8/10/2019 Nexus br.52
1/60
8/10/2019 Nexus br.52
2/60
RUDBE NA TELEFON 1 6683 630
..
8/10/2019 Nexus br.52
3/60
nexus
nakladnik hrvatskog izdanja
TElEdisk d,o,o., P o t o n j a k o v a 4
10020 Zagreb,
tel. 016683630
e-mail:
web
stranica: www.teledisk.hr
hrvatska redakdja
Urednik: Darko Imenjak
Tekstove
u
ovom broju
preveli:
Kreimir
J u k i
i
Goran o s n i
i z d a v a
svjetskog izdanja
Nexus Magazine PTY
ltd
glavni urednik
Duncan M.
Roads
suradnici u ovom broju
David Icke
Andrew
Gavin Marshall, Denis
G. Rancourl, Russell
l.
Blaylock Nenah
Sylve. AndyThomas, Marija Spitzer
Sanja V e r i
karikature
Phil
Somervdie
naslovna stranica
Jeff Edis
mailto:jeff_,[email protected]
glavni ured
PO
Box 30,
Mapleton, aid 4560
Australia:
tel.: :071 5442 92BD
fax: ID7I
5442 93B1
e-mall: e d i ~ o r @ n e u s m a g a z i n e . c o m
website:
http://www.nexusmagazlne com
priprema "a tisak
VladartDesign
tisak
Denona
d o o
- Zagreb
izjava o namjeri
NEXUS
u V i a
da
o v j e a n s t v o prolazI kroz veliku
preobrazbu. I m a J U I to na umu, NEXUS
nastoji pruiti
teko dostupne informacijE kako bl time
ljudima
pomogao
da lake podnesu ove promjene. NEXUS
nije
povezan
s bilo
kakvom
Vlerskom, filozofskom III
p o l i t i k o m Ideolog jom
III
organizacIJom.
NEXUS IzlaZI u g
Bmalja
svijeta -
Australiji,
SAD,
Japanu,
G r k o j It3lijl. FrancuskoJ, N j e m a k O j . RUSIJI
I
HrvatskOJ. Hrvatska redakCija koristi tekstove
Izvornika
kOJi se
objavljuje na
eng'leskom
JeZiku all
zadrava pravo
da
samostalno kreira
sadraji
I z g l e magazina
4
kolumna - i istina
vas
osloboditi
DESNO , LIJEVO I CENTAR
- PRIVIDNA M O U N O S T IZBORA
1OVijesti
iz
svijeta
6 globalna politika
IMPERIjALNA ANATOMIJA AL-QAEDE
22
znanost i politika
NEKE OD KRUPNIJIH LAI IZ OBLASTI
FINANCIJA, MEDICINE I ZNANOSTI
27 medicina
CJEPIVA, DEPRESIJA I
NEURODEGENERACIjA NAKON
DOBI
OD
50
GODINA
32
I I J e e l j e
elektromedlcinorn
i
zvucnim terapijama - 4, diO
MONOKROMATSKA VIDLJIVA
SVjETLOST-
LASERSKE I LED TERAPIJE
39 misterije
KRUGOVI U ITU 2010. - DVADESETOGO
DINJA POVIJEST
45 Shakespeare I Cervantes dva pseuclonima
Jednog
genija -
diO
FRANCIS BACON - PRVI
O S U M N j i N
48
ruska k o z m i k a Ideja I nae vrijeme - 4.
cilo
SVEJEDINSTVO
55 zona sumraka
P R O R O N S T V BENJAMINA SOLARIjA
PARRAVICINIJA
mailto:[email protected]:[email protected]8/10/2019 Nexus br.52
4/60
kolumna - i istina e vas osloboditi
'DESNO', 'LIJEVO' I 'CENTAR' - PRIVIDNA O U N O S T IZBORA
K L J U PRIVIDA SLOBODE JE PRIVIDNA M O G U N O S T IZBORA. JEDNOM
Pie: David leke
KADA LJUDI UVIDE DA NEMAJU NIKAKVOG IZBORA U VEZI SILA I
PLA- bilten od
3.
listopada
2010.)
NOVA KOJI
UPRAVLJAJU
NJIHOVIM DRUTVOM TADA NAPOKON SHVATE
DA
iVE U JEDNOSTRA
N A K O J DRZAVI, ODNOSNO TIRANIJI
~ i n k o v i t i j i
i
posve neometan ob1i-
r
ke
~ o n t r o l nad
ljudima, jest onaj kojeg
? ~ t o v n i t v o ne p r i m j u j Tko se
,
b ~ i t i
zbog neslobode kada svi misle da
su slobodni?
K l j u tog privida slobode
je
prividna
m o g u n o s t
izbora. Jednom kada ljudi
uvide
da
nemaju nikakvog izbora vezi
sila i planova koji upravljaju njihovim
drutvom, tada
napokon
shvate da ive
j e d n o s t r a n a k o j
dravi,
odnosno
tiraniji.
Prema tome,
z a d a a
svakog Sustava kon
trole,
koji
tei
ka
d u g o r o n o j
n a d m o i
jest oclravanjt' fasade
p o l i t i k i h
izbora,
pri
e m u
je najvanija stvar "pravo ljudi
da
l a s a j u ~
Naizgled
je
to krajnja
potvrda
'slobodnog' drutva - ljudi
mogu
davati
vlastiti glas svakih
t i r i do
pet godina
kako bi 'izabrali' svoju vlast i stoga,
po
de
finiciji, zasigurno ive u slobodno}
zeml ii
nexus
Ali, naravno,
jednadba
koJa kae: de
mokracija
=
sloboda zapravo je glupost
u
samom z a e t k u . U najboljem s l u a -
ju, demokracija le diktatura
v e i n e
a u
mnogim 'demokratskim' zemljama vla
sti se ionako formiraju na osnovu manje
od
polovice glasova.
Stanovnitvu je prodana la da demo-
kracija
z n a i slobodu
stvaranja
mani
pu
hrane
percepc e
'slobode' u
i j o j
poza
dini stoji nevidljiva tiranija koja upravo
zato djeluje posve neometano. Da bi neki
glas imao bilo kakvu vrijednost
on mora
biti proizvod izbora
i z m e u r a z l i i t i h
p o l i t i k i h
i :-;tratekih opcija. Ukoliko su
te opcije (uz svoja
r a z l i i t a
imena, boje i
retoriku) u osnovi iste,
tada
izbor
ne po-
stoji; a glas, time, gubi svaku vrijednost.
Uz takvo stanje stvari, koncept slobod
ne zemlje
mora
propasti,
i
pod
pri
vidnom i
krhkom
definicijom prava na
glasanje koja kae
da
o v j e k mora
biti
s l o b o d a n ~
J E D N O S T R A N A K A DRAVA
JUNA AFRIKA
OVO
je
n a j o i t i j e
u
p o d r u j i m a
poput
June Afrike gdje je vladavina
b j e l a k e
manjine (aparthejd) zamijenjena vlada
vinom
c r n a k e
v e i n e
(demokracija).
Na prvi pogled, gore izneena tvrdnja
moe
z v u a t i
u d n o
no
objasnit
to
pod
time mislim. Ako svatko ima pra
vo glasa tada,
r e i e t e
Junom Afrikom
zasigurno vlada
c r n a k a
\.- t liflll? Ali,
tomu
niJe tako, osim teoriji.
Kada je aparthejd sruen, Nelson
Man-
dela je postao
v o a A f r i k o g
nacional
nog
kongresa (African National Congre
ss
- ANC), a
potom
i predsjedni k June
www le ledl lk hr
8/10/2019 Nexus br.52
5/60
Afrike, a te dvije uloge
odonda
su postale
nerazdvojive. P o l i t i k i je sustav ustrojen
na n a i n da osigurava prevlast
ANCa,
a
oporba je tab,) slaba da Juna Afrika nije
nita drugo doli J e d n o s t r a n a k a drava
pod krinkom slobodnog drutva.
To z n a i da tko god bude izabran za
vodu ANC-a taj postati predsjednik
drave na s l j e d e i m nacionalnim izbori
ma - pogledajmo samo primjere 1haboa
Mbeki.ia i Jdcoba Zurne koji su naslije
dili Mandelu na ob.ie funkcije: kao v o e
ANe-a i kao u n o a f r i k i predsjednici.
To je ono to podrazumijevam pod
n.ienicom da zemlju vodi c r n a k a manji-
na.
Na
taj
n a i n , malobrojna klika m
8/10/2019 Nexus br.52
6/60
kolumna i istina e vas
osloboditi
r d
.\lilibJnd
(laburist) sin je m a r k s i s t i -
kog
intdektualca Ralpha
Milibancla, a
p o h o je
Ile SJmo
S v e u i l i t e Oxford
nego
i
onu
t e k u u
vrpcu za '1
8/10/2019 Nexus br.52
7/60
javnom
ivotu,
objelodanila
je pokuaj
da ju :->t n l 1 l w a i u o m u n i s t i k u stran
ku na
SveUl:'ilitu
Oxford
1940.
godi
ne.
Rekla
je da su o m u n i ~ t i preli u 'ilegalu'
tako sto su se
pridruili
s V L u i l i n o j La
b u r i s t i k o j stranci,
il
on,l
je
prisustvovala
sastanku "studijske grupe" L a b u r i s t i k e
stranke
u jt'dnoj od u i o n i c a na fakulte
tu. Organizatori su
pogrdno
smatrali da
je dr. Little "jedna od i i h ~
Glavni govornik
na
tom sastanku, koji je
o i t o
smatrao da se nalazi meGu
i.
:,tomilje
nicima,
POl\:O
je i7l10siti pojedinosti urote
o "destabi!izaciii L'jedil1jenog Kraljevstv;)
i britanskog COIllJTlofl\vealtha (Zajednice
naroda), spremnih za m a r k s i s t i k o preu
zimanje v l a s t i ~ Dr. Little je kasnije shvatila
da je to bio dio plana za l l v o t ~ n j e centrali
zirane s\'.jetske diktature.
Govornik
na tom oksfordskom sastanku
u
grubim je
crtam;:\ iznio
urotu
o unite
n,lll
t)brambenih mehaniz
8/10/2019 Nexus br.52
8/60
8/10/2019 Nexus br.52
9/60
kolumna
-=iteta) koja govori o
tome kako upravo
ona
zastupa
promjene , namjer
8/10/2019 Nexus br.52
10/60
vijesti
iz
svijeta
OTKRIVEN SUPERBRZI
OBRAT
ZEMLJINIH
MAGNETSKIH POLOVA
ZEMLJA V E
KASNI
S PROMJENOM
POLOVA,
A
BRZI POMACI IZAZVALI BI O P I KAOS PRIMJE-
RICE, ZA NAVIGACIJU I PTICE SELICE
ZClol)ini rnagnetski polovi zamjene mjesta svakih 300.000 go
ditu, II procesu prom}ene koja
normalno
traje do 5000 godina.
U OregoLlu, SAD, 1995. je otkriven drevni tok lave
n e o b i n i m
magnetskim uzorkom. Iz njega se moe a k l j u i t i da se magnet
sko polje u to vrijeme pomicalo za est stupnjeva dnevno - ba
rem 10.000 putJ bre nego
o b i n o
"Malo je ljudi povjerovalo
II
ovaj
podatab,
kae Scott Bague
iz
Occidental
Collegea Los Angelesu.
ako brzi obrati n e m o g U i
U
prema p r i h v a e n i m modelima
Ze-
mljine
jezgre, ali ovo
je
drugi put da
su otkriveni
isti
dokazi.
Bogue i njegov kolega Jonathan Glen iz
Geolokog
zavoda
Sje-
dinjenih Drava u
Menlo Parku, Kalifornija,
kau da
su
drugi
dokaz pronali u
Nevadi.
Stijena nastala h l a e n j e m
lave
navodi na z a k l j u a k da se u jed-
noj
godini
Zemljino magnetsko polje
pomaknulo
za 53 stupnja
Geophysical Research Letters, DOI: IO.1029/2010GL044286),
Pri
toj
brzini,
za
potpuni
obrat trebalo
bi
manje
od
e t i r i
godine.
Ali,
postoji i drugo t u m a e n j e
Moda je
j e d n o l i n o
pomicanje Zemljinog magnetskog polja
bilo isprekidano naletima jakog ubrzanja), kae Bague.
Zemlja kasni s promjenom polova, a brzi pomad izazvali bi
o p i kaos - primjerice, za navigaciju i ptice selice.
[zvor: NewSciel1tist.com, 3.
rujna
2010,
http://tinyurl.comi2datyov
)
TAJNI SVEMIRSKI
AVION
NESTAO NA DVA
TJEDNA
ZABRINUTI AKTIVISTI ZA
KONTROLU
NAORU-
ANJA KAU DA JE OVO O i G L E N O P O E T K
"POSTAVLJANJA ORUJA U SVEMIR
X-37B
lansiran
je
travnju
uz velik pnblicitrt. "Ii
U l
vrlo
majo
detalja o njegovoj pravoj namjeni.
X-37B je izradio BoeingO\' odjel Phantom \Vorb. ali program.it:
izvorno vodila ::\ASA. Kasnije je predan Pentagonavom ogran
ku za istraivanje i r 7 ~ v o j a nakon toga jednoi tajnovitoj .iedinici
m e r i k o g zrakoplovstva.
U svibnju
jc amater astronom
Ted Molczan p r o u i o
orbitu
X-
37B iz svog doma t l
Torontu i z a k l j u i o da
njegovo
ponaanje
ukaznje da testira
senzore
za seriju novih pijunskih ~ a t e ] i t a
Otada je X-37I3 po:-,tao moda najnunjt.' tajan tajni projekt na
planetn, jer su se i drugi astronomi amateri pridruili p r o u a -
vanju, uz p o m o v i d e o v o d i a i pn.lgrama kao to je Simple Sa
tdlite Tracker. To jest, p r o u a v a l i su ga
Lio
29. :-,rpnja kad je at]
neslao, izazvavi
u d e n i < l
i teoriie zavkrc o svoJoj sudbini.
Dva liedna kJsniie
opJzio
ga je astron0111
amater
u Junoj Afri
cl, koji je primijetio
da
se nalazi
oko JO kilometara
vie i
na
ra
z l i i t o j
putanji, u
odnosu
na p r o r a u n e
drugih
kolegJ
il
Rima j
Oklahome.
Molczan vjeruje da hi to mogilo biti ios iedan rrlJli dio slJgaUce
o tome bk-vu bi ulogu taj
ilt]
mogao
imati II a m e r i k i m vojnim
operacijama. ;\/1ogao bi izbaciti pijunski satelit u jednom preletu,
il
ziltim ga pokupiti u s l j e d e e m bez da satelit ikada bude otkriven.
X-J7I3 moe u Lraku muti
27()
dana.
Zabrinuti aktivisti Z; kontrolu naoruanja kau da je ovo o i -
gledno
p o e t a k
((postavljanja oruja u svemir.
Izvor: l\i ews.com.Qu, 25. kolovoza 2010,
http://tinyurl. com/2cacxjn)
w w w . [ l e d l ~ k hr
nexus
8/10/2019 Nexus br.52
11/60
KUBA
HOMEOPATIJOM
S P R I J E I L A
EPIDEMIJU
DVIJE DOZE DANE
SU
POPULACIJI OD PET MILI
JUNA
LJUDI
KROZ MJESEC DANA
TO
JE SPU
STILO STOPU ZARAZE NA MANJE OD 10 LJUDI I
BEZ
SMRTNIH
S L U J V
Kubanski medicinski
i s t r a i v a i u s p j e ~ n o
su
s p r i j i l i
godinju
~ p l d e m i j u
leptospiroze na Kubi m e u stanovnitvom od pet mi
lijuna ljudi dvjema regijama k o r i s t e i homeopatiju godini
2007.
1
\I
2008,
nedavno je objavljeno
na
konferenciji o horneo-
patiji HJ.vani, Kuba (puni izvjetaj m le sc p r o i t a t i na http://
tinyurLcom/2476kgn) .
P o m o u h o m e o p r o f i l a k ~ e
ekvivalenta cijepljenja homeopatiji,
pripremljena je i dana
oozada
leptospiroze, zajedno s dvjema
Bachovim cvjetnim esencijama radi tretiranja
t i p i n i h
mental
nih
i
emocionalnih
posljedica bolesti.
Dvije doze dant' su populaciji od
pet
milijuna ljudi kroz rnje
!'lee
dana,
toie ~ p l l s t i l o stopu
zaraze
na manje
od
10
ljudi i hez
smrtnih Slul\ljeva.
Raniie)e konvencionalno trt'liranje stanovnitva cjepiviIlla i da
lje rezultiralo
t i s u a m a
zaraenih illdredenim hrojem
smrtnih
s l u a j e v a
i to uz troak
od
2 milijuna dolara. Homeopatsko rje
enje kota
samo 10
pt)sto
od
toga, 200.000 dolara.
Izvor: http://tinyurl. JnI/2..Jmb9r3)
MMF
"PUTA KRV"
POPLAVOM OPUSTOENOM
PAKISTANU
RANIJE OVOG LJETA PAKISTAN
JE
TREBAO
PRI
MITI
REDOVITI OBROK
OD 1 3 MILIJARDE DO
LARA
MMF-OVOG ZAJMA OD 11 3 MILIJARDE.
ALI
MMF JE ODGODIO ISPLATU SREDSTAVA
NAKON TO ISLAMABAD NIJE ISPUNIO RAZNE
MMF-OVE
CILJEVE
U
PROVEDBI
REFORMI
J\let1unarodni
monetarni
fond (.\1t-.lF) i Svjetska banka prLZirno
odbijaju molhe Pakistana za ispl
8/10/2019 Nexus br.52
12/60
vijesti
iz
svijeta
FRANCUSKA I N J E M K
PRISILJAVALE R U NA
KUPNJU
ORUJA
DOK
SU
JAVNO ZAHTIJEVALE OD G R K E DA
PROVEDE OTRE REZOVE
JAVNE
POTRONJE
FRANCUSKA I N J E M K PRISILJAVALE SU
G R K U
VLADU DA POTVRDI MILIJARDE
EURA
VRIJEDNE POSLOVE S ORUJEM NEDAVNO JE
USTVRDIO JEDAN OD
V O D E I H
ZASTUPNIKA U
EUROPSKOM
PARLAMENTU
Daniel Cohn-Bendit, f r a n c u s k o n j e m a k i zakonodavac i voda
grupe Zelenih
u
Europskom
parlamentu, izjavio je da Pariz
i
Berlin nastoje prisiliti premijera
Georgea Papandreoua
da
oskudnu g r k u
gotovinu
potroi na podmornice, flotu ratnih
brodova, helikoptere
i
vojne avione.
Cohn-Bendit optuio je Francusku i N j e m a k u da su svoje
velike doprinose MMF-ovom paketu za spaavanje dugovima
o p t e r e e n e g r k e ekonomije uvjetovali potivanjem Atene ogro
mnih ugovora
o
kupnji oruja
koje
je potpisao Papandreouov
prethodnik.
Usprkos SVOjim ekonomskim
nevoljama, koje su
se nedavno
spektakularno produbile
kad
joj je
snien
kreditni rejting, G r
ka
Je
jedan od n a j v e i h europskih kupaca naoruanja,
u
nastoja
nju da odri korak sa svojim regionalnim suparnikom Turskom.
Izvor: DefenseNews.com, 7. svibnja
2010,
http://tinyurl com/2gy8h62J
UNUTAR
TAJNE AMERIKE
PREMA
NAJNOVIJIM PODACIMA SLUBENI
M E R i K I
OBAVJETAJNI
BUDET IZNOSIO
JE
75 MILIJARDI DOLARA - PREKO
2 5
PUTA
ViE
NEGO TO JE IZNOSIO 10 RUJNA 2001
U srpnju jL WdShillgton Post obJavio svoju istragu Top Secret
Arnerk;l>' -
opiran
prikaz visoko
privatiziranog
Yojno-korpo
racijskn-onavjctajllOg
establimenta Amerike.
{(Top
Secret
America) (TS A) temelji sc na stotinama inter
vjua s vladinim slubenicima, unajmlJeniclma l nezavisnim
s l r u n j a c i m a kao i na
satelitskim
snimkama) vladinim
ugo
vorima, promotivnim mdterijalima unajmljenih privatnih
tvrtki, fotografija s izvi(1ania m o g u i h obavjetajnih objekata
i drugo.
Evo sa7etka
o t k r i a Prema
najllpv iiim pod,lcim
8/10/2019 Nexus br.52
13/60
50:50. ISA procjenjuje da su
od oko
854.000 ljudi s dozvola-
ma za razinu strogo povjerljivo
njih 265.000
unajmljnici.
[zvjetaj
ISA
utvrdio jc da
1931
unajmljena obav.ktajna
tvrtka radi poslove klasificirane kao ,(strogo povjerljivo za
1271
vladinu organizaciju
na
preko
10.000
lokacija irom ze-
mlje, il S33 unajmljene tvrtke osnovane su
nakon
napada
od
ll. rujna.
Istraga
ISA
takoder je otkrila da 18 vladinih organizacija ima
ugovore s
37
privatnih
kompanija
za p r o v o e n j e pSiholokih
operacija,
16
koristi
50
kompanija za posebne vojne operacije
(npr. timove za specijalne zadatke i nekonvencionalno ratova-
nje),
a
14
unajmljuje
50 kompanija
za strogo povjerljive konven-
cionalne vojne operacije.
Strogo
povjerljivi projekti nisu ekskluzivno p o d r u j e poznatih
i g r a a
kao Io su elA
Pentagon,
NSA
i FBI Moda vas izne-
naditi da Ministarstvo stanogradnje i urbanog razvoja, ame-
r i k l
Sluba za ribu i
d i v l j a
Ministarstvo rada i
a m e r i k a
Po-
tanska inspekcijska sluba takoder rade neke strogo povjerljive
poslove.
\Vashington Post
izvjetava da su
barem 263
obavjeta.inc or-
ganizacije stvorene ili reorganizirane kao reakcija na
J].
ruj-
n,\.
I3ushova administracija 200-i.
je
osnovala Ured direktora
nacionalne obJ.vjetajne
mret' ODNI) radi p r a e n j a tog
golemog pothv
8/10/2019 Nexus br.52
14/60
vijesti
iz
svijeta
Rezultati btra7,ivanja zdruenog
m e r i k o - n i z o z e m s k o g tima
iz
Llboratorij'l
za
mlazni pogon,
S v e u i l i t a
za tehnologiju
Delft i
~ j L o z e m . k o g
inslituta
za
svemirska
istraivanja, objavljeni su II
rUj
8/10/2019 Nexus br.52
15/60
SATELITGATE:
ZATAKAVANJE
NEISPRAVNIH SENZORA
M R i K AGENCIJA NASTAVILA
JE
PRODA-
VATI
SVOJE
N T O N
PODATKE BROJNIM
M E U N R O N I M INSTITUCIJAMA BEZ DA JE
JAVNO OBJAVILA DA SU
S TELITSKI
SENZORI
NEISPRAVNI I
NEPOUZDANI
ZA U T V R i V N J
KLIMATSKIH PROMJENA Pie:JohnO'Sullivan
Znanstvenici
vlade
SAD-a sada priznaiu
da
su
senzori
na
ba
rem pet
satelita
koritenih za prikupljanje podataka o
klimi
bili .l do te mjere da su podaci o temperaturi
mogli odstupati od stvarnih za
la
do 15
stupnjeva.
T
c s k a l i r a j u e U 1 nizu nazvanom (Satelitgate (SatellitegatL,
daljnji
dokazj
pokazuju da je ~ a c i o u a l n a uprava ZG oceane i
atmosferu (NOAA)
godinama znala za te
neispravnosti.
Vo
d e i svjet..,ki
s t r u n j a c i za klimu,
pa
j
raniji vladini
izvje
taji navode manjak
sredstava
i lou
raspodjelu
kao
povoo
za
spiralu katastrofa sa satelitskim podacima.
: \OAA-16 n a r u e n je kao satelit s polarnom orbitom opre
mljen
mjernim instrumentima AMSU,
AVHRR
i
visokore
zolucijskim
souderoll1
infracrvenog
z r a l n i a
(HIRS), za koje
jeiedan
gradani n otkrio da su
pretrpjeli btastrofalni
kvar.
U slubenom pregledu nema in,'jetajamog
p o e t b rada Jansiranih
satelita. Kao po.sljt'dka toga, i
bez NOAA-inog
ubjavljivanja
iSline, strahuje se da su nebrojene znanstvene studije o porastu
globalnih temperatura sad
8/10/2019 Nexus br.52
16/60
globalna politika
ln
IMPERIJALNA
ANATOMIJA AL-QAEDE
KAO
ODGOVOR NA
CIA INU POTREBU ZA V E O M DISKRECIJOM
OSNO
Andrew Gavin Marshall
Global Research Montreal
VANA JE
OBAVJETAJNA
MREA
SAFARI CLUB TE
JE
FINANCIRAN IOR-
Kanada 5. rujna 2010
GANIZIRAN M E U N R O N I KONGLOMERAT T R O R I S T i K I
SKUPINA
Web stranica:
U K L J U U J U I
TALIBANE
I AL-QAEDU
http://tinyurl.com/39vpfqy
www te ledlsk hr
n xus
ii
8/10/2019 Nexus br.52
17/60
Ovo
je prvi dio trodijehlc senje l a n a k a
pod nazivom "lmper jabw anatomija Al
Qaede:
CLA-ini t c r o r i s t i - k r U u m a r i i
kri
zni luk"',
koji
istrauje geopolitil'ko-povi
jesno porijeklo i prirodu onoga to danas
znam,) kao al-Qaeda [al-Qa idaJ,
koia
je
zapravo
{ m g l o - a m e r i k a
obavjetajna
mrea
terorista
a slui
za
promicanje ame
r i k i h i NATO-vih
i m p e r i j a l i s t i k i h
ciljeva
t
rt1znim
p o d r u j i m a J:irom svUeta.
SAFARI CLUB
Godine
1976. osnovana je koalicija oba
vjetajnih agencija nazvana
Safari Club.
Time
se obil)eZila diskretna i
iznimno
tajna
suradnja
izmedu raznih obavjetaj
nih agencija koja trajati desetljecima.
Koalicija je oformljena II vrijeme kada se
a m e r i k a Sredinja obavjetajna agenci
ja
(CIA) nala
p(1d p o v e a l o m
d o m a i h
istra'l.itelja zbog skandala \Natergate i
kada je vodena kongresna istraga o nje
nim t
8/10/2019 Nexus br.52
18/60
globalna politika
knuta je t a l a k a kriza do ko)e je dolo
4.
studenog. J)e et dana k
8/10/2019 Nexus br.52
19/60
je predsjednik postao Reagan, njegov je
potpredsjednik
postao George
H.
W
Bush, koji je, kao direktor CIA-e tije
kom fordove administracije, pripo
mogao uspostavi obavjetajne mree
Safari Cluba i banke BCCI (Bank of
Credit and Commerce International)
u Pakistanu. U kampanji pomaganja
afganistanskim
pobunjenicima
...
BeCT
se nedvojbeno poka:lao kao o r u e ame
r i k e
ohavjetajne slube", a CIA-in
direktor "Casey p o e o i e koristiti vanj
ske i m b e n i k e - Saudijce, Pakistance,
BCCl - kako bi provodio
ono
to ne bi
mogao bez blagoslova Kongresa. Rav
natelJ BCCT-a Abcdi imao je dovoljno
novca na raspolaganju za pruanje ta
kve p o m o e : a CIA-in se dtrektor "vie
puta susreo" s ravnateljem
BCCJ-aY
Tako je, 1981. godine, elA-in direktor
Casel'
s u r a i v a o
sa
saudi.iskim princem
Turkijem bin Faisalom koji je vodio sau
d(isku obavjetajnu agenciju GID i paki
stanski
TSl
kako bi
..
ofllrmio stranu legi
ju dibadskih muslimana
iJi
t
8/10/2019 Nexus br.52
20/60
globalna politika
(uske
obav.ictajnc slube
i
ulemeljitel.ia
Safari
Cluba Alexandrea
de Marenches(\,
koji ga je p r e p o r u i o elA-inom direkto
ru
Caseyju.1>1
Tijekom 1980-ih,
.iedan
od programa
organiziranih
od
strane
Sjedinjenih Dr"
av;) bi]{l .ic fjJl(lIlciranje I11Ud7Jhedinske
propagande
Ll
udbenicima namijenJe
nim afganist;lIlskil11 kolama. SAD je
Inudiahedinima dao 43 milijuna dola
r;)
11
ohliku 'ne-ubojite' p o m o i za sam
projekt s udzbenicima, koju je i s p o r u i o
USAID. A m e r i k a Agencija za m e u
narodni razvoJ (US Agency for Inter
national Development - USAID), ko
ordinirala je svoju suradn.iu s eTA-om
kop je vodila program naoruanja", a
a m e r i k a
je
vlada n,)]o:ib
l:SAID-u
da
odluku o kolskom programu i :-.adrzaju
udbenika
prepusti ,ltganistanskim rat
nim v o d a l 1 1 a . h ~ Udhenici SLl bili puni
prlbza nasilja i miliL.lntnih i s [ a m i s t i
...tijekom
1995.
inten
zivirali su se odnosi iz
u talibana i ISI-a,
p r e r a s t a j u i
u pravo
v jno saveznitvo .
bh u e n j a , te:-ou ml mnogo mjesta spo
minjali d.ibad, uz post:bno istaknute cr
tdc l L ~ < l k a ,
metaka, vojnika i
mina". Jo
od taj
nog
rata iz
1980-ih,
udbcnici
su
"sluili ... kao
z a j e d n i k a jczgra
a(gani
stanskog kolskog sustava. ( ~ a k su i tali
bani koristili knjige proizvedene u Ame
rici': Te
su
knjige napisane i tiskane uz
p o m o
USAID-ove
dotacije
S v e u i l i t u
Nebraska-Omaha
i njegovom Centru za
afganistanske studije" i, kada su knjige
p r o k r i j u m a r e n e
U
Afganistan preko
regionalnih
vojnih
v o
"djeca
su u i l
brojati p o m o u ilustracija s prikazima
tenkova, projektila i
nagaznih
mina". Fi
nanciranje
takvih
programa
USAID je
prekinuo
1994.
godine."'
USPON TALIBANA
Kada su se,
1989., Sovjeti
povukli iz Af
ganistana, borbe
su
se nastavile i z m e u
aganistanskiih vlasti, koje je
podupirao
SSSR, i
mudahedina,
koje
su
podupirali
SAD, Saudijska Arabija i Pakistan. Kada
se 1991. godine
raspao
Sovjetski Savez,
presuila je i njegova
p o m o
afganistan
nexus
skoj vladi, koja.ic
i
S,-Inl,t s\'fgnuta 1992.
l\Iedutim. gotovo su odmah izbili sukobi
izmedu
s u p a r n i k i h frakcija II borbi l a
vlast, u k l j u u j u i Hekmatyara.
Kanih 1990-ih,
jedna opskurna
skupina
patunskih
seljana"
postala
je mOl:na
v(lJna i p o l i t i k a snaga u Afganistanu, a
nazivali su se
t a l l b a n i m a . ~ 6
Talibani su se
"pojavili kao pripadnici manjih paravoj
nih skupIna
koje
su
djelovale nedaleko
grada
Kandahara tijekom p r o l j e < l iiese
ni 1994
..
i7v(ldeci o s v e t n i k e napa..:.k na
manjL' zn'lL"l.jne voiskovode".
Uz
porast
nezadovoljstva prema tim v o a m a , sve
jL' v i ~ e r,bt,-h) ugled talibana.
6
Talibani
su oformili
savez sISI-cm 1994.
godine. -I
tijekom 1995. intenzIvirali su
se
odnosi
iZlIledu talibana i ISI-a,
prc
r a s t a j u i
u
pravo
vojno saveznit\'o".
:'\la
kraju su talibani postali
suradnici
ISl-a" i "klijenti pakistanske vojske". >"
Nada[je, "izmeLtu 1994. i 1996
..
SADie
p o l i t i k i podupirao talibane prekll svo
jih saveznika: Pakistana i Saudiiske Ara
bije, uglavnom zato to je \Vashington
smatrao talibane pmtu-ir,-Illskim,
protu
, ~ i i i t s k i m
a
p r o - n p a d n j a k i m :
Sclig l hlrris on,
Lnanstwnik
iz I\kdu
narodnog
centra znanosti \Voodrow
\Vilsoll i
jedan
od
v o d e i h
a m e r i k i h
s t r u n j a k a za Junu Aziju", na jednoj .ie
h)nferenciji u Indiji IzjaVio da je
elA
surad ivala s Pakistanom
kako
bi stvorila
talibane. Harrison ima dublje kontJk
te" s
CIA-om,
a u
vrijeme
kada su jacale
islamske snage
Afganistanu
e M o
e
susretao
s
ClA-inim
vOLtama" dok
je
bio
vii
pridruzeni ([Jn
Carnegiejeve zakla
de
za
m e u n a r o d n i mir.
Kao to je, povrh toga,
otkrio 200I.
godine,
"CLA jo uvijek odrava bliske
odnose
s
ISI -em'::Q
Do
1996. talibani
su
uspjeli preuzeti vlast u Kandaharu, ali u
zemlji su jo uvijek trajale borbe i nesta
bilno
stanje.
OSAMA
BIN L DEN
I
AL QAEDA
I z m e u 1980. i 1989., otprilike 600 mi
lijuna
dolara prolo
je kroz paravanske
dobrotvorne organizacije Osame bin La
dena. osobito
kroz
Maktab al-Khidamat
(MAK),
poznat
i
pod
nazivom AI-Kifah.
Novac je v e i n o m dolazio od bogatih da
rovatelja iz Saudijske Arabije idrugih po
d r u j a u Perzijskom zaljevu te se slijevao
iz
njegovih paravanskih dobrotvornih
drutava za potrebe naoruavanja
i finan
ciranja mudahedina u Afganistanu.
cl
Tijekom 1980-ih,
hrit,msb Grupa
za
posebne
von
e z a d a e ISAS) o b u J V J b
je
mudahedine
At"gJl1ist,IJlu, kao i
u tajnim logorima u kotskoj, a SAS
.ie
narcdcnjJ dobiv
8/10/2019 Nexus br.52
21/60
. g I O b a ~ ~ i k a
tran je 'nedodirljivim' te su ga"ti ti le Stvaranje , !l-Qaede o m o g u i l i su, dakk,
nakapod nazivom"Imperijainaanatomi
barem
triagencije", u k l j u u j u i Mini
elA
i udrueneobavjetajnemree,aza
ja al-Qaede: eJA-ini t e r o r i s t i - k r i j u m a r i
starstvo vanjskih
odnosa,
Agenciju za cilj suimaliodravanje te 'bazepodataka'
drogei'krizniluk'" ("Theimperial
An
8/10/2019 Nexus br.52
22/60
li cc t ;
PP
littk'
NEKE
OD
KRUPNIJIH LAI IZ OBLASTI FINANCIJA,
MEDICINE I ZNANOSTI
KANADSKI PROFESOR FIZIKE SA STALNIM
STATUSOM
S V E U I -
Dr med Denis G Rancourt
lipanj 2010.
LINOG P R E D V KOJI JE OTPUTEN ZBOG RAZILAENJA U
Blogsite:
MiLJENJU S FAKULTETSKIM VLASTIMA, POLJULJAO JE REDOVE
http://activistteacher.blogspot.com/
ZNANSTVENE Z J E D N I C E T V R D E i DA
O P E P R I H V E N E
POSTAVKE EKONOMIJE MEDICINE I ZNA-
NOSTI SLUE KAO MREA LAi
KOJOM
SE TITE I ODRAVAJU STRUKTURE NA VLASTI
ednu p o l i t i a r a , prema dostupnim po-
k a z a t c ~ ; i m a , ne zanima istina nego i
Otruvanjc
te r r l i
Kako bi sc njihova
odrala neophodno je da ljudi ostanu t
neznanju da ive nesvjesni istine
i
istine o svojem vlastitom ivotu. Prema
tome ono to
rias
okruuje golema je ta-
piserija lai koju i sami
pomaemo
tka i
- Harold Pinter,
govor povodom dobivanja Nobelove
nagrade (za knjievnost), 2005.
Odravanje hijerarhijskih struktura koje
upravljaju naim ivotom ovisi o "gole
moj tapiseriji lai, koju
i
sami pomae
mo tkati': a koju spominje Harold Pin
ter. Prema tome, glavne institucije koje
nas ubacuju svoju hijerarhiju, kao to
'slomiti' u bici za o d r e i v a n j e granica
preteno samo-regulacijskom sustavu
su kole, s v e u i l i t a te masovni mediji
akademskih sloboda na s v e u i l i t i m a . kojeg se moglo obuzdavati p r i l a g o a -
Od
tog trenutka nadalje akademski
vanjem kamatnih stopa i drugih "mjera
stveno ele stvarati i odravati takvu
sustav nametati strogu operativnu po sigurnosti".
djelu
i z m e u
istraivanja i teoretezira U
m e u v r e m e n u
niti
jedna
p e p r i h v a -
i korporacije vezane uz estradu, prven
piseriju.
u
njima su etablirani znan
stvenici i intelektualci svih fela zadueni
nja kao prihvatljivih stvari, i drutvene
e n a ekonomska teorija u o p e ne spo
reforme kao neprihvatljive. minje i n j e n i c u da se sam novac stvara
a t u m a e n j e stvarnosti.
Ustvari, znanstvenici i s t r u n j a c i de
Svaki intelektualni
t e o r e t i a r
koji
je
na veliko u bankovnom sustavu dijelnih
finiraju stvarnost kako bi je uskladili s
htio
s a u v a t i
svoj poloaj razumio je to
rezervi u vlasnitvu tajnih privatnih in
to z n a i . Kao nusproizvod svega toga,
teresa i j i su predstavnici dobili dopu
j e n o
a d a p t i r a j u o m dominantnom
mentalnom tapiserijom datog trenutka.
znanstveni su
t e o r e t i a r i
postali virtuozi tenje da stvore i
o d r e u j u
dug kojeg
na polju gajenja vlastite vanosti, uspr
se mora platiti iz realne ekonomije (uz
ni
takoder osmiljavaju i stvaraju nove
kos tom fatalnom
o g r a n i a v a n j u
njihove
kamate). Time se neprekidno koncentri
granke tapiserije koje slue s p e c i f i n i m
drutvene relevantnosti, uz uplje fraze
raju vlasnitvo i nad svim lokalnim
kupinama m o i p r u a j u i im nove na
i n e iskoritavanja drugih. Ti visoki sve
kao to su: "istina je nae n a j m o n i j e
i regionalnim gospodarstvima.
e n i c i bivaju nagradeni visokim dru
oruje", "naliv-pero je
m o n i j e
od a a , Mi, ostali, novac
moramo
zaraditi i ne
"dobra ideja moe promijeniti svijet", moemo ga tek tako stvoriti, a u tre
"razum
nas izbaviti iz tame" itd. nutku
smrti
nikada ga ne posjedujemo
N O V N LA
Tako se ekonomija posvetila zabauriva u v e i m k o l i i n a m a . Srednji stale p l a a
tvenim i klasnim poloajem.
nju lai o novcu. Loe prakse p o s u i - najamnine ili
pak
hipoteke. U stabilnim
edan od n a j z n a a j n i j i h primjera pred
vanja, namjetanje cijena i monopoli p o d r u j i m a sustav ropski niskih p l a a
s l u a j n o da su u Sjedinjenim Dravama
s t i k a kontro la bile su glavne prijetnje odrava se i
dodatno
pogorava, a na
stavljaju ekonomisti. Vjerojatno nije
prirodnoj pravdi slobodnog trita, a svim novozauzetim teritorijima uvodi se
rajem 19
s t o l j e a
ekonomisti bili prvi
pojavljivale su se samo kao greke u u svojim najopakijim varijacijama.
rofesionalni a n a l i t i a r i koje je trebalo
WWW
le led lsk .h r
nexus
8/10/2019 Nexus br.52
23/60
i
Gotovo je nevjerojatno da se
n a j v e a
ek
spolatacijska prevara (stvaranje privat
nog novca kao duga) koja je ikada izvr
ena i primijenjena
na
cijelom planetu,
u ekonomskim teorijama
u o p e
ne spo
minje. Ekonomisti su toliko zaokupljeni
modeliranjem uspona i padova dobiti.
prihoda, stopa zapoljavanja, vrijednosti
dionica i koristi od spajanja
p o d u z e a
za
eksploatatore srednje razine, da ne
z a m j e u j u njihovo zaobilaenje temelj
nih
elemenata.
Oni
modeliraju plan
izgradnje a Istodobno ne ele vidjeti
da je odredeni teren
trusno p o d r u j e
podlono potresima, s leinarima koji
krule
visini.
Financijeri, dotle, sami piu i preprav
ljaju pravila, a
makroekonomske
teorije
p r e u u j u i taj proces. redini ljudski ele
ment koji ekonomisti uZimaju u obzi r u
svo.iim p r o g n o s t i k i m m a t e m a t i k i m
modelima
.ie
niskorazinsko ponaanje
p o t r o a a , a ne visokorazinska mani
pula(ija od strane sustava. Korupcija
je
o p e p r i h v a e n a norn1i:\,
ali niti njoj
se ne pridaje panja. Privrede, kulture
i infrastrukture naciia namjerno se uni
tavaju kako bi za[Jalc u d u n i k o rop
sIvo preko novih i v e i h nacionalnih
dugova koji
opteretiti mnoge
b u d u e
generacije, dok ekonomisti p r e d v i a j u
navodne katastrofalne posljedice nepla
a n j a
tih dugova
..
Sredstva upravljanja efovima. nama
ostalima 'figa': ekonomski s t r n n j a c i , ba
vam hvala!
L O MEDICINI K O
STV R TELJU
ZDR VLJ
Svi
smo Ini u l i ponekog
l i j e n i k a ,
inter
vjuiranog na radiju, kako. n i i m izazvan,
iznosi smjelu pretpostavku o tome da
se
o e k i v a n a ivotna dob p o v e a l a zahva
l j u j u i
suvremenoj medicini. Istina je
pak sasvim
d r u g a i j a .
O e k i v a n o
trajanje ivota u zemljama
zapadnog svijeta p o v e a l o se zahvalju
j u i povijesnom izostanku graLtanskih i
teritorijalnih ratova, boljoj i dostupni
joj hrani,
rjeL1im n e s r e a m a
na radnom
mjestu i izvan njega te sveukupno bo
ljim uvjetima ivota i rad;). Najpouzda
niji pokazatelj osobnog zdravlja unutar
i i 7 , m e u zemalja
j
ekonomski status,
bez obzir;) n;)
m o g u n o s t
pristupa me
dicinskoj tehnolugiji i farmaceutskim
proizvodima.
Stanje je zapravo gore nego to
bi
trebalo
biti
.ier
medicina, u biti. ima negativan
WWW
l l l ~ k r
utjecaj
na
zdravlje. Medicinske greke
(ne r a u n a j u i pogrenu pripisane smrt
ne s l u a j e v e uzrokovane uredno prua
nim 'tretmanima') t r e i su po redu uzrok
smrti u SAD-u nakon
s r a n i h
bolesti
i raka, a i z m e u te oprezne i ublaene
procjene glede broja smrtnih s l u a j e v a
izazvanih medicinskim pogrekama i
e t v r t o g po redu uzroka smrti zjapi veli
ki
jaz.
2
u d u i
da medicina ne moe
niti mnogo u l u a j e v i m a s r a n i h bolesti
i raka,
i
b u d u i da ima vrlo malen sta
t i s t i k i pozitivan utjecaj u sferi trauma
tolokih intervencija, slobodno moemo
z a k l j u i t i da bi se javno zdravlJe pobolj
alo kada
bi
svi
l i j e n i c i
jednostavno ne
stali. Pomislite samo na svo to vrijeme i
stres kojih
bi
bolesni ljudi bili
p o t e e n i .
redno od najopasnijih mjesta u drutvu
je bolnica. Medicinske pogreke uklju
u j u pogrene dijagnoze, loe recepte,
recepte
za
lijekove koji
se
ne
bi
smjeli
lijekova
...
Javno zdravlje
p o t j e e
od si
gurnosti, stabilnosti, drutvene pravde i
ekonomske kupovne m o i , a ne od ure
a j a MRI-a (za snimanje m
8/10/2019 Nexus br.52
24/60
zn nost i politik
dil'
je na cijeni
klasa servilnih
intdektu
8/10/2019 Nexus br.52
25/60
d u g a k i osvrti na ravnoteu i prijenos
kationa, a pan.ja je, s unitavanja
na
tlu,
skrenuta prema razvodnjenoIn proble
mu
atmosferske kemije kao posljedice
industrijalizacije i napretka, a ne djelo
vanJa utvrdivih eksploatatora.
Kao f i z i a r i geo-znanstvenik koji se pro
metnuo u znanstvenika na polju zatite
okolia, osobno sam
p r o i t a o
gotovo
svaki pojedini znanstveni esej o kiselim
kiama i nisam mogao
pronad
niti jedan
primjer
o i t o v a n o g
a negativnog utjeca
ja kiselih kia na jezera ili ume.
Po mojem miljen.ju, a suprotno opeto
vanim tvrdnjama znanstvenih autora,
istraivanje kiselih kia pokazuje da pro
blem ni u kojem s l u a j u ne lei u kiselim
kiama.
Ovaj model zatakavanja eksploatadje
koordiniran
od
strane elite ponovo
biti upotrijebljen u jo
v e i m
razmjeri
ma samo nekoliko d e s e t l j e a kasnije u
s l u a j u
globalnog zatoptjenja
i j i
je na
vodni u z r o n i k o v j e k .
Globalno
zatopljenje
kao prijetnja
o v j e a n s t v u
U
v e l j a i 2007. -
gotovo tri godine prije
negoli je takozvanim skandalom Oi-
ITIJtegate'
iz
studenog
2009.
pmbllen
l 1 1 e d i j ~ k i balon kojim
.je
javno mnijenje
usmjereno ka prihvacanjll
tzv.
"cap and
trade" programa
za
sm:JIljivanje emisija
u g l . j i n o g dioksida, zatim ka izdavanju
dozvola
za
isputanje
u g l j i n o g
diok
sida, a s
i m e
je povezana financijska
usp.jcnost (mjerena u lrilijunima dola
Ia), i do
e g a
uvijek moe d o i - u
jednom
SJm
eseju razotkrio prevaru s
kooptiranjem glohalnog zatopljenja4.
U i n i o sam to i u jednom interjvuu;
te
u prethodnim esejima I , a gnre spome
nuti esej Alexander Cockburn je,
p i ~ u i
u
a ~ l p i s u
he .Nation, nazvao "jednim
l d
najboljih eseja o mitotvornOJ11 efektu
stilkJenika iz lijeve perspektive"."
Davida F. ~ o b l e a moj jc esej potaknuo
da istrai to pit
8/10/2019 Nexus br.52
26/60
znanost
i
politika
Z A K L J U A K
Ll:Lima
nik:ld kmja.
to, u o p e ,
nije
la? Pogledajte samo
nedaVT1U
prevaru
s
virusom
HtNi
-
jo
jedan kolski primjer. Uprayo je
~ m i . i L n o
dokle ta lakrdija see; sada SLl II tren oka
i na svakom pragu dostupni a n t i s e p t i k i
gelovi; ~ r e d n j o k o l s k i u e n i c i opijaju sc
8/10/2019 Nexus br.52
27/60
medicina
nl
~
. , ~ ' ;
CJEPIVA, DEPRESIJA
I NEURO DEGENERACIJA
NAKON
DOBI
OD
5 GODINA
JO JED N R ZLOG Z
IZBJEG V NJE
P R P O R U N I CJEPIV
Russell
L.
Blaylock, dr. med.,
eeN
Medical Veritas Internationa l Ine., 2007, www.russellb laylockmd.com
SAETAK
Sve je dobza da su 11l'kl psihijatri.iski
p o r e m e a j i sll,lino
povezani s vikom glu
tamJta. S l i n o lome, nedJvne stucli.je po
kaJ'.ale
Sll
da postoji VeL(l izmedu k r o n i n e
upale i tih istih p o r e m e a j a .
l ~ v . \ t f l j i v
broj
istraivanja poveZlIje ta dva zap'lan.ia, vi
ak gllltJmata (marker e k s c i t o t o k s i n n s t i )
i
k r o n i J l u l I p . t u
(prejaku ft\:1kcijll ill1UllO-
]oskog
sLlstJVa).
Poznato je da sistemska
aktivadia imunolokog sustava
takol1t:'r
aktivira pO'>l'ban
iJl111110]Okj
sustav
moz-
ga, koii reguliraju mikroglije. Na temelju
rezultata studija o (}1l1Iuanju tlpiCnnffi
za bolest" kod prirodnih
intekdja,
neu
roznano"tvenlci su odgonetnuli velik di(l
mehJllizllla odgovornog za biheviora\ne
u i n k e povezane s intenzivnom sistem
sko!11 i m u n o l o ~ k l m aktivacijom, u k l } u u -
j u i
ociialnu izolaciju, depresiju, tjeskobu
i gubItak ,'tl-leti ta. Vedna tib simptoma pri
sutna je kod teih depresivnih poreml'bja.
Druge studije povl'zale su neurodegcne
raciju
1
pogoranje neumdegenerativnih
bt'llesti sa sistLll1skom aktivaci.i0ll1 imll
nolt)kog sustava. Ovaj rad dl'lllonstrir,l
www t - I ~ d l . k
hr
pozn,1te veze izmedu: si:'.tl'lllske aktivJci,ie
imunolokog sustJva, 'lktiva.:ije mikroglija
II mozgu j
k l i n i k e depresije
te
pogor,mja
neurodegeneratlvnih holes ti.
B u d u i J,l Sl'
odraslim \)soball1J prer()rU(llju
mnoga
cjepiva, opasnost
od
izazi\-anja ili pogora
nj,}
lih poreme(\l ja prlli2no je realna. Ova,i
rJd
raspravlja o meh,ll1izlllU OV(lg procesa.
Procjenjuje se
da
est milijuna starijih
Amerikanaca holuje od t6ih oblib de
presije
uz
godinje trosko\'e
od
44 mili
jarlk
a m e r i k i h
dolara. Kad Si:' dl'Presija
.iJ\'Ija kasnije u ivotu, o b i n o traje due i
teia
je nego kad se javi u ranijoj fazi ivo
ta.
'bkmter
je povezana s visokom stopom
samoubojstava.
Ranije
8/10/2019 Nexus br.52
28/60
medicina
primijetili
da anestetik ketamin moe
ublaiti depresIju na dUL:e vrijemc_
Ke
tamin j lijek
koji ima
snazno
b10kir
8/10/2019 Nexus br.52
29/60
ma koji mogu potrajati neko vrijeme. Svi
ti simptomi posljedica su visokih razina
upalnih citok.ina u mozgu koji p o t j e u iz
aktiviranih mikrogllja.
Vie studija t k o e r .ie pokazalo da na
kon dobi od SO
godina
ljudi imaju pretje
rano i produeno ponaanje t i p i n o za
bolest, mnogo vie nego mladi ljudi.
To
Je
jedan
od
razloga zato mnoge starije
osobe imaju simptome gripe mjesecima
nakon izlaganja.
Posloji t a k o e r jo jedna imunoloka po
java
koja ima vanu
ulogu u l e i v a n j u
mozga cjepivima. I s t r a i v a i su otkrili
da
se prilikom cijepljenja Hvatinja imu
noloke mikroglija stanice djelomicno
u k l j u u j u (to se zove pripremanje), to
jest, one su u stanju visoke spremnosti.
Ako se imunoloki susta\' opet aktivira (u
danima, tjednima do mjesecima) nakon
tog pripremanja, te mikroglije eksplo
zivno reagiraiu, l u e i daleko vie razine
svo.Jih destruktivni h spojeva nego to je
normalno. Ta prejaka reakcija kod ljudi
moe biti vrlo dl')truktivna l uzrokovati
osjebj
depresije.
Stimuliranje imunolokog sustava cjepi
vom sasvim je d r u g a i j e od dobivanja za
razne bolesti prirodnim putem. Cjepiva
se sastoje
od
vie komponenata - na pri
mjer, biolokog agensa protiv koiega
dite ci.iepiti (npr. viruso
o ~ p i c a ) ,
sustava
za
kOI)zerviranje, stranih b i e l a n e v i n a ,
sl.\ffaktanata (npr. Tween
80
i o j a i v a a
imunolokog sustava zvanog
mllrlolos-
k a d : i / ~ l Q n t .
Ti adjlwantL
o b i n o su
tvari
poput suspendiranih,
r a k t i k i netopivih
alllIllinijevih spojeva, kao i MNG, lipidni
spojevi, pa Cak i tirnerosol, drugi spojevi
ive. O p e n i t ) ,
ti
adjuvanti izabrani su
kak(l bi izazvali intenzivnu
o p u reak...-:iju
imunolokog sustava koja tra.ic kroz dul.e
razdoblje.
Studije su pokazale da,
II
nekim ~ I u a . i e -
vima,
8/10/2019 Nexus br.52
30/60
medicina
mikroglije
II
pripremUenom
pa i
ak-
tivimnol l stanju. Ncuro]ozi su nedavno
nb.iavili da .ie u e s t a l o s t neurodegenera
tivJlih b o l c ~ t i Qila strano podcijenjena i
da
: ;e
l l e l l r o l ) ~ k .
holesti
m e u
starijima
powc(lvaiu z < l ~ t r a . ~ l l j u c o r n hrzinom. Oni
nem'l.ju objanjenja. Tijekom posljedn.ia tri
dcsctJieb
broj starijih osoba koje su primi
le cjepiva protiv gripe porastao je s
0 l ~ i >
oJ.
prije
1980.
na preko 60% danas.
Kw da
tc
statistike nisu dovoljno deprim i
raj LlCC, ~ a d a predstavnici javnog zdrav
stva
i
l i j e n i k a
s p e c i j a l i s t i k a
drutvil
Jodaiu cijeli niz
novih
cjepiva za ljude
od s i vie godina,
u k l j u u j u i
cjepi
va
protiv
pneumokoka
i mCllingokoka.
Ono to zagovurnici tih cjepi\';) potpuno
ignorirajU jcst u i n a k viestrukih Llnza
imunolokih
adjuvanata koJe
dobze
sa
svakim od tih cjepiva.
Recimo da ste posjetiji Ji.ietnika i da v"s on
nagovara da
primite
cjepiva protiv gripe,
pobz'lle su d'l je aluminij, pose buo ako sc
kombinira s tluoridom, iak otrov za mozak
koji se ondje akumulira. Sa svakom dozom
cjepiv,l dolazi doza aluminija. 1" godi;n.ia
cijepljenja adjuvantima koji sad6.e
SPll
jeve aluminija imaju za posljedicu naku
pljanje aluminija, i
to
ne samo na mit'stu
uQrizgavanja jer on
putuje do
mozga, gJ.ie
ubLi u ne uro ne i glijalne stanice (astrocite
i l\liknJglije). Brojne studije pokazale su
da 'llulllinij moe aktivirati mikroglije, i
tn na due vriieme. Tn z n a i da aluminij
u vaem cjepivu priprema vae mikrogli
.ie na pretjeranu rL'akciju. SIiedeL'e cjepivo
djeluje tako da pokrece pll.jatanu up,llnu
reakciju i oslobadanie
e k . ~ c i t o t o k s i l l J ,
glu
taOlata i kinolin:::.ke kiseline.
Potrebno je takmlcr biti svjestan da
bilo koja infekcija, modani udar, ozljeda
glave ili drugo
izlag,lL1je
otrovima takoder
p o j a a t i tu upalnu reakciju mozga koju su
i7yorno pokrenu1d vda Cjepiva. Studije
su
u d u i da stariji ljudi v e imaju poviene razine upal-
nih citokina kako sistemski tako i u mozgu, stimulira-
nje tih pripremljenih mikroglija na
n a i n
da se izaziva
k r o n i n a
pretjerana stimulacija imunolokog sustava
mozga ne samo to
p o v e a t i
njihov rizik od dobiva-
nja neke od neurodegenerativnih bolesti, nego ujed-
no z n a a j n o p o v e a t i rizik od k l i n i k e depresije. To sa
svoje strane,
d r a m a t i n o p o v e a v a
njihov rizik od sa-
moubojstva, pa a k i ubojstva
pnl'ufllokoka i meningokoka, i to sve tije
kom istog posjeta njegovoj ordiu;Ki.ii. Na
taj n a i n on vam moe utedjeti vrL.jeme
i trokove povezane s novim dolascima
kod njega. Ono to va
l i j e n i k
ignorira
je da vam daje tri doze snanih imunolo-
kih
adjuvanata odjednom, sto z n a i
da
su
vae tijelo
i mozak
napadnuti ogromnom
dozom
snanih
imunolokih aktivatora za
koje je
dokazano da aktiviraju imunoloki
sustav mozga do opasnih razina i
to
kroz
vrlo dugo
razdoblje.
Ta reakcija moe
se
javiti
i kada se primi samo jedna doza
cjepiva.
Dobl.
tog
mehanizma
postoji
ne
samo II studijama na ivotinjama, nego i
studijama na ljudima.
iVA I
ALUMINIJ
Cjepiva mogu uzrokovati razaranje u
mozgu i na druge
n a i n e . V e i n a
cjepiva
sadri spojeve aluminija. Brojne studije
sada pokazale da to je n e i j i imunl)loki
sustav j a e aktiviran, v e a je vjerojatnost
da ta osoba bolovati od neke neurode
generativne bolesti.
iva je t a k o e r snaan aktivator mo-
danih mikrog1ija, i to pri ekstremno
niskim koncentracijama - u niskim na
nomolarnim k o l i i n a m a .
Zbog svojih
brojnih
reakcija sa
sulfhidraInim spo
jevima
u tijelu
(koji su posvuda raspro
stranjeni), lva moe
trovati
brojne enzi
me, kako sistemski tako i u mozgu.
Po
sebno je
z a b r i n j a v a j u a
sposobnost j-ive,
n a r o i t o
etilive
(one
vrste
koja
se nalazi
LI timerosalu, koji se sastoji od 50 tein
skih postotaka ive i koristi se kao kon-
zervans, ili je
prisutan
(
8/10/2019 Nexus br.52
31/60
osoba kako bi se utvrdila pr isutnost viru
sa ospica, utvrdila je da
,je
20% mozgova
sadravalo ive viruse ospica i da je 45%
drugih organa bilo zaraeno. Ti su virusi
bili uvelike mutirani, to pokazuje da
bi
mogli biti .iednako jaki, ili
i virulen
tniji,
od
drugih
prirodnih
sojeva virusa
ospica. to je jo gore, u v e i n i
s l u j e v
ti tvrdokorni,
k r o n i n i
virusi uzrokuju
t i n j a j u e
razaranje tkiva bez
o i g l e d n i h
simptoma infekcije.
Ckpiva
od
ivih virusa proizvode se kori
tenjem procesa u kojem se atenuiraju ili
oslabljuju) patogeni virusi tako to prolaze
kroz
niz kultura.
Problem
je u
tome to
se obrnut proces takoder moe dogoditi
unutar
tijela. Studije su pokazale da kada u
naim tijelima stvaramo slobodne radikale
(a tijekom ivota stvorimo znatne
k o l i i n e
takvih radikala), oni mogu izazvati muta
ciju virusa koji borave u naim tijelima. To
je
u t v r e n o
u gore spomenutoj obdukcij
skoj studiji.
S l i n o
tome, ti virusi mogu potaknuti upa
lu
i degeneraciju mozga - toiest, postoji
k r o n i n a
degeneracija mozga tijekom go
dina
ili
d e s e t l j e a .
B u d u i
da je izazvano
stanje toliko vremenski udaljeno od dava
nja izvornog cjepiva,
l i j e n i c i
degeneraciju
pripisuJu starosti
ili
nasljednim faktorima.
Bilo
e m u osim cjepivima.
Virolozi su
t a k o e r
Z
8/10/2019 Nexus br.52
32/60
m
U , ;,
el klcomedicioom i c'oim
lempiiM
-
4
dio
MONOKROMATSKA VIDLJIVA
SVJETLOST
- LASERSKE l LED
TERAPIJE
U R E J I KOJI KORISTE LASERE
I
LED
DALEKO-INFRACR
VENO
Z R E N J E I ZVUK MOGU DJELOVATI NA
iVE STANI-
CE
T O N O
ONOM
FREKVENCIJOM KOJA JE POTREBNA ZA
OBNOVU
S T N i N E
RAVNOTEE I
POSTIZANJE
DOBROG
ZDRAVLJA U IZVANREDNO
KRATKOM VREMENU
Terapiju bezopasnim laserima l i j e n i c i
irom svijeta koriste
gotovo 30 go
dina.
V e i n a
ranih
istraivaTI.ia
i
objav
ljenih
podataka, II
razdoblju
od
kasnih
1970-ih do ranih 1980-ih, dolazila .ie
iz Rusije. Kako je objavljivano sve vie
medicinskih - tudi.ia. j azne medicinske
organizacije
j
vladine
agendje
irom svi
jeta
u k l j u u j u d
: acionalnu
upravu za
aeronautiku i svemir II SAD) t a k o e r Sl1
p o e l e koristiti tl l
I11l'tpdu.
Laseri i
lED
(engl. light-cmirting
diodes
= s v j e t l e e
diode) mogu stvarati valne
duine
bilo koje bo.ie.
Emi.
8/10/2019 Nexus br.52
33/60
8/10/2019 Nexus br.52
34/60
L i j e e n j e elektromedicinom i v u h i m terapijama - 4. dio
f
lika
2 - Nekoherentni valovi {nisu fazi
jedan s drugim}, odnos koji je prisutan
kod s v j e t l e i h dioda
Osim toga, ona je otkrila da se koheren
tna
svjetlost tijelu pretvara nekohe
rentnu. o a n u i n a k ovisi o valnoj du
ini, dozi
i
intenzitetu.2o
:t\ije sigurno temelje
li
se
ti
z a k l j u c i na
in vitro
ili
irI viva istraivanjima: U l l l c i
svjetlosti u uzgajanoj kulturi mogLI biti
d r u g a i j i
nego ivom tijelu. Csprkos
tome, dovoljno korisnika izvjetava o
koristi
od s v j e t l e i h
dioda
da
to oprav
dava njihovo istraivanje kao ozbiljne
terapije. Postoji jedan izvjetaj
iz
prak
se koji se
ne moe
pobiti: ova
autorica
uspjeno je tretirala ogrebotinu na ro
nici
s v j e t l e o m
dio
dom
nakon to joj
e
k o m a d i
plastike upao u oko. Nakon
ednog sata dranja svjetlosti na zatvore-
Laserska terapija djeluje kod raznih stanja,
u k l j u u j u i
ozljede ligamenata, tetiva, ivaca i drugih tkiva, bolesti
koe, probleme
s
kostima poput osteoartritisa), opekli-
ne prvog, drugog i t r e e g stupnja, probleme sa zubima,
infekcije k l j u u j u i herpes,
i
naravno, k r o n i n e bolove
bregovi i dolovi valova nisu poravnati
slika
2).
l: p r a k t i n o m
smislu, to
z n a i
da je svjetlost viesmjerna i difuzna, a ne
usmjerena i f()kusirana (kolimirana).
Odsutnost
kohercncije zrake l preci
znosti
i n i
terapiju
s v j e t l e i m diodama
dovoljno Sigurnom da ju mogu koristiti
i djeca - i teom za zlorabiti. Pred
nost
. s v j e t l e i h
dioda uad laserima nji
hova je m o g u n o s t koritenja izravno
na kapku radi regeneracije
o z l i j e e n i h
tkiva oka.
T a k o e r ,
niz s v j e t l e i h
dioda
mnogo
je jeftiniji
od
mekog lasera.
Ion,
t a k o e r , ima iroku primjenu.
U
Izraelu, piu
Anna
Cocilovo i Ron
Rosen,
, l i j e n i c i
koriste nekoherentnu
svjetlost
s v j e t I e i h
dioda (LED) u neu
rolokoj,
stomatolokoj, dermatolokoj i
fizioterapijskoj
praksi
te
u o z m e t i k i m
primjenama
za poticanje formiranja ko
lagena i elastina.l)u
Do 1980-ih laseri niske snage koristili
su
se gotovo
i s k l j u i v o
za fototerapiju, a
ranija
o b e a v a j u a
istraivanja s neko
herentnom
s v j e t l o u
bila
su
p r a k t i k i
zaboravljena. Kasnije su neki
k l i n i k i
l i j e n i c i
utvrdili
da
koherencija nije pre
vie bitna.
Dr.
Karu),
piu CocHovo i Rosen, tvr
di da
koherentna
svjetlost nije nuna,
da
je
nekoherentna
svjetlost jednako
djelo-
tvorna za dobivanje
k l i n i k i h
rezultata.
iii
nexus
nom kapku koji je suzio, bol i suzenje su
nestali, vid nije bio
o t e e n i
svi su pro
blemi nestali.
Iako
su s v j e t l e e
diode
p r i l i n o e s t e
i
lako se mogu nabaviti,
naturopat
i bio
loki
zubar dr. Bill \Volfe (www.drwol
fe.com) razvio je neke jedinstvenc
proizvode. Oni koriste nekoherentnu
svjetlost, ali kao sekundaruu funkciju:
ona
je
n o s a
frekvencija koje su utisnu
te u vodu. Neto v e i
od
naliv-pera i
manji
od depne
svjetiljke, i
Chi
(Chi olovka) i Advanced Chi Stimula
tor@ (Napredni stimulator
Chija)
sadre
vodene patrone
kroz koje sjaji svjetlost.
Kad se primjenjuju
na
tijelu, energija
stvara r z l i i t e
rezultate, ovisno o tome
koje
su
frekvencije bile
programirane u
t e k u i n u .
Frekvencije u oba
u r e a j a
vie
su
orijen
tirane na balans irane tijela nego na uni
tavanje mikroorganizama:
n a j v e i
dio
energije u vodi
p o t j e e
ili
od
homeopat
skih lijekova ili
od
frekvencija za koje su
i s t r a i v a i
utvrdili
da
ih emitiraju zdrava
tkiva. Dr. Wolfe je primijetio
da
se
kod
njegovih klijenata koji koriste te
u r e a j e
javljaju velike pozitivne promjene. Chi
Pen,
v e l i i n e
oko 14 centimetara, radi
na dvije AAA baterije. U
k u i t e
je ugra
e n a
ampula s vodom u koju su upisa
ne frekvencije koje z r a e zdravi organi,
lijezde i tjelesna tkiva. Crvena svjetlost
valne duine 625
nm,
snage 900 m\V,
prolazi kroz vodu do vrba svjetiljke,
n o s e i regenerativne frekvencije nami
jenjene obnavljanju i balansiranju ener
getskih meridijana tijela. Implikacije
su duboke,
jer
blokade u meridi.ianima
mogu nzrokovati bezbrojne simptome i
bolesti u rasponu
od
upale i bolova do
p o r e m e a j a
rada organa i lijezda. O\'aj
instrument jednostavan je za upotrebu
i ndmijenjen je
sa111ostalno111
lretir,lju
kod
k u e .
Advanced Chi Stimulatof, dug 27 centi
metara, radi
na
dvije AA baterije i sadri
tri
o d a i l j a a
svjetlosti.
Ta
su svjetla
Ll
infracrvenom (IR) spektru (950
nm
pri
snazi
od
450 111\'>/), to
o t i e
dublje pro
diranje u tkiv
8/10/2019 Nexus br.52
35/60
je dobar znak: to nkJzuje na poeljno
poboljanje prokrvl}enosti i p o v e a n o g
uklani
8/10/2019 Nexus br.52
36/60
L i j e e n j e elektromedicinom i v u n i m terapijama 4. dio
I.iudi me e s t o pitaju mogu li sc tonovi
terapiji
7.
8/10/2019 Nexus br.52
37/60
L i j e e n j e elektromediclnom
i
zvutnim
terapijama
- 4 dIo
Netko bi mogao pomisliti da osoba koja
je vrlo iscrpljena ili pod jakim stresom
Ile moe prikupiti
dovoljno
t'nergije da
p j e v u , ~ i , i da je vrlo bolesnima potre
ban vanjski 'stimulans: poput
z v u u o g
u r a v n o t e i v a a .
e u t i m ,
kako kae dr.
Thompson-Liu: Teko bolesni vide naj
hre rezultate
i ako pjevue ton samo
krace vrijeme tijekom
dana.
Nikada
ni
sam
naila
na
klijenta koji uije
mogao
neto pjevuiti. Ispitivanja provedena
tijekom protekle godine u e t i r i drave
pokazuju da je za
preko
200 posto dje
lotvornije od z v u n i h
u r a v n o t c i v a a
da
to klijenti rade s a m i . 2 ~
N
8/10/2019 Nexus br.52
38/60
L i j e e n j e elektramedicinam i z v u n i m terapijama - 4. dio
l)bno\iti II z a d i v l j u j u e kratkom vre
menu
Elektromedicina
o h u h v a a ogromno
p o d r u j e
r a z l i i t i b
energija. Terapi
je
ko; e
srno ovdje p r e d ~ t a \ i l i
- EM
z r a e n j e e l e k t r i n a
struja, pulsna
magnetska polja, vidljiva crvena sVje
tlost i FIR (koji se o s j e a kao
toplina)
-
sano
su neke. Druge frekvencijske
terapije
u k l j u u j u
radiovalove i mi
krovalove
iz bezopasnog
dijela
EM
spektra
te
druge pojaseve
vidljive
sV.ietlosti osim
crvenog.
P r l m ~ . konvencionalnoj fizici,
zvuk
sam
po sebi nije dio EM spektra. J\h:ltutim,
svaka
frekwl1ci,ia
II
EM
spektru
ima
o d g o v a r a j u i
zvuk, i ako ga ne mo
zema
U l i .
Zato
u j n i zvuk
ima
sloen
uvez i elektronski format) i 'ihe R{{e
Handbook uf Frequency
Therapy,
l"ith
l
Hollstic HfI lth
rimer (Desert Gate
Productions
tLC
2009, ISBN 978-0
9818075-0-8,760
str., tvrdi uvez i elek
tronski f()rmat). Obje knjige mogu
se
n a r u i t i
od Bibliotique!Barner
Books,
3
Church
Street, Ne\v Paltz, :\ew York
12561, SAlJ, telefon 1 (Rl5I255 2635,
web-stranice http://w\\,w.bibliotique.
ns!si!sauna.html
i http://w\\ 'w.bibl io
tique. us!si!ri(e200(). htmL
Varijacija ovog l a n k a izvorno se po
javib
II l()wnseJld Letter, v e l j a a - o u
jak
2008. i tr;:lvanj-svibanj 2008. (w\vw.
townscndletter.ct)m).
Ova
n;:ljnoviia
verzija predstavlj a Dodatak C knjige
The
Rije Handbook of Frequency Therapy,
Elektromagnetske energije koje postoje u ivom tkivu
izuzetno su jake. Kada djelujete na ivu stanicu
t o
nom frekvencijom koja joj je potrebna, ona pozitiv
no reagirati
i
zdravlje se moe obnoviti u z a d i v l j u j u e
kratkom vremenu
odnos s EM frekvencijama i t a k o e r se
moe koristiti za l i j e e n . i e .
Obna\
. i a . i u i u i n c i
na zdravlje isprav
no
pr
mi.ien,ienih
energetskih metoda
nipoto
se
ne
smiju pod..:ijeniti.
Kao
i
kod
bilo koje metode,
kod korite
nja frekvencija potrebno
je
biti oprezan,
bilo d'l se primjenjuju p o m o u dektro
magnetske opreme ili zvuka.
e u t i m
ispravne
energije, kada se
pravilno
ko
riste,
mogu
biti
integralan dio
e i j e g
protokola za odravanje
zdravlja.
Elektromedicina i zvuk
predstav
ljaju l i j e e n j e b u d u n o s t i . Bilo
da
ste
zdravstveni radnik
ili
tragalac
za
zdnwl.iem, te
terapije
itekako vrijedi
istraili.
O
AUTORICI:
Dr. sc. Neneh Sylver autorica je me
u n a r o d n o uspjenih knjiga s polja
holistickog zdravlja,
elektromedicine
i psihologije.
Odrava
edukacijske se
minare o elektromedicini i l i j e e n j u
frekvencijama,
i
bila
je
p r e d a v a
na
konfert.'ncijama
oRifeu.
Ona je autorica
p r i r u n i k a
The Holi-
stic Handbook o SOWJa Therapy (The
Cenkr
for Frequency. 2004, ISBN
978-0-9672491-7-1, 356 str., meki
with a
HolistfC
Heullh Primer.
Dodatak
(koji u k l . J U t ~ u j e sliku
1,
Flektromagnet
ski spektar"
J
moe
se
besplatno preuzeti
s w'Nw.nenahsylver.com.
Dr. Nenah Sylver
moe
se kontaktirati
preko
The Center for Frequency,
PO
Box 74324, Phoenix, Arizona 85087
4324,
SAD,
telefon 1 (623)
249
4202,
e-mail [email protected]. web
lokacija http://www.nenahsylver.com.
O
lECTORIUM ROSICRUCIANUM
M E U N R O N
SKOlA
ZLATNOG Rul lN
KRi lA
Ciklus predavanja UTORKOM
UVODU
UNIVERZALNO U E N J E
RIJEKA
ad
12.10. da 30.11.2010, u 19.30 sati,
Transadria.
Riva
BadulI 1
ZAGREB
ad 19.10. do 7.12.2010. u 19.30 sati,
I Ul. Republike Austrije
9/1
(dvorina zgrada)
~ i u m r o s i c r u c i n u m h r
ULAZ SLOBODAN
NAPOMENA
UREDNIKA:
Zbog pomall,ikanja
prostora,
iz l a n k a
dr. Sylver izbacili :;mo opis nekoliko te
r a p i j ~ k i h u r e a j a . .elite li
ih
p r o i t a t i
zil.iedno s r a t e i m biljekama i p
8/10/2019 Nexus br.52
39/60
misterije
KRUGOVI U
ITU
2010. - DVADESETOGODINJA POVIJEST
PROLA SU DVA E S E T L J E OTK KO SU
SE
BRITANSKE NOVINE I TELEVIZIJSKI PROGR MI U
TRENU
ISPUNILI NOVIM U I M S POLJA PRIJE NEGO TO JE OKRUTNI CINIZ M P O E O U M -
S M
U V R I V T I
TUPI STATUS QUO NO
IPAK
SVIM KOJIM IM JU
DA VIDE SVAKOG
SE
LJETA
NIOTKUD NUDE NOV
U M J E T N i K
DJEL
KOJA
JO UVIJEK USPRKOS SVEMU PRO-
N L ZE I
P R I V L E
PUBLIKU
DVA E S E T L J E
PIKTOGR M
Ovog
lJeta
odran je jubilarni
dvadeseti
f ~ s t i v a l II Glastonburyju (i l i dvadeset i
prvi, ubrojimo i pn l manji skup
odr-
ian 1990. godine), veliko zbiv,m.ie koje
se svake godine odrava na p o p r i ~ t u le
gendi
o kralju
Arluru.
U nekim razmje
rim
8/10/2019 Nexus br.52
40/60
misterije
relativno
postojanoj razini.
Istovreme-
no, napredak :-.alllih z a p a n j u j u i h
oblika
nastavio .ie godinu za g,,)dinom
pomicati
granice. Cercolozi dol,\ze
i
,)dlaze (cere
ologija
-
p r o u a v a n j e krugova Ll
itu; op.
prev.),
ideje i koncepcije iznose >l' i
po
v l a e
il
forumi
pune
estokim rasprava-
ma. I\ll'uutim, veo misterije koji ohavija
ovu enigmu nikada ne
ne5taje. Sa
sva
kom novom
tvrdnjom
(a
ima
ih mnogo)
da se :,ve dade
objasniti
kao
djelo
ljud
skih ruku,
pojavi se
110\'
8/10/2019 Nexus br.52
41/60
pcd(ia; op. a.) K o t a takoder ukazu.ie na
ASCll kod, koji se koristi
za
stvaranje
teksta na
r a u n a l u ,
mada su nade da bi
ga
se moglo
izravno prcvt'':Iti, kao to je
Ln
bilo
s
jedimtvcnll
s r o e n i m
upozore
njcm u glasovitom obliku vanzemaljca
i diska iz 2002. godine , potkopan e nje
govim namierno nejasnim ili
n e t o n i m
prikazom,
.ie ",,11110
po sebi
predmet
mnogo
r;lSpraVJ p r o u a v a t e l j a krugova
u itu.
Dojmljivi
krug
u :litu
s
radi.ialnim tra
cima i umetnutim manjim krugovima
koji
2.
lipnja pojavio kod Liddingtona
u \Viltshireu bio je
jedna
od
ranih [or
m,lcij,l
k,)je -lU obiljeile sezonu, dok sc
formacija s vie
m j e h u r i a
r a s p o r e e -
nih u dva kr;lka, 1l.1SUI
8/10/2019 Nexus br.52
42/60
misterije
neizbjcno aktivno
v r a a o
na
pozna
tije lokacije kod
Altan Barnesa
Awburyja, premda
nisu svi biJi zado
voljni kvalitetom
tamonjih oblika.
Tvrdnje da
su
v i e -
ni lJudi kako rade
formacije te gene
falno p a r a n o i n o
o z r a j e m e u
kIm zadr tim oboa
vateljima fenOlllL:na
pokvarili su atmo.'
feru onim osjetlji
vima. B o m h a s t i n a
istupanja
samopro
glaenih s t r u n j a -
ka s neutemelje
nim optubama da
je niz dugogodi
njih p r o u a v a t e l j a
krugova taj koji ustvari kreira v e i n u
uzoraka i da bi im trebalo zabraniti rad
bila su nepromiljena koliko i podsmje
ha vrijedna - a svakako i bez uporita
dokazima. M e u t i m egomani su uvijek
pronalazjJi male podije s kojih mogu
proglaavati svoje fantazije cereolo
lokom svijetu e m u potpomae i nova
sveprisutnost Facebooka),
a
kandidati
bez sumnje
nastaviti
dolaziti
i
prolaziti
jednakom
brzinom
kao to su to i
oni prije njih.
I doista, nekim bi dananjim
entuzijasti
ma
bilo dobro
da
p r o u e istraivanja
od
prethodnih
dvadeset godina
(to
mnogi
o i t o
nisu u i n i l i
jer bi
tako
shvatili
da
nexus
jih osobnih puto
vanja usmjerenih
na
oblike
u itu to
liko
s ubrzalo da
se potraga za
du
om koja je n e k o
trajala
d e s e t l j e i -
ma
sada
dovri i za
nekoliko sezona.
Moda se vrijeme
doista
ubnava.
Kandidati zavra
vaju
r a z o a r a n i
i
zbunjeni
na
drugoj
strani ili pak sa
zriju, p r i h v a a j u i
pritom radost ne
isti izazovi i lekcije
s kojima sc trenut
no ~ n s r e e m o dok
granice
do
ko
jih seze vjerovanje
p o m i u i ponekad
lome, nisu nita
novo:
sv
to do
godilo prije.
teta je da se na po
d r U j u p r o u a v a n j a
krugova
u itu na
temelju
p r o ~ l i h
lek
cija rijetko ide dalje,
ali s druge strane,
vrijeme potrebno
novim ljudima da
d o u do kraja svo
sigurnosti. U oha
s l u a j a ,
nitko
nakon
krugova u :itu nije isti.
(illi
sc, m e u t i m , da ne nedostaje
u e -
nika
spremnih za izazov.
NaiLgkd
neu
nitivi i cereolokim temama posveceni
Silent Circle Cafe,
sada
n::inkarniran na
svojoi t r e o j adresi
kod
Y a t e ~ b u r y j a ,
blizini Avchuryja,
i t a v o g
j ljeta vrvio
posjetiteljimJ iz ciielog svijeta. ~ o v a
su se
o a r a n a
lica mijeala sa
starima
i
poznatima. to vjernicima, to skepti,
cuna,
koji
nisu
mogli odoljeti lisprkos
sebi
samima. Uz
i k o l a e . okrueni
slikama
i memorabilijama
na
telllu
kru
goya, svi su se doimali jednakima, bilo
da
su
raspravljali o n e o b i n o tDploj i su
ojsezoni ili se prepirali o tome koji su
I s t r a i v a i ove godine hili pod umnom
kontrolom crnih
helikoptera ili z l o u d -
nih
p s i h i k i h
entiteta.
S distance bi se oV
8/10/2019 Nexus br.52
43/60
vrstan oporavak. Premda su, isti
n
j %il V 1-
Iju, ncki od posljednjih talijanskih feno
mena
bili
jedva neto v i ~ c od kaoticnih
crtkarija, dva-tri su oltskakala ispadaJi
viu kategoriju. fedan
sc
od njih na
r o i t o izd\'ojio i stao
uz
hok (
8/10/2019 Nexus br.52
44/60
misterije
~ j r f g p r i h v a a n j a nekih
prJznih
pret-
postavki.
P r o n J i l t r a j u i
lica II publici
na
okuplianiu 2010.
i
: - . l u . 5 a j u i ~ a s v i m
d r u k i j i
t l ) } gm'tn-nika od onog koji
srno u o b i a j e n o mogli
u t i
1992., i n i
sc da je neumitno dolo do novog Sd -
7ndllj,l:
.zelimo li
da poruka nade kojU
nam nude nadahIllIca
na
itnim raHi-
ma postane
neto
st\,arno, tada ,,>vi za
jedno
moramo ust,ni i
u i n i t i
neto II
vezi
: .
neugodnim situd(iiama li svije
tu. Cekati
s r a ~ e n j e
vie ni,il' dovoljno.
To se
niie
i n i l o loliko razvidnim usred
llzbudenja i:l
8/10/2019 Nexus br.52
45/60
Shakespeare i Cervantes: dva pseudonima jednog genija -
II
dio
FRANCIS BACON - PRVI
O S U M N J I E N I
SVE ViE UGLEDNIH
P O V I J E S N I A R A
KNJiEVNOSTI I JAVNIH
OSOBA VJERUJE
DA
SU
IMENA WI
LLIAM SHAKESPEARE I MIGUEL
DE CERVANTES
TEK
PSEUDONIMI
JEDNOG,
NEPOZNATOG GENIJAL-
NOG
AUTORA
Ni
jedna teorija o vjerojatnom autoru
koji
stoji
iza pseudonima William
Shakespea
re
i
Miguel
de Cervantes ne zaobilazi
sir
Francisa
Bacona.
Bio
je
jedini
koji
je imao
poziciju, Zl1dnje i l l l o g u n o s t i da upravlja
jednim
takvim
poduhvatom. R o e n
je
1561.
godine kao
sin sir Nicholas Bacona
i Anne
Bacon. Tako glasi slubena verzi
ja. Ali mnogo toga nedvosmisleno upu
eUje da
on nije
bio njihov bioloki
sLn. Dr.
Rawley, njegov
hi(lgra[,
pie da je fran.
is
Hacon raden I I 'York
House
ili York Place',
Kw da nije sa:wim :c.iguran kako se mje
sto
zovt:-.
Time, m e u t i m mnogo toga go
\,(1I"i. York
Hou:'>c
bio je dom sir Nicholas
Hacona, a York P\.lce zvala se p a l a a kra
lj ice
Elinoele
Kada
jl.-
Nicholas Hc
L
p r a k t i n o . i
izvedbi 1.a koje je bil(1 po
trebntl kazalite gdje su se prika7ivak
Hudske emocije kao studij i
do7.ivl.iaj
nexus
8/10/2019 Nexus br.52
46/60
Shakespeare i Cervantes: dva pseudonima jednog genija
II
dio
kroz
kojeg '::uvjek dolazi
do
spoznaje h)
je istinito.
l to
se dog;lda o na neprimjetan,
tl
nih,
nalaze se u
manuskriptu zvanom
AJtwes Verulamillni. U
njima
sc Bacona
slavi kao Apolona, muza poezije i kao
prikriveni p,iesnik.
U svoje je nijeme oivio engleski jezik
brojne kniige su se p r e v o d i l ~ p r o m o v i r a ~
lo se u e n j e antike o manju i poznav
8/10/2019 Nexus br.52
47/60
Shakespeare i Cervantes: dvapseudanirni l jednog
gemja
l l
dio
- poznatog po tome to je tiskao Shakes
peareovJ djela. Tekst stranica predgo\'o
ra
ti:;bn
je u kurzivi, a samo neke r i j e i
normalnim slovima, kao Don Quixote'
(vidi ilustraciju). Zbroj r i j e i napisanih
normalnim slovima opet je 157 (= h
ROSJ Crosse).
TaJ engleski prijevod uvijek je bio hvaljen
kao najbolji, bolji
od
svih drugih priievo
da, bilo to na engleski ili na bilo koji drugi
jezik. Kao prevuditelj se navodi Thomas
Shelton, ime u engleskom knjievnom
svijetu prije i postije knjige potpuno nepo
znato.
Ne
zna se tko
Je
bio, gdje je
ivio,
ne
postoje nikakva pisma ili dokumenti u ko
jima se spominje.
Z a u u j u e ,
jer knjiga
je
ubrzo postala vrl0
popularna, pa
je
i
tako dobar prevo
ditelj trebao mno
gim ljudima biti
barem poznat, ako
ne sla\'an.
tome nije tako.
U
sedam puta na osamdeset stranica, kada
u kontekstu nije s nicim povezana i izgle
da nek:J.ko suvino. Na to ukazuje Francis
Carr, koji II svojoj knji;r,i ,,\I\'ho wrote Do
Quixote?",
("Tko je napisao Don
QuUo-
t a ~ ) navodi popis od nekoliko stranica s
izrekama koje se, gotovo i d e n t i n e , nala
ze udielima Cen'antesa, Francis Bacona i
Shakespeara.
Francis Carr pokazuje i kako
su
mnogi
izrazi u Shdtonc\\'oj, engleskoj, 'verziji'
mnogo razumljiviji i l o g i n i j i nego ti isti
izrazi u samom panjolskom tekstu. Je li
moda Sheltonov tekst originaL
aCervan
tesov tekst p r j j e v o d ~ Ben Johnson l SVQ-
joj komediji 'Epicoena'
1609.
godine spo
. ~
engleskom izdanju
The Authors Preface CO [he
drugog dljel;)
ilTIe
prevoditdia pak
R A D
t
R
izostaje.
Thomas Shelton
u engleskom pri
jevodu, u posveti
lordu
Valdenu
pie kako j prije
pet
ill ~ e s t
godi
na preveo djelo u
e t r d e s e t Jana. U
Don QUijotu
au
tor opisu le kako
je na ulici pronaao tekst o Don Quijotu
r arapskcm. te je zatim potr
8/10/2019 Nexus br.52
48/60
JR"k ,
ko miCk idej, i
mlli'
ijeme -
4.
dio
SVEJEDINSTVO
TIJEKOM 20.
S T O L J E
LJUDI PROiRUJU KONCEPCIJU SVEJEDINSTVA. RAZUMIJEVANJE
SEBE
I
SVIJETA O V J E K OCJELJUJE AKTIVNOM ULOGOM U SVEMU TO RADI. PRODUBLJUJE SPOZNA
JU DA NJEGOVA
SVIJEST
KREIRA STVARNOST DA JE SAM i N PROMATRANJA - i N STVARANJA.
U NOVOJ PARADIGMI
O V J E K ViE NIJE PASIVAN P R O M T R V E
AKTIVNO PRIDONOSI
PRO-
MJENI STVARNOSTI
Pie:
Sanja
V e r i
Svijet Je raz 1JjeUcn samo /I //lls()i svUesli.
N. K. Rcrih
u
duhu fedorovijevil u e n j a Vladimir S.
Sl)\OV'cV (1853.-1900.),
promicatdj
ideje
o '>ofijnllsti svijet
8/10/2019 Nexus br.52
49/60
Ruska k o z m i k a
ideja
in8e -4. dfo
jene
- kao sto su stijene, llceani, sume,
ivotinje i ljudi - primjeri su eksplicitnog
reda stvarnosti. No, koliko god
se
one
mogle
i n i t i
odvo.iene
..
Hohm sugerira
da su
povezane u dubljoj stvarnosti i to
na n a i n e koje mi, s ovog JMeg mjesta
u stvarnosti, jednostavno ne
moemo
vidjeti. Sve stvari koje
nam
se
i n e od
vojenima
on
.je
promatrao
kao dio
v e e
cjeline, koju je nazivao
implicitnim
re-
dom.,.
l,
14)
Svejedinstvo o kojem govore rnski koz
misti, n a s l u u . i u i kako je sve poveza
no
sa svime, nae vrijeme
poznaje
kao
polje, beskrajni ocean energije, kvantnu
juhu, boansku matricu... Danas go
vorimo o PtanckO\ oj matrici, energiji
nulte t O L ~ k l holografskom svemim, ndo-
katnosti, boanskom kodu . Imamo sve
brojnije spoznaje
kako
jc sve
m e u s o b -
no povezano u prostoru i
vremenu.
U
Boanskoj matrici Greg Braden to zani
mljivo ilustrira:
(dmpJikacije kvantne
korije
i drevnih
tekstova su iste: u r,lvni nevidljiyogu
mi stvaramo nacrt odnosa.. llspjeha i
neuspjeha u vidljivom svijetu. Iz
te
per
spektive Boanska matrica funkcionira
kao giganb.ki
k o z m i k i
ekran kO,ii nam
o m o g u u i e
da vidill10
n e f i z i k u
energiju
naih emod)a i vjerovan,ia
...
pro)i(irane
Ll
f i z i k o m mediju ivota,,' (1,
15)
KrJlkn
tu m,ltricu uspore
duje p r e k r i v a e m , ; , koz
m i k o m
dekolll, a unutar
njezina tkanja
prostire
se sve
;to postoji, Ono to doivlja
vamo u iskustvu usporeduje s
8/10/2019 Nexus br.52
50/60
Ruska k o z m i k a ideja i nae vrijeme 4. dio
predanosti vjernom StvorileljwJ,
p o d i n j a v a n j u k r a n s k o m u d o r e t u a
Crkve - da hude novi
poredak
unutar
kojeg se vjernici potpuno predavati
BOLJOJ
volji.
Pred kraj ivota,
holestan, So!ov'ev
e bori s m r a n i m vizijama: njegovo po
sljednje
djelo
nosi naslov tr razgovora
o
ralu,
napre/ku i kraju :H.jetske povijesti
(1899.-1900.),
a
II pri.ievodu na hrvat
v j e s n i a r u ArnoIdu J Toynhecju (1889.
1975.)
o v . j e a n s t v o mora
odahrati
h o e
li izvriti samoubojstvo
Hi
o d l u i t i
ivjeti kao velika obitelj.
Ova struja misli, pcsimi
i n c projekci
je kraja
zhog
krize ljudskih
vrijednosti,
p n w l a e se j kroz 20. s t o l j e e . Spome
nimo, na prim.jer, Patricka
Buchanana
(1938.), a m e r i k o g p o l i t i a r a i
publicista
koji se,
dijagnosticiravi
rasulo Lapadne
P r i a o Kristu i antikristu u interpretaciji naeg vreme-
na r i a je o o v j e k o v o j dualnosti, o svjetlu i tami. Bor-
ba svjetla i tame ne odvija
se
tamo negdje na nebw),
v e u svakom pojedincu
- '1'ri razgovora ili p r i a o Arltikristu
(2007.). L
njemu pie
o p r e d s t o j e e m
zlu,
utjclovljenom
u
antikristu,
koje
dovesti
do propasti Europe. f.il070f N.
A. Herdjaev
tom
m r a n o m
prorotvu
vidi Solov'evljevo
a p o k a l i p t i n o
v i e n j e
suvremene
kulture, pasivno predavanje
vjerovanju u
propast
svijeta, iznevjera
vanje
vlaslite
Top Related