoliticalCorruption

Political

Corruption

Political

Corruption

Political

Corruption

Political

Corruption

Political

CorruptionPoliticalCorruption

Political

Corruption

Isu Importante :

Implementasaun Konvensaun ONUKontra Korrupsaun (UNCAC) Iha Timor-Leste 3

Kampaña Kontra Korrupsaun 7

Loron Internasionál Anti-Korrupsaun 12

Desafiu Balu Iha Investigasaun Krime Korrupsaun 19

Pag. 1

***Publikasaun Edisaun ne’e

hetan tulun husi MSD-USAID

Pag. 2

programa auto-avaliasaun ka Self-Assessment. Auto-avaliasaun ne’e halo liu husi prosesu rekolla dadus nebe uza fasilidade elektroniku ida naran “Omnibus Survey Software.” Self-Assessment parte ida husi UNCAC Review nebe halao iha siklu rua nia laran: Siklu dauluk hahú 2010 too 2014 no kobre Kapitulu III konaba Kriminalizasaun ho Aplikasaun Lei

Implementasaun (Criminalization and Law Enforcement) Konvensaun ONU Kontra no Kapitulu IV konaba Koperasaun

I n t e r n a s i o n á l ( I n t e r n a s i o n á l Korrupsaun (UNCAC) Cooperation). Siklu daruak sei iha Timor-Lestekonsentra ba Kapitulu II konaba Asaun Prevensaun no Kapitulu V konaba

afoin tinan sanulu ukun-an, Rekuperasaun Ativus (Asset Recovery) HTimor-Leste ratifika ona nebe sei hahú iha tinan 2015 too 2020. konvensaun internasionál lubuk ida CAC nudar Inst i tu isaun Ant i -inkluindu konvensaun ONU kona ba Korrupsaun Estadu nian iha Timor-kombate korrupsaun ka ho dalen Ingles Leste, nebe hetan mos fiar husi Konsellu naran United Nations Convention Ministrus iha 2011 atu sai nudar pontu aga ins t Co r rup t i on (UNCAC) . fokal ka focal point reprezenta Timor-Konvensaun ne’e Timor-Leste ratifika Leste atu lidera exersisiu bo’ot ida ne’e.iha tinan 2009. Ratifikasaun ne’e Preparasaun ba Self-Assessment hatudu katak Timor-Leste mós sai hahú iha fulan Abril 2011 ho vizita husi nudar Estadu Parte ba UNODC Jakarta no Vienna Konvensaun hirak no UNDP Bangkok liu ne’e, nebe husu husi workshop nebe dever moral no informa kona ba prosesu vontade politika atu Review tomak. Hafoin implementa ukun- hetan konhesimentu liu fuan husi tratadu husi workshop nebe sirak ne’e. U N D P n o U N O D C

Implementa organiza, Komisáriu saun UNCAC nian Adjuntu ba Edukasaun husu ba Estadu Kampaña no Peskiza Pa r t e i d a - i d a k Jose A. Neves, nebe sai hakas-an aliña sira nudar pontu fokal ba nia leis, instituisoens Self-Assessment ne’e ba no sistema nasionál sirak tuir tuir treinamentu badak ida iha Vienna k o n v e n s a u n h u s u , n o h a l o konaba oinsa uza formatu elektroniku koordenasaun diak entre instituisaun Omnibus nudar check list ida ba sukat relevante sirak no ikus mai halo ita nia progresu iha Kapitulu rua ne’e . relatoriu periodikamente konaba Nia hatete katak iha perguntas lubuk progresu implementasaun no impaktus ida maka Timor-Leste tenki hataan iha husi konvensaun ne’e. Check-List Self-Assessment ne’e.

I m p o r t a n s i a h u s i Rezultadu preliminaria hatudu implementasaun Konvensaun ne’e atu katak iha parte ida Timor-Leste halo tulun halo reforma no hadi’a sistema no ona esforsu balu hodi hamosu leis no instituisaun nasionál sirak atu hetan regulamentus konaba anti-korrupsaun transparensia no akuntabilidade iha nian maibe iha parte balu Timor-Leste entidade públiku hotu hodi hala’o sei presiza atu hadi’a liu tan no prepara dezenvolvimentu nasionál nebe tan kondisaun no rekursus lobuk ida sustentavel no benefisia povu tomak. tan.

Mekanismu ida atu hare oinsa no to’o iha nebe ona implementasaun UNCAC nian mak halo revizaun liu husi

Reportajen

Komisáriu Adjuntu Neves ho Peritus husi Namibia, Fiji, no Sekretariadu UNODC hafoin enkontro kona-ba UNCAC Review

Kontinua >>>pag 3

reprezenta objektivus no kompromisu H a n e s a n parte hotu-hotu nian. Estratezia ne’e p a r t e i d a mak sei sai hanesan mata-dalan ida ba husi prosesu lala’ok kombate korrupsaun, hodi bele koordenasa kombate korrupsaun efikaz no iha u n e n t r e efektividade. Hare ba importansia husi instituisaun nesesidade nasionál ida ne’e, CAC r e l e v a n t e organiza sorumutu ho parseiru nasionál sira, iha 25 sirak hodi fo hanoin lisuk no halo

Janeiru 2012 liu ba CAC organiza diskusaun ba estratejia nasionál ba tan sorumutu ida, halibur kombate korrupsaun nebe halao iha reprezentante entidade Estadu loron 25 fulan Jeneiru 2012 iha CAC nia lobuk ida husi serivu fatin. p a r t e Parseiru nasionál sirak nebe e x e c u t i v e , mak marka prezensa iha sorumutu lejislativu no ne’e inkluindu Prokuradora Jerál judisiaria to’o Ana Maria Pessoa, Sigundu s o s i e d a d e Komandante Jeral PNTL Afonso de

s iv i l hodi hetan Jesus, Inspetór Jeral Francisco de u p d a t e k o n a b a Carvalho, reprezentantes husi p r o s e s u Ministériu Negosiu Estranjeiru, i m p l e m e n t a s a u n Ministériu Justisa, Tribunal Distritu UNCAC iha Timor-Leste. Baucau no Dili, Provedoria ba Direitus

Relatoriu Self-Assessment ne’e Umanus no Justisa (PDHJ) no sei hetan desk-review husi reviwer sira representante sira husi sosiedade sivil hafoin sei iha country visit iha trimestre inkluindu Luta Hamutuk, La’o Hamutuk, segundu tinan 2012 husi peritu nain 4 Fundasaun HAK, JSMP no Konseilhu husi Namibia no Fiji no ema nain rua Joventude Timor-Leste (CNJTL). husi Sekretariadu UNODC Vienna. Iha Diskusaun ba Estratejia Nasionál oportunidade ida ne’e karik tempu ba Kombate Korrupsaun ne’e sei naton ita sei bele organiza konferensia envolve nafatin entidade seluk iha internasionál ida no sei konvida mos estadu no sosiedade inklui parseirus reprezentantes husi nasaun seluk iha internasionál sira. Hanesan Komisariu rejiaun ne’e atu mai ko’alia no fahe CAC hateten katak sorumutu entre e spe r i en s i a konaba komba te parseirus hotu ba asuntu kombate korrupsaun iha sira nia nasaun. korrupsaun ne’e importante tebes. Tamba korrupsaun públiku ne’e nudar

problema nasaun nian, ne’e duni, Sorumutu Kona ba asuntu kombate korrupsaun ne’e tenki

Estratejia Nasionál ba sai hanesan “estratezia estadu”, presiza

Kombate Korrupsaun partisipasaun husi parte tomak, tenik P r o k u r a d o r a

Jerál. anesan ita hotu Hein katak Hh a t e n e k a t a k

p a r s e i r u korrupsaun, liu-liu korrupsaun relevante sira iha setór públiku, nudar kontinua iha manifestasaun hahalok ladiak v o n t a n d e ida nebe mak halo aat ka satan politika diak atu netik makina dezenvolvimentu partisipa no fo nasionál rai ida nian. Tamba hanoin lisuk ba ne’e mak prekupasaun ba

prosesu trasa kombate korrupsaun la’os ema planu estratejia nasionál ne’e. ida ka instituisaun ida nian deit, maibe

Tuir informasaun katak iha fulan tenki sai hanesan prekupasaun Marsu ka Abril 2012, Parlamentu nasionál. Nasionál sei aprova esbosu lei anti-Esforsu atu kombate korrupsaun korrupsaun nebe Prokuradoria Jerál ne’e sei la’o ho diak no efektivu liu tan, hatama iha tinan 2011. Hein katak lei presiza iha estratejia nasionál ida nebe

Reportajen

Pag. 3

IMPLEMENTASAUN husi Pag ====>2

Kontinua pag 4 ====>

Edifisiu UN Vienna-Austria

Komisáriu Adjuntu EKP, Neves aprezenta helaplanu estratejia CAC ho parseiru sira iha aula enkontro CAC

***

ne’e sei sai parseirus balu nebe mak durante ne’e fo h a n e s a n apoiu ba CAC hanesan: Departementu i n s t rumentu Justisa Estadus Unidus nian liu husi legal forte ida Embaixada Amerika, USAID, Brazil, Hong ba Timor-Leste Kong, Akademia Anti-Korrupsaun Malasia a t u o i n s a (MACA), Akademia Internasionál Anti-ap l i k a hod i Korrupsaun iha Viena (IACA). Partisipante k o m b a t e sira mos identifika parseiru potensial balu korrupsaun iha nebe ita hein katak hakarak kolabora iha

Timor-Leste no refleta iha tempu oin mai. Iha diskusaun ba nia planu Estratejia Nasionál ba Kombate asaun annual, alein de hamosu programas Korrupsaun. *** ho atividades foun, iha mos planu balu

nebe mak la konsegue ezekuta iha tinan kotuk (tamba razaun tekniku), kontinua sai

Planu Estratejiku CAC hanesan pr ior idade ba CAC atu

2020 implementa, hanesan, hari edifisiu foun CAC. Projetu ne’e la realiza iha tinan kotuk

tamba lisensa ba fatin atu hari t i v i d a d e edifisiu foun CAC nian seidauk Ai n t e r n a l hetan husi ministériu kompetente. importante tebes ida

Programa signifikante balu mak CAC ha la ’ o nebe Diresoens CAC nian identifika wainhira hahú tinan ona sai hanesan prioridade ba 2012 mak trasa nia t i n a n 2 0 1 2 m a k a Planu Estratej iku hanesan—formasaun ba rekursu 2020 no halo revizaun u m a n u s , l i - l i u i h a a r e a no diskusaun kle’an liu

investigasaun nian, monta sistema tan kona ba programa no atividade husi informatiku baze dadus ida atu asegura tinan 2012 too 2014. utilizasaun, arkivu no kontrolu serbisu Diskusaun ba CAC nia Planu investigasaun CAC nian; kontinua halo Estratejiku 2020 no Planu Asaun Annual kampaña edukativu no prevensaun ba ne’e han tempu durante besik semana distritus no sub-distritus sira, serbisu rua nia laran iha fulan Janeiru liu ba,

investigasaun no involve Komisáriu, Adjuntus l a n s a m e n t u Komisariu, Diretores no funsionariu sentru estudu senior balu CAC nian.Planu k a L e a r n i n g estratejiku ne’e mos refleta hanoin C e n t e r C A C no vizaun husi staff CAC tomak nian. nebe hetan husi retiru iha Maubara

H a f o i n iha fulan Dezembru 2011. halo hotu tiha CAC define tiha ona vizaun P l a n u estratejiku oinsa atu alkansa

Estratejiku ba tinan 2020 no Planu Asaun “Timor-Leste Estadu demokratiku ida Annual 2012 nian, Komisariu no Adjuntus nebe iha kultura forte rejeita sira halo sorumutu ho doador sira nebe oras korrupsaun ba interese no prosperidade ne’e fo apoiu dadaun no balu nebe mak povu nian”. Atu realiza vizaun boot ida hato’o ona sira nia intensaun atu fo apoio ne’e presiza objetivus, programas no iha tempu oin mai, esplika ba sira konaba atividades nebe orienta ba konkretiza prioridade sira nebe mak CAC presiza sira mehi boot ne’e. CAC determina objetivu nia apoiu. estratejiku ba tinan 2020 no fahe ba

Ezersisiu husi aproximasaun ba periodu mediu tinan tolu ba tolu hahú doadores ne’e importante atu kompleta 2012 to’o 2014, 2014 to’o 2017 no rekursus, liu-liu rekursus tekniku no 2017 to’o 2020. Atu realiza mehi bo’ot fasilidade hodi implementa programa no ne’e, CAC presiza kolaborasaun no atividades sira nebe planeia ona.*** kooperasaun husi parseirus relevante

tomak inkluindu doador sira. CAC identifika doares no

Reportajen

Pag. 4

SORUMUTU husi Pag ====>3

Planu estratejiku CAC iha São Paulo II Comoro

Funsionáriu CAC hala’o hela diskusaun grupu ba planu estratejiku 2020

***

***

nian, no agora dadaun prosesa hela kazu lubuk ida, Husi CAC halo Investigasaun ida kriminal ba kazu korrupsaun, laos investigasaun bain-bain, ne’e katak hanesan polisia halo investigasaun,” subliña Komisáriu Adérito.

Enkontru ne’ebé hala’o durante óras ida nia laran ne’e, alêm de Komisáriu foka kona ba posibilidade kooperasaun Instituisan CAC ho Nasaun Norwegia iha futuru mai, maibe Komisáriu mós ko’alia kona ba

Enkontru ho Delegasaun Husi atividade CAC iha area Administrasaun, Norwega Investigasaun, Prevensaun, Edukasaun

Kampaña no Peskija (EKP) ne’ebé durante ne’e hala’o tiha ona.

inta-feira,17/11/2011, dader Atividade lubuk ne’ebé Komisaun Kóras 10:30, Komisáriu Comissão hala’o ne’e maske hetan dezafiu barak iha Anti-Corrupção (CAC), Adérito de Jesus terreno maibe ho kooperasaun no Soares akompaña k o o r d e n a s a u n d i ’ a k e n t r e husi Komisár iu entidades seluk ho CAC, atividade A d j u n t u sira ne’e la’o diak hotu. Iha P r e v e n s a u n , enkontru ne’e Komisáriu mós Manuel C.C. Bucar ko’alia oituan kona ba Timor-Leste C o r t e - R e a l n o ne’ebé ratifika ona Konvensaun Komisáriu Adjuntu Kontra Korrupsaun ho Nasoens E d u k a s a u n Unidas, no Komisaun Anti-K a m p a ñ a n o Korrupsaun (CAC) sa’i nudar focal P e s k i z a , J o s é point ba ratifikasaun ne’e, no agora António de Jesus das dadaun CAC prepara hela self-assesment ba Neves, simu Delegasaun husi Norwegia Timor-Leste no iha trimestre segundu tinan ne’ebé kompostu husi Adjuntu Ministro ba ne’e sei iha peritu husi Namibia no Fiji mai Dezenvolvimentu Internasional, Ministério halo vizita Timor-Leste hodi rona tan no hare Negosius Estranjeiro Norwega nian, Ingrid kona ba implementasaun UNCAC iha ita nia Fiskaa, Embaxador Norwega ba Indonézia, rain. Eivind S. Homme no Ministro Conselleiru, Marianne Damhaug.

Simu Delegasaun Husi ONUObjetivu husi vizita ne’e atu follow up fila-fali kooperasaun Norwegia ho Timor-

ersa, 31/01/2012. Komisáriu Leste, Liu-liu kona ba dezenvolvimentu iha TCAC Adérito de Jesus Soares sektor minarai, feto no Justisa. Durante vizita simu delegasaun misaun ONU husi Nova iha Timor-Leste, Adjuntu Ministro ba Yorke. Delegasaun ne’ebé Xefia husi Dezenvolvimentu Internasional Ministério Sr.Wolfgang Weisbrod-Weber, Diretór Asia Negosius Estranjeiro Norwega nian, Ingrid

no Meiu-Oriente Divizaun Fiskaa ho nia komitiva halo enkontru O p e r a s a u n , ofisiál ho entidades governo hotu, D e p a r t e m e n t u i nk l u i mós Comissão An t i -Operasaun ba Dame, Corrupção. kompustu husi Sr. Tamrat Iha vizita ne’e, Ingrid afirma Samuel, Diretór ba liu tan katak sorumutu ho CAC ne’e Divizaun Asia no Pasifika bele koñese di’ak liu tan kona ba hus i Depar temen tu lalaok serbisu CAC nian. Iha A s s u n t u P o l í t i k u Enkontru ne’e Komisáriu, Adérito de Nasoens Unidas nian no Jesus Soares update atividade CAC

akompaña mós ho membru durante tinan ida nia laran no ko’alia UNMIT.mós posibilidade kooperasaun entre

Iha vizita kortezia ne’ebé mak hala’o instituisaun CAC ho Norwega ba tinan oin. durante oras ida ho balun (08.00-09.30 OTL) “Hanesan instituisaun nurak ida ho serbisu ne’e ko’alia kona-ba lalaok Misaun ONU nian ne’ebé importante lubuk ida, CAC halo iha Timo-Leste, liliu iha área polítiku, paz no serbisu barak ona, hanesan serbisu boa-governasaun. “En-jerál estabilidade iha prevensaun ne’ebé durante ne’e hala’o Nasaun ne’e la’o di’ak, maske tinan ida ne’e workshop ho entidades estadu hotu. Hala’o hanesan tinan ida krítiku. Maibe ami espera sosializasaun serbisu CAC nian ba estudante katak seguransa no estabilidade sei la’o sira. Nomós serbisu investigasaun kriminal

ATIVIDADE

Pag. 5

Komisáriu CAC enkontru ho Delegasaun husi Norwegaiha Edifisiu CAC

Komisáriu enkontro ho Delegasaun ONU iha CAC

***

Kontinua >>>pag 6

d i ’ a k , ” Aprovizionamentu husi Instituisaun ida-idak e s p l i k a atu defini planu aprovizionamentu ho didi’ak. Komisáriu Prosesu halo tenderizasaun mós Adérito ba importante ba ofisiál aprovizionamentu sira

delegasaun ONU nian ne’e. Iha sorumutu atu hatene. Oinsá hala’o prosesu ne’e mós ekipa ONU diskuti ho Komisáriu tenderizasaun ba kompañia sirak ne’ebé atu kona-ba futuru misaun ONU nian depois de tuir projeitu ruma iha Ministériu.*** UNMIT remata iha fulan- Desembru 2012. Iha oportunidade ne’e mós Komisáriu fahe Treinamentu Badak Salva Vida informasaun kona-ba atividade CAC nian Husi Bombeirus Dili desde inísiu mai to’o ohin loron. Komisáriu esklarese katak, ‘hanesan instituisaun

ha Quinta loraik 12 Estadu ida mak sei foun, CAC halo ona IJaneiru 2012, kuaze atividade lubun ida hanesan investigasaun s ta f f CAC tomak , hus i kriminál, asaun prevensaun, edukasaun Komisáriu, Adjuntus to’o no kampaña’. Maske nune’e, Komisáriu siguransa no funsionáriu, Adérito mós hateten katak sei iha desafius limpeza nian sira, partisipa iha lubuk ida mak CAC sei enfrenta hela treinamentu badak ne’e husi wainhira halao nia mandatu, maibe CAC ekipa Bombeirus Dili kona-ba sei serbisu maka’as liu tan iha tinan ida oinsa salva vida no sasan ne’e hodi bele halao nia kna’ar di’ak liutan wainhira ahi-han uma ka ahi-tan ba oin. Delegasaun ONU mós fo

han buat ruma iha loron ruma laran ka iha parabens ba CAC hanesan instituisaun foun kualker serbisu fatin. Iha parte rua husi treinu maibe halo dadaun papel importante bo’ot ida ne’e: parte dahuluk foka ba teoria no parte iha nasaun Timor-Leste no espera katak CAC daruak konsentra ba pratika. sei reforsa liutan nian kna’ar iha tempu oin

Iha parte teoria nian partisipante sira mai.hetan informasaun teorikamente kona-ba objektivu no importansia salva vida no sasan,

Treinamentu Iha Área konaba tipu kombustivel nebe mak dada ka Aprovizionamentu atrai ahi no oinsa atua wainhira ahi han buat

ruma. Ba informasaun importante ida ikus liu ne’e, tuir instrutor katak, asaun primeiru

ompara Comissão tenki halo, se uma ne’e iha ligasaun ba KAnti-Corrupção eletrisidade mak ba hamate uluk

(CAC) ho instituisaun estadu kontador eletrisidade nian molok

sira seluk, CAC nu’udar hamate ahi ka salva ou sasan. Se lae

instituisaun estadu ida ne’ebé eletrisidade bele fo perigu bo’ot ba

mak foun no sei nurak. Iha ema nebe mak tulun ka salva ema ka

parte seluk, Funsionáriu CAC sasan.

sira mós mai husi área serbisu Iha parte pratika nian, ajente

ne’ebé la hanesan. Ne’e duni, bombeiru sira prepara ekipamentu

formasaun ba Funsionáriu hodi prevene ahi t rampe no

sira kontinua sai prioridade demonstra oinsa uza ekipamentus,

impor tan te ida .Durante liu-liu uza extentor nebe halo husi

semana rua (26/04-06/05/11) okxijeniu no husi po propriu hodi

ofisiál Aprovizionamentu CAC nain rua hamate ahi trampe. Hafoin demonstra tiha

(Eusebio A.G.G Barreto no Sergio husi ajente bombeirus, staff CAC nian lubuk

Gonçalves) hamutuk ho funsionáriu husi ida mak pratika diretamente hodi hatudu

Ministeriu sira seluk tuir treinamentu kona ba oinsa hamate ahi ho manta propriu (bele mos

A p r o v i z i o n a m e n t u n o F i n a n s a s uza karon ka manta fulun bokon) no extintor

Desentralizadu iha Ministériu Finansas. (fire extinguisher) ba ahi nian. Partisipante

Objetivu husi treinamentu ne’e mak hotu-hotu haksolok ho treinu durante loron

oinsá bele kria mekanizmu ida ké adekuadu baluk ida ne’e tanba hatene oitoan ona oinsa

hodi hamenus despezas ne’ebé laiha ba salva vida no sasan importante balu

efektividade iha futuru. Iha abertura wainhira hasoru asidente ahi han sasan.***

treinamentu ne’e, Vice Ministru Finansas, Rui H a n j a m n o D i r e t ó r N a s i o n á l Aprovizionamentu ko’alia kona ba oinsá h a d i a s i s t e m a p r o s e d i m e n t u aprovizionamentu no finansas iha liña Ministériu ida-idak. José Sarmento, ofisial rupu Jestór Profesionál Rekursu Aprovizionamentu Ministeriu Finansas iha GUmanu (GJPRU), fulan-fulan t r e i n a m e n t u n e ’ e m ó s h u s u b a sempre kria enkontru hamutuk hodi koalia

Formasaun ba Funsionáriu Públiku, Importante?

ATIVIDADE

Pag. 6

Funsionariu CAC tuir treinamentu husi Bombeiros

***

***

***

simu Delegasaun husi Pag ====>5

Kontinua >>>pag 7

konaba dezafius korrupsaun iha eskola sirak. Oinsá kontra-no obstakulu korrupsaun, liu husi perguntas, bainhira ekipa saida de’it mak husi Diresaun Edukasaun Kampaña no

Rekursu Umanu kada Instituisaun Estadu Peskiza hala’o kampaña ba estudante ensinu enfrenta. Iha enkontru ne’e mós koalia kona sekundária, iha Dili no mós iha Distritu. b a m a p e a m e n t u R e k u r s u U m a n u Estudante sira nian perguntas ne’e, laos kona Funsionáriu Públiku sira nian no oinsá bele ba kestoens hirak iha leten ne’e de’it. Sira e s t a n d a r i z a mós haree atetude funsionáriu balun s a l á r i u k a ne’ebé utiliza sasan estadu nian v e n s i m e n t u hanesan karreta ka motor iha loron funsionáriu sira feriadu tula familia lao iha tasi ibun ka nian hodi nune’e ba foho. Tuir sira nia persepsaun ida funsionáriu sira ne’e mós tama iha kategoria bele hala’o sira korrupsaun ka lae?nia serbisu ho La fasil atu hatan perguntas di’ak. Enkontru husi alunus hirak ne’e. Tanba ne’e, Prezidente perguntas hirak ne’e iha ligasaun mós Komisaun Funsaun Públiku (KFP), Libório ho lei. Dekretu Lei No. 8/2003 kona ba Pereira ho ekipa husi KFP, Anita Tavares no Utilizasaun Veíkulu Estadu. Artigu balun husi Maria de Jesus. Reflesaun husi enkontru ne’e lei ne’e hateten katak iha loron feriadu konsege identifika problema lubuk ida ne’ebé Funsionáriu sira la bele utiliza Veíkulu Estadu mak durante ne’e Funsionáriu Públiku sira ba fins privadu. Maske nune’e, realidade enfrenta iha sira nia serbisu fatin. “Absensia akontese nafatin. Karreta estadu balun Funsionáriu Públiku sira husi instituisaun sempre para iha tasi-ibun ka iha festa fatin, estadu, dala ruma la prienxe didi’ak. Tanba iha tempu laos oras serbisu nian.ne’e, Prezidente Komisaun Funsaun Públika Maske nune’e ofisiál Sidadania Sívika husu para pesoal ne’ebé tau matan ba sira hakarak fó konsensiatizasaun ba Funsionáriu sira nia serbisu, tenke tau estudante sirak, oinsá sira rasik bele evita atensaun liu ba puntualidade,” dehan hahalok korrupsaun hahú husi uma laran no responsável Rekursus Umanus Comissão e s k o l a . “ I m i Anti-Corrupção nian, Luis Ersio. nyontek (hakerek-

Luis Ersio hatutan tan katak tuir) iha ezame, puntualidade liga mós ba iha lisensa ka ne’e mós nu’udar falta ne’ebé mak funsionáriu sira hetan. lala’ok korrupsaun “Maibe realidade, funsionáriu sira iha ida. I ida ne’e ita la kada instituisaun estadu, la dixiplina bele halo, tanba p r ienxe l i v ru abs iens ia .Hasa ’e l i g a b a kapasidade kada Funsionáriu sira mós o n e s t i d a d e , importante. Tanba funsionáriu sira mak estudante la ones-mák ina ins t i tu isaun es tadu n ian . tu ona , ” esp l i ka “Treinamentu ba Funsionáriu sira, iha serbisu Komisáriu, Adérito de Jesus Soares, iha fatin ka rai liur, ne’e importante. Importante, Ensino Sekundária Públiku No. 4, Balide iha tanba Funsionáriu Públiku sira, ema 31/01 liu ba.profisionál. Tanba ne’e mak Rekursus Iha fatin seluk, bainhira ekipa husi Umanus kada Instituisaun Estadu nian, tenke Diresaun Edukasaun Kampaña no Peskiza halo mapeamentu ba ninia staf sira,” tenik (EKP), hala’o kampaña kontra-korrupsaun ba Ersio, husi Sub-Diresaun Rekursus Umanus, estudante Sekundária iha Colégio Paulo VI, Diresaun Administrasaun no Finansas CAC Dili, Komisáriu Adjuntu EKP, Jose Antonio nian.*** das Neves esplika katak korrupsaun ne’e

laos akontese bainhira ema hala’o serbisu hanesan Funs ionár iu Públ iku ida. KAMPAÑA KONTRA-Korrupsaun akontese, bele hahú husi uma-

KORRUPSAUN: laran. Kuandu ita komesa bosok inan-aman, foti osan centavus 10, la fó hatene ba inan-Tenke Onestu, Hahú Husi Ita-Aan !aman, iha futuru ita toman tiha ona ho

difísiu eskola la di’ak, eletrisidade hahalok hanesan ne’e. Kuandu iha Emate-lakan, estrada aat, difikulta oportunidade hetan serbisu nu’udar ami atu hasae ami nian kapasidade iha funsionáriu ida, ita bele na’ok estadu nia edukasaun. Realidade hirak ne’e, iha osan, la’ós centavus 10 de’it, maibe bele impaktu korrupsaun ka lae? Prekupasaun millaun,” esklarese Komisáriu Adjuntu Neves hirak ne’e, estudante sira sempre levanta ba estudante Paulo VI sira iha loron 19/01 iha bainhira ofisiais Sidadánia Sívika Comissão eskola Paulo VI, Díli.*** Anti-Corrupção, hala’o Kampaña kontra-

ATIVIDADE

Pag. 7

CAC halo edukasaun kampaña iha eskola

***

***

FORMASAUN husi Pag ====>6

entre CAC no IGE, rekolla informasaun actual husi partisipantes sira hodi nune’e bele deside strategia no programa iha atividade sira. Partispantes iha sorumutuk ne’e mak inspector sira husi ministeriu no Sekretaria Fortifika Dezempeñu Serbisu Estadu sira.

Funsionáriu Públiku Iha kombate korrupsaun Hakbi’it Dezempeñu Serbisu

Funsionariu MTCI hodi Minimiza rtigu 4 husi Lei No.8/2009 ne’ebé Risku KorrupsaunAko’alia konaba Komisaun nia

misaun, parte ida husi Komisaun ninia

orkshop Diresaun Prevensaun misaun mak halo asaun prevensaun. WCAC nian ba dala ida ne’e foti Durante tinan 2011, Diresaun Prevensaun

tema “Hakbi’it dezenpeñu serbisu funsionariu iha programa prinsipal tolu mak hanesan

sira iha MTCI hodi bele minimiza risku ba inspesaun, monitorizasaun no enkontru

korrupsaun nian.” Workshop ne’e hala’o iha Ministerial, distrital nebe involve funsionarius

salaun Sentru Konvensaun Dili iha loron 25-públikus no autoridade lokál sira. Atu garante

10-2012 ho partisipantes hamutuk ema nain p o l i t i k a n o

atus ida lima nulu. e z i s t e n s i a

Objetivu husi Workshop ne’e mak fo prevensaun ba

koñesimentu ba funsionariu MTCI sira k o r r u p s a u n

konaba Lei CAC no dokumentus legal sira n i a n ,

seluk nebe liga ho prosedimentu serbisu Komisaun Anti-

MTCI nian. Nune’e mos atu hakbi’it Korrupsaun iha

métodu kontrolu nebe efikas liu iha serbisu l o r o n 1 4 - 1 5

administrasaun no finansas hodi bele fulan Setembru

hamenus risku ba korrupsaun.2011, dirige husi

Workshop ne’e loke husi Ministro Komisáriu Adjuntu Prevensaun no organiza

MTCI Gil Alves nebe iha nia intervensaun husi Diresaun Prevensaun, hamutuk ho

hato’o katak, papel CAC nian importante Inspesaun Geral Estadu (IGE) nian, organiza

tebes hodi bele halo kontrolu preventivu no hamutuk workshop ida ho tema “fortifika

koletivu ba instituisaun estadu nian iha nivel dezempenu serbisu funsionariu públiku sira

managerial liu-liu iha kombate korrupsaun” ne’ebé hola fatin

i h a p a r t e iha salaun Delta Nova Dili.

administrativu Sorumutuk ne’e loke husi

hodi bele hetan Komisáriu Aderito de Jesus Soares. Iha

ef is iensia no sorumutuk ne’e partisipa mos orador sira

e f i k a s i a . I h a husi Parlamentu Nasional, Tribunal,

e v e n t u n e ’ e Ministeriu Públiku, Ministeriu Finansas no

K o m i s á r i u Inspesaun Geral. Materia husi CAC

A d j u n t u ha to ’o hus i Komisá r iu Ad jun tu

E d u k a s a u n Prevensaun ne’ebé ko’alia konaba

K a m p a ñ a n o kombate korrupsaun iha seitor públiku no

Peskiza iha nia apresentasaun nebe ko’alia implementasaun UNCAC iha Timor-Leste.

konaba politika kombate korrupsaun no Komisáriu CAC iha abertura ba sorumutuk

implementasaun UNCAC, haktuir mos ne’e, haktuir katak, inspector sira iha papel

hanoin ruma kona ba korrupsaun ho importante tebes atu halo investigasaun

sosiedade iha kontekstu sosiu-kultural Timor internalmente no halo prevensaun iha ida-

nian. idak nia instituisaun rasik .

Korrupsaun la mosu mesak iha fatin Iha biban ne’e orador sira hato’o kona

mamuk ida maibe mai husi prátika ka hahalok ba sira nia papel importante no instrumentu

sosiedade ida nian. Iha kontekstu sosiu-legal sira nebe uza hodi prevene no kombate

kulutral ida mak hahalok ne’e mosu no korrupsaun iha ministeriu ka sekretaria

dezenvolve. Ne’e duni iha ambitu estadu ida-idak nia laran. Komisáriu Adérito

prevensaun ita mos tenki berani no haraik-an iha nia intervensaun hato’o konseitu

atu hare no rekoñese mós katak, iha pratika kriminologia ida dehan “technic of

ka hahalok ruma iha ita nia sosiedade mak neutralization” ho ezemplu ema ne’ebé kaer

favorese korrupsaun atu mosu karik. Karik knar komete korrupsaun sempre buka razaun

iha, ita tenki halo saida no halo oinsa hodi atu halo justifikasaun; Hahalok sira hanesan

hadian mos buat ruma iha neba. ne’e, loke dalan ba staff sira seluk hodi banati

Ita nia sosiedade iha buat diak barak, tuir krime ida ne’e. Objetivu husi sorumutuk

maibe iha pratika ruma nebe ladiak karikne’e mak atu promove koordenasaun serbisu

ATIVIDADE

Pag. 8

Funsionáriu CAC tuir treinamentu administrasaun

***

Kontinua >>>pag 9

hanesan fo malu ne’e Komisáriu haktuir iha nia abertura katak, sasan nebe folin prezensa CAC nian iha maluk funsionáriu sira boot liu ita nia nia let la’os atu dita (mendikte) ka hanorin

kapasidade ekonomika; halo serimonia nebe (menggurui) maibe atu deskuti oin sa bele nia gastu boot liu ita nia kbiit finanseiru; serbisu hamutuk hodi prevene no kombate hakarak hetan sasan nebe laos tan ita nia korrupsaun iha ida-idak nia serbisu lor-loron. nesesidade maibe tan ambisaun nebe tuir Komisáriu mós fahe CAC nia esperiensia loloos ita nia kapasidade osan la too ka seluk serbisu hamutuk ho Alfandega, Ministériu tan nebe hatudu ita nia lisan nebe ladiak. Finansas ba prevensaun korrupsaun.

Nudar funsionáriu ka autoridade iha I h a w o r k s h o p n e ’ e o r a d o r funsaun publiku estadu nian ita mos moris iha representante husi Kreda Katólika, Amo Luis sosiedade ida nebe pratika hirak ne’e oitoan Bonaparte do Rego iha nia apresentasaun ka barak influensia ita nia komportamentu iha haktuir konaba “etika moral no kultura” nebe sevisu fatin. Wainhira ezizensia makas, inf luesía hahalok kapasidade ekonomika naton deit ba korrupsaun iha ema moris baibain, nudar funsionariu ka nia moris. Moral autoridade iha instituisaun Estadu nian katak, buat nebe nebe besik kedas iha rekursus Estadu diák nudar ema, nian nebe boot no barak, tentasaun mos nebe liga ho ema nia boot no barak hodi hamonu ema ba uza motivasaun no buat sala rekursus hirak ne’e ba interese hotu nebe ema halo privadu. t a n b a i h a

Tanba ne’e mak tenki iha duni motivasaun husi laran politika, mekanismu ka sistema kontrolu no no mós husi liur, haktuir Amu Luís. Halo buat lideransa nebe diak no liuliu ho kbiit moral diak ka buat at, signifika katak iha motivasaun nebe forte atu labele monu ba tentasaun hirak husi laran ka husi liur. Orador sira seluk nebe ne’e. Presiza iha integridade nebe forte hodi hato’o mos sira nia aprezentasaun iha biban bele manan nafatin tentasaun hirak ne’e atu ida ne’e mak Diretór jerál Gabinete serbi duni povu tomak nia interese no I n s p e s a u n moris diak. F i s k a l i z a s a u n n o

Aprezentasaun materia hato’o Auditoria (GIFA), nebe mós husi Komisáriu Adjuntu ba iha nia aprezentasaun Prevensaun nebe ko’alia konaba haktuir konaba regras “Politika Kombate Korrupsaun iha setor prosedimentu serbisu públ iku. Iha oportunidade ne’e G I F A n i a n , Komisáriu Adjuntu Bucar haktuir kona-ba iregularidades nebe tipus korrupsaun sira tuir transparensia detekta iha inspesaun Internasional sira nia peskiza, tanba sa regular no tematika mak mosu korrupsaun iha funsionáriu públiku durante tinan 2008-2011. sira no efeitu negativu husi korrupsaun. Husi aprezentasaun ida ne’e hatudu Orador seluk iha eventu ne’e mak Amo Luis tebes boa vontade husi GIFA nian ba Bonaparte, Director Prevensaun, Diretor prevensaun korrupsaun iha Ministerial Saúde investigasaun no Sekretariu Ezekutivu CAC tanba ko’alia ho nakloke konaba estatistika nian. resultadu inspesaun nebe GIFA halo no mos

riskus ba korrupsaun nebe sira identifika ona hodi nune’e bele halo prevensaun iha tempu Promove Atendimentu Públiku oin; Diretora Investigasaun CAC nebe ko’alia Saúde Nian ba Komunidade sirakonaba papel investigasaun iha aktu korrupsaun no tipus korrupsaun no krime koneksu sira seluk tuir kodigu penal Timor-iresaun prevensaun CAC nian Leste. Dkontinua hala’o nia serbisu ba

Partisipa mós iha workshop ne’e, prevensaun korrupsaun iha rai laran. Iha Sekretariu Ezekutivu (SE) CAC, ko’alia biban ida ne’e CAC hala’o sorumutuk kona-ba stratéjia nasionál ba kombate nasional hamutuk ho Ministeriu Saúde iha korrupsaun. SE iha nia aprezentasaun nia workshop ho tema “Promove atendimentu e n k o r a j a p a r t i s i p a n t e s s i r a n i a públiku saúde nian ba komunidade sira”. disponibilidade atu serbisu hamutuk hodi kria Workshop ne’e loke husi Ministru Saude Dr. stratéjia nasionál ida nebe kompriensivu atu Nelson Martins no Komisáriu CAC. Adérito prevene no kombate korrupsaun iha rai de Jesus Soares.laran.***Iha sorumutuk ne’e partisipa director

jerál, diretór no xefe servisu sira husi Distritu 13 hola fatin iha salaun Sentru Konvensaun Dili, iha loron 27 Setembru 2011. Iha biban

ATIVIDADE

Pag. 9

***

***

Hakbi’it Dezempenu husi Pag ====>8

ATIVIDADE

Pag. 10

***

***

Semináriu Internasionál Datoluk IAACA

e l e g a s a u n T i m o r - L e s t e Ita Rasik Sei Dezenvolve Dreprezenta hosi Komisáriu Nasaun Adjuntu Manuel Bucar no investigador Rozito

Amaral hosi Comissão Anti-Corrupção (CAC) ema ne'e sai hanesan tema hamutuk ho Prokurador-Gerál Adjunto, Tsentral ba atividade prevensaun Procurador Distrital Díli no Baucau ba tuir

CAC nian iha workshop distrital. Durante semináriu internasionál ne’ebé realiza hosi workshop ne’ebé hala’o hamutuk ho International Association of Anti-Corruption Diresaun Edukasaun Kampaña no Peskiza Authorities iha Provínsia Sanghai, China-iha Distrito Suai no Maliana, hahú loron 20 Leste, Repúblika Popular Povo Chinesa. to’o 24 fulan Setembru 2011. Partisipantes Semináriu ne’e halao iha loron 3-6 fulan-Jullu iha workshop ne’e mai husi funsionáriu 2011, halibur reprezentante hosi nasaun públiku, autoridade lokal, profesor no lider kontinente haat nian no maioria nasaun hosi komunitariu sira. kon t i nen te Ás ia

Komisáriu CAC iha abertura ba kuaze par t is ipa workshop, akompaña husi Komisariu hotu.Adjuntu ba Prevensaun no Diretóra ba T ó p i k u Investigasaun hato’o konaba Korrupsaun p r i n s i p á l b a tuir lei CAC nian ne’ebé iha tipu oi-oin. Nia semináriu ne’e mak hatutan tan katak, a tu kombate “ I n t e r n a t i o n a l korrupsaun, nebe nia tipu oi-oin ne’e, la’os Cooperat ion on CAC nia knar mesak deit, maibe sai Anti-Corruption”, ho hanesan movimentu nasional katak, nia sub-tópiku mak instituisaun estadu ho sosiedade sivil “Ext radi t ion and tomak, tenke esforsu hamutuk hodi halo Transfer of Sentenced Persons, Mutual Legal asaun prevensaun no kombate korrupsaun. Assistance, Transfer of Criminal Proceedings

Komisáriu Adjuntu ba Prevensaun, and Law Enforcement Cooperation and Joint iha biban ida ne’e ko’alia konaba papel CAC Investigations and Special Investigative nian atu prevene no kombate korrupsaun. Iha Techniques”.parte seluk, diretora investigasaun Maria da Sesaun abertura ba semináriu ne’e, Graça Vasconcelos,iha nia aprerzentasaun loke hosi uma-nain Prokurador Supremo haktuir katak, estadu fo kbit ba CAC hanesan Repúblika Popular Povo Chinesa, Ho Chio po l i s ia k r im ina l espes ia l i zada no Meng no Prezidente ba IAACA nian, Cao independente, nebe iha nia atuasaun, la’o tuir Jianming. Iha loron 5-6 reprezentante nasaun deit legalidade no objetividade hamutuk ho ida-idak nian inklui rejiaun ida-idak iha rai orgaun kompetente sira seluk. China nian halao aprezentasaun kona-ba

Partisipante iha workshop ne’e mai ida-idak nian kondisaun atuál ho tempu trinta husi autoridade lokal, lideres komunitarius no minutus kada nasaun ida. Hosi CAC nian, juventude. Iha sorin seluk, Diresaun ba Komisáriu Adjuntu Bucar aprezenta ho tópiku Edukasaun Kampana no Peskiza mós hala’o “The Strategy of Timor-Leste’s Anti sorumutuk ho estudantes ensinu sekundáriu Corruption Commission”. Iha eventu husi eskola rua mak hanesan Eskola semináriu ne’e, Komisáriu Adjuntu halao Sekundaria Publika nú. I no Eskola diskusaun informal ho delegasaun Rejiaun Sekundaria São Martinho. Parte ida husi Makau mak Prokurador-Jerál ho komitiva métodu ba workshop nian mak, kria tomak.*** diskusaun grupu hodi identifika saida mak presiza atu halo ba prevene korrupsaun.**

Bhutan susesu implementa transferensia sistema konstitusional husi monarkia ba iha sistema demokrasia. STUDY TOUR BA BHUTAN

CAC Bhutan hari’i iha tinan 2006 ho lideransa ne’ebé mak forsa no

omissão Anti Corrupção funsionário ne’ebe mak kualifikadu no C(CAC) Timor -Les te ho sistema ne’ebé di’ak hodi suporta serbisu C o m i s s ã o A n t i kombate korrupsaun nian Corrupção Maldives investiga kazu, prevensaun partisipa eventu study no kampaña públiku. CAC tour iha Bhutan ne’ebé B h u t a n m ó s s u s e s u mak organiza husi implementa “Self Assesment C o m i s s ã o A n t i Check List”. CAC Timor-Corrupção Bhutan Leste ho CAC Maldives foin serbisu hamutuk ho mak hari’i instituisaun UNDP Asia Pasific. ne’ebé mak sei nurak los iha Objetivu husi study Asia Pasifiku presija aprende tour ne’e hakarak fahe barak husi CAC Bhutan. esperiénsia, aprende Alende diferensa esperensia iha mós buat ruma no pratika ne’ebé mak di’ak liu assuntu seluk ne’ebé hanesan entre CAC husi nasaun ida-idak nian (Bhutan, Timor- Bhutan, CAC Maldives no CAC Timor L e s t e n o M a l d i v e s ) i h a á r e a Leste mak : nasaun no sosiedade ne’ebé i n v e s t i g a s a u n , p r e v e n s a u n n o mak ki’ik, ho total funsionário entre 40-50 edukasaun públiku. Iha mós posibilidade pessoas.atu esplora kle’an l iu kona ba Kometiva husi Timor-Leste ne’ebé kolaborasaun no sinerjia hodi dezenvolve partisipa iha eventu study tour ne’e parseria entre instituisaun ba assuntu Komisário Comissão Anti-Corrupção, kombate korrupsaun. Aderito de Jesus Soares, Inspektur Jerál, Eventu ne’e realiza iha 11–14 de Francisco de Carvalho, Represetante Jullu 2011 iha sidade Thimphu-Bhutan ho PDHJ, Elsa do Rosario Viegas da Costa, ajenda mak hanesan plenaria no Directora Investigasaun-Comissão Anti-diskusaun grupu. Iha mós ajenda seluk Corrupção, Maria de Vasconcelos, ne’ebé mak ekipa husi CAC Timor-Leste Director Prevensaun Comissão Anti-no CAC Maldives tuir Corrupção, João Bosco m a k v i z i t a b a S o a r e s , S e k r e t a r i o orgaun/ inst i tu isaun Executivo-Comissão Anti-estadu Bhutan ne’ebé Corrupção, Alexandre mak iha re lasaun Freitas Gusmão no ofisiál s e r b i s u i h a á r e a EKP Comissão Ant i -kombate no prevene Corrupção, Agustinha k o r r u p s a u n . Duarte.***Orgaun/ inst i tu isaun estadu sira ne’ebé mak ekipa vizita ba mak hanesan: Parlamentu Bhutan, Primeiro Ministro Bhutan, Tribunal Rekursu Bhutan, Auditoria Bhutan, Funsaun Publiku Bhutan no edifisio CAC Bhutan. I m p o r t á n s i a h u s i v i z i t a b a orgaun/instituisaun sira ba ekipa CAC Timor Leste no CAC Maldives mak hetan informasaun adekuadu konaba sira nia politika hodi prevene no kombate korrupsaun iha área ida-idak nian.

ATIVIDADE

Pag. 11

***

Maibe komunidade internasionál liu husi ONU foin mak adota UNCAC iha tinan 2003. Tanba sa persiza tempu

Loron Internasionál Anti- naruk tebes iha istoria ONU atu adota Korrupsaun UNCAC? Karik korrupsaun seidauk

(Adérito de Jesus Soares) akontese iha tinan 50, 60, 70 mai to’o 1990? Realidade hatudu katak hahú oron 9 fulan Dezembru, kedas husi wainhira ONU hamri’ik – mós Lkomunidade internasionál molok ONU hamri’ik- korrupsaun selebra loron internasionál anti akontese ona iha nasaun bar-barak iha korrupsaun nian. Tanba-sa komunidade istoria umanidade nian. Korrupsaun sai internasionál desidi loron ida ne’e? Iha hanesan issu ida sensitivu tebes. Mak loron 31 fulan Outúbru, 2003, peskiza konaba asuntu korrupsaun mós Assemb le ia Je rá l ONU ado ta ita bele dehan foin mosu mai iha dekade Konvensaun Internasionál kontra 70 mai leten. Sensitivu tanba wainhira Korrupsaun ka Uni ted Nat ions

ita ko’alia konaba C o n v e n t i o n s A g a i n s t korrupsaun, mak ita Corruption (UNCAC). Iha i n d i r e t a m e n t e l o r o n n e ’ e m ó s , k o ’ a l i a k o n a b a A s s e m b l e i a J e r a l rejíme ’nia fuan’, ka determina loron 9 fulan s e n t r u m a k i n a Dezembru hanesan loron estadu nian. I n t e r n a s i o n á l A n t i -

Entaun han Korrupsaun. tempu ba rejíme ka Objetivu determina estadu sirak atu loron 9 fulan Dezembru, loke-an hodi ko’alia mak atu hamosu emar

konaba nia ‘fuan rasik’ ka sentru makina nian konsiensia konaba korrupsaun no estadu nian. Nune’e mak lori mós tempu oinsá atu tau hamutuk enerjia hodi ba komunidade internasionál liu husi kombate korrupsaun; mós atu sosializa ONU atu iha konsensu ida ba asuntu UNCAC nia importansia ba mundu korrupsaun. tomak.

D e s d e r e s t a u r a s a u n Luta kontra korrupsaun foin sai independénsia Timor-Leste iha tinan maka’as iha dekade 80 mai. Se ita 2002, tinan-tinan ita selebra loron kompara ho luta ba direitus umanus direitus umanus ne’ebé mak monu iha –ne’ebé mak ita mós selebra iha loron loron sanulu fulan Dezembru. Maibe, 10 fulan Dezembru hanesan loron Timor-Leste mós foin mak hahú selebra direitus umanus - mosu ona iha loron internasionál anti-korrupsaun movimentu oi-oin iha mundu tomak tinan depois de ita ratifika UNCAC iha tinan atus liu ba. Molok ONU mosu, 2009. Iha tinan kotuk (2010), CAC movimentu ba direitus umanus mosu nebe’e mak foin hamri’ik konsege ona iha forma oi-oin, maski sei organiza eventu bo’ot ida hodi konvensional. Wainhira ONU hamri’ik, komemora loron internasionál anti iha tinan 1948 ONU adota kedas korrupsaun. Komemorasaun ne’e halo Deklarasaun Universal Direitus Umanus iha loron hitu fulan dezembru 2010, nian. Tuir mai ONU adota instrumentu tanba loron sia monu iha sábadu. i n t e r n a s i o n á l i m p o r t a n t e r u a : Selebrasaun ne’e koinside ho loron Konvensaun Internasionál konaba invasaun, nebe’e mak monu iha loron Direitu Civil no Politiku; no Konvensaun hitu fulan Dezembru. Internasionál konaba Direitu Ekonomia,

Tema komemorasaunn tinan Sosial no Kultura, no instrument kotuk mak ‘reafirma ita hotu nia internasionál sirak seluk tan konaba komitmentu ba luta kontra korrupsaun’. direitus umanus.

Pag. 12

Kontinua >>>pag 13

KOMENTARIU

KOMENTARIUHo tema t inan waiting room, tauk sira halo manobra k o t u k , C A C seluk ruma ne’ebé mak bele tau hau iha hakarak apela ba situasaun perigu.

entidade tomak iha Timor-Leste, Lisaun ki’ik ida mai hau mak ne’e. hanesan entidade estadu nian, nomós Oinsá funsionário ne’e brani hanesan sosiedade sivil em jeral, katak kombate ne’e. Tanba nia hatene katak hau viazen korrupsaun tenke sai ita hotu nia ho passa porte diplomátiku; mós sira responsabilidade. Konserteza, grau ka nain rua hatene katak ami barak visita f o rma responsab i l i dade en t re Marrakesh momentu ne’e hodi atende komponente tomak iha sosiedade ne’e Konferensia ONU konaba korrupsaun, diferente husi ida ba ida. Liu husi tema ne’ebé mak Morroco mak sai uma nain? tinan kotuk, CAC hakarak reafirma fali Bein, hau konta konaba esperiensia iha katak kombate korrupsaun Marrakesh, karik leitor balun husu tanba tenkeser sai duni movimentu saida mak Komisário la ko’alia nas i oná l i da , ne ’ ebé konaba esperiensia iha rai laran komponente sosiedade deit? Konserteza, esperiensia tomak hamri’ik hodi fó liman ne’ebé mak hau hasoru iha ba malu atu kombate Marrakesh, sei la akontese korrupsaun. Ba tinan 2011, mai hau nia a’an hanesan ita foti tema jerál ida: ‘Hau Komisáriu iha Timor-Leste ne’e. halo ona saida hodi prevene Maibe oinsá ho ema seluk? Oinsá no kombate korrupsaun’. Ho ho ita nian prosesu aprovizionamentu tema ne’e, ita ida-idak tenke husu ba sirak? Lao diak tuir regras nebe’e iha ka ita nia a’an, saida mak ita halo ona iha ita ita balu halo trafiku de influensia? Oinsá nia moris lor-loron hodi bele kombate wainhira ita trata pasa porte ba sidadaun korrupsaun? sira? Oinsá ho ita nia serbisu iha

Hau iha esperiensia ki’ik oan ida alfándega? Oinsá ita nia serbisu hasai mak hau hakarak hato’o iha momentu sertifikadu sirak? No oinsá sirak seluk ida ne’e. Foin dadauk hau ba atende tan. Konferensia Estadu Parte (Conference Ne’e hotu hanesan reflesaun ki’ik of State Parties) ba UNCAC iha oan ida mak ita hotu persiza halo iha Marrakesh, Morroco. Konferensia ne’e loron 9 fulan Dezembru hanesan loron halao husi loron 24 to’o loron 28 fulan i n te rnas ioná l an t i - ko r rupsaun . Outubro. Partisipante mai husi nasaun Reflesaun ne’e sei iha valor liutan se ita parte ba konvensaun ne’e mak kuaze koko nafatin hadia ita nia servizu lor-148 nasoens. Hau halo viazen ho pasa loron tuir regras no profesionalidade ita porte diplomátiku. Wainhira hau sai husi ida-idak nian hodi bele servi povu no airoportu Marrakesh iha loron 30 fulan estadu ida ne’e. Saudasoens Anti-Outubro, hau hakat liu husi mákina X-ray Korrupsaun! *** siguransa nian, funsionario imigrasaun nain-rua hateke ba hau nia karteira ne’ebé mak tama liu husi makina x-ray, hodi hateke mai hau no husu hau atu fó osan oan ruma ba sira-nain rua. Nia hateten nune’e, ‘my friend Soares, you give money to my friend’. Ko’alia Ingles ladun los tanba Ingles laos sira nian lian, sira ko’alia Arabi no Franses. Hau hakfodak. Depois hau hatan, ‘fó osan konaba saida nian? ‘Just like gift’ (hanesan presenti oan ruma), nia responde mai hau. Hau responde diretamente dehan ‘labele bók hau nia karteira’. Depois mós halai lalais ba

Ema ne’ebé halo

tamba niakorrupsaun

moral dodok ona

Pag. 13

***

Loron Internasional husi Pag ====>12

Funsionáriu MTCI tuir sorumutu iha DCC Merkado Lama oinsa Prevene no Kombate Korrupsaun

Ha’u Moe Halo Kuitansi Falsu

sosiedade sira nian iha vida polítika, no redus tiha transparénsia bainhira ukun-nain sira foti desizaun polítika ruma ne’ebé mak favoreze ba klientes, Prevene no Kombate família, no ba osan.

Korrupsaun: Iha sosiedade nia laran, impaktu “Hau halo ona saida” ? husi korrupsaun ne’e mak bai-bain

Corruption afflicts all countries, undermining social h a m o s u i n t o l e r á n s i a p o l í t i k a , progress and breeding inequality and injustice.” akuntabilidade, no transparénsia to’o (Korrupsaun afeta nasaun hotu, estraga progresu

sosiál no desigualidade reprodusaun no injustisa). iha nivel sosiedade sira ne’ebé hela iha área rurais. Dala ruma kultura raze iha leten sita husi diskursu demokrasia hanesan konsulta públiku FSekretetáriu Jerál Nasoens Unidas,

Ban Ki-moon iha Loron Mundiál Kontra- no povu sira nia partisipasaun iha festa Korrupsaun, 09/12/2011 ne’ebé mundu tomak demokrasia, bele hamosu apatizmu iha komemora, inklui Timor-Leste.Iha tinan 2010, sosiedade nia le’et. iha komemorasaun dahuluk loron I h a e f e i t u s e k o n ó m i k u , mundial kontra-korrupsaun iha Timor- korrupsaun iha ninia impaktu ne’ebé Leste, Comissão Anti-Corrupção foti kona diretamente ba povu no estadu. tema konaba kompromisu ba prevene Kauza husi korrupsaun ne’e bele reduz no kombate korrupsaun. Ba tinan 2011, tiha rekursu naturais nasionál nian. Comissão Anti-Corrupção foti tema Serteza, ninia impaktu ne’e hamosu folin “HA’U HALO ONA SAIDA BA PREVENE sasan ne’ebé aas no sasan ne’ebé fa’an NO KOMBATE KORRUPSAUN. “Tema iha merkadu, povu susar atu hetan ida ne’e atu lori ita idak-idak hanesan asesu. Ikus mai dezenvolvimentu iha individu, hanesan sidadaun baibain, seitór ekonomia, infraestrutura mós entidades estadu estrada, eskola, bee t o m a k a t u h a l o moos, no sentru saúde, reflesaun ba esforsu susar teb-tebes ba povu saida de’it mak ita toma atu hetan. Tanba ne’e h o d i p r e v e n e n o korrupsaun ho eskala kombate korrupsaun,” bo’ot, bele hamate k a t a k K o m i s á r i u d e z e n v o l v i m e n t u A d é r i t o d e J e s u s ekon omia no hamosu pobreza Soares, iha ninia diskursu iha Dili iha rai laran. Convention Center 09/12/11. Iha ambiente sosiál, korrupsaun

Karik matenek nain sira sei husu difikulta mós ema atu kria relasaun perguntas. Perguntas iha leten, sei sosiál no kooperasaun di’ak ba refere ba se lós? “Prevene no kombate prosper iedade ema hotu n ian. korrupsaun la’ós Comissão Anti- Frustrasaun, apatizmu, no kontrolu Corrupção nia knár de’it. Maibé ita laiha sosiedade sivíl ba estadu, bele sai fraku esforsu hamutuk, kombate korrupsaun tiha. Ikus mai, subornu bele sai sei la susesu,” hatutan Komisáriu. tradisaun ida ne’ebé la’o iha prátika Referensia lubuk ida mak ko’alia kona moris lor-loron nian. Ida ne’e mós bele ba efeitu husi korrupsaun. hamosu dezentendimentu sosiál entre

Korrupsaun iha dimensaun ema riku no ema ki’ak. “Ne’e duni ita polítiku, ekonómiku, no dimensaun hotu afirma-an, katak presiza duni hola sosiál-kultural. Korrupsaun iha seitór medidas hodi kombate korrupsaun iha politíku, impede demokrasia no estadu Timor-Leste,” subliña Komisáriu Adérito.de direitu. Iha sistema demokrasia, Haree ba observasaun, efeitu, no instituisaun públiku, serteza bele lakon impaktu husi korrupsaun hirak ne’ebé lejitimasaun, bainhira ema ne’ebé kaer temin ona iha leten, saida mak ha’u halo ukun, utiliza sala tiha sira nia podér ba ona a tu prevene no kombate interese privadu. Korrupsaun mós iha korrupsaun?*** konsekuensia negativa tanba hamosu sinizmu no minimiza partisipasaun

KOMENTARIU

Pag. 14

Rej HAU eita !

KORUPSAUN

***

KOMENTARIU Hasa’e Vontade no

Kapasidade Utilizasaun Veikulu Estadu ba Service Delivery

stadu fornese fasilidade Etransporte iha kontekstu dezenvolvimentu atu serbi povu nia nesesidade no hodi kontribui ba prosesu transforma sosiedade nia moris husi tempu ba tempu bele sai diak liu tan. Fasilidade hirak ne’e nia utilizasaun, dala barak entrega ba individu ka unidade ida mak jere. Iha ne’e mak tentasaun ba abuzu poder hodi uza sala ba interese privadu ka grupu bele mosu.

Iha situasaun hanesan mak dala barak fasilidade servisu nian hirak ne’e ema la uza ba serbi ema barak nia nesesidade (service delivery) maibe uza fali ba serbi nia-an r a s i k ( s e l f - s e r v i c e ) . Reflesaun ida ne’e la signifika ita labele tula ita nia familia ka b e l u n ruma ho k a r e t a k a m o t o r E s t a d u nian.

K l a r u katak iha situasaun ruma ka momentu ruma ita tula mós sira. Maibe realidade nebe akontese iha Timor-Leste ba fasilidade trasporte Estadu hatudu prátika utilizasaun ba interese privadu barak liu interese servisu ba ema barak nian. Ita bele hare husi rezultadu m o n i t o r i z a s a u n b a v e i k u l u n o kombustivel Estadu nian nebe halo iha fulan Marsu to’o Maiu tinan 2011 iha tabele tuir mai ne’e.

Husi Relatoriu Monitorizasaun ba Movimentu Veikulu Estadu no Utilizasaun Seña Kombustivel

Tabela ne’e hatudu katak iha tempu nebe oitoan la too loron 30 no iha fatin hirak nebe laos servisu fatin funsionáriu sira nian frekuensia mov im entu as tebtebes ho total 35,057.

Hatudu katak ema lobuk oan ida nebe iha asesu

l i v r e n o kontrolu ba

fasilidade h i r a k n e ’ e u z a b a r a k liu ba s i r a n i a in tere s e

rasik. Relato

riu monitorizasaun ne’e hatoo tiha ona iha Konsellu Ministru, publika tiha ona no fahe tiha ona ba Ministériu, Sekretaria Estadu sira no Orgaun Estadu sira seluk no Parlamentu Nasional. Diskusaun ho Diretór, Diretór Jerál no Inspetór sira kona ba jestaun no kontrolu ba sasan hirak ne’e, halo dala rua ona iha 2011. CAC no públiku mós nota katak iha mudansa signifikativu ruma ona. Maibe diak liu tan mudansa signifikativu oan hirak ne’e tenki buras no aumenta nafatin ba tempu naruk no hadait ba entidade Estadu nian tomak.

No Fatin monitorizasaun Pontu observasaun Total Loron Frekuensia movimentu

1 Sentru Negosiu

Kolmera 14 10,190 W4 14 4,138 Leader 14 4,578

Lita store 14 2,198 Kmanek 14 3,662

2 Pontu entrada e saida sidade Kpital

Bidau 8 557 Bekora 8 613 Lahane 8 506 Lafatik 8 1,427

3 Lokal Igreja Motael 8 937

4 Eskola EPC Canossa 10 2,410 EP Balide 10 1,178 EP Externato 10 717

5 Merkadu Hali-laran 8 889 Komoro 8 1,057

Total frekuensia movimentu 35,057

Pontu entrada no saída sidade kapital

Pag. 15

Kontinua >>>pag 16

03 - XXX G

KARETA ESTADO

Ita hirak nebe iha preokupasaun hanesan hatoo obrigadu ba maluk sira nebe konsiente ona ho utilizasaun adekuadu ka loloos fasilidades Estadu nian hirak ne’e. Ami agradese espesial ba Director Geral Electricidade Timor-Leste nebe hasai instrusaun ida ba Chefe Departementu sira iha 19 Janeiru 2012 nebe husu atu entrega xave viatura nian ba Departementu Lojistiku depois orás util servisu nian no kareta tenki para iha EDTL nia resintu ka halaman no husu mos atu operasaun kareta iha tempu feriadu tenki iha rekomendasaun husi Director Geral ka orgaun kompetente. Karik instrusaun hanesan ne’e lao ona mos iha fatin seluk, ami agradese tebes. Sira nebe seidauk ka keta haluhan karik ami fo hanoin fali. Ami hakarak fo hanoin fali katak iha diskusaun dala rua iha tinan liu ba Xefe Departementu, Director Nasional no Director Geral lobuk ida mak konkorda no hatudu vontade atu implementa ka hadian duni sistema kontrolu no utilizasaun veikulu no kombustivel Estadu nian. Liu husi biban ida ne’e ami fo haoin fila fali ita nia kompromisu ida ne’e.

Atensaun no alerta nafatin. Iha ita nia oin tentasaun boot ida hein hela. Atividade no kampaña partidu politiku sira tuir mai ne’e nudar dinamiku politiku demkoratiku nebe legal no lejitimu nebe presiza halao duni. Maibe ánimu ka espiritu politiku partidariu ne’e bele halo ema haluhan tiha atu distingi sasan nebe Estadu nian husi hirak nebe partidu ka privadu nian. Estadu tau ona osan US$3.000.000,00 ba partidu sira nia atividade iha eventu boot ne’e iha Orsamentu Jeral Estadu nian. Kuidadu liman keta katar ba kamat sala fali kareta, motor, seña ka kupon mina Estadu nian hodi ba halo kampaña partidu nian. Manan ona ba kaer ukun mak uza sasan hirak ne’e hodi serbi povu. Públiku mós iha Obrigasaun atu fo hanoin ba nai-ulun sira kona ba ida ne’e. ***

KOMENTARIU

Pag. 16

Hasa’e Vontade husi Pag ====>15

atu nune’e Timor-Leste bele atinji ninia Korrupsaun Halo Fraku objetivu sira.Timor-Leste nia kompromisu atu Demokrasia, Lei no Ordenluta kontra korrupsaun klaru tiha ona hahú Embaixadóra Estadus Unidos da America

Judith Fergin husi loron uluk liu ukun rasik án nian. Nasaun ida ne’e sai nasaun ida entre nasaun sira seluk ne’ebé dala uluk liu asina UNO nia h i n i t a O Konvensaun Anti-Korrupsaun iha tinan rihun h a l i b u r rua tolu (2003).iha ne’e atu marka

Maibe luta kontra korrupsaun la’ós loron importante ida de’it kona-bá lei no tratadu. No luta ida ne’e Loron Mundiál Anti-la’ós de’it responsabilidade governu nian Korrupsaun nian-no mesak. Ema hotu nia hanoin importante bá a t u s u b l i ñ a esforsu atu kombate korrupsaun. Ita labele impor tans ia hus i hamate korrupsaun ho de’it lei ka sosiedade hotu-hotu implementasaun lei ne’ebé forte ka liuhosi a t u l u t a k o n t r a mídia ne’ebé professionál no livre, ka ho de’it korrupsaun. Dala ruma la organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé dedika iha buat át seluk ne’ebé án atu mantén instituisaun sira onestu ka ho universál liu, ne’ebé hamate liu esperansa no de’it votante sira ne’ebé mosu atu hili ninia progresu, ka ida ne’ebé susar liu atu kombate ukun na’in sira. Atu hamate korrupsaun tenke liu fali korrupsaun. Iha ninia lia menon iha iha regra ne’ebé diak. Ema ne’ebé hametin Konvensaun Anti-Korrupsaun Nasaun regra ne’e ho diak, ema sira ne’ebé matan Unidus nian, antigu Sekretáriu Jerál Nasaun moris ne’on nain bá korrupsaun – no Unidus nian Kofi Annan halo rezumu ida ambiente ida ne’ebé hanoin katak esforsu atu katak: “Korrupsaun hanesan moras át kombate korrupsaun ne’e importante no fiar ida….Korrupsaun halo fraku demokrasia, lei katak bele fó rezultadu.no orden, hamosu violasaun diretu umanu,

Tema bá loron anti-korrupsaun tinan estraga merkadu, halakon kualidade moris rihun rua sanulu resin ida (2011) maka – no fó dalan bá krime organizadu, terorizmu no “Saida maka ita halo tiha ona atu kombate ameasa seluk bá siguransa umana. korrupsaun?” – enkoraja ita atu konsidera Fenómenu át ida ne’e mosu iha nasaun hotu-oinsá Timor-Leste nia lalaok hafoin besik hotu—bo’ot no ki’ik, riku no ki’ak—maibe iha tinan sanulu. Hau hakarak fó parabens bá rai sira ne’ebé foin atu dezenvolve án maka governu, Komisaun Anti-Korrupsaun, korrupsaun nia efeitu destrusaun maka’as Prokuradória Jerál, Inspetór Jerál, tebes.”Provedória Direitu Umanu no Justisa, Tinan hirak liubá, Primeiru Ministru Parlamentu Nasionál, tribunál sira, Banku Xanana Gusmão husu pergunta ida ne’e, Sentrál Timor-Leste, mídia sira, no sosiedade “Hafoin sofre tinan barak, hafoin halo sivíl.sakrifisiu ne’ebé barak tebes…saida maka

Timor-Leste dadaun ne’e hari’i no povo Timor-Leste nia esperansa bá rezultadu hametin ninia instituisaun públiku no privadu ukun rasik án nian?” Hau hanoin sidadaun sira. Insitituisaun hirak ne’e rekruta no fó Timor-Leste hotu-hotu no sira nia belun formasaun bá individu sira ne’ebé iha talentu. internasionál sira sei fó resposta ne’ebé Governu lansa t iha ona in is iat iva hanesan.Ita hotu hakarak nasaun nia transparensia atu nune’e ema hotu bele hare progresu ne’ebé forte iha hakmatek nia laran, reseita governu nian mai husi ne’ebé no demokrátiku, no hanaruk dalan prosperu reseita sira ne’e bá iha ne’ebé. Parlamentu nian.Ita hotu hakarak governu ida ne’ebé Nasionál foti hakat ida hodi promulga lei fornese servisu esensiál ho efikás, lori justisa ne’ebé forte, buka pratika diak liu iha mundo bá ema hotu, no asegura ema ida-ida nia tomak. Ajensia setór justisa investiga no siguransa no siguransa ne’ebé hanesan bá prosesa kazu sira. Reguladór finanseira sira ema hotu. No komprende katak Kofi Annan perpara án ona. ONG no mídia sira livre atu nia liafuan sira ne’e lós – ita hotu hakarak investiga, atu publika, atu debate, no atu sosiedade ida ne’ebé livre husi korrupsaun

KOMENTARIU

Pag. 17

Kontinua >>>pag 18

krítika – no sira ezerse sira nia liberdade. saida maka iha oin, no publikamente renova Governu Estadus Unidus suporta tiha ona fali ita nia kompromisu bá kauza anti-Timor-Leste nia esforsu iha área sira ne’e korrupsaun. tuir mai, parabéns bá ema hotu hotu. Husik hau foka liubá servisu Komisaun bá imi nia esforsu atu hari’i Timor-Leste Anti-Korrupsaun nian, ne’ebé ami suporta ne’ebé lei no orden sai forte liu hotu, hahú kedas husi instituisaun ne’e hari’i. Iha oportunidade buras bá ema hotu, no ninia operasaun bá tinan dáhuluk nian komunidade ne’ebé saudavel iha esperansa enkuantu kontinua rekruta funsionáriu ne’ebé no opt imizmu. Obr igada tanba fó CAC presiza, CAC atinji ona susesu balun oportunidade bá hau atu bele komemora ne’ebé impresionante. CAC hala’o tiha ona hamutuk ho imi.levantamentu ida kona-bá vizaun sidadaun nian kona-bá korrupsaun.

CAC kria t iha ona estratej ia divulgasaun ne’ebé informasaun sofistikadu hodi tau hamutuk website ne’ebé informativu ho pakote mídia sosiál lubuk ida inklui Facebook, Twitter, no YouTube. CAC habelar ninia servisu bá iha instituisaun governu nian, hanesan Alfándega, hodi tu lun dezenvo lve p rograma modernu oinsá prevene korrupsaun.

CAC kompleta t i h a o n a p l a n u estratejiku dáhuluk atu kombate korrupsaun iha sosiedade nia le’et. No CAC kompleta tiha ona faze dáhuluk formasaun iha área ne’ebé perísia esensiál bá suseu investigasaun no akuzasaun – inklui oinsá atu kompromete invest igasaun finansiál internasionál ne’ebé envolve prosesu buka tuir sasan no fase osan. Ami orgullu hodi suporta CAC tanba CAC halo planu, prepara, hahú, no estabelese atividade sira ne’e hotu. Ami hare bá oin, bá kontinuasaun ami nia parseria ho CAC no instituisaun tomak Timor-Leste nian ne’ebé dedika bá nasaun ida ne’e nia futuru ne’ebé nabilan liu. Timor-Leste nasaun foun ida ne’ebé iha hela prosesu dezenvolvimentu nia laran no sei hetan susesu. Buat ne’ebé sei halo Timor-Leste lahanesan ho nasaun seluk maka oinsá Timor-Leste hili atu hatán bá potensía korrupsaun ne’ebé nasaun hotu, bo’ot no ki’ik, riku no ki’ak, hasoru.Dala ida tan, parabéns bá ema hotu ne’ebé iha ne’e no iha Timor-Leste tomak – dala uluk tanba komemora loron importante ida ne’e. Importante atu sukat susesu, hatene servisu

KOMENTARIU

Pag. 18

***

Korrupsaun halo fraku husi Pag ====>17

Labele Fa’an Desizaun Hodi Oho Justisa

Ha’u Moe Husu Persentajen

Hodi Foo Projetu

ba seitor ekonomia, politika no finansas ne’ebé sai fator determinante ba prosesu dezenvolvimentu nasional. CAC bele inisia

prosesu investigasaun, wainhira iha keixa husi ema ka instituisaun ruma nomós bele “Desafiu Balu iha Investigasaun kuka ka hetan rasik. Fontes informasaun ba Krime Korrupsaun”CAC liu-liu ekipa investigasaun, bele mos

(Husi Euclides Madeira) mai husi Radio, Jornal no Televizaun. Nune’e nomós kazu balun ne’ebé delega husi

imor Leste (TL) hanesan nasaun Ministériu Públiku. Tfoun, husi nasaun 192 iha mundu. Tuir Artigu 5 lei no 8/2009 hateten Ne’ebe moris iha era millennium ida ne’ebé katak iha materia investigasaun kriminal, avansadu ho teknologia, ekonomia, social no Komisaun iha kompetensia atu halo kna’ar kultural ne’ebé mak sai fator determinante ba hanesan Polisia Kriminal Espesializada, kada Nasaun iha mundu. Hanesan tuir ne’ebe halo inkeritu, halibur notisia krime matenek nain sira ko’alia katak “nasaun ida nian, deskobre ema sira ne’ebé responsavel nia dezenvolvimentu atu lao diak, nasaun ba pratika krime, identifika no kaer ema sira, refere tenki iha Rekursu Naturais buka no revista sasan, no Rekursu Humanus ne’ebé t a h a n s a s a n n o mak naton no kualifikadu”. dokumentu sira, halo Importante liu, mak tenki vijilansia, rona no halo livre husi hahalok Korrupsaun gravasaun ba ema liu-liu ba ema ne’ebé mak kaer ko’alia liu husi telefone ukun. Kuaze nasaun hotu iha ho autorizasaun judisial Mundu tauk ho hahalok krime n i n i a n , h a l o korrupsaun, basá impede konjelamentu ba konta prosesu dezenvolvimentu. bankaria no seluk-seluk Tanba ne’e, maioria nasaun t a n . D u r a n t e n i n i a hotu deside lakohi tolera existensia to’o agora, hahalok korrupsaun no hari’i CAC halo ona knar instrumentu oin-oin hanesan lei investigasaun ba kazu no instituisaun ne’ebé mak forte hamutuk rua nulu resin hodi luta kontra korrupsaun. walu (28), husi kazu Timor Leste, hanesan nasaun hirak ne’e iha tipu ba ida ne’ebe foun, maibe iha krime oin-oin hanesan komitimentu atu luta kontra pekulatu, abuzu poder, korrupsaun hodi hari’i instituisaun oin-oin korrupsaun aktiva no korrupsaun pasiva. hanesan PDHJ, Inspesaun Geral Estado no Husi kazu hirak ne’e, iha kazu balu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ne’ebé trata mak finaliza ona nia prosesu investigasaun assuntu espesifiku ba krime korrupsaun. no submete ona ba MP atu nune’e bele halo

Maske, infrenta difikuldades oi-oin, análize no halo asaun seluk tuir MP nia maibé TL hakarak Dezenvolve nia an ho diak kompetensia. Modelu investigasaun ne’ebé ba benefiu povu nia moris, ho nune’e nia luta mak CAC uza hodi ha lo prosesu nafatin hahalok at refere liu husi meius ne’ebe investigasaun mak hanesan: Buska, revista, mak estadu no governu forma ona liu husi aprensaun, exame, rona depoimentu husi ezistensia instituisaun hirak ne’ebe mensiona testemunha no rekolha dokumentus hirak iha leten.Previstu iha Artigo 4 Lei No 8/2009, ne’ebé iha relasaun ho kazu ne’e. Prosesu misaun fundamental husi Comissão Anti- investigasaun ne’ebé mak durante ne’e CAC Corrupção (CAC) mak hanesan; Misaun halo kobre mos to’o area rural sira ne’ebé Investigasaun no Asaun Prevensaun. mak iha indisius krime korrupsaun.

Misaun Investigasaun ninia mak Difikuldade ne’ebé mak ekipa halao prosesu investigasaun ba qualquer investigasaun infrenta wainhira halao nia krime, prinsipalmente krime ne’ebé mak iha knar mak hanesan: difikuldade Internal. indisius korrupsaun tuir definisaun lei Kodigu Investigador sira ne’ebé minimu ba Penal ninian, hanesan korrupsaun aktiva, esperiensia investigasaun (tanba mai husi korrupsaun pasiva, peculato, peculato de area estudu ne’ebe diferente), prosesu uzo, abuso poder, trafiku influensia, no treinamentu ho durasaun ne’ebé badak, partisipasaun ekonomia iha negosiu. fasilidade ne’ebé mak menus. Difikuldade

Asaun prevensaun, liu husi forma oin- eksternal mak hanesan; Apoiu instituisaun oin mak hanesan halao edukasaun seluk ne’ebé sei menus, area rurais ho kampanha, konsensializasaun no selu-seluk kondisaun estrada ne’ebé at, elektrisidade tan. Atu nune’e bele hamenus no kombate ne’ebé laiha no testamunha balun, liu-liu iha hahalok krime korrupsaun ne’ebé afeta tebes area rurais ne’ebé mak la hatene lingua

KOMENTARIU

Pag. 19

Kontinua >>>pag 20

offisial tetum ba halo deit investigasaun kriminal liu husi hodi presta sira meius no teknika oioin nebe suporta serbisu n i a investigasaun ne’e rasik. Wainhira ema ida depoimentu/de ita deskonfia halo krime korrupsaun ba too

klarasaun, no seluk tan. Difikuldade hirak iha tribunal ka tama kadeia laos ho ne’e sai hanesan obstakulu ba susesu investigasaun deit maibe tenki liu mos husi servisu investigasaun ninian. faze seluk nebe lei haruka. Bele mos

Maibé, ho esforsu konjunta ne’ebé akontese katak serbisu investigasaun fo mak halo ona husi superior sira hanesan rezultadu ho evidensia nebe hatudu ema ne’e Komisáriu, Komisáriu Adjunto nain rua no la komete krimi korrupsaun. Wainhira iha assessor sira, konsege rezolve obstakulu evidensia tenki liu husi akuzasaun mak ba balun ne’ebé mensiona iha leten, no esforsu tribunal hodi halo julgamentu hodi bele sira ne’e halo husi tempu ba tempu. Prosesu determina ema ne’e ba kadeia ka fila ba nia investigasaun hodi deskobre krime uma ka kumpri kondisaun seluk nebe lei korrupsaun iha nia difikuldades ne’ebé mak haruka. Iha pasu bo’ot tolu ne’e envolve komplexu, tanba liga ho asuntu barak no instituisaun nebe ho ida-idak liu-liu laiha evidensia real, susar hodi nia kompetensia mesmu ke determina fatin akontesimentu, kompetensia ne’e halao laiha sasin (exemplu; iha deit ema ho koordenasaun ba nain rua mak fo’o osan ou sasan malu. Iha CAC, iha ba malun), testemuña sira Ministeriu Públiku no ne’ebé mak uja meius oin-oin i h a T r i b u n a l . hodi defende sira nia an no nia Definisaun badak maluk. kona ba ida-idak nia

Evidensia uniku ne’ebé bele kompetensia mak uja iha prosesu investigasaun ba krime C A C i h a korrupsaun mak dokumentus eskrita. kompetensia ba halo Kompara ho krime seluk hanesan homicidu i n v e s t i g a s a u n , (oho ema), Roubo (estraga sasan) no Ministeriu Públiku iha Violensia domestika, krime hirak ne’e iha kompetensia ba halo evidensia real ne’ebé mak ita bele rekolha akuzasaun no Tribunal nia hodi fasilita prosesu investigasaun atu kompetensia ba halo deskobre lalais nia autor. (*) julgamentu. Mesmu ida-

idak iha nia kompetensia espesifika maibe iha “CAC Lori Ona Korruptor Hira

p r o s e s u ba Tribunal ka ba Kadeia”?i n v e s t i g a s a u n

(Husi Adjuntu Neves) Ministeriu Públiku liu-liu prokurador

ergunta hanesan ne’e mosu sira no Tribunal liu-liu Juíz Pbebeik husi públiku iha atividade

mos involve ona iha materia workshop, seminar, treinamentu ka dala

investigasaun kriminal balu mak ruma iha dada-lia babain entre individu ka

hanesan CAC bele husu ba Ministeriu grupu. Pergunta ne’e hatudu preokupasaun

Públiku hodi husu Tribunal fo mandadu ba públiku kona ba problema ne’e husi parte ida,

CAC konjela konta bankaria ema ruma nebe no husi parte seluk jeneraliza kompetensia

deskonfia homete korrupsaun, ka husu CAC too hakat liu tiha instituisaun seluk nia

mandadu Tribunal ba kaer ema ruma ka halo kompetensia. Nee duni presiza klarifikasaun

buska domisiliaria. Maibe relasiona ho poder ruma. Iha ambitu prosesu krime, tuir ita nia

investigasaun nebe CAC kaer iha ligasaun sistema juridiku, jeneralizasaun hanesan

espesial kedas ho Ministeriu Públiku. bele fo todan tomak ba instituisaun ida kona

Ita nia Konstituisaun temi katak ba asuntu nebe tuir loloos iha instituisaun

Ministeriu Públiku mak “hodi Estadu nia lobuk ida mak hulan likus. Ita presiza nafatin

naran ezerse asaun penal,...” no seluk tan, kritika no opiniaun nebe kontribui ba

bele le iha artigu 132. 1, CRDTL (Constituição solusaun mai be presiza iha mos

República Democrática de Timor-Leste). kompriensaun diak kona instituisaun ida-idak

Artigu 48 iha Kodigu Prosesu Penal realsa ka nia kompetensia iha prosesu tomak.

fo hanoin tan kona ba kompetensia ida ne’e. CAC iha kompetensia ba halao

Maibe lei mos fo dalan ba Ministeriu Públiku prevensaun no investigasaun kriminal kazu

atu delega mos knaar ne’e ba entidade ka korrupsaun nudar orgaun Polisia Kriminal

autoridade polisial sira nebe iha ne’e refere Espesializada tuir lei haruka (Art. 3, Lei

mos ba CAC nudar Orgaun Polisia Kriminal no .8 /2009 . 15 Ju l lu ) . Iha amb i tu

Espesializada ba kazu korrupsaun no bele investigasaun kriminal CAC nia kompetensia

mos delega ba funsionáriu judisial sira

KOMENTARIU

Pag. 20

***

Dezafiu balu Pag ====>19

Kontinua >>>pag 21

Moris Simples, Maibé Iha Dignidade

(Art.57, KPP). No Lei no.8/2009, 15 Jullu kona ba hamoris CAC realsa ka fo forsa tan kompetensia ida ne’e ba CAC. Wainhira ita hare artigu 118 no 132 iha CRDTL no le hamutuk ho artigu 47 no 48 iha KPP (Kodigu Prosesu Penal) ita hetan kompetensia eskluziva husi Tribunal no Ministeriu Públiku no iha neba ita deskobre mos katak sira iha funsaun nebe liga ba malu. Karik ita le tan artigu 49 no 57 no le mos artigu 52 too 56 iha KPP, artigu hirak ne’e hatudu mos mai ita katak autoridade polisial sira hatutan no haluan tan funsaun lobuk ida husi Ministeriu Públika no balun husi Tribunal hodi vigora no implementa lei, kombate krime oioin no promove justisa legal.

Poder halo investigasaun nebe CAC iha, nia nain mak Ministeriu Públiku. CAC nudar Orgaun Polisial ida simu mos kompetensia lobuk ida hanesan mos temi iha artigu 52 too 57 iha KPP maibe iha kontestu krime korrupsaun ho nia formas oioin nebe define tan iha Lei no.8/2009, 15 Jullu artigu 5, pontu 2 too 7. CAC iha mos dever sijilo (art. 14), konfidensialidade (art.15), dever atu kolabora ho instituisaun seluk (art. 26) no he tan ko labo rasaun hus i se rb i su administrasaun direta ka indireta no autonoma Estadu nian sira, entidade públika sira seluk, orgaun polisia kriminal nebe iha no Ministeriu Públiku tuir lejislasaun prosesual penal haruka (art.24, 25).

Istituisaun hirak nebe iha knaar ka kompetensia judisiaria (Ministeriu Públiku no Tribunal) no iha knaar polisial (CAC, Polisia) halao funsaun interligadu ba kombate krime korrupsaun iha aspektu legal. Wainhira ida hasoru difikuldade ka hasoru desafiu ka enfrenta frakeza ruma sei afeta hirak seluk tanba funsaun interligadu nebe sai kondisaun sine quo non ba kombate korrupsaun liu husi dalan legal. Kritika ka hanoin ruma kona ba esforsu kombate korrupsaun presiza hatudu mos ho proporsionalidade tuir kompetensia instituisaun ida-idak iha prosesu naruk kombate korrupsaun. Asaun preventiva mos aspektu importante ida iha estratejia luta hasoru korrupsaun. CAC hetan mos kompetensia ida ne’e, nebe presiza ita hotu-hotu nia kolaborasaun no partisipasaun ativa.***

KOMENTARIU

“Ema Ne’ebé Kontra Lei, Tenke Lori ba Tribunál” Ameerah Haq

ha loron ne’e, hanesan foin dau-dauk Iha’u nia aprezentasaun ba Konsellu Seguransa, Nasoens Unidas nian ha’u hateten katak ha’u hahí Timor-Leste nia progresu hodi hametin infra-estrutura anti korrupsaun. Iha 2008, Governu hahú

dezenvolve lejislasaun no estabelese Komisaun Anti-Korrupsaun no komisaun

Funsaun Públiku nian. Instituisaun rua ne’e hotu esensiál atu asegura katak, korrupsaun bele deskobre no hetan asaun penál no mós Funsaun Públika funsiona ho laran mós no bazeia ba méritu. Instituisaun rua ne’e eziste ona no sei serbisu mak’aas.

Governu no sistema Judisiál hetan susesu iha dezenvelvimentu lejislasaun atu estabelese Tribunál Kontas nian konforme Konstituisaun preve. Tribunál Kontas nu’udar ajensia independente ida ba auditória no buat ida esensial liu mak atu halo desizaun finanseiru iha transparansia no atu asegura katak Parlamentu Nasionál bele hetan informasaun husi auditória profesionál sira. Ha’u fó parabens ba Parlamentu Nasionál tanba aprova lei ida ne’e hodi hamosu kuadru importante ida ba kuadru anti korrupsaun. Alende ida ne’e, portal transparansia nian no portal aprovizionamentu nian husi Ministériu Finansa mós dau-daun ne’e fó sai ona ba públiku. Ne’e hatudu katak kualker ema ida bele asesu ba internet hodi bele haree oinsá mak Timor-Leste uza osan públiku nian. Ha’u hakarak hi’it Komisaun Anti-Korupsaun nian pesoál no ajensia sira hotu ne’ebé komesa serbisu ho laran tomak ho Komisaun Anti-Korrupsaun ne’e.

Ha’u hakarak mós gaba Komisaun Anti-Korrupsaun nia esforsu atu inklui sidadaun husi distritu sira iha kampaña hodi luta hasoru korrupsaun. Ita hotu tenki laran kmanek tanba progresu ne’ebé konsege iha ona no tanba rede ne’ebé sai luan liu ba bebeik ho instituisaun no ema sira ne’ebé halo komprimisu atu serbisu hamutuk hodi asegura katak Timor-Leste nia rekursu sira sei uza atu apoiu ita boot sira nia vizaun ba futuru nasaun nian no la’ós atu halo ema balun de’it mak sai riku. Maibe mezmu ho progresu oi-oin ne’ebé akontese iha rai laran, maibe instituisaun sira ne’ebé ezisti tenki kontinua hametin sira nia kapasidade rekursu umanu. Alende ida ne’e, maske Komisaun Anti-Korupsaun ninia investigasaun serbisu esensiál duni, maibe iha nasaun ne’ebé hotu-hotu luta hela kontra korrupsaun, lori kazu ba tribunal no lori ema ne’ebé halo buat ruma kontra lei hodi hatan iha justisa mak inklusivu hatudu sinál katak laiha toleransia ba hahalok korrupsaun.

Eventu globál oi-oin fo hanoin ba ita kona ba oinsá korrupsaun estraga dame, dezenvolvimentu no estabilidade sosiál ho tempu naruk. Ha’u hakarak temi liafuan husi Sekretario Jeral Nasoens Unidas, Ban Ki Moon, ba loron Internasionál Kontra-Korrupsaun nian. Ban Ki Moon hateten: “Wainhira individu no instituisaun korruptu, na’ok fundus ba dezenvolvimentu ne’ebé nasaun persiza tebes, hanesan na’ok iha edukasaun, tau matan ba saúde no serbisu esensiál husi ema ki’ak no vulneravel. Mesmu ema ki’ak bele sai vunerabilidade tanba korrupsaun. Maibe sira sei la nonok.”

Pag. 21

***

CAC lori ona husi Pag ====>20

Hamutuk Ita Kombate Korrupsaun !!!

estabelese infrastrutura báziku iha eskritóriu hodi halo misaun bo’ot ida ne’e. CAC foin funsiona lolos iha fulan Janeiru de 2011. Maski halo tinan daruak konta husi hau ata nia tomada de posse, maibe funsionário tomak no investigador sira hotu, foin mak halo tinan ida liu fulan rua, balun fulan hat.

Tinan Daruak Mai CAC Tinan rua estabelese instituisaun (Adérito de Jesus Soares) estadu ida iha nia esperiénsia midar no

moruk, tanba CAC hola papel sentral ida iha a sinti, tempu lao makina estadu nian. CAC nian papel Lnafatin. CAC mós importante ba kombate korupsaun hamutuk

iha loron 22 Fevereiru halo tinan ho instituisaun estadu sirak seluk. Losduni, daruak. Hahu husi hau ata espetativa públiku nian mai CAC a’as tebes. simu tomada de posse iha Wainhira hari’i tiha CAC, ema barak hakarak loron 22 Fevereiru 2010, mak hare’e kedas CAC ba ‘kaer koruptor sira’.

est adu Timor-Leste ofisialmente Balun kritika, tansa mak CAC seidauk hari’i tan instituisaun estadu foun ida. hatama ema ba ‘hotel Becora’ (prizaun Estabelesimentu CAC ne’e bazeia ba Lei No Becora)? Balun dehan ‘CAC keta sai fali 8/2009 nebe’e Parlamento Nasional adopta –komisi amankan kawan’! Balun dehan CAC ho unimidade no promulga husi Presidente nehan laiha!. Ne’e buat moruk sira nebe’e da Repúblika iha loron hitu fulan Jullu 2009. CAC infrenta hela husi públiku. Maski Lei ne’e promulga ona iha tinan 2009, Maibe, ba sira nebe’e kompriende maibe estadu foin bele implementa lei ne’e oinsa lalaok hari’i instituisaun estadu ho iha loron 22 fulan Fevereiru 2010. misaun bo’ot hanesan CAC, mak sira sei

Estabelese CAC husi zero hanesan dehan ‘parabens, maski iha tempu badak, ema lubun oan ida hari’i uma oan ida. Hau ata maibe CAC tau a’an ona iha públiku liu husi mai uluk tur iha pozisaun hanesan nian papel iha makina Komissario mesak-mesak. Karik hau estadu Timor-Leste foin hari’i ai-rin ida ka rua ba uma ida nian’. Karik ida ne’e ne’e. Liu tiha semana hirak, hanesan hanesan buat midar-Komisáriu –tuir Lei CAC nian- hau oan ruma mai CAC. aponta tan Adjunto nain rua, mak Sr. Kritika balun neebé Manuel Bucar hanesan Komisário mak mai husi públiku Adjuntu ba Prevensaun; no Sr. José mós dalaruma la refleta Neves nudar Komisário Adjunto ba realidade nebe’e iha. Edukasaun Kampaña no Peskiza Purezemplu, atu hodi (EKP). Hamutuk ho adjunto nain rua, ema ba ‘hotel Becora’ ami nain tolu komesa hari tan ai-rin sel- ne’e laos CAC nian seluk ba uma ne’e. Mak ami komesa hahu servisu, maibe instituisaun seluk hanesan rekrutamentu ba Diretór sira hanesan diretór Ministeriu Públiku no Juíz sira iha tribunal. ba investigasaun, diretór ba EKP, Sekretáriu Kritika sira ne’e mós dala ruma refleta Ezekutivu nomós diretór ba Prevensaun tuir ita nian kompriensaun klo’ot konaba oinsa strutura ne’ebé mak ami defini antes. esforsu ba kombate korrupsaun. Públiku Hamutuk tan ho diretór sira ne’e, ami komesa hakarak mak hare’e deit ‘ema bo’ot ka ukun- taka kalen ba uma ne’e, nomos komesa didin nain tama prizaun’. Persepsaun ida ne’e uma ne’e hodi hahu halo rekrutamentu ba hamosu tendensia atu ita hare’e deit ba grand funsionário sira ne’ebé mak atu hamutuk corruption (korrupsaun bo’ot), maibe implementa misaun CAC nian. dalabarak ita minimiza ka undermine tiha

Ho analojia hari’i uma ne’e, buat balu petty corruption (korrupsaun ki’ik) ne’ebé ami la bele halo mesak. Hanesan mós ita mak, dalaruma buras hela ita nia let. Hahalok tenke ba sosa materia sira seluk kalen, pregu, double standard hanesan ne’e sai hanesan simentu no sst. Mak prosesu rekrutamentu dezafiu bo’ot ba esforsu kombate korupsaun. ne’e mós han tempu, tanba tenke mós halo Implikasaun husi kompriensaun ne’ebé mak koordenasaun ho ajensia seluk, li-liu klot, ne’e mak dalabarak públiku hakarak Komisaun Funsaun Públiku (KFP). Nune’e hare’e deit konaba esforsu ba investigasaun mak uma ne’e konsege hari’i hotu iha fulan kriminal, maibe la valoriza esforsu Novembru 2010- liu husi finalizasaun ba prevensaun. Tan ne’e mai CAC, esforsu ne’e rekrutamentu funsionáriu tomak ba primériu tenke komprensivu: asaun prevensaun mós siklu. asaun investigasaun kriminal.

Nune’e mak lori tempu kuaze tinan ida CAC adota visaun sentral ida mak, mai CAC atu forma strutura, halo ‘Timor-Leste estadu demokratiku ida ho rekrutamentu ba funsionáriu sira, nomós kultura rejeisaun korrupsaun ida mak forte ba

SIKUNREFLESAUN

Pag. 22

Kontinua >>>pag 24

interese no prosperiedade povu nian’. Liu husi vizaun ida ne’e CAC

fó énfase katak hahalok rejeisaun hasoru korrupsaun tenke sai hanesan

kultura ida iha sosiedade Timor-Leste. Ida ne’e hakarak hateten katak sidadaun hot-hotu, ukun nain ka povu bai-bain, bo’ot ka kiik, kiak ka r i ku , f e to ka mane, tenke iha

mentalidade atu kontra korrupsaun iha ita nia moris lor-loron. Vizaun ida ne’e atu desafía ita Timor oan tomak atu kuda menta l idade kon t ra korrupsaun nune’e ita bele realiza duni ita nian mehi hanesan estadu ida nebe’e mak ema hotu-hotu goza duni benefisiu ukun rasik a’an.

Laiha duvidas, katak CAC tenke halao nian servisu diak liutan iha tempu oin hodi bele responde espetativa públiku nian ba esforsu kombate korrupsaun. Hahu husi fulan Janeiru 2011, CAC halao ona atividade lubuk ida. Investigasaun kriminal, foin hahu lolos iha fin de Fevereiru de 2011. CAC iha tempu fulan ida ho balun de’it fó treinamentu ba investigador sira, depois hahu kedas kna’ar bo’ot ida hodi halo investigasaun kriminal ba alegasoens korrupsaun iha setor públiko. Nune’e mós iha treinamentu konaba jestaun en jerál ba funsionário sira hotu wainhira sira hahu servisu iha CAC. Formasaun ba funsionário no investigador sira mós lao nafatin dentru sira nia servisu lor-loron.

Iha tinan rua laran, ami konsege hari’i uma oan ida ne’e. Uma oan ida ne’ebé hanaran ‘CAC’ ne’e, sei sai ‘laboratoriu’ ida hodi ita hotu bele halo ‘diagnóstika’ ba moras a’at ida naran korrupsaun, nune’e bele hetan dalan diak atu kombate moras a’at nee iha ita nian rai doben Timor-Leste. Ami hotu ne’ebé mak hakna’ar-a’an iha uma oan ida ne’e sei haka’as a’an nafatin hodi reforsa liutan esforsu ba kombate korrupsaun. Públiku nian krítika konstrutivu no suporta atívu ami konta nafatin iha esforsu nobre ida ne’e. PARABENS!!

CAC

SIKUNREFLESAUN

Pag. 23

***

Tinan Daruak husi Pag ====>23

Hahalok Di’ak Ne’eb’e Boot Hahú

husi Ki’ik no Simples

Ha’u Moe Wain Hira La Selu

Taxa Loloos ba Estadu

Oinsa Hato’o Keixa ba CAC ?Keixa Kona-ba alegasaun Korrupsaun bele mai husi ema ne’ebé de’it liu husi dalan tuir mai ne’e: Ba ema Ida – ida ka bele hasoru malu ho funsionáriu balun husi CAC hato’o imi nia keixa direitamente ka liu husi imi nia karta.

Ita bo’ot mós bele haruka mensajen liu husi telephone ka bolu sira liu Husi telephone: 7326599, 7326597, 7991568.

Hakerek karta ida ka hakerek nota klaru ida ba iha CAC nia serbisu fatin. Haruka ba email:

Lingua ne’ebé aseita atu uza hodi halo keixa ba CAC maka tuir mai ne’e; Tetum, Portugés, Ingles no Indonesia. Ida, bele identifika nia an hanesan ema feto ka mane ka la ho naran wainhira halo keixa ida. Maibé atu di’ak liu, karik iha keixa ruma kona-ba korrupsaun bele rai hela identidade balun ho objetivu fo –fila fali Feedback no Komunikasaun. CAC fo korajen ba ema ida-idak atu identifika sira nian an rasik atu ajuda iha kontinuasaun ba investigasaun hirak ne’e. Keixa hotu no identidade ba ema ne’ebé maka hato’o keixa, sira nia segredu, sei trata ho didi’ak. ***

[email protected]

Pag. 24