Kruvenica br 36

download Kruvenica br 36

of 84

Transcript of Kruvenica br 36

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    1/84

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    2/84

    A GRADU HVARU NA FINANCl)SKOJ POMOéI

    ZA SLAN)E MATERI) ALA ZA 37. ERO) KRUVENICE )E

    20

    TRAVN)A 2016.

    Drogi vi ca

    stijete

    Storo govorojka je da ni grih ono ca gre u justa, vengo ono ca

    gre iz just. To

    bi

    se moglo lipo prinit i

    na

    korizmu, di je sve

    veée postala moda odreé se nicega i onda sve to

    porefat

    veé

    na Uskars.

    Bar:Z

    bi bilo boje da non je

    korizma

    zaduperala

    kako zarcalo di smo tukali odoéat sve nase falimente i dobro

    promislit obo njima,

    coi kako

    prominit i onda gledot

    oto

    i

    ucinit.

    To

    je kruto tesko, a

    mi

    smo naucni na nas komod i

    sve g ledot kolafj aka.

    Dopokon,

    dojdedu

    momenti kad se

    covik

    éuti pritrudan i

    kad bi inpako

    sve ca

    imo

    i

    porti

    via. U

    ote momente

    dojde

    u pamet da sve vrime trud pomnja i jubov koju ulozimo u

    ove foje nimo svoj piz, njanci korist,

    kako

    da smo fermali u

    misto i nikako

    napreda. Kako da nista

    nismo

    uspili movit,

    ucinit, ostavit onima koji gredu za nami. Lafoje je, okli je

    sve gotovo i ucinjeno, gledot ca je faliveno,

    vengo propensat

    koliko je

    tote

    cejadin istrati vrimena i truda.

    Ma onda

    dobijemo novitodi od svita koji Zive

    vonka

    koji non pisedu

    i recedu koliko ni je drogo da je Kruvenica arivala, koliko su

    tega naucili i doznali, kako ni je

    teplo

    okolo sarca. Za

    ote

    rici

    vridi ovo sve cinit, za svih koji nos stijete i imote na pamet

    na

    bilo

    koji

    nocin.

    Bilo

    bi

    non drogo da pise

    ko god

    imo

    kuraja i voje

    nisto

    reé i zeli

    pomoé

    ovemu mistu.

    Do Uskarsa je ostalo jos malo don, ma epeta dosta za se

    alavija pogledot u zarcalo nasega zivota. Kakov je

    oti

    zivot,

    nas lavur, fameja, prijateji, misto? Ca (ni)smo cinili za boji

    svit?

    Neka

    ovi foji pomoredu za ocistit sporke lastre u nas zivot,

    kako bina

    Uskars dozivili

    radost

    i docekoli sunce, Isukarsta,

    u nase ciste i

    pariéone

    duse.

    Urednica

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    3/84

    e}

    o

    f .

    +++ + t +++ +++ t + + +++  '

    Pise: don Mili Plenkovié

    Buduéi da smo, kako se to lijepo, pobof o kaze,

    u svetim danima nasega spasenja, u danima u

    kojima slavimo koncentrat Vazmenog otajstva

    nasega Gospodina Isusa Krista, a u kojem

    je

    do

    vrhunca

    doslo Bozje milosrde prema gresnom

    eovjeeanstvu, cini mi se najprimjerenijim

    napisati nekoliko rijeci o temi sto ju je Papa

    zadao Crkvi za ovu godinu, a to

    je

    Bozje

    milosrde.

    Z

    ahvalan sam Papi sto

    je

    temu milosrda stavio u fokus

    pa:Znje jer tek sad, kad su svi reflektori usmjereni na

    milosrde Bozje, covjek zamijeti koliko Bozja rijec, koju

    redovito citamo u Crkvi, bilo u misnoj sluzbi rijeci, bilo

    u moljenju casoslova, naprosto vrvi govorom o Bozjem

    milosrdu. Ako

    je nastalo toliko obilje biblijskih tekstova

    o milosrdu Bozjem to moze znaciti samo jedno: ta

    je

    tema

    uistinu bitna. A mi joj u Crkvi nismo posveéivali

    du:Znu

    3

    paZ:nju

    ili, bolje receno, ni smo bili svjesni koliko je bitna.

    Moguée da je Papa u pravu kada govori da je upravo

    izostanak svijesti o Bozjem milosrdu jedan od uzroka

    svojevrsne sklerotizacije i birokratizacije Crkve.

    No, istodobno se bojim da ée takva popularnost Bozjeg

    milosrda uroditi neZ:eljenim efektom: banalizacijom,

    pace zloporabom Bozjeg milosrda. Taj strah proizlazi iz

    uvida da su se teme o Bozjem milosrdu uvelike dohvatili

    svjetovni mediji koji

    inace vode cas prikriveni, eas

    otvoreni, bespostedni rat protiv Crkve. Cim mediji toliko

    navijaju za Papu i njegovo naglafavanje milosrda (koliko

    pamtim - za mog zivota ni jedno papinsko pismo

    ili

    knjiga

    kojuje

    direktno ili indirektno plasirao neki papa nije dobila

    u svjetovnim medijima takav publicitet kakav je dobila

    knjiga ,,Bozje je ime milosrde  ),

    to

    ne sluti na dobro. Cim su

    toliki distancirani krséani, koji inace ,,ne trzaju na medije

    svoje

    cr

    kve, pod reklamnim tsunamijem svjetovnih medija

    navalili u knjifare kupovati spomenutu Papinu knjigu - tu

    mi nesto smrdi. Ima nesto trulo u drfavi Danskoj  rekao bi

    Shakespeare. Pokusat éu barem natuknuti sto

    mito

    ,,smrdi

    u citavoj ov

    oj

    pric

    i.

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    4/84

    KRUVENic

    t t t t t t t t ZUPNIKOV BESID t t t t t t t t

    Farizeji iz evandeoske scene

    o preljubnici su duhovni

    o evi medijskog farizejizma

    U

    uvodu u razgovor s Papom iznesen u knjizi ,,Bozje

    je ime milosrde novinar Andrea Tomielli u sazetom

    obliku daje ,,Franjin (papin) pogled , tj. kako aktualni

    Papa shvaéa Krista i Crkvu. Primjeéuje da papa Franjo,

    takorekué od prvog trenutka svog pontifikata, u srediste

    svojih propovijedi stavlja Bozje milosrde. Citira drugu po

    redu Papinu propovijed izrecenu 17. 03. 2013. u vatikanskoj

    ,,fopnoj crkvi sv. Ane u kojoj je rekao: Isusova je poruka

    milosrile. a mene, ponizno kazem, to je najsnaznija

    Gospodinova poruka.

    ja

    bih, ponizno, nadodao da sam i sam mislio (mislim i

    sad) isto i prije nego sto sam proCitao da je to rekao Papa.

    Cesée sam u razgovoru znao spomenuti da je za mene

    sd

    evandelja ili ono zbog cega evandelje dozivljavam kao

    evandelje (tj. radosnu vijest) upravo poruka: uvijek mogu

    poceti ispocetka. Ma koliko zaglibio, ma koliko ,,zeznuo

    svoj zivot - Bog mi nudi priliku da pocnem iznova. Cini mi

    se da pritom nisam spominjao Bozje milosrde, ali je jasno

    da brisanje, ponistavanje moje grefoe proslosti i ponuda da

    krenem iznova ukljucuje Bozje milosrde.

    Tomielli je fasciniran Papinim komentarima (homilijama)

    na evandeosku perikopu o zeni preljubnici koju su doveli

    Isusu. U razmaku od oko godinu

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    5/84

    KRUVENicA

    i i i i i i t i ZUPNIKOVA BESIDA t t t t i i t i

    prijatelj) moze naslutiti tezinu i dubinu unutrafojeg sukoba

    u sveéeniku u nekim pastoralnim situacijama? Sukob

    je to izmedu srca i razuma, izmedu ljubavi i dufaosti/

    odgovornosti, razapetost izmedu zelje da se ljudima izade

    u susret i nemoguénosti da se to ucini j er propisi Crkve ili

    unutrafoja logika vjere to ne dozvoljavaju. Ono sto vjernici

    ocjenjuju kao ,,nemilosrdni postupak nekog sveéenika

    cesto nema veze s njegovim karakterom. Ljudi su skloni

    zaboraviti da

    je

    sveéenik ,,slU.Zbenik Crkve, a ne privatna

    osoba. Sveéenikova je odgovornost provoditi odredenu

    unutrafoju disciplinu Crkve, bdjeti nad primjenom njenih

    zakona koji svoje utemeljenje imaju u evandelju. Ako

    jedan sudac, postujuéi zakone, donese presudu o delofaciji

    neke obitelj iz stana u koji

    je

    protupravno uselila, znaci li

    to da j e nemilosrdan?

    UvijeksemozedogoditidaslU.Zbenikkrivoprocijeni,,slufaj

    i da se doista pokaze ,,nemilosrdnim .

    Alito

    nije nemilosrde

    o kojem Papa prifa kad govori o postupku farizeja prema

    preljubnici.

    To je

    nemilosrde koje prakticira veéina nas kad

    se

    nademo pred osobom koja nam 'place svoju bijedu',

    a mi - ili sumnjajuéi u njezinu iskrenost ili oslanjajuéi se

    na neke glasine (poznate informacije) - odbijemo iskazati

    5

    ~

    P P FRANJO

    Ra zgol o r s

    N DREOM o N JELLIJ E M

    VER UM

    milosrde. Kad mi npr.

    dodu roditelj i

    koj i,

    po

    crkvenom zakonu,

    nemaju regularni

    status sa zahtj evom

    da im krstim dijete,

    a

    ja

    znam da njihovi

    razlozi za nesklapanje

    crkvenog braka ne

    proizlaze iz logike vjere; znam isto tako da ih to stanje

    cini nekompetentnima za vjerski odgoj djeteta kojega fole

    krstiti. Znam i to da Crkva kao preduvjet za krstenje djeteta

    od mene kao krstitelja zahtjeva barem moralnu sigurnost da

    ée roditelji dijete odgajati u vjeri - sto mi

    je

    ciniti? Nebitno

    je jesu li ti roditelji moji prijatelji ili neznanci, simpaticni

    ili antipaticni. Ako hoéu biti vjerodostojan slU.Zbenik

    svoje Crkve, neéu udovoljiti njihovom zahtjevu/molbi.

    Jasno je da ée oni to dozivjeti kao nemilosrdan postupak.

    Mana stranu to kako ée oni to procijeniti. Puno vise me

    brine je

    li moj

    postupak svojevrsno nemilosrde prema

    njihovom djetetu? Zanimljivo, to je roditeljima jasno pa te

    bombardiraju pitanjima: ,,sto je nase dijete krivo

    paga

    ne

    zelite krstiti? Lukavo, zar ne?

    Ima mnogo slicnih situacija koje nas sluzbenike Crkve

    razapinju i muce. Sto mediji o tome znaju? Sto uopée

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    6/84

    KRUVENicA

    t t t t t t t t

    ZUPNIKOV

    BESID t t + t t t t t

    zele znati? Njima

    je

    jedino bitno da imaju ,,slucaj  koji

    ée razglasiti i siriti nepovjerenje prema Crkvi (

    ,,

    Sveéenik

    je

    odbio krstiti dijete nase teniske zvijezde Gorana

    Ivaniseviéa ,,Crkva odobrila rastavu braka Marka

    Perkoviéa Thompsona 

    .

    Papa je sveéenik, sluzbenik Crkve i morao se naéi u

    ovakvim situacijama. Kao biskup morao je znati da su

    njegovi sveéenici cesto u ovakvim situacijama. Nije li

    govoreéi o milosrdu trebao posvetiti malo vise i dublje

    pafuje tom problemu i poj asniti krséanima u Crkvi da sve

    sto izgleda kao nemilosrde stvamo to i nije?

    Prihvatljiva Crkva - Crkva

    koja ne spocitava ljudima

    njihove slabosti i ne kopa po

    njihovim ranama

    T

    omielli pise da

    je

    postalo jasno kako je poruka o

    milosrdu stvamo glavna poruka prvih godina Papina

    pontifikata. Jednostavne

    i

    duboke rijeei. Lice Crkve koja

    ljudima

    ne

    spocitava njihove slabosti i njihove rane, nego

    ih lijeci lijekom milosrila

    Kako shvatiti ove rijeCi ?Papa Franjo predstavlja lice Crkve

    koja ne spoCitava ili Papa 2eli da Crkva poka2e takvo lice

    svijetu?

    SpoCitava li papa Franjo ljudima njihove slabosti?

    Citam u IKI nekoliko Papinih obraéanja ljudima: Nasem

    drustvu treba pomoéi da ozdravi od svih nasrtaja n

    Zivot i odvaf,i se n unutrasnju promjenu ...

    Uz dan

    molitve i razmisljanja protiv trgovine ljudima kaZe: Treba

    poduzeti sve napore kako bi se iskorijenio taj zlocin i ta

    nepodnosljiva sramota. U jednoj katehezi kaze: Milosrile

    ne moze ostati ravnodusno pred patnjom potlacenih, pred

    vapajem onih sto su podvrgnuti nasilju, baceni ropstvo,

    osuileni

    n

    smrt. To

    je

    bolna stvarnost koja pogaila svako

    doba ukljucujuéi i nase...

    Cini se da Papa u svojim

    homilijama i te kako spoCitava slabosti i kopa po ranama

    suvremenog svijeta.

    To

    isto Cini i u samoj Crkvi. Postalo

    je

    paradigmatsko ono njegovo obraéanje kardinalima o

    Boziéu 20

    15.

    u kojem

    je

    iznio

    ,,15

    opakih grijeha crkvenih

    vlastodrfaca (formulacija Jutamjeg lista).

    Smije

    li

    se ocekivati da Crkva ne spocitava ljudima njihove

    grijehe? U nastupnoj propovijedi

    na

    dan Pedesetnice

    sv.

    Petar spoCitava Zidovima razapinjanje Isusa. A sto tek reéi

    o poslanicama sv. Pavia? On koji poziva krséane u Filipima

    da zive po uzoru koji imaju u njemu i ostalim apostolima

    (Fil 3, 17) cesto spoeitava slabosti pojedinim crkvama i ruje

    po njihovim ranama. Opéenito se cuje o bludnosti meilu

    vama, i to takvoj bludnosti kakvenem ni meilupoganima:

    da netko im ocevu zenu. I vi mi se uznijeli, mjesto da

    6

    f,alujete p da se iskorijeni iz v  se sredine onaj koji

    takvo djelo pocini

    1Kor5, 1-

    2) . U poslan

    ic

    i Galaéanima

    otvoreno pise cak i o grijehu jednog od ,,stupova Crkve :

    U lice sam se suprotstavio Petru zbog prijetvornosti

    (usp.

    Gal 2,11-12). Svoga ucenika Timoteja, kojega j e zaredio za

    biskupa, upozora

    va

    :

    Zaklinjem te

    ...

    propovijedaj Rijec,

    uporan budi

    -

    bilo to zgodno ili nezgodno

    -

    uvj eravaj,

    prijeti, zapovijedaj sa svom strpljivoséu i poukom. Jer doéi

    ée vrijeme k d ljudi neée podnositi zdrava nauk nego

    ée sebi

    po

    vlastitim

    po   u

    dama nagomilavati uc

    it

    elje kako

    im godi usima; od istine ée uho odvraéati, a bajkama se

    priklanjati.

    (2

    Tim 4, 1-4

    K

    nj

    iga Otkrivenj a spocitava vrlo

    otvoreno i jasno grijehe sedmerim Crkvama (vidi Otk. 2,4-

    5; 2,14-16; 2,20-23 ;

    3,1

    -3; 3,15-19)

    Sakramenat ispovijedi -

    najprikladnije ,,mjesto z

    susret s bozjim milosrdem

    ozda novinar zeli reéi da bi Crkva trebala pokazivati

    lice milosrda prema pojedinim ljudima optereéenima

    grijehom? Najbolja prilika za to nudi se u sakramentu

    ispovijedi. U

    ovoj

    se knj izi dosta govori o ispovijedi i

    milosrdu koje se u t

    om

    sakramentu mora ocitovati . Duboko

    sam uvjeren da v

    eé

    ina sveéenika to dobro zna i prakticira.

    Nafalost, Cinjenica je da ispov

    ij

    ed ,,isparava u zapadnom

    krséanstvu.

    cujem

    o sto se dogada u nekim europskim

    crkvama u Njem

    ac

    koj , Engleskoj, Nizozemskoj, Belgiji

    .

    Liberalni katolici, uz logistiku liberalnog k lera, Sire

    uvjerenje da

    je

    ispovijed suvifoa. Iz crkvi se izbacuju

    ispovjedaonice kao relikt mracne proslost

    i.

    Uzalud éete u

    fupnim obavijestima traziti informaciju o tome kada i gdje

    se mo2ete ispovjediti.

    Ali, tose ne dogadasamo

    ,,

    tamodaleko .Odsvoje 34godine

    sveéenickog djelovanj a 20 sam ih proveo u Hvaru. Izmedu

    prvih deset godina mog (hvarskog) pastoralnog djelovanja

    i ovih zadnjih

    de

    set godina bila je pauza od 14 godina. U

    ovom drugom ,,mandatu  vrlo

    ja

    sno primjeéujem koliko je

    fupa nazadovala upravo na planu sakramenta ispovijedi.

    Jesu

    li

    za to odgovomi fupn ici? Mo2e li netko reéi da ne

    zna kad se ili gdje se u Hvaru ispov

    ij

    eda? Koliko bi se

    naslo vjerodostojnih fupljana koji bi mogli posvjedoCiti da

    su

    odustali od isp

    ov ij

    edi zbog netaktienosti ispovjednika?

    Koliko bi se naslo onih koji bi posvjedocili da su odbi

    jen

    i

    kad su trazili ispovijed-razgovor sa sveéenikom izvan

    ispovjedaonice?

    Onda, zasto se hvarski krséani puno manje ispovijedaju?

    Sv. Pavao bi rekao da se radi o uznapredovalom procesu

    zatupljivanja savjesti.

    Otupjelost savjesti prepoznaje se i u gubitku osjeéaja

    za grijeh, osobito kako o grijehu govori Objava/Crkva.

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    7/84

    KRUVENicA

    ZUPNIKOV BESID t t t t t

    Mase krséana npr. ne

    dde

    grijehom izostanak molitve

    i svoju distanciranost od bogosluzja zajednice (misa);

    ne ispovijedaju apostolsko vjerovanje, nego nekakvo

    newageovsko vjerovanje. O moralnim principima kojima

    se

    vode da i ne govorimo. Cak i kad dodu na ispovijed neke

    grijehe ne spominju, mozda i uvjereni da doticna stvamost

    nije grijeh.

    Kako tu primjenjivati ,,lijek milosrda ? Koga

    se

    moze/

    treba lijeciti?

    Samo onoga tko je bolestan, odnosno tko je svjestan

    da je bolestan i tra2i terapiju. Novinar Papi postavlja

    pitanje: Moze li biti milosrda bez priznavanja vlastitoga

    grijeha? Papi nije promaknula nespretna formulacija

    pitanja pa odgovara: Milosrde je ovdje Milosrde Bozje

    egzistira neovisno o ljudskom postavljanju prema njemu.

    Papa nastavlja: (Milosrde je ovdje), ali ako ga

    ne

    zelis

    primiti Ako se ne priznaje8 grijefoikom, znaci d ga

    ne f,elis primiti, znaci d ne osjeéas potrebu za njim. To

    sto bolesnik ne osjeéa potrebu lijecenja ne znaci da lijeka

    nema.

    Ka.ze

    Papa: Lijek postoji, postoji izljeeenje ako

    ucinimo samo mali korak prema Bogu ili ako ga harem

    imamo zelju uciniti. Dovoljna je i najmanja pukotina,

    dovoljno

    je

    ozbiljno shvatiti svoje stanje (str. 71-72). I

    nadodaje: Vazno

    je

    ne

    smatrati se samodostatnim

    U tom grmu lezi zec. Ovo vrij eme j e tako ocigledno protkano

    7

    te.ZUjom i nastojanjem): ljude uciniti samodostatnima. U

    prvom redu u odnosu na Boga.

    Na

    zastavama napretka

    vijori natpis: Bit éete kao bogovi Modemitet

    se

    dokazuje

    distanciranjem od Boga

    i

    Crkve).

    Treée korizmene nedjelje citali smo Isusovu prispodobu

    o neplodnoj smokvi. I ona nosi

    sna.ZUu

    poruku o Bozjem

    milosrdu. Prepoznajemo je u zagovoru vinogradara za

    neplodnu smokvu. Ali, gle paradoksa: taj isti milosrdni

    vinogradar ka2e: Ako ne bude reagirala na okopavanje

    i zagnajanje - posjeéi ée8

    je

    Cini se da ova prispodoba

    savrseno opisuje nase krséanske zajednice. Nalik su

    lisnatim, ali neplodnim smokvama. Ma zapravo, bude

    na njima ploda, ali, na2alost, ne onoga kojega Gospodar

    vinograda ocekuje: plodova dostojnih obraéenja. A to, i

    samo to je ono sto Gospodar ocekuje i ,,sto

    se

    konta .

    Ovih danaée se nafamj esna Crkva ,,

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    8/84

    OTVORITI

    USK

    VR T

    pise: don Milan Sarié

    Putujuéi tako u Jeruzalem, Isus j e prolazio i

    naucavao gradovima i selima. Rece mu tada

    netko:

    ,,

    Gospodine, je

    l

    malo onih koji se

    spasavaju? A on

    im

    rece: ,,Barite se da uaete

    na uska

    vratajer

    mnogi

    ée

    velim vam, traiiti da

    uau, ali neée moéi. "

    Kada gospodar kuée ustane i zakljuca

    vrata, a vi stojeéi vani pocnete kucati na

    vrata: ,, Gospodine, otvori nam , on ée vam

    odgovoriti: ,,Ne znam vas odakle ste " Tada

    éete poceti govoriti: ,, Pa mi smo s tobom jeli

    i pili,

    po

    nasim si trgovima naucavao " A on

    ée vam reéi: ,,Kaiem vam: ne znam odakle

    ste.

    Odstupite od mene, svi zlotvori "

    Ondje ée biti plac i skrgut zubi kad ugledate

    Abrahama i Izaka i Jakova i sve proroke u

    8

    kraljevstvu Boijem, a sebe vani, izbaéene. I

    doéi ée s istoka i zapada, sa sjevera i juga i

    sjesti za sto u kraljevstvu Boijem. Evo, ima

    posljednjih koji ée biti prvi, ima i prvih koji ée

    biti posljednji.

    (Lk 13,22-30)

    sus koristi sliku vrata na vise mjesta. Osim kada govori

    o sebi kao o vratima (lv 10,9), ta su vrata uglavnom

    zatvorena i zakljucana. U tim vratima mi prepoznajemo

    ulaz u Kraljevstvo nebesko. Zanimljivo

    je

    ipak da Isus

    kafo: ,,Kada gospodar kuée ustane i zakljuca vrata, a vi

    stojeéi vani pocnete kucati n vrata." Znaci, vrata su bila

    otkljucana, a vjerojatno i otvorena, ali otvorena vrata i

    nisu toliko zanimljiva. Kad se ona zatvore i zakljucaju,

    tek tada ljuds

    ki

    um

    poCinj

    e razmisljati o tome sto bi se

    mogio skrivati iza njih

    i

    onda pocinje kucan

    je

    i zazivanje:

    ,,Gospodine, otvori nam " Jos je jedna stvar zanimljiva

    kod vrata Kraljevstva - radi se u uskim vratima. Pomaio

    nelogieno. Navikli smo na prostrane i ukrasene ulaze u

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    9/84

    KRlNENic

    t ti t t t t t t PITAM

    SE

    PITAM

    nase katedrale, u bazilike. Glavna vrata nekog grada

    su

    uvijek siroka kako bi veliki broj ljudi mogao istovremeno

    i bez problema uéi u njega. Takoder, ulazak u neku

    svecanu dvoranu je uvijek smiren, polagan, dostojanstven.

    Medutim, Krist kafo: ,,Borite se da udete na uska vrata" -

    za ulazak u Kraljevstvo nebesko se treba izboriti. Borba je

    uvijek mukotrpan, tefak i naporan proces. Borba

    je

    puna

    neizvjesnosti, nesigumosti i nerijetko popraéena strahom. I

    uvijekje prisutno pitanje kako se izboriti za ulazak na uska

    vrata: treba li nekoga istuéi, pretjecati?

    Mislim da je Krist ipak imao

    ndto

    drugo na umu. Pada mi

    na pamet fotografija jednog seljaka koji na svojim ledima

    nosi breme drva.

    To

    je breme sire od njega i nadilazi

    njegovu glavu. Kad eovjek noseéi takvo breme dode do

    uskih vrata ne mofo proéi kroznjih, pa niti ako ide ,,utreso",

    jer breme uvijek zapinje za pragove vrata. Za prolazak

    treba skinuti breme, ostaviti

    ga

    ispred vrata i proéi kroz

    njih. koje je moje breme? Sto je sve natovareno na moja

    leda i onemoguéava mi prolaz kroz vrata Kraljevstva? Prije

    svega grijesi, ali i naruseni meduljudski odnosi, razliCite

    navezanosti i optereéenosti nebitnim stvarima. Mnogo je

    toga za sto se grcevito drzimo, skupljamo i stavljamo

    na

    svoja leda. I s vremenom se toliko toga nakupi da se vise

    ne nazire osoba, nego samo veliki teret koji

    je

    pokriva. I

    na dan Suda, kada Gospodar ustane i zakljuca vrata, a mi

    poenemo kucati i dozivati, s druge strane stize odgovor:

    ,,Ne znam vas odakle ste " - ,,Ali Gospodine, to smo mi

    - krséani, bratimi, sestrime, sveéenici. Mi smo svaki dan

    blagovali za tvojim stolom, slavili sakramente.

    Ma

    mi

    smo navijestali tvoje Evandelje." -   Kazem vam: ne znam

    odakle ste. Odstupite od mene, svi zlotvori " Moram

    priznati da me ovakav Kristov odgovor zbunjuje. Zar

    nije dovoljno povjerovati u Krista, navijestati Evandelje i

    slaviti sakramente?

    Paralelno s pisanjem ovog teksta pisao sam i neke

    propovijedi, razmisljao o fupnickoj sluzbi koju moram

    vrsiti i moram primati da sve ovo sve vise zbunjivalo.

    Dobro, Bofo, sto ti zapravo hoéd od mene? Rekao si

    da podemo po svem svijetu, navijestamo Evandelje i

    krstavamo. Zar ti to nije dosta? Ne

    To

    nije dosta. Ovo

    je potrebno, ali svemu tome mora prethoditi nesto sto je

    pre

    vafoo

    za autentieni krséanski Zivot: ,,Hoée li tko za

    mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima

    kriz svoj i neka ide za mnom" (Lk 9,23). To

    je

    ona prava

    borba za ulaz kroz uska vrata, odricanje od samoga sebe.

    To

    je

    dug i cesto bolan proces odbacivanja onog (suvisnog)

    bremena, odricanje svih suvifoih i nepotrebnih stvari,

    navezanosti i banalnosti za koje se lako zalijepimo. I to je

    moj kriz koji svakodnevno moram uzimati. To je ta borba

    da se ne optereéujem nebitnim stvarima. Samo sa krizem

    ée me Gospodar prepoznati, jer se moj pravi identitet

    nalazi u kri.ZU a ne u onom bremenu nakupljenih zivotnih

    navezanosti. Moja jedina navezanost mora biti

    na

    Boga, a

    ona se ostvaruje uvijek i samo

    na

    kri.ZU.

    Uz ovu sliku vrata

    9

    Kraljevstva, Krist nam u ovom ulomku daje i sliku

    pak

    la.

    Tu je sliku koristio vise puta.

    Da

    kle pakao j e mjesto na

    kojem ,,ée biti plac i Skrgut zubi". U ovom ulomku Krist

    tu sliku nadopunju

    je

    tumacenj

    em

    zasto ée tamo biti plac i

    skrgut zubi. ,,Ondje ée biti plac i skrgut zubi kad ugledate

    Abraham a i Izaka i Jakova i sve proroke u kraljevstvu

    Bozjem, a se be vani, izbacene." Biti u paklu ne znaCi nista

    drugo doli ostati izvan Kra

    lj

    evstva, biti pred zakljucanim

    vratima i gledati druge koj i su tiSli u Kraljevstvo. To

    je ono najgore kod pakla, ta svijest da sam van i da sam

    izbacen, a istovremeno gledam one koji su u raju. Takve

    nam situacije cesto i u ovom zivotu zada

    ju

    veliku muku.

    Nesretan sam, nezadovoljan i j os kada vidim druge koj i su

    sretni, zadovoljni, gotovo bezbrimi, moj j ad je jos veéi.

    ,,Pakao, to su drugi" rekao je Sartre i kao da nije puno

    pogrijesio, ali nisu drugi za to kr

    iv

    i,

    ja

    sam kriv. Kriv sam

    jer

    se nisam borio da udem na uska vrata. Kriv sam jer mi je

    bilo drafo ostati na prostranom polju pritom ne uoeavajuéi

    da je to prostranstvo mjesto placa i skrguta zubi. Drugi

    mi

    postaju pakao jer

    pr

    eko nj ih bolje receno, gleda

    ju

    éi ih u

    Kraljevstvu, shva

    éam da sam ostao sam pred zatvorenim i

    zakljueanim vratima. A tako

    je

    bilo jednostavno proéi kroz

    uska vrata. Samo je trebalo skinuti suvisan teret, uzeti kriz i

    proéi kroz vrata. Zat

    o

    draga braéo, borimo se da udemo na

    uska vrata i pomazimo jedni drugima u toj borb

    i.

    Baie komu su sva srca otvorena i

    od

    kojega nista ni

    je

    sakriveno oéisti moje srce  pomogni mi ukloniti sav suvisan

    teret s mojih leda  daj mi snage i ustrajnosti u barbi kako

    bih te mogao ljubiti savrsenom ljubav

     Ju

    i

    hvaliti kao sto

    zasluiujes.

    men

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    10/84

    RESTAURIRANI

    KIP

    USKRSLOG

    KRISTA

    IZ

    NUNCIJ TE I

    VRATNICE

    V

    OLTARA

    SV KRIZA

    U

    KATEDRALI

    Priredio: Josko Bracanovié

    Zupa sv Stjepana

    I.

    Hvar je nastavila uspjesnu

    suradnju s Atelierom Kostov iz Zadra, koju

    je zapocela preko Bratovstine sv Krifa. Ove

    godine obnovljeni su uz pomoé Ministarstva

    kulture kip Uskrslog Krista iz Anuncijate

    i vratnice oltara sv rifa iz Katedrale, a

    uskoro se ocekuje i povratak s restauracije

    cetiri ceriferaja iz Duha Svetoga, sto fìnancira

    Bratovstina sv. Nikole.

    ip Uskrslog Krista, nepoznatog autora, datira se u 18

    e é e lzrezbaren je od punog drva u vise dijelova.

    Desna ruka uzdignutaje u blagoslov, lijevom pridr:lava kriz

    o boku. Visoka bazaje osmerokutna. Na glavi ima aureolu

    s upisanim kri:lem. Nema detaljnijih povijesnih podataka.

    Smjestenje u nisi naju:lnom zidu Prije restauracijenalazio

    se u izuzetno losem stanju i osteéen. Drveni nosilac bio

    je

    zahvaéen crvotocinom. Zbog odvajanja spojeva i utezanja

    u drvu su mjestimicno bile vidljive veée pukotine. Na

    desnoj ruci nedostajali su svi prsti osim palca. Nedostajuéi

    palac i kaziprst lijeve sake bili su nespretno rekonstruirani

    voskom koji

    je

    posve pocmio od nagorijevanja. Slikani

    sloj i preparacija bili su znatno osteéeni zbog negativnog

    utjecaja vlage i mikroklimatskih uvjeta na debele slojeve

    polikromije.

    Iz

    vomik

    je

    bio u potpunosti preslikan. Na

    mjestima pukotina u drvu i spojeva bilo je vidljivo jace

    ljustenje. Korozija metalnih trnova u spojevima desne ruke

    takoder je uzrokovala povezana osteéenja polikromije na

    pozicijama glavica eavala u podlozi.

    Na

    povrsinama je bila

    nagomilana necist i prasina.

    U

    zadarskoj radionici Ateliera Kostov na kipu su izvrseni

    istra:lni radovi. Sondiranjem polikromije utvrdeno je

    postojanje dva s

    loj

    a preslika na izvomiku. lzvomik

    je

    izveden u tempemoj tehnici na gesso preparaciji, ocuvan

    cca 70%. Preko izvomog sloja nanesen je prvi preslik

    koji se paletom boja dosta odmaknuo od izvomog izgleda

    i mjestimicno je nanesen u debljem sloju tj. pojedina

    osteéenja izvomika su kitirana u ovom sloju. Drugi preslik

    je recentniji, izveden najvjerojatnije komercijalnim bojama

    na tanjoj bijeloj preparaciji i bez osobite umjetnicke

    vrijednosti.

    Na

    kosi i ameoli drugi sloj preslika se ne

    pronalazi.

    Od ostalih intervencija na kipu utvrdeno je kako je u

    razdoblju prvog prepravka baza kipa ,,obucena dascicama

    ocigledno u namjeri prikrivanja veéih osteéenja od

    crvotocine u podlozi. U odvajanjima spo

    jev

    a pronaden je

    smolno-vostani kit, a od njega su i modelirani nedostajuéi

    prsti na lijevoj faci.

    10

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    11/84

    KRUVENic

    t t t t t t t t t t B STIN t t t t t t t t t t

    Prilikom analize slikanog sloja medu ostalim

    utvrden

    je

    smalt, koji

    je

    kao pigment pronaden

    tijekom istraznih radova i na prethodno

    restauriranom antependiju, koji je od 2010.

    g

    dio susjednog

    oltara

    sv

    Krifa. To ukazuje na moguénost atribucije kipa

    Uskrslog istoj radionici. Pretpostavlja se kako

    je

    antependij

    je

    nekoé bio dio glavnog oltara crkve, ciji se gomji dio nije

    sacuvao kadaje drveni oltar 1813. zamijenjen mramomim.

    a

    glavnom

    je

    oltaru tada, kao i sada bila ikona Gospe

    Anuncijate, uz koju se u Hvaru vezuje poboznost

    Radovanja Gospi na Uskrsni ponedjeljak. a temelju toga,

    mogli bi eak i pretpostaviti da se kip originalno nalazio

    u vrhu nekadasnjeg glavnog oltara. Velike ostakljene

    vratnice

    iz

    18 st zatvarale su nifo oltara sa gotickim

    raspelom u bocnoj kapeli hvarske katedrale. Uklonjene su

    prilikom preuredenja oltara 1990., a zbog znatnih osteéenja

    nisu nikad vraéene na mjesto. Sastoje se od drvenog

    rezbarenog i pozlaéenog okvira, uresenog omamentom s

    motivom izlomljenih traka, volutica i akantusa. Vratnice

    su u gomjem dijelu polukruzno nadsvodene, u donjem

    imaju otvor za svetohraniste te obrisom prate arhitekturu

    oltara. Ostakljena ploha podijeljena

    je

    na polja s upisanim

    krizem. Kriz se sastoji od velikih cetvorina ravnog stakla

    dok centralno polje u zoni Kristove glave) nije ostakljeno.

    Ostatak

    je

    dekoriran ostakljenom mrefom malih polja u

    armaturi od olova.

    11

    Vratnice su zatecene u jako losem stanju. Drveni nosilac

    bio

    je

    posve zahvaéen crvotocinom koja

    je

    znatno

    oslabila gradbene elemente. Dijelovi rezbarije bili su

    znatno mehanicki osteéeni zbog izjedanja insekata.

    a

    povrsini okvira obilato je bila natalo.Zena necist i prasina.

    Staklene povrsine su bile zaprljane, olovni profili osteéeni

    i iskrivljeni, a eak 34 elementa stakla slomljena ili napukla.

    Zbog zelje za povratom vratnica na mjesto na oltaru,

    obavljen

    je

    cjelovit konzervatorsko-restauratorski zahvat

    usmjeren na spreeavanje daljeg gubitka izvomih materijala,

    retus nastalih osteéenja i rekonstrukciju izvomog izgleda.

    Dvostruki drveni okvir vratnica izraden

    je

    na nacin da su

    na podokvir od cmogoricnog drva fiksirane metalne tetive

    odnosno sipke koje poput armature nose stakleno mreziste.

    Ukrasni

    dio okvira sa pozlaéenom rezbarijom izraden

    je

    od orahovine i sastoji se od elemenata koji su na podokvir

    pricvrséeni zeljeznim vijcima. Nakon zavrsene restauracije

    vratnice su donesene u Hvar

    12

    veljace 2016. g., gdje su

    restauratorici u montiranju pomogli Mate Riki Novak,

    Zdenko Sansovié, Josko Bracanovié te majstor Josip

    Vrankovié s tri radnika tvrtke Pais. Otegotnu okolnost

    predstavljala

    je

    i cinjenica sto se nitko nije vise sjeéao

    kako su vratnice prije

    vise od dvadeset godina skinute s

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    12/84

    KRUVENic

    BASTINA

    12

    oltara. Ipak, uspjesno su vraéena na mjesto, a

    nekoliko stakala osteéenih pri montazi odmah

    su zamijenjena novim.

    O samom oltaru sv. Krifa veé je u Kruvenici

    pisano br. 12), no ovdje samo spomenimo kako ga je dao

    podiéi Jerolim Vidali, posveéenje 1692. g., a pretpostavlja

    se da je rad Alessandra i Paola Tremignona.

    Na

    njemu

    je

    raspelo iz 15. st. pripisano Jurju Petroviéu, koje se do oko

    1670. nalazilo na gredi posred prezbiterija sa kipovima

    12

    apostola od kojih se saeuvalo tek tijelo jednoga bez glave i

    ruku, cij aje konzervacija u planu; ostali su navodno cuvani

    u zvoniku sv. Marka, a posluzili su kao gorivo u obliznjoj

    kovacnici - priopéio Josko Kovacié).

    Trenutno je na natjeeaj Ministarstva kulture za restauraciju

    u Atelieru Kostov prijavljeno 5 predmeta iz katedralne

    riznice dva raspela i tri relikvijara) te procesijsko raspelo

    Bratovstine sv. Nikole.

    Literatura: Anna Kostov, Izvjesée o izvrsenim restauratorsko

    konzervatorskim radovima II. faze Uskrsli Krist, Zadar,

    15.

    studeni 2015.

    g.; Ista, Izvjesée o izvrsenim restauratorsko-konzervatorskim radovima -

    Vratnice nise oltara

    sv.

    Krifa; Zadar,

    10.

    studeni 2015. g.; Josko KovaCié,

    Zapisi o crkvama u Hvaru, Hvar, 1982.; Isti, Iz hvarske kultume proslosti,

    Hvar, 1987.

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    13/84

    RELJEF

    S

    LAVA

    HRVATSKIH

    MUCENIK

    KUZME

    KOV Cié

    N UDBINI

    ,,Najbolji odgovor kr éaninu jest

    lsusovo uskrsnuée

    Priredila: Nives Tomasovié

    ana 29. kolovoza 2015.

    na

    Udbini

    je

    u novoj crkvi

    velieanstveno proslavljen Dan hrvatskih mucenika, u

    organizaciji Gospiéko-senjske biskupije i Odbora za proslavu

    Dana hrvatskih

    muc

    enika na Udbini. Nova udbinska crkva

    izgrade

    naje

    kod rusevina stare crkve sv. Nikole biskupa, po

    ms

    ene

    za

    Dmgog svjetskog rata. Kamen temeljac Crkve

    hr

    vatskih

    mucenika blagoslovio je papa Ivan Pavao . u Rijeci 2003., a

    polozio ga je na gradiliste tadasnji predsjednik HBK, zagrebacki

    nadbiskup i kardinal, Josip Boza

    ni

    é.

    Vrhunac proslave, kojom je ujedno obi ljezen zavrsetak gradnje

    crkve, bio

    je bl

    agoslov oltarnog reljefa Slava hrvatskih

    mucenika autora Kuzme Kovaciéa, na pocetku mise.

    Na

    sveeanost

    je

    dosla i grupa Hvarana, koja je, osim sudjelovanja

    u slavlju, data podrsku Hvaraninu, autoru reljefa akademskom

    kiparu Kuzmi Kovaciéu i kiparskom suradniku Kresimiru

    Tomasoviéu.

    13

    Re

    lj

    ef

    zauzima prostrani z

    id

    apsidne nise iza glavnog oltara, te

    dominira prostorom svojim smje'ltajem,velicinom i ljepotom.

    Arhitektonski, nisa je oblikovana kao okvir

    tr

    iptiha. Re

    ljef

    je popunio zadani prostor, poput trodije lne oltarne pale, koju

    ujedinjava prizor. Sacinjen

    je

    od 70 velikih blokova bijeJog

    brackog kamena, prikazuje najveéa hrvatska stradanja - Krbavsku

    bitku, Bleiburg i Krifoi put, te stradanje Vukovarau Domovinskom

    ratu. Dj elo u posjetitel

    jima

    naocigled pobuduje snafoe osjeéaje. U

    pogledima brojnih vjernika i posjetitel

    ja

    pretapaju se potresenost

    strasnim prizor

    im

    a stradanja

    hr

    vatskog naroda i ushit prizorom

    uzasaséa uskrslog Spasitelja. U

    mj

    etnik je prikaz tragicnih

    dogadaja iz hrvatske povijesti ub lazio svoj im lirskim rukopisom.

    Harmonicno, djelo zraci oprastanjem, razdvaja smrt i unistenje

    od srdzbe, osvetoljubivosti, g

    nj

    eva. Usaduje pobofou zahvalnost

    mucen icima, koj iblago motre dogadaje i puk iz zamagljene visine

    svetista

    od

    svjetlucavog brackog kamena.

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    14/84

    KRUVENic

    t t t t t t t t t

    DOG D NJ

    t t t t t t t t t

    Govoreéi na posveéenju oltamog reljefa, biskup Mile

    Bogovié je rekao: Djelo Kuzme KovaCiéa nije samo

    umjetnicko kiparsko djelo, ano je i visoke vjernicke i

    domoljubne vrijednosti. Ovo djelo nije samo sebi svrha

    veé prenosi krséansku poruku.. Svaki detalj na ovom

    reljefu svjedoCi o povezanosti naseg naroda s Crkvom.

    krséanskom prozimanju njegove znanosti i umjetnosti.

    Pred tim reljefom Slava hrvatskih mucenika mozemo

    ocitavati mukotrpni hod hrvatskog katolickog naroda

    i ujedno se diviti umjetnickoj ruci njegova autora. Ljudi

    pred njim klece i mole.

    Milan Beslié, autor monografije o Kuzmi Kovaciéu,

    uoCi

    proslave je objavio: .svaki

    lik

    svaki kriticki trenutak

    trebalaje dotaéi umjetnikova ruka da bi sve proizislo onako

    kako je autor zamislio. Veé ovoga ljeta pocele su pristizati

    reljefom oblikovane kamene piace, a da bi

    ih

    se postavi/o

    trebalo

    je

    pripremiti zidnu stijenu koja ée podnijeti tane

    i tane kamenih placa. Valjalo je

    te

    piace pomno slagati,

    namjestati, trebalo je pukotine izmedu placa uCiniti

    nevidljivima, sve kako bi oltarni reljefdjelovao kao cjelina.

    Na kraju on tako i djeluje, monolitan, ogroman i kompaktan,

    umjetnicki

    rasclanjen, a opet u svomu izricaju jedinstven.

    Treba reéi da ovladavanje ovako velikom povrsinom nije

    ni najmanje lak posao, da je tehnicki zahtjevan, ali ni

    umjetnicki nimalo laksi. Trebalo

    je imati hrabrosti, znanja

    i iskustva latiti se ovako zahtjevna rada koji ée biti na

    uvidu vjernomu narodu, ali i svekolikoj kulturnoj javnosti,

    skulptorima, kriticarima, povjesnicarima umjetnosti,

    komu

    li

    sve ne doslovno svakoga dana u godini.

    To

    nismo

    provjeravali, ali se usudujemo reéi da je avo najveéi oltarni

    kameni reljefu nekoj o hrvatskih crkava. Eta, ipo tomu je

    Crkva hrvatskih mucenika posebna i jedinstvena.

    Gospiéko-senjska biskupija povjerila je upravo KovaCiéu

    izradu kamenog reljefa, koji ée biti postavljena u nise iza

    oltamoga stola i tako dovrsiti svetiste ove crkve. U dbinski

    fopnik Tomislav Rogié je 2013. prilikom predstavljanja

    monografije Kuzme KovaCiéa iznio prijedlog konzervatora

    Radoslava Bu.fanciéa, za izradu retabla u novoj crkvi.

    Argumentirajuéi prijedlog, dao je Bu.fanCié ukratko

    presjek autorova stvaranja: KovaCié je uspio u svojemu

    kiparstvu spojiti figura/no s ekspresijom i suvremenoséu,

    pokazao je i dokazao da pripada velikim umjetnicima i da

    vrijeme velikih djela nije proslost

    te

    da je Kuzma KovaCié

    autor drugih znacajnih spomenickih djela: Oltar hrvatske

    domovine, spomenik Papi Ivanu Pavlu II. u Se/cima na

    Bracu, spomenik prvom hrvatskom Predsjedniku Dr.

    Franji Tudmanu u Skabrnji i Slavonskom Brodu, vratnica

    hvarske katedrale, retabla u crkvi Sveta Mati Slobode,

    zatim kovanog novca Republike Hrvatske,

    te jos

    i drugih

    spomenika, medalja i spomenica. Djela mu se nalaze

    u najuglednijim nacionalnima muzejima, galerijama i

    privatnim zbirkama. Izlagao je

    na brojnim samostalnim

    izlozbama, a za svoj rad primio je ugledne nagrade, odlicja

    i priznanja.

    Povodom posveéenja oltara Kuzme Kovaciéa, tiskan je

    kalendar s motivima reljefa, te prigodni poster s tekstom

    Milana Besliéa pod naslovom ,,lmpresivna kiparska

    invencija i zahtjevno klesarsko

    umijeée , u kojem iznosi:

    Nad tragicnim dogadajima iz hrvatske povijesti: Bleiburgu,

    Krbavskom polju i Vukovaru kipar je oblikovao Kristovo

    tijelo kako se uzvisuje k svom nebeskom Ocu

    i u slavi

    uskrsnuéa dominira reljefom i odreduje njegovo srediste u

    simbolickoj i stvarnoj vjeri onih koji su u njemu umrli da bi

    vjecno zivjeli - u mucenicima. Zato je njima na spomen ovaj

    kameni reljef i naslovljen Slava hrvatskih mucenika, da i

    svojim imenom izrazi puninu te istine u svjetlosti vjere u Krist

    kojom je obasjan. Biskup Bogovié je predstavio Kalendar

    hrvatskih mucenika te istaknuo kako ée upravo poruka

    reljefa biti u kalendaru rasporedena po svim mjesecima u

    godini, koristeéi se najvise dijelovima toga djela Kuzme

    Kovaciéa. Kalendar je likovno i graficki uredio kancelar

    Milicevié, a tekstove je napisao biskup Bogovié.

    14

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    15/84

    KRlNENic

    t t t t t t t t t

    DOG D NJ

    t t t + t t t t t

    Reljef

    je

    nastajao u ateljeu Kuzme Kovaciéa u Kucinama

    kod Splita. Potom je po gipsanom modelu u radionici

    Stipe VrandeCiéa na Bracu prizor podijeljen i pretvoren

    u 70 masivnih kamenih ploea, na kojima su fragmenti

    reljefa prvo izvedeni strojno. Uslijedili su mjeseci rucnog

    oblikovanja reljefa, prema originalnom predlosku, pri

    cemu

    su

    uz autora radili suradnici, ponajvise Kresimir

    Tomasovié, kiparski suradnik na vise ranijih izvedbi djela

    Kuzme KovaCiéa. Nakon spajanja svih dijelova, reljef je

    oblikovan u samoj crkvi. Nakon brizljive dorade i ugradnje

    detalja od gorskog kristala i zlata, po uklanjanju skele

    zasjala je zapanjujuéa prozraena poema od tvrdog brackog

    kamena u slavu hrvatskih mucenika.

    Sam

    autor, akademski kipar Kuzma Kovacié, o djelu kafo:

    eljef je svojevrsni triptih, dakle, troqjelna cjelina. To

    znaéi da svaki od tri reljefa koji éine cjelinu stoji za sebe,

    ali istodobno oni tvore jedan prostor povezani su istim

    sadriajem ujednu kompoziciju.

    Tako

    se kroz sva tri reljefa

    protete u donjem dijelu zemaljska, a u gomjem nebeska

    stvamost. Na srednjem, najvisem (visokom sedam pol

    metara), u donjem

    je

    dijelu prikazana Krbavska bitka,

    a na lijevom desnom (visokima pet metara) bleibursko

    stradanje kritni

    put

    Hrvata s konca Drugog svjetskog

    rata

    te

    vukovarsko stradanje u Domovinskom ratu. U

    gomjem dijelu, s lijeve desne strane, kroz sva tri reljefa

    nite se nebrojeno mnostvo muéenika u slavi uskrsloga

    Krista i u zajednistvu Presvetoga Trojstva, Krista koji

    svojom veliéinom plastiénoséu

    re?_jefa

    dominira éitavom

    kompozictfom.

    Svjetlost Kristova, izratena oblicima i svojstvima tvoriva

    u kojemu

    je

    qjelo oblikovano, proiima sve, vid[jivu

    nevidljivu stvamost, ona je nositelj éitavog

    1]esenja.

    Moiemo reéi

    da

    reljef prikazuje ovim trima dogadajima

    najveéeg hrvatskog stradanja kroz éitavu povtfest, smisao

    toga muéenistva, nebesku pobjedu nasih muéenika - odonih

    iz doba poganskoga carskog Rima, onih iz vremena turskih

    osvajanja do muéenika jugoslavenskoga komunizma.

    Zapravo, to

    je

    viz[ja

    na5e

    konaéne slobode, nebeske

    domovine, koju muéenici veé bastine po kojoj moramo

    oblikovati na.SU zemaljsku domovinu.

    Koja

    je

    poruka koju ovaj reljef nosi?

    Poruka

    je

    ovoga qjela, koje

    je

    izraz zahvalnosti nasim

    muéenicima, daje Bog Istina gospodar povtfesti

    te da

    se

    15

    oni koji su umrli za Istinu, svjedoci Ljubavi, nisu uzalud

    trtvovali, da trtve nisu ,,propale ,nego u Kristu uskrslome

    i sami postaju

    di

    onici njegove Svjetlosti, Svjetosti svijeta.

    Svi njegovi svjedoc

    i

    proglaseni sveci i blatenicina nasemu

    tlu ioni iz naseganaroda, oni koji su u postupku proglasenja

    i svi muéenici - branitelji hrvatske slobode kroz éitavu

    na5u

    povijest, svo nebrojeno mnostvo muéenika koje mi i

    ne pamtimo, jamstvo

    su

    istine koja

    ée

    konaéno pobijediti

    oni Nebo veé bastine. Oni sujamstvo dostojanstva tivota

    sadasnjeg i buduéih hrvatskih narastaja. To potvrduje

    sama éinjenica da ih konaéno motemo slobodno éastiti u

    na5oj hrvatskoj driavi.

    Sto Varna osobno preds

    ta

    vlja ovaj reljef?

    Za mene on predstavlja ispunjenje mojih vjemiékih

    nacionalnih snova moje umjetniéke ljudske dutnosti i

    zahvalnosti.

    Jer,

    znamo, nema veée ljubavi od one

    da

    t

    ko

    polo i svoj tivot za drugoga. To

    je

    Ljubav koja

    je

    stvorila

    Svi.Jet i

    po

    kojoj sve

    ti

    vi. Po toj

    Bo Joj

    ljubavi

    Zivi

    i

    umjetnost.

    Ovaj reljef - stijena, sastavljen od sedamdeset éestica 

    tf

    velikih ploéa od bijelog braékog kamena, uistinu

    predstavlja pravi pothvat. Nije mi poznato da je ikad u

    povijesti hrvatskog kiparstva napravljen toliki kameni

    reljef Istodobno, on je qjelo zahvalnosti na5

    im

    kiparskim

    pred.Sasnicima, je r jezik koji su nam oni darovali tiv je

    Zivcat u ovome 4/elu. I to

    je danas, kad se

    ne cijeni

    tud

    i

    rad ni u umjetnos

    ti,

    rad naSih prethodnika stvaralaékih

    uzora, nego ga se zapravo smatra a s t a 1 ~ j e l i m svojevrstan

    pothvat. Nadam se da

    ée

    mnoga srca

    to ra

    zumjeti.

    Na novoposveéenom re ljefu, izmedu dviju vojski na

    Krbavskom polju, vidi

    se

    jedan kr

    iz

    : biskup

    le

    Bogovié

    je predlozio, da na Krbavskom po

    lj

    u bude svehrvatski grob

    za sve one zrtve ciji se identitet koji se kod iskapanja

    ne

    prepoma, pa se ne moze odrediti kojemu grob

    lj

    u pripada

    ju

    ,

    a uz Crkvu hrvatskih mu

    ce

    nika i memorijalni park. Time bi

    ovaj udbinski prostor dobio

    j

    os

    veée

    ma

    cenje i doista

    biga

    onda trebalo proglasiti mjestom posebnoga pijeteta.

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    16/84

      z

    prijepore o svetosti bl Alojzija Stepinca

    PROTIV ISTINE NE MOZE

    S

    SVJEDO ITl L ZIM

    pise: Tin Kolumbié

    U

    natoc svim nastojanjima odredenih struktura i

    pojedinaca koji .fole dogadaje oko proglasenja svetim

    bl.

    Alojzija Stepinca predstaviti kao normalan i prihvatljiv

    postupak, odredene rasprave i izjave s tim u vezi, koje

    Citamo i

    slu:Samo

    u posljednje vrijeme, otkrivaju namjere

    koje zapravo nisu u skladu s razmisljanjima ljudi dobre

    volje, koji svetost shvaéaju i dozivljavaju kao zivljenje

    vjere u skladu s Bozjim zakonima, medu kojima je ljubav

    prema Bogu i eovjeku ,,vrhovni zakon .

    Onima koji tvrde da Alojzije Stepinac u teskom vremenu

    2. svjetskog rata nije uCinio dovoljno, da

    je

    mogao vise

    treba reéi da postoji obilje dobrih djela koja

    je

    Stepinac

    uCinio

    a da u njegovom zivotu ne postoji niti jedno

    nedjelo. Dakle moze

    se

    razmisljati na naCin da se zapitamo

    da li bi obilje Stepinceve dobrote moglo biti obilnije te

    zakljuCiti naravno da bi moglo, ali to ne umanjuje niti

    dovodi u pitanje veliCinu i vrijednost njegove dobrote.

    Ako je netko poput Alojzija Stepinca cinio samo dobra

    djela, zivio vjeru i svjedocio istinu,

    ne

    mo2emo ga ni u

    kojem slucaju proglasiti necasnim, a kamoli zloCincem ,

    sto se takoder radilo sluzeéi se lazima. Na temelju tih lazi

    komunisticke vlasti suga na montiranom procesu i osudile

    kao zloCinca, a pojedinci iz odredenih svjetonazorskih

    skupina, te iz Srpske pravoslavne crkve i danas ga smatraju

    zloCincem. Nasljednici

    pak

    komunisticke ideologije bez

    obzira

    na

    nepobitne povijesne cinjenice, pisana i usmena

    svjedocanstva jos uvijek upomo nastoje ,,dokazati

    nedokazivo. Naime, nedjela i necasni postupci

    bl.

    Alojzija

    Stepinca ne postoje, dok dobra djela postoje i to u velikoj

    mjeri, zabilje2ena u pisanim dokumentima, te kao usmena

    svjedocenja mnogih svjedoka.

    Pomata

    je takoder da

    je

    bilo

    svjedoka koji su htjeli na montiranom procesu svjedociti u

    korist Stepinceve obrane, ali im nije bilo dopusteno.

    Znakovito je i to unegativnom smislu da se u vezi sa svetoséu

    bl.

    A

    loj

    zij a Stepinca jav jaju mnogi kao kriticari i anali ic ari

    koji sebe smatraju ,,pozvanima , i to bez istinskoga znanja

    i temelja, da prosuduju i presuduju o Stepincevoj svetosti.

    Pritom se u svojim prosudbama oslanjaju

    na

    svjetovna, ne

    i ljudska, a ponekad i

    na

    osobna mjerila te izrieu konaene

    6

    zakljucke s neshvatljiv

    om

    lakoéom kao v rhovni suci ,

    te zanemaruju cinjenicu da o necij

    oj

    svetosti u K atolick

    oj

    Crkvi odlucuje Kongregacija za proglasenje blazenih i

    svetih, posebna ustanova sastav ljena od uglednih i casnih

    osoba, koje su pune znanja, kao i ljudskih plemenitih

    osjeéaja. Proces j e najcd ée dugotrajan, slojevit, podlofan

    argumentima ,,za  i protiv , pri cemu su ani k

    oj

    i zastupaju

    stranu ,,protiv  um i istrazivati i pronalaziti ako postoje

    bilo koje Cinjeni

    ce

    koje bi mogle dovesti u pitanje

    svetost odredene osobe. Post

    oj

    i jos jedna pojedinost koja

    proglasenje nekoga svetim u Katolick

    oj

    Crkvi potvrduje

    kao imimno ozbilj an i vjerodostojan postupak utemeljen

    na istinoljubivosti i i

    st

    in

    sk

    im

    Ci

    n

    je

    nicama. Naime, nakon

    svih istrazivanja i prikup ljenih argumenata u prilog svetosti,

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    17/84

    potrebno j e dokazati barem j edno cudo

    koj

    e

    se

    dogodilo na

    zagovor buduéeg sveca. Pritom cudo ne utvrduju crkveni

    ljudi, veé neovisne osobe iz struke, odnosno medicinski

    strucnj aci.

    Znakovito

    j

    da Alojzija Stepinca optu ZUju za ,,sutnju ,

    sto zapravo nije istina, te za ,,neCinjenje , sto takoder nije

    istina, upravo oni koji su primjerice za Domovinskog rata

    bili na suprotnoj, protuhrvatskoj strani i govorili su i to

    vrlo glasno podrfavajuéi i poticuéi agresore u njihovim

    zloCinackim napadima na hrvatske gradane, krajeve, sela

    i gradove. Neki od njih su i blagoslivljali tenkove koji

    su kretali u agresorske akcije. Hrvatski katolicki vjemici

    mogu biti ponosni sto su u teskim i mracnim vremenima

    medu najvisim crkvenim dostojanstvenicima imali osobe,

    hrabre i neustrasive, koje nisu Stitjele veé su bez obzira

    na opasnosti za vlastiti zivot javno govorili i svjedoCili

    istinu, pravdu i ljudskost. Dovoljno

    j

    navesti samo jedan

    Stepincev javni istup, a ima ih mnogo, koji nedvojbeno

    svjedoCi da j A Stepinac jasno i nedvosmisleno osudio

    nacizam i rasizam. Kada iz danafoje perspektive Citamo

    Stepinceve rijeCi kojima osuduje nacifasisticku ideologiju,

    lako mofomo zakljuCiti da su te rijeCi itekako mogle

    ugroziti njegov zivot. Nije nam poznato da j u mracnom

    vremenu

    2

    svjetskog rata netko od europskih poznatih

    uglednika i dostojanstvenika u drfavama u kojima su na

    vlasti bili nacisti ili fasisti tako izriCito poput Stepinca

    govorio sto misli o nacifasizmu. Mnogi su poznati

    umjetnici, knjifovnici i znanstvenici koji se nisu slagali s

    nacistickom ideologijom pobjegli iz Europe zbog straha

    r

    r ~ ~

    17

    da ée izgubiti glavu, a Stepinac j ostao, svjedoCio vjeru,

    istinu i pravdu, te spafavao sve one koje j mogao spasiti.

    Evo njegovih hrabrih

    rijeCi

    kojima osuduje rasizam i

    nacifasizam, a izgovorio ihj javno 1942. godine:

    Svi ljudi

    svih rasa djeca su Boija. Svi bez razlike bili ani Cigani

    Crnci civilizirani Europljani Zidovi ili ponosni arijevci

    svi imaju jednako pravo da kaiu: Oce nas koji Jesi na

    nebesima .. Zbog togaj Katolicka Crkva uvijek osudivala

    a i dalje osuduje bilo kakvu nepravdu ili nasilje poCinjeno

    u ime klasnih rasnih ili nacionalistickih teorija.

    Medu osporavateljima Stepinceve svetosti ima i onih

    koji negativno ocjenjuju njegov odnos prema hrvatskoj

    drfavotvomosti ne razlikujuéi drfavotvomost od

    sustava i rezima. Naime, A Stepinac

    j

    cijenio hrvatsku

    drfavotvomost, ali ne i rezim u kojemu se nisu postivala

    ljudska prava. Bio

    j

    istinski domoljub za kojega j ljubav

    prema domovini znaCila biti posten i cestit eovjek, sto

    doznajemo iz njegova zivota i djelovanja u kojemu j

    iskreno i dosljedno slijedio vlastitu izreku koja glasi:

    Za mene nema veéeg patriotizma nego li j svuda iivjeti

    neokaljanim postenim i cestitim iivotom.

    Zakljucnotrebareéi da bi svi istinoljubivi i ljudi dobrevolje

    trebali jace diéi svoj glas u obranu svetosti bl.

    A

    Stepinca,

    tim vise sto napadi na njega dolaze od nevjerodostojnih

    ljudi

    koj

    i bi bili

    vj

    erodostoj

    ni

    kad bi sutj eli, j er j e neljudski

    i nedostojno lazima svjedoCiti protiv istine. Ili j mozda

    sv sto se dogada u vezi s proglasenjem svetim bl. Alojzija

    Stepinca djelo Bozje providnosti, kojega j svrha da

    njegova svetost zablista u punom sjaju.

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    18/84

    PISMO

    SJEMENIST RC

    IZ KONGA

    Pise: Metilda Orec OSB

    gencija Fides javlja da je prosle godine

    ubijeno_

    22

    pastoralna djelatnika dil1em

    sv11eta

    Medu

    n11ma

    13

    sveéenika, cetiri easne sestre i pet laika.

    Veé

    sedmu

    godinu zaredom, prema istom izvjdéu, prednjaCi americki

    kontinent: tamo je prosle godine ubijeno sedam sveéenika i

    jedna casna sestra. U Aziji su poginulijedan sveéenik, dvije

    easne sestre i pet laika, a u Europi su ubijena dva sveéenika.

    Uz navedene zrtve

    Fides

    istice kako je tijekom petnaest

    godina (od 2000. do 2015.) nasilna smrt bila sudbinom 396

    pastoralnih djelatnika diljem svijeta, medu kojima je cak

    pet ubij enih biskupa. A koliki j e tek broj ubij enih m ucenih

    krséana Svakim se danom dogada ono sto

    je

    Isus rekao:

    Kako su progonili mene, tako ée progoniti i vas

    No, hvala Bogu, postoje i lijepe vijesti: jedna obitelj

    je

    izrazila zelju skolovati sveéenika. Otac Ilija Barisié

    je

    pisao kako bi jedan djecak zelio postati sveéenik, no

    to je, za prilike u Kongu, dosta skupo. Kad sam to rekla

    clanovima obitelji koja

    je

    htjela pomoéi, odgovorili

    su

    mi:

    Svaki dan éemo se neceg odreéi." Uvijek se covjek moze

    roéi bez necega.

    To

    je zbilja jako lijepo, pohvalno i pred

    Gospodinom plemenito djelo koje sigumo neée ostati bez

    ploda. Oni ne daju od svog suviska, nego se odrieu, a to je

    ono sto najvise vrijedi pred Gospodinom. Sjemenistarac

    je

    sretan i presretan: Slijedi njegovo pismo koje

    je

    preveo o

    Ilija:

    Dragi

    Tata

    velika mi

    je

    radost da

    Vam

    mogu uputiti avo

    pismo da

    Vam

    naznaéim da sam radosna otvorena srca

    primio vijest da ste Vi prihvatili moju molbu da me podriite

    za troskove skolovanja, to preko Postovanog Brata Fra

    Ilije Postovane Sestre M Metilde Oreé.

    Zahval:fujem Bogu koji ne prestaje poticati dobru volju

    [ludi u svojoj Crkvi.

    U stvari, Postovana Sestro dragi Dobroéinite?fu,

    ja

    sam

    siroée bez oca.

    Nakon sestog razreda osnovne skole, telio sam poéi u

    Malo Sjemeniste te upoznati sto baq·e koje je moje Zvanje.

    {jemeniste se nalazi uMusienene a zove se ,,Na§a Nada Sv.

    Josip", tu sam napredovao od prve do éetvrte godine, ali

    kao vanjski dak.

    Sad sam u petom razredu (to je predzadnja godina), od ove

    godine

    svi

    moraju biti u internatu.

    li troskovi internata su zaista veoma visoki. Za òjelu

    godinu plaéa se oko 870 $.

    Zato

    Vam

    od srca zahva[jujem da ste prihvatili da mi

    pomognete tako po drtali moju tarku

    ieq

    ·u da postanem

    sveéenik

    Moje srce

    je

    zaista ispunjeno zahvalnoséu prema Bogu

    prema

    Varna.

    Moje su rijeéi zaista neznatne nemoéne izreéi Vase dobro

    qjelo koje mi éinite.

    U mome srcu, vase dobroéinstvo ostati ée zauvjek upisano

    zlatnim slovima.

    Zazivajuéi Botje Milosti na Va§u obiteq· koja je sada

    moja o i t e l j ~ na sav Vas rad posao, ja Vas molim da ne

    posustate éiniti dobro.

    Dragi Tata Postovana Sestro, udostojte se primiti moje

    najdubq·e osjeéaje zahvalnosti zajedno sa mojim skromnim

    molitvama.

    Vas

    siroma§ni sin,

    Mumbere Buyingi

    8

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    19/84

    Gost naseg lista - Teo Jelicié potpredsjednik Gradskog vijeéa

    F O R

    JE ISPUHO I BREND

    Razgovarala Zorka Bibié

    Teo Jelicié gradski vijeénik i clan Hrvatske

    seljacke

    stranke jedanje

    od najaktivnijih

    i najenergienijih vijeénika u ovom sazivu

    hvarskog GV-a. Uvijek kritiean  cesto vrlo

    otvoren i direktan  nerij etko s govomice

    upozorava i ukazuje na propuste zanemare i

    apsurde vlasti koje se tieu odluka o sadafojosti

    i buduénosti grada. Zbog toga smo odlucili

    s njim porazgovarati o pojedinim pitanjima i

    problemima  sto

    je

    rado prihvatio i odgovorio u

    svom stilu - bez dlake na jeziku.

    Kruvenica: Razgovor bismo poceli s jednom gorkom

    Cinjenicom. Naime, ove godine navrsava se deseta

    ob Jetnica odprekida odluke da vaporpristaje u Hvar

    u slucaju kada katamaran ne vozi. Obrazloienje za

    javnost biloje da stanovnicima

    ele

    Luke Lastova to

    znatno produljuje pu t. koje kriv

    za

    tu situaci.fu? mate li

    saznanjaje li bilo kakvih razgovora izmeau ovih lokalnih

    samouprava o toj temi? Sto

    grad

    Hvar cini

    po

    pitanju

    vraéanja vapora, odnosno, smatra li gradska vla

    st

    daje

    bitan povratakvapora?

    19

    Teo Jelicié: Obrazlofonje da pristajanje broda u hvarsku

    luku produfuje putovanje

    do Vele

    Luke i Lastova ne drzi

    vodu. Po tome ni katamarani ne bi trebali pristajati u

    Hvar a isto tako ni u

    Velu

    Luku pa bi plovili na relacij i

    Split-Lastovo.

    Za

    ovakvo stanje krivi su prvenstveno

    bivsi i sada:Snji gradonacelnik a potom i Agencija za

    linijski promet. Katamaranska linija uvedena je za vrijeme

    gradonacelnika Milana L

    akoSa

    Tada je dogovoreno

    d

    brod pristaje uvij ek kada katamarani ne plove. Tako je bilo

    i za vrijeme Zorana DomanCiéa. Lobiranj em Korculana i

    totalnom nezainteresiranoséu Pjerina Bebiéa pristajanje

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    20/84

    R ZGOVOR

    S POVODOM

    broda ukinuto

    je

    2006.

    Ne

    zaboravimo da

    je

    u isto vrijeme

    ukinuta jedna trajektna linija za Stari Grad. Koliko

    je

    meni

    pomato, za povratak pristajanje broda u Hvar se ne radi

    nista ili skoro nista.

    Kruvenica

    U Gradskom vijeéu èesto iustro raspravljate

    i

    kritizirate poteze

    i

    odluke. Kakvaje suradnja izmedu

    Vas

    i gradonaèelnika te ostalih vijeénika? Za sto se zalaiete i

    barite, t/ koje ste toèke dnevnog reda predlagali u ovom

    sazivu? Kako je to proslo?

    Teo Jelicié U Gradsko vijeée sam u:Sao kako

    bih

    svojim

    manjem i iskustvom pripomogao napretku Grada. Suradnja

    s ostalim vijeénicima je dobra i zajednicki smo donijeli niz

    odluka za koje smatramo da ée pridonijeti boljem zivotu

    i radu nasih sugradana. Zadnjih mjeseci posebno sam se

    fokusirao na problem gradske luke i izmjene i dopune

    prostornog plana. Ne mogu reéi da sam zadovoljan kako se

    rje:Sava spomenuta problematika. Gradsko vijeée donijelo

    je

    odluku o pristupanju osnivanja vlastite lucke uprave

    kako bi sami mogli upravljati i odluCivati o najvafoijem

    resursu kojeg imamo. Sto se tice prostornog plana, radnje

    teku presporo. Gradani nemaju vremena za cekanje.

    Zajednicki nazivnik za ove i druge nespomenute probleme

    je

    -gradonacelnik. Nas gradonacelnikne izvrsava dobar dio

    odluka Gradskog vijeéa. Tko prati sjednice, primijetit

    ée

    da

    na veéinu prigovora vijeénika odgovara sa ,,Bit ée" i Ne

    zelim da mi zadajete rokove". Moram, nafalost, konstatirati

    da je aktualni gradonacelnik najgori gradonacelnik od

    devedesetih do danas.

    Kruvenica

    Nedavno se navrsilo 14 mjeseci otkako

    Hvar nema direktora turistièke zajednice. U trenutku

    zakljuèenja broja kraj vel;jaèe

    jos

    se ne nazire

    ni

    najmanji pomak p o tam pitanju. Zbog èega oko ovako

    bitnog pitanja vlada stav lako éemo

    i

    toliko dugo se

    èeka odluka?

    Teo Jelicié Tocn

    o je da

    se

    19. veljace na

    vd

    ilo 14 mjeseci

    od

    datuma raspisiva

    nj

    a natjeeaja za izbor direktora turistiCke

    zajednice. Pitanje oko izbora direktora postavio sam na

    sjednici gradskog vijeéa u sv ibnju 2015. i od tada na svakoj

    redovnoj sjednici do danas.Naslu  ali smo se raznih odgovora,

    a najbezobramiji i najbedastiji dobili smo od gradonacelnika

    koji je ujedno i predsjednik turisticke

    zaje

    dni

    ce

    na sjednici

    Gradskog vijeéa 19. velj

    aee

    2016. Citir

    am

    : turistiCka

    zajednica funkcionira, ja potpisuj

    em

    dokumente - zavrsen

    citat. Io

    je

    odgovor prvog eovjeka grada o temi koja je zivotno

    vaZ:na za sve nase gradane. Za ne v

    je

    rovati. Kada

    ée

    nam se

    gradonaeelnik smilovati i sazvati sjednicu upravnog v

    ij

    eéa

    turisticke zajednice i izabrati direktora, stvamo ne

    m am .

    Da

    bude i sutra, za ovu sezo

    nu

    je prekasno.

    Kruvenica

    Zivimo u gradu koji se dièi velikim

    proraèunom u odnosu na broj stanovnika, no projekti

    koji su stalna tema u predizbomoj kampanji se ne

    ostvaruju: staraèki dom, obnova Pjace, sportski cen tar,

    dom zdravlja,

    Ven

    eranda ... Imate li saznanja gqje odlazi

    proraèunski novac? Sto se èini po pitanju najav[jivanih

    infrastruktumih projekata?

    Teo Jelicié O velikom proracunu (oko 40 000 000 kuna)

    govorio je Pjerino Bebié. On je velik u odnosu na proracun

    Starog Grada ili Jelse, ali Dubrovnik je samo od ulaznica

    na zidine u 2015. godini uprihodio 11 000 000 kuna. Grad

    Omis ima proracun od 100 000 000 kuna pa procijenite je

    li nas velik. Trenutacno se u gradu radi samo na jednom

    kapitalnom projektu - Arsenalu , koji je zapocet za vrij

    em

    e

    Milana

    Lakofa

    Svi ostali projekti su u sferi -bit ée . Nije

    najvafuija koliCina novca, nego kvalitetan plan kako ih

    potrositi. Potrofoja za kapitalna ulaganja j e premala. S

    druge strane, za prethodne dv ije Nove godine iz p

    ro

    racuna

    je

    izdvojeno vise od milij

    un

    i pol kuna. Previse   Pogotovo

    jer nije postojao n ikakav p lan sto mi

    od

    Nove godine

    zelimo. Proracunski novac se trosi nerezonski. Staracki

    dom-nista. Obnova Pj ace - bit ée. Sportski

    cent

    ar - malo i

    sporo. Dom zdrav lja - skoro nis

    ta.

    Ve

    neranda - skoro nista.

    Fortica - skoro nista. Galesnik - skoro nista. Loda - nista.

    LuCica za domaée brode -nista. Iz navedenog je vidljivo da

    se proracun u dobroj mjeri nerazumno i neplanski potrosi.

    Kruvenica

    Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi,

    izvr5na vlast gradonaèelnik) ne odgovara za neizvrsene

    odluke. Aktualnom gradonaèelniku prigovaraju pasivnost

    i

    apatiju u vodenju grada Sto biste istaknuli kao pozitivne

    strane mandata

    ak

    tualnog g radonaèelnika, a sto je, p o

    Vasem misljenju, negativno?

    2

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    21/84

    R ZGOVOR S POVODOM

    Teo Jelicié Zakon o lokalnoj samouprav1 Je los. Bilo

    bi normalno da Gradsko vijeée donosi odluke koje

    gradonacelnik mora sprovesti.

    Za

    neizvrsene zakljucke

    nema sankcija. Ako gradonacelnik ne izvrfava obaveze,

    vijeée mo.ze ne izglasati proracun i onda slijede izbori. To

    je

    notoma glupost zakonodavca. Kada ovako los zakon

    primijenite na situaciju u Hvaru onda imate cirkus. Gradsko

    vijeée donosi odluke, a gradonacelnik radi samo ono sto

    hoée. Dolaskom Rina Budroviéa na mjesto gradonacelnika

    ocekivanja gradana su bila velika. Njegovo djelovanje dok

    je bio vijeénik bilo je izuzetno pozitivno i energicno. Zustro

    je raspravljao na vijeéu i inicirao mnoge odluke. Na.Zalost,

    kao gradonacelnik djeluje potpuno suprotno. Moram

    priznati da mi

    gaje

    u nekim stvarima tesko razumjeti. nje

    stvamo uvjeren

    daje

    normalno danima se ne pojavljivati u

    prostorijama Grada, da je normalno potpisivati dokumente

    svugdje po gradu osim u uredu,

    daje

    normalno u tri godine

    ne imati ni jedan zajednicki kolegij sa voditeljima odjela

    Grada,

    daje

    normalno imati turisticku zajednicu mjesecima

    bez direktora, da j e normalno u tri godine mozda j edanput

    ili dvaput otiéi u Zupaniju. S druge strane, pozitivan je

    njegov stav prema veéini udruga u gradu.

    Kruvenica

    a drustvenim mreiama i u javnoj

    komunikaciji ste dosta otvoreni i pristupacni

    kad

    e

    rijec

    o aktualnim gradskim pitanjima i problemima. Osim

    as

    21

    i Liste za ponos mista gotovo nitko drugi

    od

    vijeénika

    i gradske vlasti ne komunicira s gradanima bilo putem

    viijoli drustvenih mreia ili na skupovima i tribinama.

    Zbog cega je to tako sto je tome uzrok? Sto mislite jesu li

    i sami Hvarani dovoljno zainteresirani za lokalni politicki

    iivot? Zasto?

    Teo Jelicié Smatram da, ako smo usli u politicku arenu,

    moramo biti gradanima na raspolaganju. Zato slufam, pi tam

    i diskutiram ponekad i .zestoko

    .

    Apsolutno sam svjestan

    da nisam uvijek u pravu i da tovor i covik znaju vise od

    covika somega. Treba djelovati u vijeéu, ali i na Pjaci i

    u kafiéu. Takav je moj stav od pocetka, ali sam svjestan

    da bih u nekim situacijama bolje profao da sam manje

    prieao. Drugi misle i rade drugaCije i to

    je

    njihovo pravo

    koje postujem. Sami gradani nisu dovoljno zainteresirani.

    Nisam posve siguran zasto

    je

    to tako, ali jedan od razloga

    je

    sigumo relativno dobra ekonomska situacija u Hvaru.

    Drugi razlog koji vidim

    je

    nezainteresiranost mladih za

    politiku i ako ih mi stariji ne uspijemo privuéi u politicku

    arenu, ne pise nam se dobro.

    Kruvenica Velika polemika razvila se oko strategije

    razvoja grada Hvara za 2020.g. koju su izradili profesori

    zagrebackog Ekonomskog fakulteta. Rijetki koji suje

    procitali uglavnom smatraju da

    je

    vrlo lofa nepotpuna

    i ne nudi nikakva rjesenja. Kako i zamisljate

    nas

    grad

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    22/84

    R ZGOVOR S POVODOM

    2020. i kakvu biste strategiju i predloiili? Sto biste

    istaknuli kao pluseve minuse prilike i prijetnje

    z

    razvoj i

    napredak naseg grada?

    Teo Jelicié

    Strategiju razvoja grada Hvara sam procitao.

    Barem onu verziju dostupnu

    na

    stranicama Grada

    jer

    vijeénici nisu

    jos

    dobili nikakav materijal. Strategija se

    odnosi

    na

    razdoblje 2015.-2019., a mi

    je

    u 2016.

    jos

    nismo

    donijeli. Dio strategije koji se odnosi

    na

    analizu postojeéeg

    stanja bi mogao dobiti prolaznu ocjenu, ali dio koji govori

    o Hvaru unaprijed

    je

    los i bez konkretnih prijedloga. Jedan

    od podataka koji me

    je

    natjerao

    na

    smijeh

    je

    taj

    da

    ée grad

    u 2019. imati 12 000 turistickih kreveta, a veé sada ih

    imamo preko 20 000. Sokantno

    je da

    u strategiji grada koji

    se dici tisuéljetnom kulturom nema ni jedne jedine rijeci

    o gradskoj knjifoici, koja radi u nemoguéim, primitivnim

    uvjetima, ali je ipak u zadnjih 15 godina postala svjetlo

    na

    kraju tunela za mnoge nase sugradane i njihove goste.

    Zato smatram

    da

    ovakvu strategiju

    ne

    treba prihvatiti.

    Za

    mene

    je ona

    jedan prilicno los seminarski rad, bez vizije i

    konkretnih planova. Grad Hvar 2020. vidim kao grad koji ée

    biti destinacija pofoljna

    za

    zivljenje i rad, kao lokomotivu

    cijelog otoka Hvara.

    Za to

    nam treba nekoliko stvari:

    zaustavljanje nekontrolirane izgradnje i apartmanizacije,

    uredenje postojeéih i izgradnja nekoliko novih hotela, dom

    za

    starije, moderan dom zdravlja, poticajna stanogradnja

    za

    mlade obitelji, nova srednja skola, prilagodena zahtjevima

    danasnjice i bliske buduénosti, moderna knjifoica, sportski

    centar, lucica

    za

    domaée brodove, ribarska luka, vlastita

    lucka uprava, ulaganje u mlade, bolja povezanost sa

    kopnom i susjednim otocima,

    za

    ustavljanje depopulacije

    prigradskih naselja kroz investiranje u potrebne sadr:laje

    njihovih stanovnika. Osnovna prijetnja za razvoj naseg

    gradaje da

    o njemu odlueuje netko drugi, a ne MI SAMI.

    Kruvenica Zivimo u gradu koji

    turistic1ci

    stagnira i

    propada a zimi doslovno vegetira  bez dogaaanja. Kako

    smanjiti taj ogromni kontrast izmeau ljeta

    i

    zime

    i

    tko

    to

    mote

    uCiniti? Sto  po Varna nedostaje

    od

    dogaaanja u

    gradu? Svjedoci smo da

    n

    predavanjima  koncertima i

    izloibama

    ne

    prisustvuje veliki broj ljudi.

    Teo Jelicié Ne

    bih se slozio da grad turisticki stagnira i

    propada. Kada gledamo ekonomske pokazatelje, onda smo

    u strahovitom uzletu. Drugi su problemi. Na:lalost, veé

    duzi niz godina o turistickoj ponudi Hvara ne odlucujemo

    mi veé netko drugi. Nama se turizam dogada. Postali smo

    prepoznatljivi kao dominantno party destinacija. Zimu smo

    u turistickom smislu potpuno

    za

    boravili. Za zaokret nam

    treba strategija i ljudi. Turisticka zajednica mora postati

    tocka okupljanja.

    Ona

    mora

    za jed

    an sto donijeti sve one

    koji mogu i trebaju osmisliti kako grad i turizam dignuti

    na

    visi nivo (strucnjaci raznih profila, turisticki radnici, mladi ,

    politieari, Crkva, kultumi radnici, skola) . Kontrast izmedu

    ljeta i zime

    m

    ofo

    mo rijesiti samo mi sami, na nacin

    da

    svi

    damo djelié sebe za opée dobro.

    lpak

    , najveéa odgovomost

    lezi

    na

    nama koji pa1ticipiramo gradsku politiku. lznijet éu

    jedan primjer, a ima ih vise. Ove zime u gradu se pojavila

    jedna inicijativa mladih imenom Platfonna i ukazala

    na

    probleme koje muce mlade i one malo starije. I ne

    samo ukazala, nego i ponudila rjesenje kako ga oni vide.

    Nafa lost, slufajuéi oko sebe cuo sam: ca ovi hoée, opet

    ée se niko zaposlit". Ne tvrdim da su potpuno u pravu, ali

    imali su volje i ulozili su svoje vrijeme i znanje da nesto

    predlofo. Na nama politiearima je da ih podr:limo, kao

    i udruge koji imaju ideje i volju za rad

    za

    opée dobro.

    Premalo

    na

    s je da se dijelimo. Misao vodilja nam mora biti

    HVAR. Politicka prepucavanja ostavimo za kafié i Pj acu.

    ko ovo svi shvatimo, ili barem veéina, onda gradu neée

    nedostajati dogadaji ni liti ni zimi.

    FOR

    je

    BREND, ali

    be

    z

    ljudi je ISPUHONI BREND.

    22

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    23/84

     

    N

    asem gradu se smijesi jos jedno uvrstavanje

    na UNESCO-vu listu, ovaj put listu

    svjetske bastine. U suradnji s Italijom i Crnom

    Gorom, predloieni su mletacki obrambeni

    sustavi iz

    ra

    zdoblja 15.-17. stoljeéa. H

    va

    r se

    predstavlja s Arsenalom, Forticom i Fabrikom.

    Ambroz Tudor je koordinator projekta

    nominacije venecijanskih utvrda dijelu koji

    se odnosi na nas grad, direktno imenovan od

    Ministarstva kulture. U razgovoru nam

    je

    rekao

    sto

    je

    sve potrebno

    za

    kandidaturu, zbog cega

    su nominirani upravo ti objekti i kakvu sansu

    imamo.

    Kruvenica K  d e krenula inicij

      t

    iva za st  vljanje

    mletackih

    for

    tifikacija

    i

    luckih objekata

    pod

    UNESCO vu

    zastitu i tko j e zapoceo?

    Ambroz Tudor

    Inicijativuje zapravo poceo grad Bergamo

    jo

    s 2006. kada je Italija stavi la stari grad Bergamo Alta na

    tentativnu listu UNESCO-

    a.

    Radi se o srednjovjekovnom

    gradu koji je ponajvise u 16. stoljeéu fortificiran kao

    23

    obrana Republike Venecije spram Milanskog vojvodstva.

    Medutim, Bergamu se dogodilo ono sto se zadnje

    desetljeée dogada s veéinom europskih prijedloga ako

    se na listu UNESCO-a pokufaju kandidirati sami: bili su

    glatko odbijeni. Naime, u vrhu UNESCO-a prevladalo

    je mislje

    nj

    e da je lista zastiéenih spomenika izrazito

    europocentricna te da prijedlozi s drugih kontinenata imaju

    svojevrsnu prednost u startu  . Europskim drfavama je

    predlozen izlaz u obliku velikih medudrfavnih projekata

    koji su u duhu europskih integrac

    ij

    a s jedne strane, a s druge

    strane prijedlozi se ne dijele prema sadasnjim nac

    ion

    alnim

    granicam

    a

    veé se povezuju u

    cj

    eline sukladnu stanjima u

    vremenu njihova nastanka. Slicno talijanskim iskustvima,

    i hrvatski pri

    je

    dlozi zastite

    cj

    eline Zadra ili Varazdina nisu

    prosli, tako daje i nasa strana u slicnoj situaciji. Zbog svega

    to

    ga

    je grad Bergamo kod talij anskog Ministarstva kulture

    (znakovito je da se ta

    lij

    ansko ministarstvo zove kulture i

    turizma) pokrenuo inic

    ij

    ativu da se pokrene Siri projekt

    zastite m letackih obrambenih sustava u razdoblju od

    15.

    do 17. stoljeéa. U projekt su uvrstene lta

    lij a

    Hrvatska i

    Cma Gora, dok j e Grcka ispala zbog sukoba s Turskom

    oko Cipra.

    a

    ime, proje

    kt j

    e izvorno trebao obuhvatiti sve

    mletacke fortifikacije i obrambene sustave na Sredozemlju,

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    24/84

    KRUVENic

    KTU LNO

    no kako nije bio mogué grcko-turski konsenzus oko

    ciparskih primjera, Grcka se povukla iz projekta, a isti

    je

    ogranicen na terra fermu i Jadran.

    a kraju je talijansko Ministarstvo kulture i turizma kao

    koordinator, uz suradnju Hrvatske i Crne Gore, pokrenulo

    projekt izrade prijedloga za upis na Popis svjetske bastine

    niza obrambenih sustava na teritoriju nekadafoje Republike

    Venecije u razdoblju 15.-17. st., kao zajednicki prijedlog

    Italij e Hrvatske i Crne Gore. U listopadu 2015. potpisan

    je Memorandum, kao dio procesa zajednicke nominacije

    triju dr.fava za upis na UNESCO-ov Popis svjetske bastine.

    U meduvremenu

    je

    poduzeée SITI - Istituto Superiore sui

    Sistemi Territoriali per l'Innovazione iz Torina izradilo

    prijedlog projekta koji je krenuo prema Parizu, sjedistu

    UNESCO-a. U prvoj su fazi s talijanske strane u projekt

    ulazili stari grad Bergamo, stari grad Peschiera del Garda,

    obrambeni sustav lagune grada Venecije s Arsenalom

    i grad-tvrdava Palmanova. S hrvatske strane to su bili

    obrambeni sustav grada Zadra, tvrdava

    Sv.

    Nikole ispred

    Sibenika te stari grad Korcula, a s crnogorske strane samo

    stari grad Kotor. Kasnije je na hrvatskoj strani uvrsten

    obrambeni sustav grada Hvara, a s crnogorske stari grad

    Ulcinj i tvrdava Forte Mare u Herceg Novom, dok

    je

    prvotni prijedlog jedinstvenog obrambenog sustava Veriga

    kod Perasta otpao.

    Kruvenica: Koji su bili kriteriji za uvrstavanje upravo

    ovih objekata na nominacijski popis? Koje je sve korake

    bilo potrebno poduzeti za nominaciju?

    A Tudor: Ranije je spomenuto daje Bergamo 2006. propao

    kao samostalna kandidatura te j e kraj em

    201

    O

    g.

    pokrenuta

    inicij a i va za formiranj em sireg proj ekta. Tada j e u Bergamu

    organizirana medunarodna radionica Mletacke obrambene

    izgradnje izmedu

    16.

    i

    18.

    stoljeéa na Sredozemlju - proces

    izgradnje medunacionalne kandidature za Listu svjetske

    bastine . Sljedeée godine talijanski gradovi Bergamo,

    Peschiera del Garda, Palmanova i Venecija potpisuju

    sporazum o izradi zajednicke kandidature. Iako su

    nesluzbeni konatkti zapoceli ranije, strucnjaci iz Hrvatske

    i Crne Gore pridru.ZUju se projektu na simpoziju Vojna

    arhitektura na kopnenom podrucju Venecije i Jadranu

    izmedu

    16.

    i

    17.

    stoljeéa . Prvi sluzbeni korak ministarstva

    kulture triju dr.fava bilo je da je svaka pojedinacno uvrstila

    svoj e kandidate na nacionalnim tentativnim listama u

    veljaCi 2014. godine. Tu

    se

    radi o listama potencijalnih

    kandidata za upis na Listu svjetske bastine koje uvrstava

    svaka dr.fava po svojoj volji.

    N akon intenzivnog rada u prolj eée i

    lj

    eto 2015. sastavlj ena

    je

    Skica nominacije - pregled i komentari, dakle gruba

    verzija nominacijskog dokumenta koji je dobio zeleno

    svjetlo. Naime, mnogi se projekti zaustave veé u ovoj fazi

    ako sredisnji odbori UNESCO-a vide da

    taj

    projekt nema

    osnove za daljnji prolazak. Pocetkom ove godine poslanje

    nominacijski dokument, Dossier, koji se sastoji od cetiri

    knjige sa sedam poglavlja, ukupno 800 stranica.

    Kruvenica: Koji je sljedeéi korak za uvrstavanje n

    UNESCO vu listu? Kada bi se to mogio dogoditi?

    A Tudor:

    Sada je UNESCO na potezu. Prema protokolu,

    sve lokacije trebaju obiéi evaluatori. Radi se o svjetskim

    24

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    25/84

    KRUVEN 

    c

    t

    t

    t t t + t + KTU LNO

    t

    t

    ti

    t +

    t

    + t

    t

    +

    struenjacima za pojedino podrucje koje ad hoc imenuje

    UNESCO. Njihov ée dolazak biti najavljen, a misljenje

    koje dostave UNESCO-u od imimne

    je vaZn.osti.

    Potom se kroz niz radnih sjednica u Parizu odlueuje o

    kandidaturi.

    VaZn.o je

    naglasiti da iza ove kandidature stoje

    tri dr.fave, posebice Italija koja doslovce drzi oko 60%

    europske bastine i koja je u 2016. odlucila

    podr.Zati

    upravo

    ovaj projekt.

    Va.Zanje

    moment da se radi otri nacije koje su

    u proteklih stotinjak i vise godina bile cesto u medusobnom

    sukobu, a jedna od temeljnih misija UNESCO-a je

    povezivanje ljudi, posebno zajednica koje su razdvojene

    medusobnim nepovjerenjem.

    Kruvenica: Sto biste istaknuli kao prednosti ili

    jedinstvenost u hvarskim objektima Fortica,

    rsenal

    Fabrika) i kako tejedinstvenosti predstaviti, odnosno

    sacuvati? Koje su takoaer edinstvenosti hvarskih

    objekata u odnosu na ostale nominirane objekte?

    Postoji li kakva prijetnja navedenim objektima i kako to

    sprijeCiti?

    A Tudor: .Mislim da je sklop renesansne ratne luke Hvara

    izniman primjer vojne arhitekture i da njegovo uvrstenje

    na Listu svjetske bastine treba gurati cak i ako ova prilika

    25

    propadne. Sklop Fortice, Arsenala i Fabrike graden je u u

    prvoj polovini 16. stoljeéa u dahu'', u samo dvadesetak

    godina. Po svemu sudeéi, sagradena j e kao odgovor na

    pad Klisa i izboj Turaka nadomak pocetka jadranskog

    mosta . Fortica je zavrsena 1551. g., Arsenal (u obliku

    bez Fontika koji je adicija ranog

    17.

    sto

    lj

    eéa) 1558

    .-1

    559.

    godine, a Fabrika izmedu 1557. i 1559. godine. Radi se ,

    dakle, o kompletnoj ratnoj lu

    ci

    (Fabrika) kojoj je radi

    odrfavanja i opskrbe brodova dodan Arsenal, te tvrdavi

    Fortici koja

    je

    radila navedena postrojenja. Fabrika je jedna

    od najstarijih i najocuvan

    ij

    ih zidanih obala Sredozemlja, a

    hvarski Arsenal jedi

    ni

    medu brojn

    im

    mletackim arsenalima

    od Venecije i Cipra koji j e graden uz glavni gradski trg i

    koji

    je

    stoga oblikovan i kao reprezentativna a ne samo

    funkcionalna zgrada, kakvi su ostali arsenali Mletacke

    republike. Medutim, osim im imnog arhitektonskog i

    urbanistickog

    ma

    caj a, va

    lj

    a naglasiti i kontinuitet funkc

    ij

    a

    na istom m estu.

    Tvrdava Fortica sagradena je na mjestu pretpovijesne

    utvrde. Nalazi keramike na tom mjestu sefu od eneolitickih

    primjera iz 3000. g. pr. Kr. do kasnoantickih ulomaka iz

    6-7. st.

    p.

    Kr. Na padinama Fortice otkriveni su ulomci

    keramike iz Apulij

    e

    datirana od 9. do 4. s

    t. pr.

    Kr.,

    te

  • 8/18/2019 Kruvenica br 36

    26/84

    KR UVENlc

    t t

    t t

    t

    + KTU LNO

    t

    ti t +

    t

    brojni ulomci helenisticke keramike , za razliku od veéine

    ostalih ilirskih gomila i gradina u srednjoj Dalmaciji gdje

    se pronalazi samo lokalna pretpovijesna keramika. Nalazi

    importirane keramike govore o postojanju luke povezane

    s pretpovijesnim pomorskim putovima uzdui i preko

    Jadrana. Prema recentnim istrazivanjima zeljeznodobne

    gradine nalaze se na svim vrhovima brda oko Fortice te

    je naseobina s utvrdom na vrhu Fortice zapravo srediste

    Sireg zeljeznodobnog, cvrsto branjenog naselja. u literaturi

    je

    istaknuto da je naseobina pod Forticom najvjerojatnije

    najveée i najznacajnije 2eljeznodobno naselje na otoku

    Hvaru, koje se s lakoéom moze povezati sa spomenom

    izvamedno utvrdenog mjesta koje Diodor spominje

    pocetkom 4. st. pr. Kr. u vezi s osnivanjem grcke kolonije

    na mjestu danasnjeg Starog Grada i zapravo je sredifoje

    naselje otoka prije i poslije osnutka Pharosa.

    Tijekom rimske vlasti na Fartici se najvjerojatnije nalazi

    osmatraenica. Nafalost, tragove anticke osmatraenice

    ili omanje utvrde nepovratno

    je

    odnijela izgradnja

    srednjevjekovne i renesnansne tvrdave. Zanimljivo

    je

    da

    je brdo na kojem se nalazi Fortica doseljenjem Hrvata

    dobilo ime Horugvenica, sacuvana u titularu obliZ:nje crkve

    Kruvenice, a temelji se na staroslavenskoj rijeci horugva,

    zastava ili barjak, koji je oc

    io

    istican na vrhu brda, a koristi

    je jos Marulié krajem

    15.

    stoljeéa.

    Sredinom

    14.

    st. spominje se po prvi put tvrdava u Hvaru.

    Veé

    u sijeenju 1358., kada na Hvar navaljuju Omisani,

    Spliéani i Trogirani, pucanstvo se veéim dijelom, zajedno s

    mletackim potestatom Nicolom Cornerom, povuklo upravo

    u ovaj

    Castello

    koji ostade nezauzet.

    Fortica se kroz cijelo

    15.

    i u

    16.

    st. naziva castrnm ili

    castellum na latinskom, odnosno castello

    na

    talijanskom.

    Dom aéi hrva ski naziv za n ubio j e nesumnj ivo Kastil, kako

    vidimo po toponimu Zakastil. Kako se gradska tvrdava

    u

    17.

    i

    18. st.

    na talijanskom redovito nazivala Fortezza,

    Hvaranije prozvase Fortica i zovuje tako do danas, dokje

    Spanjola pogrdno ime, nastalo iz nepoznatog razloga za

    francuske uprave na pocetku

    19.

    stoljeéa.

    Kratak, ali vafan podatak o Fartici donasi dominikanac

    Pribojevié u svom panegiriku o Hvaru i Slavenima

    izgovorenom 1525. g. kafo da je jedini prilaz sa zapada,

    gdje

    su

    ,,tri silno utvrdene kule , kako je slicno prikazano

    na Grunembergovoj veduti iz 1486.

    Sto se tice obale, jedini zasada utvrdeni detalj zidane obale

    nalazi se ispred Rotonde s mnostvom ulomaka amfora, a

    koje se mogu datirati od

    1. st. pr.

    Kr.

    do

    7-8. st, dakle u

    vremenu u kojem se otprilike smjestaju nalazi i uArsenalu.

    Jos je zanimljiviji slueaj Arsenala, koji je sagraden na

    mjestu na kojem se veliki lucki objekti nalaze veé vise

    od 2000 godina, sto je utvrdeno recentnim arheoloskim

    istrazivanjima. Najraniji poznati objekt bio je

    ndto

    manji

    oddanafojeg, a datira se u prijelaz 1. st. pr. Kr i 1. st. Bio

    je

    u

    funkciji do pocetka 2. stoljeéa. Radi se o rimskom arsenalu,

    ali

    ga

    karakterizira helenisticki nacin gradnj e. Kasnoanticki

    lucki objekt bio je tek nesto manji od danafojeg. Radilo se

    o velikoj prizemnici pokriven

    oj

    krovom, o cemu svjedoce

    temelji masivnih, zidanih stupova koji su bili razmjesteni

    sredinom prostorij e. No

    vaZ:nije

    od same kasnoanticke

    zgrade koja se datira od kraja 3.

    st. p.

    Kr. do pocetaka 8.

    st. p. Kr.

    jest

    cinjenica da je kao priprema za nj enu gradnju

    zemljiste zaravnano s velikom kolicin

    om

    vodonepropusne

    gline u kojoj su izgradeni dr

    enaZ:ni

    kanali. Dakl

    e

    veliki

    hidrotehnicki zahvat koji j e zaht ij evao mnogo napora, kako

    u ljudskom radu i znanju, tako i u sredstvima. U svakom

    slucaju, radi se o iznimno dugackom kontinuitetu zgrade

    s luckom funkcij

    om

    na istom mjestu, sto je navedeno u

    poglavlju kandidacije u kojoj se donose razlozi zbog kojih

    bi lokalitet trebao biti uvrsten na Listu

    sv

    jetske bastine.

    Zanimljivo

    je

    da je prva zgrada iz r imskog razdoblja s

    javnom funkcijom otkrivena na otoku.

    Kruvenica:

    ak

    on upisa na listu, sto lokalna zajednica, po

    Vasem misljenju, treba

    uCin

    iti s objektima? Koju namjenu

    vidite, program, buduénost?

    A Tudor: Mislim

    da

    j e namjena Arsenala i Fortice na

    dobrom putu da postane javna, visoko standarizirana

    sposobna ugostiti mnoge sadrfaje tijekom c

    ij

    ele godine.

    Grad

    je

    u tom pravcu doista ulozio ogroman napor.

    Arsenal je ufao u zavrfou fazu radova.

    To

    ée biti zgrada

    koje ée moéi drfa ti potpunu kazalis

    nu

    sezo

    nu

    , izlozbenu

    sezonu, a u prizemlju (klimatiziranom i opremljenom nus

    prostorijama) cijeli d

    ij

    apazon aktivnosti tijekom godine.

    No, za to tre ba

    im

    ati zaposlene lju

    de

    i razradene programe.

    Cini mi se da u tom segment G


Tmj 36 - Turma da mônica jovem edição 36

Tmj 36 - Turma da mônica jovem edição 36

Kruvenica Br 29

Kruvenica Br 29

Dispositivo manual de sinalização, encapsulado resistente ... · 240626 / MCP60300040 2018-06-12·BA00·III·br·01 Informações Gerais 3 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR

Dispositivo manual de sinalização, encapsulado resistente ... · 240626 / MCP60300040 2018-06-12·BA00·III·br·01 Informações Gerais 3 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR

JVC BR-S500 BR-S800

JVC BR-S500 BR-S800

Boletim 36 BR-448 julho 2013

Boletim 36 BR-448 julho 2013

Kruvenica Br 28

Kruvenica Br 28

milhões BR·36, Fpolis.-Lajeshemeroteca.ciasc.sc.gov.br/oestadofpolis/1959/EST... · 2018-06-15 · F,d sfrut: .rlalmU UO ' se: el1conSrou favorável receptlvi" ;;ste poder Legislativo

milhões BR·36, Fpolis.-Lajeshemeroteca.ciasc.sc.gov.br/oestadofpolis/1959/EST... · 2018-06-15 · F,d sfrut: .rlalmU UO ' se: el1conSrou favorável receptlvi" ;;ste poder Legislativo

14 Ficha Actros 3341 K 36 - 3344 K 36 - 3341S 36 copy

14 Ficha Actros 3341 K 36 - 3344 K 36 - 3341S 36 copy

img.fae.edu · 2019-12-11 · hora-aula 36 72 36 72 36 72 36 360 C.H. Acadêmica hora-aula 72 200 36 36 150 36 72 602 C.H. Acadêmica hora-aula 36 72 72 150 72 36 438 36 350 4270

img.fae.edu · 2019-12-11 · hora-aula 36 72 36 72 36 72 36 360 C.H. Acadêmica hora-aula 72 200 36 36 150 36 72 602 C.H. Acadêmica hora-aula 36 72 72 150 72 36 438 36 350 4270

documentos.camaraaduanera.cldocumentos.camaraaduanera.cl/circ/2016/R582-16_OF. CIRC. N° 459... · Los regímenes de origen del ACE 35 (Ar, Br, Chi Pa, Cir), del ACE 36 (Ar, Bo, Br,

documentos.camaraaduanera.cldocumentos.camaraaduanera.cl/circ/2016/R582-16_OF. CIRC. N° 459... · Los regímenes de origen del ACE 35 (Ar, Br, Chi Pa, Cir), del ACE 36 (Ar, Bo, Br,

CONCURSO PARA PROFESSORES DE ENSINO …dhui.cp2.g12.br/dhui_arquivos/ano_2006/certame_0019/oferta_0157/36... · limão, ganhei apelido. Me chamam de Professor Limão, bondade deles.

CONCURSO PARA PROFESSORES DE ENSINO …dhui.cp2.g12.br/dhui_arquivos/ano_2006/certame_0019/oferta_0157/36... · limão, ganhei apelido. Me chamam de Professor Limão, bondade deles.

Transdutor de medição de temperatura Ex i - r-stahl.com · Transdutor de medição de temperatura Ex i Série 9182. 2 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR

Transdutor de medição de temperatura Ex i - r-stahl.com · Transdutor de medição de temperatura Ex i Série 9182. 2 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR

Fonte de alimentação Fieldbus - r-stahl.com · Fonte de alimentação Fieldbus Série 9412. 2 Fonte de alimentação Fieldbus Série 9412 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR

Fonte de alimentação Fieldbus - r-stahl.com · Fonte de alimentação Fieldbus Série 9412. 2 Fonte de alimentação Fieldbus Série 9412 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR

36 Estrategias Chinas (25-36)

36 Estrategias Chinas (25-36)

2015 Fórmula 1 EDIÇÃO LIMITADA Shakeaz31823.vo.msecnd.net/content/pt-br/pdf/catalog/... · Sabor Artificial de Paçoca paçoca. Created Date: 3/13/2015 1:36:11 PM ...

2015 Fórmula 1 EDIÇÃO LIMITADA Shakeaz31823.vo.msecnd.net/content/pt-br/pdf/catalog/... · Sabor Artificial de Paçoca paçoca. Created Date: 3/13/2015 1:36:11 PM ...

Senza titolo-2 - campagnolo.com · br-ch005 br-re005 -12ch br-chooi br-re008 br-re003 27 br-re022 br-re004 br-re020 br-re021 br-choio br-ch009 br-ch007 br-ch008 br-re017 br-re018

Senza titolo-2 - campagnolo.com · br-ch005 br-re005 -12ch br-chooi br-re008 br-re003 27 br-re022 br-re004 br-re020 br-re021 br-choio br-ch009 br-ch007 br-ch008 br-re017 br-re018

guitarmusic.info · da sonata carreiros) br SAVtO, br br br br br br 2553 — tsalas ... RB 0110 — Uma Harpa ao luar RICORDI BRASILEIRA S. A Editores Rua Conselheiro Néblas, 1

guitarmusic.info · da sonata carreiros) br SAVtO, br br br br br br 2553 — tsalas ... RB 0110 — Uma Harpa ao luar RICORDI BRASILEIRA S. A Editores Rua Conselheiro Néblas, 1

Kruvenica Br 25

Kruvenica Br 25

br 36 iii série 2016

br 36 iii série 2016

941960310080 02 br - r-stahl.com · Suporte de barramento 3 9419 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR 2 Instruções gerais de segurança Utilizar

941960310080 02 br - r-stahl.com · Suporte de barramento 3 9419 BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR BR 2 Instruções gerais de segurança Utilizar