Edisaun VI
Transcript of Edisaun VI
KULTURA KOMBATE KORRUPSAUN
HAHU HUSI FAMÍLIA
Abril 2013- Jullu 2013
Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382,
E-mail: [email protected], Web: www.cac.tl
6 Edisauna
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDP, USAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál “ ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
for Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDP, Banku BCTL, UNDP, Banku BCTL, UNDP
ba Susesu Konferensia Internasionál ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha T
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDPUSAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
KULTURA KOMBATE KORRUPSAUN
HAHU HUSI FAMÍLIA
Abril 2013- Jullu 2013
Rua Sérgio Vieira de Melo, No. 7, Farol, Díli, Timor-Leste Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382,
E-mail: [email protected], Web: www.cac.tl
6 Edisauna
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDP, USAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál “ ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
for Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDP, Banku BCTL, UNDP, Banku BCTL, UNDP
ba Susesu Konferensia Internasionál ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha T
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDPUSAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
“Importánsia Edukasaun iha Esforsu ba Prevene
Korrupsaun”
korrupsaun', Amo João hateten iha nia
entrevista. Konserteja, Amo nia lia-fuan ne'e
reforsa liutan esforsu tomak ne'ebé mak
CAC hala’o dadaun.
Hanesan hateten iha leten, iha ha bulletin edisaun nen, ekipa edisaun ne'e mós foka kona-ba esforsu ka Ir e d a s a u n h a t u n a s u n t u rede internasionál ne'e importante, tamba
importante rua.Ida, importánsia edukasaun korrupsaun óras ne'e, la kuñese fronteira iha esforsu ba prevene korrupsaun.Rua, nasaun sirak. Korrupsaun hakat liu tiha esforsu internasionál ba prevene no kombate fronteira sirak ne'e. Sorumutu internasionál korrupsaun iha nivel nasionál no ida ne'e hatudu konfiansa bot, laos deit mai internasionál.Ita houtu hatene katak esforsu CAC maibe mai Estadu RDTL tomak ba atu muda emar nia mentalidade bele liu esforsu prevene no kombate korrupsaun dalan oi-oin. Balun liu dalan represivu ka mak óras ne'e la’o dadaun. CAC agradese ba legal, balun fali liu mós dalan edukativu. Iha kolaborasaun másimu ne'ebé mak entidade edisaun kotuk ba, i ta hare 'e ona estadu sira seluk fó hodi bele halo preokupasaun barak iha aspetu legal nian iha konferensia internasionál susesu tebes. ita nia esfrosu kombate korrupsaun. Métodu Entidade sirak ne'e mak hanesan Presidente sira ne'e hotu, sai hanesan komplementáriu da Repúblika, Ministériu Negósiu ba malu. Estranjeiro no kooperasaun, Ministériu
Iha Edisaun ida ne'e, ekipa redasaun Justisa, Ministériu Turismu, BNCTL,
entrevista Sr. Domingos Maia, Edukador sosiedade sívil, no seluk-seluk tan.
Senior husi Ministériu Edukasaun nomós Aleinde asuntu importante rua iha Pe. João Apariçio, SDB, Padre Provinsial leten, leitór sira mós bele akompaña lensa Salesiano ba Timor-Leste no Indonesia no atividade CAC nian iha fulan hirak kotuk ba Sr.Domingos Maia, koalia kona-ba nian laran. Ami fiar katak liu husi bulletin importánsia material eskola nian ne'ebé ida ne'e, ita bele hametin liutan ita nian persiza refleta mós valor kultural no moral. esforsu ba prevene no kombate korrupsaun Sr. Maia mós reforsa liutan katak eskola ka iha rai doben ida ne'e. Saudasoens Kontra edukasaun en jerál iha nian papel Korrupsaun! (*)Redasaun.importánsia ba prevene aktu korrupsaun iha
ita nia sosiedade iha tempu badak no tempu
oin mai. Amo João Apariçio foka liu ba
esforsu prevene korrupsaun. Amo mós
koalia kona-ba importánsia papel família nia
iha prosesu tomak rekonstrusaun estadu no
nasaun en jerál no ba esforsu prevene
korrupsaun. Amo dada lisaun importante
husi hanorin Salesianu nian ne'ebé hatur iha
ai-rin tolu mak: razaun, reliziaun no domin.
'CAC tengke loke-an hodi kolabora ho
entidade seluk hanesan Igreza, sosiedade
sivil, no Família hodi bele prevene no
kombate
COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO
Rua Sérgio Viera de Melo, Faról, Díli, Timor-Leste, No.7
Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382 Email: [email protected]
Website: www.cac.tl
Responsável Máximu:Dirijente Senior CAC
Responsável Tékniku:Ekipa Redasaun
Kontributor:Gabinete KomisáriuDir. Administrasaun
& FinansasDir. PrevensaunDir. Edukasaun,
no Peskija (EKP)Dir. Investigasaun
--
--
-
***
Isu Importante :
Entrevista eksklusivu ho Pe. João A. Guterres,SDB no Mestre Domingos Maia
Pag...31 & 28
Pag...16
CAC Reprezenta Estadu TL Sai Uma Na’in ba Konferensia Internasionál Anti-Korrupsaun
Integridade Institusionál:Asegura Liberdade no Justisa ba
Futuru ida Sustentavel (Alex Gusmão, Sekretáriu Ezekutivu CAC)
Iha sorin seluk liafuan integridade reflete hahalok sira ne'ebé kontráriu ho hahalok sira ne'ebé korruptu, hanesan temi balun iha leten. Tan ne'e bainhira ita dehan ema ida la iha integridade, ida ne'e ita dehan ho bahasa halus ba ema hirak ne'ebé mak ninia hahalok dodok/aat, ka ninia rezisténsia morál ne'e fraku/ema ne'ebé korruptu. Ho ida ne'e ita bele kompriende saida mak integridade. Iha literatura sira ema define integridade oioin, maibé ho liafuan badak bele dehan halo buat ne'ebé mak di'ak/loos, ka ho liafuan seluk hahalok ne'ebe
Introdusaun firme/konsisten iha asaun no prinsipiu (Eduard &
Integridade institusionál sai Minka, 2011). Bainhira atitude ema ida hanesan asuntu ida importante tebes iha ne'e mak ita dehan ema ne'e iha integridade. Oinsá nasaun modernu ohin loron nian. mak integridade relasiona ho institusionál nian?Artigu ne'e atu haree importánsia
Formula Integridade Institusionál integridade institusionál la'ós
Molok ita hakat ba oin ko'alia integridade de'it ezijénsia ba governasaun institusionál nian, mai ita haree lalais saida mak di'ak, maibé halo parte responsabilidade morál ba instituisaun. Ha'u sei lakohi tama ba debate futuru ida ne'ebé sustentavel. Artigu sei hahú
matenek na'in sira kona-ba definisaun diskusaun badak ida kona-ba hahalok sira instituisaun. Ha'u hakarak foti estudu korrupsaun versu integridade, depois
husi matenek na'in ida ohin loron sei aprezenta formula balun relasiona nian iha área sosiolojia, Geoffrey ho integridade institusionál no halo Hodgson (2006), ne'ebé iha ninia ezame badak ida kona ba risku sira estudu kona-ba saida mak ne'ebé ameasa integridade instituisaun, nia konklui katak instituisaun iha Timor-Leste, ikus instituisaun ne'e nu'udar sistema mai haree razaun fundamentu
regra/norma sira sosiál nian ne'ebé tanbasá mak presiza integridade estabelese no liga ba malu hodi institusionál.
regula interasaun social nian. Sistema Korrupsaun versu Integridade!
hirak ne'ebé refere inklui hirak ne'ebé Ikus-ikus ne'e, terminolojia hanesan korrupsaun informál nian no mós formál nian.no integridade komesa tabele ona iha ema nia ibun
Razaun harii instituisaun ne'e bele haree husi tipu loroloron. Iha sosiedade Timor-Leste, liafuan rua
sirak husi instituisaun ne'e.Tuir peskizadór sira ne'e tinan sanulu liu ba ita ladún rona, saa tan iha
balun hanesan Robert Boyd no Peter Richerson tinan rua nulu ka tinan tolunulu lia ba, liafuan rua
(2008) koloka tipu sira harii instituisaun nian. ne'e kuaze ita la rona. Ohin loron liafuan rua ne'e
Tipu ida maka instituisaun ida moris tanba ema sai ona liafuan públiku nian, ita rona iha ne'ebé
hirak iha fatin refere, iha esperiénsia moris ne'ebé de'it. Maibé, see ita kompara liafuan korrupsaun
hanesan no sira iha kultura ne'ebé hanesan, ho integridade iha kontestu komunikasaun
porezemplu iha esperiénsia aat iha koloniál nia loroloron iha Timor-Leste, korrupsaun liafuan
okos no ko'alia lian hanesan. ne'ebé mak ema ko'alia beibeik duke liafuan
Estabelesimentu nasaun RDTL ho ninia integridade. instituisaun sira bele mós haree iha kontestu ne'e,
Bainhira ema temi korrupsaun, ema liga ho atitude ne'ebé kuandu liga ba teoria Joao Lock, hanesan
sira ne'ebé mak negativu. Porezemplu, halo kontratu sosiál ida. RDTL ohin tanba mehi ema
projetu la ho kualidade, uza sala sasaen estadu hotu Timoroan nian, ne'ebé ita hetan liuhusi
nian hanesan uza karreta estadu demais tiha, sofrementu ida naruk no sura labele. Iha konseitu
aumenta kustu konstrusaun, halo falsu importante rua iha teoria kontratu sosiál ne'e, ida
dokumentu, funsionáriu públiku ida husu osan mak valór liberdade ne'ebé sai hanesan
sigarru ba kompañia, ka kompañia fó osan sigarru fundamentu harii governu ida no ida seluk fali
ba funsionáriu ho objetivu ida, abuza podér, foti valór justisa nian ne'ebé sai basé ba sosiedade
osan, no seluk-seluk tan. Hahalok sira ne'e iha Lei polítika hotu no sistema sirak polítika nian (Daudi
Kódigu Penál artigu 292-297 no 299 konsidera Mwita Nyamaka, 2011). Ba Timor-Leste, funu
hanesan krime. Atitude ne'e mosu mai hamutuk ho ne'ebé lidera husi Don Boaventura tinan 100 liubá,
podér, osan, no oportunidade. Tan ne'e mak no funu hasoru okupasaun durante tinan 25
insituisaun balun define korrupsaun ne'e uza sala hakarak atu hetan liberdade ida loloos no justisa
ka abuza podér hanesan ofisial públiku nian ba ba ema hotu.
ninia interese privadu (Banku Mundiál,1997, UNDP, 1999, USAID, 2005).
ANÁLIZEFATIN
Kontinua ba pag...3 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
******
1REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 2
Kontinua ba pag...3 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Integ.doc
“Importánsia Edukasaun iha Esforsu ba Prevene
Korrupsaun”
korrupsaun', Amo João hateten iha nia
entrevista. Konserteja, Amo nia lia-fuan ne'e
reforsa liutan esforsu tomak ne'ebé mak
CAC hala’o dadaun.
Hanesan hateten iha leten, iha ha bulletin edisaun nen, ekipa edisaun ne'e mós foka kona-ba esforsu ka Ir e d a s a u n h a t u n a s u n t u rede internasionál ne'e importante, tamba
importante rua.Ida, importánsia edukasaun korrupsaun óras ne'e, la kuñese fronteira iha esforsu ba prevene korrupsaun.Rua, nasaun sirak. Korrupsaun hakat liu tiha esforsu internasionál ba prevene no kombate fronteira sirak ne'e. Sorumutu internasionál korrupsaun iha nivel nasionál no ida ne'e hatudu konfiansa bot, laos deit mai internasionál.Ita houtu hatene katak esforsu CAC maibe mai Estadu RDTL tomak ba atu muda emar nia mentalidade bele liu esforsu prevene no kombate korrupsaun dalan oi-oin. Balun liu dalan represivu ka mak óras ne'e la’o dadaun. CAC agradese ba legal, balun fali liu mós dalan edukativu. Iha kolaborasaun másimu ne'ebé mak entidade edisaun kotuk ba, i ta hare 'e ona estadu sira seluk fó hodi bele halo preokupasaun barak iha aspetu legal nian iha konferensia internasionál susesu tebes. ita nia esfrosu kombate korrupsaun. Métodu Entidade sirak ne'e mak hanesan Presidente sira ne'e hotu, sai hanesan komplementáriu da Repúblika, Ministériu Negósiu ba malu. Estranjeiro no kooperasaun, Ministériu
Iha Edisaun ida ne'e, ekipa redasaun Justisa, Ministériu Turismu, BNCTL,
entrevista Sr. Domingos Maia, Edukador sosiedade sívil, no seluk-seluk tan.
Senior husi Ministériu Edukasaun nomós Aleinde asuntu importante rua iha Pe. João Apariçio, SDB, Padre Provinsial leten, leitór sira mós bele akompaña lensa Salesiano ba Timor-Leste no Indonesia no atividade CAC nian iha fulan hirak kotuk ba Sr.Domingos Maia, koalia kona-ba nian laran. Ami fiar katak liu husi bulletin importánsia material eskola nian ne'ebé ida ne'e, ita bele hametin liutan ita nian persiza refleta mós valor kultural no moral. esforsu ba prevene no kombate korrupsaun Sr. Maia mós reforsa liutan katak eskola ka iha rai doben ida ne'e. Saudasoens Kontra edukasaun en jerál iha nian papel Korrupsaun! (*)Redasaun.importánsia ba prevene aktu korrupsaun iha
ita nia sosiedade iha tempu badak no tempu
oin mai. Amo João Apariçio foka liu ba
esforsu prevene korrupsaun. Amo mós
koalia kona-ba importánsia papel família nia
iha prosesu tomak rekonstrusaun estadu no
nasaun en jerál no ba esforsu prevene
korrupsaun. Amo dada lisaun importante
husi hanorin Salesianu nian ne'ebé hatur iha
ai-rin tolu mak: razaun, reliziaun no domin.
'CAC tengke loke-an hodi kolabora ho
entidade seluk hanesan Igreza, sosiedade
sivil, no Família hodi bele prevene no
kombate
COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO
Rua Sérgio Viera de Melo, Faról, Díli, Timor-Leste, No.7
Telef. (+670) 3331329, (+670) 3331382 Email: [email protected]
Website: www.cac.tl
Responsável Máximu:Dirijente Senior CAC
Responsável Tékniku:Ekipa Redasaun
Kontributor:Gabinete KomisáriuDir. Administrasaun
& FinansasDir. PrevensaunDir. Edukasaun,
no Peskija (EKP)Dir. Investigasaun
--
--
-
***
Isu Importante :
Entrevista eksklusivu ho Pe. João A. Guterres,SDB no Mestre Domingos Maia
Pag...31 & 28
Pag...16
CAC Reprezenta Estadu TL Sai Uma Na’in ba Konferensia Internasionál Anti-Korrupsaun
Integridade Institusionál:Asegura Liberdade no Justisa ba
Futuru ida Sustentavel (Alex Gusmão, Sekretáriu Ezekutivu CAC)
Iha sorin seluk liafuan integridade reflete hahalok sira ne'ebé kontráriu ho hahalok sira ne'ebé korruptu, hanesan temi balun iha leten. Tan ne'e bainhira ita dehan ema ida la iha integridade, ida ne'e ita dehan ho bahasa halus ba ema hirak ne'ebé mak ninia hahalok dodok/aat, ka ninia rezisténsia morál ne'e fraku/ema ne'ebé korruptu. Ho ida ne'e ita bele kompriende saida mak integridade. Iha literatura sira ema define integridade oioin, maibé ho liafuan badak bele dehan halo buat ne'ebé mak di'ak/loos, ka ho liafuan seluk hahalok ne'ebe
Introdusaun firme/konsisten iha asaun no prinsipiu (Eduard &
Integridade institusionál sai Minka, 2011). Bainhira atitude ema ida hanesan asuntu ida importante tebes iha ne'e mak ita dehan ema ne'e iha integridade. Oinsá nasaun modernu ohin loron nian. mak integridade relasiona ho institusionál nian?Artigu ne'e atu haree importánsia
Formula Integridade Institusionál integridade institusionál la'ós
Molok ita hakat ba oin ko'alia integridade de'it ezijénsia ba governasaun institusionál nian, mai ita haree lalais saida mak di'ak, maibé halo parte responsabilidade morál ba instituisaun. Ha'u sei lakohi tama ba debate futuru ida ne'ebé sustentavel. Artigu sei hahú
matenek na'in sira kona-ba definisaun diskusaun badak ida kona-ba hahalok sira instituisaun. Ha'u hakarak foti estudu korrupsaun versu integridade, depois
husi matenek na'in ida ohin loron sei aprezenta formula balun relasiona nian iha área sosiolojia, Geoffrey ho integridade institusionál no halo Hodgson (2006), ne'ebé iha ninia ezame badak ida kona ba risku sira estudu kona-ba saida mak ne'ebé ameasa integridade instituisaun, nia konklui katak instituisaun iha Timor-Leste, ikus instituisaun ne'e nu'udar sistema mai haree razaun fundamentu
regra/norma sira sosiál nian ne'ebé tanbasá mak presiza integridade estabelese no liga ba malu hodi institusionál.
regula interasaun social nian. Sistema Korrupsaun versu Integridade!
hirak ne'ebé refere inklui hirak ne'ebé Ikus-ikus ne'e, terminolojia hanesan korrupsaun informál nian no mós formál nian.no integridade komesa tabele ona iha ema nia ibun
Razaun harii instituisaun ne'e bele haree husi tipu loroloron. Iha sosiedade Timor-Leste, liafuan rua
sirak husi instituisaun ne'e.Tuir peskizadór sira ne'e tinan sanulu liu ba ita ladún rona, saa tan iha
balun hanesan Robert Boyd no Peter Richerson tinan rua nulu ka tinan tolunulu lia ba, liafuan rua
(2008) koloka tipu sira harii instituisaun nian. ne'e kuaze ita la rona. Ohin loron liafuan rua ne'e
Tipu ida maka instituisaun ida moris tanba ema sai ona liafuan públiku nian, ita rona iha ne'ebé
hirak iha fatin refere, iha esperiénsia moris ne'ebé de'it. Maibé, see ita kompara liafuan korrupsaun
hanesan no sira iha kultura ne'ebé hanesan, ho integridade iha kontestu komunikasaun
porezemplu iha esperiénsia aat iha koloniál nia loroloron iha Timor-Leste, korrupsaun liafuan
okos no ko'alia lian hanesan. ne'ebé mak ema ko'alia beibeik duke liafuan
Estabelesimentu nasaun RDTL ho ninia integridade. instituisaun sira bele mós haree iha kontestu ne'e,
Bainhira ema temi korrupsaun, ema liga ho atitude ne'ebé kuandu liga ba teoria Joao Lock, hanesan
sira ne'ebé mak negativu. Porezemplu, halo kontratu sosiál ida. RDTL ohin tanba mehi ema
projetu la ho kualidade, uza sala sasaen estadu hotu Timoroan nian, ne'ebé ita hetan liuhusi
nian hanesan uza karreta estadu demais tiha, sofrementu ida naruk no sura labele. Iha konseitu
aumenta kustu konstrusaun, halo falsu importante rua iha teoria kontratu sosiál ne'e, ida
dokumentu, funsionáriu públiku ida husu osan mak valór liberdade ne'ebé sai hanesan
sigarru ba kompañia, ka kompañia fó osan sigarru fundamentu harii governu ida no ida seluk fali
ba funsionáriu ho objetivu ida, abuza podér, foti valór justisa nian ne'ebé sai basé ba sosiedade
osan, no seluk-seluk tan. Hahalok sira ne'e iha Lei polítika hotu no sistema sirak polítika nian (Daudi
Kódigu Penál artigu 292-297 no 299 konsidera Mwita Nyamaka, 2011). Ba Timor-Leste, funu
hanesan krime. Atitude ne'e mosu mai hamutuk ho ne'ebé lidera husi Don Boaventura tinan 100 liubá,
podér, osan, no oportunidade. Tan ne'e mak no funu hasoru okupasaun durante tinan 25
insituisaun balun define korrupsaun ne'e uza sala hakarak atu hetan liberdade ida loloos no justisa
ka abuza podér hanesan ofisial públiku nian ba ba ema hotu.
ninia interese privadu (Banku Mundiál,1997, UNDP, 1999, USAID, 2005).
ANÁLIZEFATIN
Kontinua ba pag...3 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
******
1REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 2
Kontinua ba pag...3 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Integ.doc
Atu garante liberdade loos no justisa ba ema hotu, hamenus oportunidade ba korrupsaun, inklui
presiza instituisaun ida ne'ebé iha integridade dezenvolve sistema interna ne'ebé mak klaru no
di'ak. Integridade Instituisaun refere ba iha norma aplika ba ema hotu. Enforcement, refere ba iha
no hahalok di'ak sira ne'ebe institusionalizadu aplikasaun lei ne'ebé ema hotu. Lei ne'e tenke aas
hodi kes i /kontrola hahalok no forma liu ema hotu. Tan ne'e mak tenke aplika zero
(membentuk) integridade ema idaidak nian atu toleránsia ba hahalok ka atitude korruptu husi ema
asegura konsistensia ka funsionáriu públiku
i h a a s a u n n o ne'ebé la'o sai husi dalan
prinsipiu (Eduard & le'i nian. Edukasaun iha
M i n k a , 2 0 1 1 ) . dimensaun luan tantu ba
Bainhira ema ida iha iha hasa'e kapasidade,
instituisaun ninia maibé mós promove
a t t i t ude l ad i ' ak , integridade tantu iha
instituisaun mós la setór públiku no privadu,
funsiona ho di'ak, no liuliu envolve mudansa
i k u s m a i h a l o a t i tude no haburas
instituisaun ne'e sei konxiénsia ema hirak
l a k o n n i n i a ne'ebé hala'o funsaun
integridade. públiku atu sira firme iha
Formula saida mak ita uza atu sukat asaun no prinsipiu.
instituisaun ida iha integridade ka lae? Loos duni
iha formula barak, ha'u hakarak atu aprezenta de'it Integridade Institusionál iha Timor-Leste
formula balun ne'ebé publika iha manuál USAID Agora mai haree ba ita-nia instituisaun sira ne'ebé
(2005), ne'ebé mak prepara husi universidade ita harii, la ho hanoin ida atu hatún instituisaun
Maryland. Formula ne'e sira habadak ba liafuan hirak ne'ebé ita rasik mak harii, maibé ita presiza
TAPEE: Transparency ( t ranspariensia) haree ho neon krítiku hodi husu nafatin ba ita-nia
Accountability (responsabilidade), Prevention an, oinsá kona-ba transparénsia instituisaun sira
(prevensaun), Enforcement (aplikasaun lei no iha Timor-Leste? Oinsá kona-ba accountability
ordem), no Education (edukasaun). (responsabilidade) funsionáriu sira ne'ebé
Terminolojia hirak ne'e kuaze familiár hanesan atan públiku nian hala'o sira nia
ona mós ho ita, ha'u hakarak atu habadak de'it tuir knaar?Oinsá mak instituisaun ida-idak asegura
intensaun jerál husi liafuan hirak ne'e, maski ha'u hamenus oportunidade ba hahalok mal-
konxiente katak ema hatene hotu liafuan hirak utilizasaun rekursu estadu. Oinsá kona-ba ne'e. Transparénsia sai sasukat importante ida iha aplikasaun lei ba funsionáriu sira ka sidadaun sira
integridade instituisaun ida, ne'ebé refere ba iha ne'e mak la halo sira-nia obrigasaun ho di'ak?
ema hirak ne'ebé mak haknaar-an iha funsaun Oinsá ita ita bele hatene katak, funsionáriu sira ka
públiku nian ho sira-nia desizaun hotu tenke sidadaun sira seluk ninia kompriensaun kona-ba
nakloke ba parte hotu ne'ebé relevante. Enkuantu konsekuénsia sira korrupsaun nian no seluk tan?
accountability, refere ba mekanizmu sira mak iha Ita bele husu barak liután relasiona ho integridade
tenke asegura funsionamentu instituisaun sira institusionál nian no resposta sei depende ba see
estadu nian no asegura hahalok/kinerja servisu mak hatan. Inspetór sira iha soru-mutu ida ne'ebé
ema hirak ne'ebé servisu iha instituisaun públiku organiza husi IGE no CAC iha iha loron 3
nafatin tuir lei sira haruka. Implementasaun Setembru 2013 iha Dili, sira hato'o preokupasaun
accountabilidade ne'e liuhusi sistema monitorin lubuk ida. Ha'u lakohi atu tama ba lista naruk
no kontrola interna no mós monitorin husi esterna ne'ebé sira hato'o iha soru-mutu ne'e, maibé ha'u
nian, ho nune'e bele haforsa instituisaun sira hakarak sita pontu importante balun de'it ne'ebé
públiku nian no ofisial sira atu responde ema hirak mak sai sira-nia preokupasaun. Kestaun boot ida
ne'ebé hili sira no parte sira seluk ne'ebé mak hola mak intervensaun polítika ne'ebé domina liu iha
parte iha nasaun ne'e. desizaun balun. Ida ne'e posibilidade boot ba
Prevensaun sai formula ne'ebé fundamentál tebes haluan fatin ba konflitu interese nian no hakloot
ba asegura ema ida monu ba tentasaun. Tan fatin ba partisipasaun ema barak nian iha desizaun
prevensaun tau atensaun boot ba iha estrutura balun ne'ebé afeta ba futuru ema barak nian.
instituisaun ka organizasaun ne'ebé hakloot no
Kontinua ba pag...4 >>>
Integridade Institusionál -- husi Pag ====>2
Risku seluk mak sistema balun interna nian menus obrigasaun atu asegura ninia ezisténsia ne'e. Obrigasaun ne'e kesi ema ne'e rasik tanba nia mak ka balun la iha duni, no aumenta tan kontrolu kriasaun ne'ebé iha abilidade konxiente kona-ba ne'ebé fraku halo instituisaun ne'e la iha liu kbiit ninia reflesaun tomak ba iha valór moris ne'e nian bainhira hasoru hahalok funsionáriu balun ne'ebé (Magnis 2010).
nia konxiénsia dodook ona. Rekursu umanu sai Ha'u lakohi atu dada naruk tan ita ba iha hanoin kestaun boot ida tan iha diskusaun ne'e, liuliu filozofia nian, maibé ha'u hakarak atu lori ita atu relasiona ho kapasidade ne'ebé liga ho servisu haree relevánsia hanoin Jonas nian mai iha ita-nia
nian. Limitasaun kapasidade ne'e kuaze iha kontestu. Jonas nia preokupasaun fó hanoin fali instituisaun hotu. Entretantu servisu barak, ha'u ba homilia Amu Bispu Dioseze Baucau nian servisu balun todan, no balun presiza kakutak iha loron 15 Setembru 2013 iha Ossoala, Vemasse. oituan atu halo, instituisaun balun foun hela, Amu Bispu hato'o ba sarani sira iha fatin ne'ebá
dehan: ”... Timor ne'e ita-nian, Timor ne'e sai di'ak maibé rekursu limite hela atu responde ba dezafiu so ita Timoroan sira mak bela halo di'ak, no nia aat hirak ne'e.karik so ita Timoroan mak halo aat...”. Orijen harii Kapasidade rekursu umanu liga mós ho instituisaun no teoria kona-ba kontratu sosiál Joao
koñesimentu lei ne'ebé menus, liuliu iha área sira Lock nian, bele kompriende iha kontestu ne'e,
enkuadramentu legál nian. Enkuantu integridade katak hakarak fatin no rai ida ne'ebe ita moris bele ema nian sei problemátiku hela mós. Motivasaun nafatin di'ak ba jerasaun tuir mai. Harii ba servisu ne'ebé menus, prestasaun servisu ne'ebé instituisaun idakredivel la'ós de'it garantia sei dook hela, no maluk sira ne'ebé mak hetan liberdade no justisa maibé mós asegura
sustentabilidade sivilizasaun iha kontestu rai projetu halo asal jadi, no halo relatóriu falsu. ididak nian iha futuru. ## Risku liután mak aplikasaun lei (law enforcement)
fraku hela, ezemplu kazu krime balun ne'ebé la'o
neineik liu, enkuadramentu legál balun ne'ebé
seidauk iha fatin, limitasaun rekursu, hanaruk lista
mean ba integridade instituisaun nian iha Timor-
Leste.
Ba Futuru? Kaer Metin Prinsípiu Responsabilidade
Ha'u hakerek tiha ona iha Buletin CAC iha edisaun sira liubá (Alex Gusmao: 2013), ne'ebé “ezije” ajenda ida klaru no hanoin hanesan ba esforsu kombate korrupsaun nian. Korrupsaun ne'e la'ós krime baibain, maibé krime estra-ordináriu. Tan ne'e ita presiza estratéjia estra-ordináriu maibé ho asaun sira konkretu ba kombate korrupsaun. Ha'u hanoin pasu konkretu balun ne'ebé ita tenke halo mak haforsa Integridade institusionál nian. Ida ne'e presiza komitmentu no konsisténsia husi lideransa sira iha ninia implementasaun.
Bainhira integridade instituisaun fraku, sai adubu di'ak ba korrupsaun no “lalehan” ba korruptor sira. Ha'u hanoin ita presiza hamutuk ho preokupasaun Prof. Hans Jonas, (matenek na'in ida iha área filozofia) ne'ebé relasiona ho moris ema ohin loron ne'ebé uza rekursu sira la tuir dalan. Tuir Jonas, see ita kontinua moris hanesan ne'e, ita sei husik dezastre boot ba iha mundu ne'e, no sei halakon ezisténsia ema nian iha mundu (Magnis Suseno 2010). Tan ne'e mak Jonas sujere atu kria étika foun ida iha sosiedade ohin loron. Jonas nia proposta iha étika foun ne'e mak obrigasaun ema hotu atu responsabiliza integridade kondisaun moris ema nian iha futuru. Fundamentu étika foun ne'e tuir Jonas mak moris iha mundu ne'e iha nia valór ba iha ninia-an rasik, tan ne'e ezije
Integridade Institusionál -- husi Pag ====>3
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...4 >>>
3REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 4REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
ed.doc
Luta hasoru
KORRUPSAUNTengke sai ajenda
nasionál ida hamutukho vizaun ida klaru
no asaun sira konkretu
Luta hasoru
Tengke sai ajenda nasionál ida hamutuk
ho vizaun ida klaru no asaun sira konkretu
KORRUPSAUN
Res.doc
Atu garante liberdade loos no justisa ba ema hotu, hamenus oportunidade ba korrupsaun, inklui
presiza instituisaun ida ne'ebé iha integridade dezenvolve sistema interna ne'ebé mak klaru no
di'ak. Integridade Instituisaun refere ba iha norma aplika ba ema hotu. Enforcement, refere ba iha
no hahalok di'ak sira ne'ebe institusionalizadu aplikasaun lei ne'ebé ema hotu. Lei ne'e tenke aas
hodi kes i /kontrola hahalok no forma liu ema hotu. Tan ne'e mak tenke aplika zero
(membentuk) integridade ema idaidak nian atu toleránsia ba hahalok ka atitude korruptu husi ema
asegura konsistensia ka funsionáriu públiku
i h a a s a u n n o ne'ebé la'o sai husi dalan
prinsipiu (Eduard & le'i nian. Edukasaun iha
M i n k a , 2 0 1 1 ) . dimensaun luan tantu ba
Bainhira ema ida iha iha hasa'e kapasidade,
instituisaun ninia maibé mós promove
a t t i t ude l ad i ' ak , integridade tantu iha
instituisaun mós la setór públiku no privadu,
funsiona ho di'ak, no liuliu envolve mudansa
i k u s m a i h a l o a t i tude no haburas
instituisaun ne'e sei konxiénsia ema hirak
l a k o n n i n i a ne'ebé hala'o funsaun
integridade. públiku atu sira firme iha
Formula saida mak ita uza atu sukat asaun no prinsipiu.
instituisaun ida iha integridade ka lae? Loos duni
iha formula barak, ha'u hakarak atu aprezenta de'it Integridade Institusionál iha Timor-Leste
formula balun ne'ebé publika iha manuál USAID Agora mai haree ba ita-nia instituisaun sira ne'ebé
(2005), ne'ebé mak prepara husi universidade ita harii, la ho hanoin ida atu hatún instituisaun
Maryland. Formula ne'e sira habadak ba liafuan hirak ne'ebé ita rasik mak harii, maibé ita presiza
TAPEE: Transparency ( t ranspariensia) haree ho neon krítiku hodi husu nafatin ba ita-nia
Accountability (responsabilidade), Prevention an, oinsá kona-ba transparénsia instituisaun sira
(prevensaun), Enforcement (aplikasaun lei no iha Timor-Leste? Oinsá kona-ba accountability
ordem), no Education (edukasaun). (responsabilidade) funsionáriu sira ne'ebé
Terminolojia hirak ne'e kuaze familiár hanesan atan públiku nian hala'o sira nia
ona mós ho ita, ha'u hakarak atu habadak de'it tuir knaar?Oinsá mak instituisaun ida-idak asegura
intensaun jerál husi liafuan hirak ne'e, maski ha'u hamenus oportunidade ba hahalok mal-
konxiente katak ema hatene hotu liafuan hirak utilizasaun rekursu estadu. Oinsá kona-ba ne'e. Transparénsia sai sasukat importante ida iha aplikasaun lei ba funsionáriu sira ka sidadaun sira
integridade instituisaun ida, ne'ebé refere ba iha ne'e mak la halo sira-nia obrigasaun ho di'ak?
ema hirak ne'ebé mak haknaar-an iha funsaun Oinsá ita ita bele hatene katak, funsionáriu sira ka
públiku nian ho sira-nia desizaun hotu tenke sidadaun sira seluk ninia kompriensaun kona-ba
nakloke ba parte hotu ne'ebé relevante. Enkuantu konsekuénsia sira korrupsaun nian no seluk tan?
accountability, refere ba mekanizmu sira mak iha Ita bele husu barak liután relasiona ho integridade
tenke asegura funsionamentu instituisaun sira institusionál nian no resposta sei depende ba see
estadu nian no asegura hahalok/kinerja servisu mak hatan. Inspetór sira iha soru-mutu ida ne'ebé
ema hirak ne'ebé servisu iha instituisaun públiku organiza husi IGE no CAC iha iha loron 3
nafatin tuir lei sira haruka. Implementasaun Setembru 2013 iha Dili, sira hato'o preokupasaun
accountabilidade ne'e liuhusi sistema monitorin lubuk ida. Ha'u lakohi atu tama ba lista naruk
no kontrola interna no mós monitorin husi esterna ne'ebé sira hato'o iha soru-mutu ne'e, maibé ha'u
nian, ho nune'e bele haforsa instituisaun sira hakarak sita pontu importante balun de'it ne'ebé
públiku nian no ofisial sira atu responde ema hirak mak sai sira-nia preokupasaun. Kestaun boot ida
ne'ebé hili sira no parte sira seluk ne'ebé mak hola mak intervensaun polítika ne'ebé domina liu iha
parte iha nasaun ne'e. desizaun balun. Ida ne'e posibilidade boot ba
Prevensaun sai formula ne'ebé fundamentál tebes haluan fatin ba konflitu interese nian no hakloot
ba asegura ema ida monu ba tentasaun. Tan fatin ba partisipasaun ema barak nian iha desizaun
prevensaun tau atensaun boot ba iha estrutura balun ne'ebé afeta ba futuru ema barak nian.
instituisaun ka organizasaun ne'ebé hakloot no
Kontinua ba pag...4 >>>
Integridade Institusionál -- husi Pag ====>2
Risku seluk mak sistema balun interna nian menus obrigasaun atu asegura ninia ezisténsia ne'e. Obrigasaun ne'e kesi ema ne'e rasik tanba nia mak ka balun la iha duni, no aumenta tan kontrolu kriasaun ne'ebé iha abilidade konxiente kona-ba ne'ebé fraku halo instituisaun ne'e la iha liu kbiit ninia reflesaun tomak ba iha valór moris ne'e nian bainhira hasoru hahalok funsionáriu balun ne'ebé (Magnis 2010).
nia konxiénsia dodook ona. Rekursu umanu sai Ha'u lakohi atu dada naruk tan ita ba iha hanoin kestaun boot ida tan iha diskusaun ne'e, liuliu filozofia nian, maibé ha'u hakarak atu lori ita atu relasiona ho kapasidade ne'ebé liga ho servisu haree relevánsia hanoin Jonas nian mai iha ita-nia
nian. Limitasaun kapasidade ne'e kuaze iha kontestu. Jonas nia preokupasaun fó hanoin fali instituisaun hotu. Entretantu servisu barak, ha'u ba homilia Amu Bispu Dioseze Baucau nian servisu balun todan, no balun presiza kakutak iha loron 15 Setembru 2013 iha Ossoala, Vemasse. oituan atu halo, instituisaun balun foun hela, Amu Bispu hato'o ba sarani sira iha fatin ne'ebá
dehan: ”... Timor ne'e ita-nian, Timor ne'e sai di'ak maibé rekursu limite hela atu responde ba dezafiu so ita Timoroan sira mak bela halo di'ak, no nia aat hirak ne'e.karik so ita Timoroan mak halo aat...”. Orijen harii Kapasidade rekursu umanu liga mós ho instituisaun no teoria kona-ba kontratu sosiál Joao
koñesimentu lei ne'ebé menus, liuliu iha área sira Lock nian, bele kompriende iha kontestu ne'e,
enkuadramentu legál nian. Enkuantu integridade katak hakarak fatin no rai ida ne'ebe ita moris bele ema nian sei problemátiku hela mós. Motivasaun nafatin di'ak ba jerasaun tuir mai. Harii ba servisu ne'ebé menus, prestasaun servisu ne'ebé instituisaun idakredivel la'ós de'it garantia sei dook hela, no maluk sira ne'ebé mak hetan liberdade no justisa maibé mós asegura
sustentabilidade sivilizasaun iha kontestu rai projetu halo asal jadi, no halo relatóriu falsu. ididak nian iha futuru. ## Risku liután mak aplikasaun lei (law enforcement)
fraku hela, ezemplu kazu krime balun ne'ebé la'o
neineik liu, enkuadramentu legál balun ne'ebé
seidauk iha fatin, limitasaun rekursu, hanaruk lista
mean ba integridade instituisaun nian iha Timor-
Leste.
Ba Futuru? Kaer Metin Prinsípiu Responsabilidade
Ha'u hakerek tiha ona iha Buletin CAC iha edisaun sira liubá (Alex Gusmao: 2013), ne'ebé “ezije” ajenda ida klaru no hanoin hanesan ba esforsu kombate korrupsaun nian. Korrupsaun ne'e la'ós krime baibain, maibé krime estra-ordináriu. Tan ne'e ita presiza estratéjia estra-ordináriu maibé ho asaun sira konkretu ba kombate korrupsaun. Ha'u hanoin pasu konkretu balun ne'ebé ita tenke halo mak haforsa Integridade institusionál nian. Ida ne'e presiza komitmentu no konsisténsia husi lideransa sira iha ninia implementasaun.
Bainhira integridade instituisaun fraku, sai adubu di'ak ba korrupsaun no “lalehan” ba korruptor sira. Ha'u hanoin ita presiza hamutuk ho preokupasaun Prof. Hans Jonas, (matenek na'in ida iha área filozofia) ne'ebé relasiona ho moris ema ohin loron ne'ebé uza rekursu sira la tuir dalan. Tuir Jonas, see ita kontinua moris hanesan ne'e, ita sei husik dezastre boot ba iha mundu ne'e, no sei halakon ezisténsia ema nian iha mundu (Magnis Suseno 2010). Tan ne'e mak Jonas sujere atu kria étika foun ida iha sosiedade ohin loron. Jonas nia proposta iha étika foun ne'e mak obrigasaun ema hotu atu responsabiliza integridade kondisaun moris ema nian iha futuru. Fundamentu étika foun ne'e tuir Jonas mak moris iha mundu ne'e iha nia valór ba iha ninia-an rasik, tan ne'e ezije
Integridade Institusionál -- husi Pag ====>3
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...4 >>>
3REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 4REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
ed.doc
Luta hasoru
KORRUPSAUNTengke sai ajenda
nasionál ida hamutukho vizaun ida klaru
no asaun sira konkretu
Luta hasoru
Tengke sai ajenda nasionál ida hamutuk
ho vizaun ida klaru no asaun sira konkretu
KORRUPSAUN
Res.doc
“Eskuta” Telefone Ajénsia Anti-
Korrupsaun Iha Nasaun Singapore, Indonesia no Timor Leste; Perspektiva Komparasaun
Kompetensia(Euclides Vidal Madeira, CAC)
maka halo husi suspeitu ida ho suspeitu seluk, ou
husi suspeitu ba nia maluk servisu, suspeitu ho nia
maluk ne'ebé hamutuk iha partidu ida ka suspeitu
ho ema ne'ebé maka iha pozisaun (pejabat) balun
hodi foti desijaun ne'ebé benefisia ba suspeitu.
Objetivu rona no halo gravasaun ne'e
maka atu fasilita KPK hodi inísia prosesu
investigasaun ida, ka hodi sai hanesan evidensia
ne'ebé maka bele uja hanesan prova iha tribunál
suspeitu bainhira iha julgametu. Alende rekursu
seluk ne'ebé maka KPK iha, rona no halo
gravasaun “penyadapan” ne'e hanesan fatór alo gravasaun ka determinante liu ba KPK hodi deskobre krime “penyadapan” iha korrupsaun sira ne'ebé akontese nia ajente.Hlian Indonesia, ou
Tuir lei KPK No 30/2001, artigo (12) “tapping” iha lian Ingles, nomeru (1)hateten katak, iha prosesu dilijénsia no maka rona no halo gravasaun investigasaun (penyelidikan dan penyidikan) no ba konversasaun hosi numeru akuzasaun , KPK bele rona no halo gravasaun. Iha telefone ema ne'ebé mak artigu ne'e rasik la sita katak bainhira rona no halo suspeitu ka iha indikasaun gravasaun, KPK presiza mandadu husi tribunál, komete, ka preparaan atu komete, atu ka komete ne'e singnifika katak, KPK iha poder direitamente aktu korrupsaun ruma. Kompeténsia halo (absoluta) atu rona no halo gravasaun. gravasaun ne'e halo husi ajénsia
anti korrupsaun (mesmo iha Oinsa iha ita nia rain Timor tan ajénsia seluk hanesan hare kona-ba kestaun ne'e?Polísia no Ministériu Públiku Iha tinan 2009, Estadu Timor- ne'ebé maka iha poder halo Leste liu husi Parlamentu gravasaun).Nasionál, hamosu Lei No Iha CPIB (Corrupt / 2 0 0 9 , k o n a - b a P rac t i c e Inves t i ga t i on estabelesementu Komisaun B u r e a u - A j é n s i a A n t i Anti-Korrupsaun. Iha artigu 5 Korrupsaun Singapora nian), husi Lei ne'e, koalia kona-ba poder atu halo gravasaun ne'e
Komisaun ninia kompeténsia. automatikamente no la presija Iha matéria investigasaun kriminál, hetan mandado husi Tribunál. Maibe bainhira
Komisaun iha knar ne'ebé lei fó ba Orgaun Polisia gravasaun remata, CPIB iha obrigasaun atu halo Kriminál maka hanesan; iha numeru (K) artigo justifikasaun fundamentu ba tribunál kona-ba ne'e (5) hateten katak “Rona no halo gravasaun ba tamba saida halo gravasaun, no tenke entrega ema koalia ka komunika malu liu hosi telefone, ho rezultadu gravasaun ba tribunál hodi hetan autorizasaun judisiàl” (sita mós iha artigu 177 apresiasaun no validasaun husi tribunál, katak kódigo prosesu penal). Signifika katak bainhira asaun ne'ebé sira halo Legal (Tuir Prevention of iha nessesidade atu rona no halo gravasaun, Corruption Act- lei Anti korrupsaun singapora Komisaun tengki hetan mandadu husi tribunál, nian). Kualker gravasaun ne'ebé maka CPIB halo kuandu Komisaun rona no halo gravasaun la hó bazeia ba artigu 165 PCA , katak gravasaun bele autorizasaun husi tribunál, mak komisaun bele halo deit iha ambito krime korrupsaun. Singnifika hetan responsabilidade kriminál, tanbá prejudika katak bainhira CPIB halo gravasaun ba krime ema nia privasidade ne'ebé mak iha parte seluk ne'ebe laos ambitu korrupsaun, CPIB bele hetan garante mós tuir Lei.responsabilidade kriminál. CPIB iha direíto hodi Ema balun fó sira nia hanoin katak artigu ne'e uja meius hotu (inklui halo gravasaun) hodi hanesan barreira ida ba Komisaun atu halo sira nia detekta, investiga no prevene aktu korrupsaun. Iha knaar ho efetivu. Razaun sai hanesan barreira, ita nia nasaun viziñu Indonesia, dala barak ita tanba krime korupsaun agora konsidera hanesan asisti iha televizaun ka media seluk Indonesia krime extraordináriu,no ema ne'ebé maka komete nian, oinsa Komisi Pemberantasan Korupsi
(KPK) rona no halo gravasaun ba konversasaun
n e ' e b é Kontinua ba pag...6 >>>
ANÁLIZEFATINiha krime ne'e uja meus ka estratéjia konversasaun entre pesoal ida ho pesoal seluk.
teknologia ida ne'ebé maka avansadu, no hakotu Esperiensia hatudu katak, maioria ajénsia anti
sira nia asaun iha tempu ne'ebé maka badak korrupsaun sira (hanesan Indonesia, Singapore
(lalais), tanba ne'e Komisaun mós presiza meus no Hongkong no seluk tan) deskobre krime
asaun ne'ebé maka extraordináriu atu detekta korupsaun maka liu husi “penyadapan” tamba,
krime ne'e. meius ne'e lalais liu para atu detekta krime
Bainhira Komisaun husu mandadu ba tribunál, korrupsaun, kompara ho meius seluk.
Komisaun tenki husu liu husi Ministériu Públiku Iha diskusaun barak ne'ebé maka ita asisti iha
(tamba Komisaun hala'o prosesu investigasaun ho Televizaun (liu-liu iha Indonesia), hateten katak
despasu husi Ministériu Públiku), tribunál rasik “Penyadapan” hanesan “jantung” (fuan) ba
mós iha ninia prosidementu administrativu (dala KPK nia susesu hodi deskobre autór krime
ruma lori tempu oituan) atu hatun mandadu ida. korrupsaun durante ne'e. Tamba, ida ne'e maka
Iha assuntu deskobre krime koruppsaun, presiza kompetensia atu halo “penyadapan” ba ajénsia
asaun ne'ebé maka lalais husi ajénsia anti anti korrupsaun tengki absoluta, bainhira nia
korupsaun sira, tanba suspeitu sira halo sira nia objetivu atu detekta krime korrupsaun ida.
asaun iha temp ne'ebe maka badak no uja modus Hakerek nain hatene katak, intrepretasaun ba
(meus) ne'ebé maka dala ruma susar oituan atu artigu ne'e bele falla, tanba ida ne'e maka nakloke
deteta husi ajénsia sira. nafatin para atu simu koreksaun, sugestaun no
seluk tan husi kolega sira hodi hadia.
Oinsa artigo ida ne'e ninia implementasaun iha
CAC?
Iha inísiu, hakerek nain dehan katak, objetivu rona
no halo gravasaun ba ema koalia, iha rua maka;
objetivu primeiru sai hanesan fontes (sumber)
informasaun para Komisaun hahu ou inísia
prosesu investigasaun ida, tanba husi gravasaun
ne'e hatudu ona dalan ba Komisaun katak krime
korupsaun ida atu akontese ou akontese ona, no
objetivu segundu maka atu uja hanesan evidénsia
ba prosesu julgamentu iha tribunál.
Tuir hakerek nain nia interpretasaun katak, alinea
(k) iha artigu 5 (lei no 8/2009), CAC bele rona no
halo gravasaun ba ema (ne'ebe indika atu ka
komete ona krime korupsaun) la hó autorizasaun
tribunál, bainhira asaun ne'e halo atu detekta no
inísia prosesu dilijénsia ida (hanesan mata dalan
ka “penunjuk”), tanba rona no halo gravasaun
ne'e atu fasilita Komisaun iha prosesu dilijénsia
(Penyidikan).
Tanba asaun dilijénsia nia objetivu maka atu
deskobre krime ida akontese ka lae, tuir definisaun
iha Kódigo Penál, no hodi termina/deskobre se ma
sai autor ba krime ne'e. Maibe, bainhira
gravasaun ne'e uja hodi fasilita prosesu
investigasaun no sai hanesan evidénsia iha
tribunál, komisaun tenki hetan mandatu husi
tribunál, Tamba evidénsia ida ne'ebé atu vale
hanesan meus de prova, tengki hetan ho meius
ne'ebé maka legál tuir artigu 177 (1) Kódigo
Prosesu Penál haruka.
Fontes informasaun kona-ba krime korupsaun
ne'ebe lalais liu maka rona no halo gravaaun husi
ka uja
“Eskuta” Telefone Ajénsia Anti-Korrupsaun-- husi Pag ===>5
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...6 >>>
5REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 6REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
tap.doc
“Eskuta” Telefone Ajénsia Anti-
Korrupsaun Iha Nasaun Singapore, Indonesia no Timor Leste; Perspektiva Komparasaun
Kompetensia(Euclides Vidal Madeira, CAC)
maka halo husi suspeitu ida ho suspeitu seluk, ou
husi suspeitu ba nia maluk servisu, suspeitu ho nia
maluk ne'ebé hamutuk iha partidu ida ka suspeitu
ho ema ne'ebé maka iha pozisaun (pejabat) balun
hodi foti desijaun ne'ebé benefisia ba suspeitu.
Objetivu rona no halo gravasaun ne'e
maka atu fasilita KPK hodi inísia prosesu
investigasaun ida, ka hodi sai hanesan evidensia
ne'ebé maka bele uja hanesan prova iha tribunál
suspeitu bainhira iha julgametu. Alende rekursu
seluk ne'ebé maka KPK iha, rona no halo
gravasaun “penyadapan” ne'e hanesan fatór alo gravasaun ka determinante liu ba KPK hodi deskobre krime “penyadapan” iha korrupsaun sira ne'ebé akontese nia ajente.Hlian Indonesia, ou
Tuir lei KPK No 30/2001, artigo (12) “tapping” iha lian Ingles, nomeru (1)hateten katak, iha prosesu dilijénsia no maka rona no halo gravasaun investigasaun (penyelidikan dan penyidikan) no ba konversasaun hosi numeru akuzasaun , KPK bele rona no halo gravasaun. Iha telefone ema ne'ebé mak artigu ne'e rasik la sita katak bainhira rona no halo suspeitu ka iha indikasaun gravasaun, KPK presiza mandadu husi tribunál, komete, ka preparaan atu komete, atu ka komete ne'e singnifika katak, KPK iha poder direitamente aktu korrupsaun ruma. Kompeténsia halo (absoluta) atu rona no halo gravasaun. gravasaun ne'e halo husi ajénsia
anti korrupsaun (mesmo iha Oinsa iha ita nia rain Timor tan ajénsia seluk hanesan hare kona-ba kestaun ne'e?Polísia no Ministériu Públiku Iha tinan 2009, Estadu Timor- ne'ebé maka iha poder halo Leste liu husi Parlamentu gravasaun).Nasionál, hamosu Lei No Iha CPIB (Corrupt / 2 0 0 9 , k o n a - b a P rac t i c e Inves t i ga t i on estabelesementu Komisaun B u r e a u - A j é n s i a A n t i Anti-Korrupsaun. Iha artigu 5 Korrupsaun Singapora nian), husi Lei ne'e, koalia kona-ba poder atu halo gravasaun ne'e
Komisaun ninia kompeténsia. automatikamente no la presija Iha matéria investigasaun kriminál, hetan mandado husi Tribunál. Maibe bainhira
Komisaun iha knar ne'ebé lei fó ba Orgaun Polisia gravasaun remata, CPIB iha obrigasaun atu halo Kriminál maka hanesan; iha numeru (K) artigo justifikasaun fundamentu ba tribunál kona-ba ne'e (5) hateten katak “Rona no halo gravasaun ba tamba saida halo gravasaun, no tenke entrega ema koalia ka komunika malu liu hosi telefone, ho rezultadu gravasaun ba tribunál hodi hetan autorizasaun judisiàl” (sita mós iha artigu 177 apresiasaun no validasaun husi tribunál, katak kódigo prosesu penal). Signifika katak bainhira asaun ne'ebé sira halo Legal (Tuir Prevention of iha nessesidade atu rona no halo gravasaun, Corruption Act- lei Anti korrupsaun singapora Komisaun tengki hetan mandadu husi tribunál, nian). Kualker gravasaun ne'ebé maka CPIB halo kuandu Komisaun rona no halo gravasaun la hó bazeia ba artigu 165 PCA , katak gravasaun bele autorizasaun husi tribunál, mak komisaun bele halo deit iha ambito krime korrupsaun. Singnifika hetan responsabilidade kriminál, tanbá prejudika katak bainhira CPIB halo gravasaun ba krime ema nia privasidade ne'ebé mak iha parte seluk ne'ebe laos ambitu korrupsaun, CPIB bele hetan garante mós tuir Lei.responsabilidade kriminál. CPIB iha direíto hodi Ema balun fó sira nia hanoin katak artigu ne'e uja meius hotu (inklui halo gravasaun) hodi hanesan barreira ida ba Komisaun atu halo sira nia detekta, investiga no prevene aktu korrupsaun. Iha knaar ho efetivu. Razaun sai hanesan barreira, ita nia nasaun viziñu Indonesia, dala barak ita tanba krime korupsaun agora konsidera hanesan asisti iha televizaun ka media seluk Indonesia krime extraordináriu,no ema ne'ebé maka komete nian, oinsa Komisi Pemberantasan Korupsi
(KPK) rona no halo gravasaun ba konversasaun
n e ' e b é Kontinua ba pag...6 >>>
ANÁLIZEFATINiha krime ne'e uja meus ka estratéjia konversasaun entre pesoal ida ho pesoal seluk.
teknologia ida ne'ebé maka avansadu, no hakotu Esperiensia hatudu katak, maioria ajénsia anti
sira nia asaun iha tempu ne'ebé maka badak korrupsaun sira (hanesan Indonesia, Singapore
(lalais), tanba ne'e Komisaun mós presiza meus no Hongkong no seluk tan) deskobre krime
asaun ne'ebé maka extraordináriu atu detekta korupsaun maka liu husi “penyadapan” tamba,
krime ne'e. meius ne'e lalais liu para atu detekta krime
Bainhira Komisaun husu mandadu ba tribunál, korrupsaun, kompara ho meius seluk.
Komisaun tenki husu liu husi Ministériu Públiku Iha diskusaun barak ne'ebé maka ita asisti iha
(tamba Komisaun hala'o prosesu investigasaun ho Televizaun (liu-liu iha Indonesia), hateten katak
despasu husi Ministériu Públiku), tribunál rasik “Penyadapan” hanesan “jantung” (fuan) ba
mós iha ninia prosidementu administrativu (dala KPK nia susesu hodi deskobre autór krime
ruma lori tempu oituan) atu hatun mandadu ida. korrupsaun durante ne'e. Tamba, ida ne'e maka
Iha assuntu deskobre krime koruppsaun, presiza kompetensia atu halo “penyadapan” ba ajénsia
asaun ne'ebé maka lalais husi ajénsia anti anti korrupsaun tengki absoluta, bainhira nia
korupsaun sira, tanba suspeitu sira halo sira nia objetivu atu detekta krime korrupsaun ida.
asaun iha temp ne'ebe maka badak no uja modus Hakerek nain hatene katak, intrepretasaun ba
(meus) ne'ebé maka dala ruma susar oituan atu artigu ne'e bele falla, tanba ida ne'e maka nakloke
deteta husi ajénsia sira. nafatin para atu simu koreksaun, sugestaun no
seluk tan husi kolega sira hodi hadia.
Oinsa artigo ida ne'e ninia implementasaun iha
CAC?
Iha inísiu, hakerek nain dehan katak, objetivu rona
no halo gravasaun ba ema koalia, iha rua maka;
objetivu primeiru sai hanesan fontes (sumber)
informasaun para Komisaun hahu ou inísia
prosesu investigasaun ida, tanba husi gravasaun
ne'e hatudu ona dalan ba Komisaun katak krime
korupsaun ida atu akontese ou akontese ona, no
objetivu segundu maka atu uja hanesan evidénsia
ba prosesu julgamentu iha tribunál.
Tuir hakerek nain nia interpretasaun katak, alinea
(k) iha artigu 5 (lei no 8/2009), CAC bele rona no
halo gravasaun ba ema (ne'ebe indika atu ka
komete ona krime korupsaun) la hó autorizasaun
tribunál, bainhira asaun ne'e halo atu detekta no
inísia prosesu dilijénsia ida (hanesan mata dalan
ka “penunjuk”), tanba rona no halo gravasaun
ne'e atu fasilita Komisaun iha prosesu dilijénsia
(Penyidikan).
Tanba asaun dilijénsia nia objetivu maka atu
deskobre krime ida akontese ka lae, tuir definisaun
iha Kódigo Penál, no hodi termina/deskobre se ma
sai autor ba krime ne'e. Maibe, bainhira
gravasaun ne'e uja hodi fasilita prosesu
investigasaun no sai hanesan evidénsia iha
tribunál, komisaun tenki hetan mandatu husi
tribunál, Tamba evidénsia ida ne'ebé atu vale
hanesan meus de prova, tengki hetan ho meius
ne'ebé maka legál tuir artigu 177 (1) Kódigo
Prosesu Penál haruka.
Fontes informasaun kona-ba krime korupsaun
ne'ebe lalais liu maka rona no halo gravaaun husi
ka uja
“Eskuta” Telefone Ajénsia Anti-Korrupsaun-- husi Pag ===>5
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...6 >>>
5REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 6REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
tap.doc
CAC ho Setór Privadu Tenki
Servisu Hamutuk hodi
Prevene Korrupsaun
hamutuk ita prevene korrupsaun iha ita nia rain”. hateten Komisáriu Adjuntu Manuel Bucar.
Komisáriu Adjuntu CAC reforsa liutan katak, setór privadu senti dilemátiku atu servisu hamutuk no kontribui ba papel prevene korupsaun nian. Se sira komesa rejeita ka lakohi halo subornu, kuandu, sira hetan projetu, em-termus legal sira obedese no hakruk ba prosedimentu aprovizionamentu nian ne'ebé regula iha nasaun i l i—Fulan-Agustu 2013, Timor Leste, tanba ne'e wainhira empreza ida mak DKomisaun Anti-Korrupsaun konkretiza ona mínimu rekezitus balun (CAC) ho Cámara Comérçio Indústria aprovizionamentu nian, mak sei halo projetu ho Timor-Leste (CCI-TL), halao sorumutu kualidade, maibé kuandu kompañia ida mak kona-ba Prevene korrupsaun ho sentidu atu manan projetu liu husi dalan subornu, mak ita la m e l l o r a a m b i e n t e e m p r e z a r i a l bele garante katak, projetu ne'e sei hetan nian.Sorumutu ne'e loke husi Sekretária Estadu ba kualidade.Apoiu no Promosaun Setór Privadu, Veneranda
Lemos ho Komisáriu CAC, Adérito de Jesus Sorumutu ne'e, orador nain rua mai hosi Soares, Tersa (30/8) iha salaun Apuramentu estrutura CCI-TL nian, mak Vise-Prezidente Nasionál Comissão Nacionál de Eleições (CNE) Alberto de Araújo no Oscar Lima, maibé maioria Dili, membru CCI-TL barak la marka prezensa ho
razaun katak, okupadu ho servisu projetu iha Komisáriu Adjuntu CAC, Manuel distritu no seluk tan, hateten Komisáriu Adjuntu Coutinho C. Bucar Corte-Real ba asuntu CAC, Manuel Bucar.(*)Prevensaun ne'ebé mak lidera sorumutu ne'e hateten, CAC hakarak rona husi setór privadu, liu-liu CCI-TL h a n e s a n p a r s e i r u dezenvolvimentu governu ninian, tanba korrupsaun ou subornu dala barak liu mos iha ligasaun ho setór públiku.
T u i r M a n u e l Bucar, sorumutu ida ne'e importante tebes, liu-liu CAC atu sensabiliza parte impor t an t e kona -ba “Prevensaun”, koalia mós subornu ne'ebé mak prejudika tebes kualidade projetu estadu nian, tanba osan barak ne'ebé mak utiliza ba projetu estadu, ninian persentazen balun halai tiha ba fatin seluk alias subornu.
“Tuir CAC nia observasaun ba projetu fíziku estadu nian barak i h a d i s t r i t u l a h o kualidade, tanba nominál osan ne'ebé atu gasta ba projetu ne'e, balun halai tiha ba fatin seluk subornu hodi prejudika maka'as liu ba kualidade projetu s i r a k , n u n e ' e , i h a oportunidade ne'e, ami hakarak koalia ho CCI-TL atu
cac.doc
Kontinua ba pag...8 >>> Kontinua ba pag...9 >>>
***
Dizeminasaun Leis no Papel CAC Importante ba Fúnsionáriu Gabinete Priméiru-Ministru
Delegasaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) Partisipa
Enkontru UNCAC iha Vienna- Austria
i h a k o r r u p s a u n , maibé atu esplika kona-ba tipu-tipu korrupsaun ne'ebé bele mosu iha servisu ka ha l ao kna ' a r funsionáriu públiku nian lor-loron nomos ba iha setór privadu siraAleimde ne'e mós, A d j u n t u B u c a r enkoraja funsionáriu públiku atu halao servisu ho legalidade, nomos partisipa hodi r e f o r s a p r o s e s u dizeminasaun estadu
direitu demokrátiku. Relasiona ho tema workshop katak, dizeminasaun leis no papel CAC, CFP, no PDHJ ba funsionáriu públiku hodi hatene dever no direitu hodi promove boa governasaun.ili -- Fulan Agustu 2013, Komisaun Sosializasaun papel instituisaun CAC, PDHJ, ho DAnti-Korrupsaun (CAC), hamutuk ho KFP, durante loron tolu ne'e, partisipa diretamente Komisaun Funsaun Públika (KFP) no Provedoria husi Ministru Estadu no Presidensia Konsellu Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), halo Minístrus, Hermenegildo Pereira, Diretór-Jerál dizeminasaun papel instituisaun ida-idak nian ba GPM José Asa, Komisáriu CFP Alexandre Corte funsionáriu tomak Gabinete Primeiru Minístru Real, no Adjuntu PDHJ Rui Pereira dos Santos.(*)(GPM), Gabinete Vise Primeiru Minístru,
Ministériu Estadu no Prezidensia Konsellu Ministru nian, ho objetivu atu fortifika servisu funsionáriu sira nian hodi hadook hosi mal-administrasaun, promove boa governasaun no prevene ba hahalok aat korrupsaun, dizeminasaun ne'e bazeia ba konvite DG GPM nian haruka ba CAC, Tersa-Feira, 27 fulan-Agustu liu ba, iha
ha loron 25 Maiu, 2013, Delegasaun CAC sala enkontru Konsellu Minístru, Palásiu Ine'ebé lidera husi Komisariu Adérito de Governu-Díli.Jesus Soares aranka ba Vienna hodi partisipa iha Komisáriu Adjuntu CAC, Manuel Coutinho enkontru “4th Session Implementation Review C.Bucar Corte-Real ba asuntu Prevensaun nian Group (IRG)” UNCAC. Delegasaun ne'e wainhira iha sesaun abertura sorumutu nian kompostu husi Diretora Investigasaun Sra. Maria hateten katak, CAC mai prezensa iha ne'e hodi da Graça de Vasconcelos , offisial CAC Sr. João C. ajuda funsionáriu públiku GPM nian, atu hasa'e do Rosario no hetan akompaña mós husi kbi'it diak liutan iha prevensaun korrupsaun nian, Embaixador Timor-Leste ba Bruxelas Sr. Nelson nune'e funsiónariu sira bele hatene loloos servisu do Santos. Enkontru UNCAC ne'e sempre hala'o CAC nian, tanba lei CAC iha artigu barak mak kada tinan, ho objetivu hodi avalia prosesu no refere ba iha funsionáriu públiku nia lalaok.progresu implementasaun membrus UNCAC Tuir Manuel Bucar, workshop ida ne'e importante nian. Partisipa iha sorumutu ne'e mak estadu parte tebes, liu-liu CAC atu sensebiliza parte sira ba UNCAC hamutuk 167 nasoens. Molok importante kona-ba “Prevensaun korrupsaun”, no partisipa iha eventu ne'e, Sekretariadu UNCAC hakarak atu funsionáriu públiku bele servisu mós konvida Komisáriu CAC Sr. Adérito de Jesus hamutuk ho CAC no laos sai inimigu CAC nian. Soares atu hola parte hanesan Nune'e CAC mai, laos katak iha ne'e GPM maka
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...8 >>>
7REJEITA KORRUPSAUNTENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 8Kontinua ba pag...9 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUNTENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
cac.doc
cac.doc
CAC ho Setór Privadu Tenki
Servisu Hamutuk hodi
Prevene Korrupsaun
hamutuk ita prevene korrupsaun iha ita nia rain”. hateten Komisáriu Adjuntu Manuel Bucar.
Komisáriu Adjuntu CAC reforsa liutan katak, setór privadu senti dilemátiku atu servisu hamutuk no kontribui ba papel prevene korupsaun nian. Se sira komesa rejeita ka lakohi halo subornu, kuandu, sira hetan projetu, em-termus legal sira obedese no hakruk ba prosedimentu aprovizionamentu nian ne'ebé regula iha nasaun i l i—Fulan-Agustu 2013, Timor Leste, tanba ne'e wainhira empreza ida mak DKomisaun Anti-Korrupsaun konkretiza ona mínimu rekezitus balun (CAC) ho Cámara Comérçio Indústria aprovizionamentu nian, mak sei halo projetu ho Timor-Leste (CCI-TL), halao sorumutu kualidade, maibé kuandu kompañia ida mak kona-ba Prevene korrupsaun ho sentidu atu manan projetu liu husi dalan subornu, mak ita la m e l l o r a a m b i e n t e e m p r e z a r i a l bele garante katak, projetu ne'e sei hetan nian.Sorumutu ne'e loke husi Sekretária Estadu ba kualidade.Apoiu no Promosaun Setór Privadu, Veneranda
Lemos ho Komisáriu CAC, Adérito de Jesus Sorumutu ne'e, orador nain rua mai hosi Soares, Tersa (30/8) iha salaun Apuramentu estrutura CCI-TL nian, mak Vise-Prezidente Nasionál Comissão Nacionál de Eleições (CNE) Alberto de Araújo no Oscar Lima, maibé maioria Dili, membru CCI-TL barak la marka prezensa ho
razaun katak, okupadu ho servisu projetu iha Komisáriu Adjuntu CAC, Manuel distritu no seluk tan, hateten Komisáriu Adjuntu Coutinho C. Bucar Corte-Real ba asuntu CAC, Manuel Bucar.(*)Prevensaun ne'ebé mak lidera sorumutu ne'e hateten, CAC hakarak rona husi setór privadu, liu-liu CCI-TL h a n e s a n p a r s e i r u dezenvolvimentu governu ninian, tanba korrupsaun ou subornu dala barak liu mos iha ligasaun ho setór públiku.
T u i r M a n u e l Bucar, sorumutu ida ne'e importante tebes, liu-liu CAC atu sensabiliza parte impor t an t e kona -ba “Prevensaun”, koalia mós subornu ne'ebé mak prejudika tebes kualidade projetu estadu nian, tanba osan barak ne'ebé mak utiliza ba projetu estadu, ninian persentazen balun halai tiha ba fatin seluk alias subornu.
“Tuir CAC nia observasaun ba projetu fíziku estadu nian barak i h a d i s t r i t u l a h o kualidade, tanba nominál osan ne'ebé atu gasta ba projetu ne'e, balun halai tiha ba fatin seluk subornu hodi prejudika maka'as liu ba kualidade projetu s i r a k , n u n e ' e , i h a oportunidade ne'e, ami hakarak koalia ho CCI-TL atu
cac.doc
Kontinua ba pag...8 >>> Kontinua ba pag...9 >>>
***
Dizeminasaun Leis no Papel CAC Importante ba Fúnsionáriu Gabinete Priméiru-Ministru
Delegasaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) Partisipa
Enkontru UNCAC iha Vienna- Austria
i h a k o r r u p s a u n , maibé atu esplika kona-ba tipu-tipu korrupsaun ne'ebé bele mosu iha servisu ka ha l ao kna ' a r funsionáriu públiku nian lor-loron nomos ba iha setór privadu siraAleimde ne'e mós, A d j u n t u B u c a r enkoraja funsionáriu públiku atu halao servisu ho legalidade, nomos partisipa hodi r e f o r s a p r o s e s u dizeminasaun estadu
direitu demokrátiku. Relasiona ho tema workshop katak, dizeminasaun leis no papel CAC, CFP, no PDHJ ba funsionáriu públiku hodi hatene dever no direitu hodi promove boa governasaun.ili -- Fulan Agustu 2013, Komisaun Sosializasaun papel instituisaun CAC, PDHJ, ho DAnti-Korrupsaun (CAC), hamutuk ho KFP, durante loron tolu ne'e, partisipa diretamente Komisaun Funsaun Públika (KFP) no Provedoria husi Ministru Estadu no Presidensia Konsellu Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), halo Minístrus, Hermenegildo Pereira, Diretór-Jerál dizeminasaun papel instituisaun ida-idak nian ba GPM José Asa, Komisáriu CFP Alexandre Corte funsionáriu tomak Gabinete Primeiru Minístru Real, no Adjuntu PDHJ Rui Pereira dos Santos.(*)(GPM), Gabinete Vise Primeiru Minístru,
Ministériu Estadu no Prezidensia Konsellu Ministru nian, ho objetivu atu fortifika servisu funsionáriu sira nian hodi hadook hosi mal-administrasaun, promove boa governasaun no prevene ba hahalok aat korrupsaun, dizeminasaun ne'e bazeia ba konvite DG GPM nian haruka ba CAC, Tersa-Feira, 27 fulan-Agustu liu ba, iha
ha loron 25 Maiu, 2013, Delegasaun CAC sala enkontru Konsellu Minístru, Palásiu Ine'ebé lidera husi Komisariu Adérito de Governu-Díli.Jesus Soares aranka ba Vienna hodi partisipa iha Komisáriu Adjuntu CAC, Manuel Coutinho enkontru “4th Session Implementation Review C.Bucar Corte-Real ba asuntu Prevensaun nian Group (IRG)” UNCAC. Delegasaun ne'e wainhira iha sesaun abertura sorumutu nian kompostu husi Diretora Investigasaun Sra. Maria hateten katak, CAC mai prezensa iha ne'e hodi da Graça de Vasconcelos , offisial CAC Sr. João C. ajuda funsionáriu públiku GPM nian, atu hasa'e do Rosario no hetan akompaña mós husi kbi'it diak liutan iha prevensaun korrupsaun nian, Embaixador Timor-Leste ba Bruxelas Sr. Nelson nune'e funsiónariu sira bele hatene loloos servisu do Santos. Enkontru UNCAC ne'e sempre hala'o CAC nian, tanba lei CAC iha artigu barak mak kada tinan, ho objetivu hodi avalia prosesu no refere ba iha funsionáriu públiku nia lalaok.progresu implementasaun membrus UNCAC Tuir Manuel Bucar, workshop ida ne'e importante nian. Partisipa iha sorumutu ne'e mak estadu parte tebes, liu-liu CAC atu sensebiliza parte sira ba UNCAC hamutuk 167 nasoens. Molok importante kona-ba “Prevensaun korrupsaun”, no partisipa iha eventu ne'e, Sekretariadu UNCAC hakarak atu funsionáriu públiku bele servisu mós konvida Komisáriu CAC Sr. Adérito de Jesus hamutuk ho CAC no laos sai inimigu CAC nian. Soares atu hola parte hanesan Nune'e CAC mai, laos katak iha ne'e GPM maka
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
Kontinua ba pag...8 >>>
7REJEITA KORRUPSAUNTENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 8Kontinua ba pag...9 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUNTENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
cac.doc
cac.doc
orador ida iha eventu ne'e. Ho
oportunidade ne'emak iha loron
29, fulan- Maiu, Komisáriu CAC
hato'o nia diskursu hamutuk ho
p a n e l i s t a s e l u k h a n e s a n
Komisáriu husi Nasaun Sierra
Leone, Representante husi
USAID no representante husi
Nasaun Rusia nian.
Iha nian palestra, Komisariu
A d é r i t o f o k a k o n a - b a
estabelesimentu no progresu
servisu CAC nian, nune'e mós
compartilla esperiénsia Timor-
Leste wainhira halao prosesu
“self-Assesment”, ne'ebé iha
prosesu ne'e involve entidades
relevantes husi Governu no
Sosiedade sivil hodi fahe
informasaun durante prosesu
implementasaun UNCAC nian
tinan kotuk ba. Aprezentasaun
ne'e hetan apresiasaun bo'ot husi
p a r t i s i p a n t e s s i r a n o m ó s
sekretariadu UNCAC nian.
Iha Momentu hanesan Komisáriu
CAC mós atende enkontru
Trilateral entre Nasaun Timor-
Leste, Liberia no Angola ne'ebé
fasilita husi Sekretaridu UNODC
iha Vienna,Austria. Ho Sorumutu
trilateral ne'e atu diskuti liutan
kona-ba prosesu avaliasaun
implementasaun UNCAC iha
Angola. No tuir prosedimentu
UNCAC nian iha tinan kotuk hahu ho
prosesu avaliasaun ba Angola no sei kontinua
tinan ida ne'e. Nasaun Timor-Leste no Nasaun
Liberia mak sei halo avaliasaun ba Angola.
Sorumutu ne'e diak los tanba konsege estabelese
diak liutan komunikasaun entre nasaun tolu ne'e ili –Fulan-Agustu 2013, Komisaun ho Sekretariadu UNCAC nomós desidi tempu ba DAnti Korrupsaun (CAC) kolabora
prosesu avaliasaun ne'e.hamutuk ho Inspecção Geral do Estado realize
Iha loron ikus ba enkontru UNCAC ne'e, diskusaun ho topiku; “Prevensaun Mal-Komisáriu CAC partisipa mós iha sessaun Utilizasaun ba Rekursu Estadu nian”, ba loron ida aprezentasaun programa UNODC nian ba Ilha hamutuk ho inspector/auditor sira liñas
ministériais nian iha Tersa-feira loron 3 fulan-kiik (Nasaun Kiik) sira, ho assuntu ne'ebé Setembru liu ba, iha Otel Ramelau, Díli. relasiona ho assisténsia tekniku no preparasaun ba
Konferénsia ba membrus estadu partes sira iha Objektivu husi diskusaun ne'e atu elabora fulan-Novembru tinan ne'e, iha Nasaun Panama. ideias hosi inspetór/auditor sira kona-ba risku no
desafiu sirak ne'ebé sira infrenta durante ne'e iha Enkontro “4th session implementation review ida-idak nia instituisaun. Diskusaun ne'e lidera group UNCAC” ne'e hala'o durante loron lima, hosi Komisáriu Adjuntu Bucar (CAC) ho Inspetór husi 27-31,Fulan-Maíu 2013.(*)Françisco de Carvalho (IGE).
CAC no IGE Organiza Diskusaun kona-ba“Prevensaun Mal-
Utilizasaun ba Rekursu Estadu nian”.
cac.doc
***
Bele dehan iha b u a t b a r a k maka la'o la l o l o o s , relasiona ho d e s e m p e ñ u , dedikasaun no in tegr idade. O i n s a h a l o m e d i d a s prevensaun no m e d i d a s r e p r e s i v u , h a n e s a n p r o m o v e k o n t r o l u i n t e r n u n o e s t e r n u , dizeminasaun, formasaun, no h a f o r s a
Komisáriu Adjuntu Bucar iha ninia kooperasaun institusionál relevante.aprezentasaun, hateten katak funsionáriu nudar
Hafoin tama iha sesaun diskusaun grupu, servidor estadu nian iha dever atu hatudu realiza hosi Sekretáriu Exekutivu CAC, integridade, responsabilidade no solidariedade iha Alexandre Faustino Freitas, ba inspector/auditor ida-idak nia kna'ar servisu nian hodi promove hamotuk nain 20 ne'e fahe ba grupu haat, hodi kualidade servisu no minimiza risku mal-identifika kauza, faktus no risku ne'ebé mosu, no utilizasaun rekursu estadu nian, nune'e bele oinsa maka halo medidas prevensaun. Rezultadu promove boa governasaun ida-diak. Ita hot-hotu husi dikusaun ne'e, detekta kauza barak hanesan iha ne'e, hó kna'ar ne'ebé tula mai ita atu halao Jestaun fraku, Abuzu de poder, la iha kontrolu, misaun no objetivu ida deit, prevene mal-kapasidade no rekursu humanus menus, factor utilizasaun no promove kualidade servisu ba bem-moral/attitude, ladun iha atensaun diak ba “risku estar povu nian, kestaun importante mak ita tenki ne'ebe iha” (risk management,) no kauza seluk, konsidera, Adjuntu Bucar friza liutan katak, tamba iha hakarak/niat nomós oportunidade. estadu Timor-Leste sei iha faze edifikasaun Kauza hirak ne'e mak hamosu risku mal institusionál ka estadu nian, ne'ebé persija teb-utilizasaun estadu.(*) tebes fungsionáriu nia kontribuisaun makaas iha
prosesu interíorizasaun lor-loron nian, hodi aplikavel ho prosedimentu legal sirak.
Entretantu Inspetór Jerál Estadu, Françisco de Carvalho mensiona katak IGE iha ninia servisu halo bebeik koordenasaun no
i l i — S e t e m b r u , P a r l a m e n t u koopersaun diak ho CAC, PGR, PDHJ, KFP no DNasionál aprova Orsamentu CAC inspetór/auditor ministeriais sirak. Nia hateten, liu
hamutuk USD 1,755,000.00 ba Komisaun Anti hosi diskusaun ne'e oinsa ita bele identifika no
K o r r u p s a u n ( C A C ) i h a t i n a n f i s k á l prevene mal-utilizasaun rekursu estadu nian iha
2013.Orsamentu refere koloka ba kategoria tolu, administrasaun públika, liu hosi hametin unidade
maka hanesan Salario Vensimentu ho montante kontrolu ne’ebé forte. Kada instituisaun ida-idak
USD 387,000.00, Bens e serviços USD iha nia baze legal rasik, hanesan dekretu-lei ka lei
1,317,000.00 no Kapitál Minor USD USD organiku, nune'e, ida-idak mós iha ninia maneira
50,000.00. Enkuantu alokasaun orsamentu ba iha rasik atu identifika no preve Mal-Utilizasaun
Kapitál Dezenvolvimentu hamutuk USD Rekursus Estadu nian ne'e.
800,000.00. Inspetór Françisco mós esplika liutan katak, husi
Alokasaun orsamentu ne'e hodi responde parte aktividade kontrolu IGE sempre hasoru,
ba prioridade sira CAC nian durante tinan 2013. maka falsifikasaun dokumentu, falsifikasaun
Iha Planu Asaun Anuál (PAA) 2013 CAC nian, iha asinatura, falsifikasaun informasaun. Hanesan
prioridade tolu.Ida mak haforsa kapasidade ne'e, maka hamosu ou existe iregularidades barak,
instituisaun nian, tantu liu husi aumenta rekursu mal administrasaun, mal gestaun, falta
umanu no formasaun espesífiku relasiona ho área responsabilidade, utiliza sala patrimóniu Estadu
korrupsaun nian. nian, no iha área balu existe mos indísius ba krime.
Alokasaun Orsamentu no Ezekusaun orsamentu CAC 2013
CAC no IGE Organiza Diskusaun -- husi Pag ===>9
***REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
9REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 10REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
10REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Enkontru UNCAC iha Vienna- Austria-- husi Pag ===>8
Kontinua ba pag...10 >>> Kontinua ba pag...11 >>>
cac.doc
cac.doc
orador ida iha eventu ne'e. Ho
oportunidade ne'emak iha loron
29, fulan- Maiu, Komisáriu CAC
hato'o nia diskursu hamutuk ho
p a n e l i s t a s e l u k h a n e s a n
Komisáriu husi Nasaun Sierra
Leone, Representante husi
USAID no representante husi
Nasaun Rusia nian.
Iha nian palestra, Komisariu
A d é r i t o f o k a k o n a - b a
estabelesimentu no progresu
servisu CAC nian, nune'e mós
compartilla esperiénsia Timor-
Leste wainhira halao prosesu
“self-Assesment”, ne'ebé iha
prosesu ne'e involve entidades
relevantes husi Governu no
Sosiedade sivil hodi fahe
informasaun durante prosesu
implementasaun UNCAC nian
tinan kotuk ba. Aprezentasaun
ne'e hetan apresiasaun bo'ot husi
p a r t i s i p a n t e s s i r a n o m ó s
sekretariadu UNCAC nian.
Iha Momentu hanesan Komisáriu
CAC mós atende enkontru
Trilateral entre Nasaun Timor-
Leste, Liberia no Angola ne'ebé
fasilita husi Sekretaridu UNODC
iha Vienna,Austria. Ho Sorumutu
trilateral ne'e atu diskuti liutan
kona-ba prosesu avaliasaun
implementasaun UNCAC iha
Angola. No tuir prosedimentu
UNCAC nian iha tinan kotuk hahu ho
prosesu avaliasaun ba Angola no sei kontinua
tinan ida ne'e. Nasaun Timor-Leste no Nasaun
Liberia mak sei halo avaliasaun ba Angola.
Sorumutu ne'e diak los tanba konsege estabelese
diak liutan komunikasaun entre nasaun tolu ne'e ili –Fulan-Agustu 2013, Komisaun ho Sekretariadu UNCAC nomós desidi tempu ba DAnti Korrupsaun (CAC) kolabora
prosesu avaliasaun ne'e.hamutuk ho Inspecção Geral do Estado realize
Iha loron ikus ba enkontru UNCAC ne'e, diskusaun ho topiku; “Prevensaun Mal-Komisáriu CAC partisipa mós iha sessaun Utilizasaun ba Rekursu Estadu nian”, ba loron ida aprezentasaun programa UNODC nian ba Ilha hamutuk ho inspector/auditor sira liñas
ministériais nian iha Tersa-feira loron 3 fulan-kiik (Nasaun Kiik) sira, ho assuntu ne'ebé Setembru liu ba, iha Otel Ramelau, Díli. relasiona ho assisténsia tekniku no preparasaun ba
Konferénsia ba membrus estadu partes sira iha Objektivu husi diskusaun ne'e atu elabora fulan-Novembru tinan ne'e, iha Nasaun Panama. ideias hosi inspetór/auditor sira kona-ba risku no
desafiu sirak ne'ebé sira infrenta durante ne'e iha Enkontro “4th session implementation review ida-idak nia instituisaun. Diskusaun ne'e lidera group UNCAC” ne'e hala'o durante loron lima, hosi Komisáriu Adjuntu Bucar (CAC) ho Inspetór husi 27-31,Fulan-Maíu 2013.(*)Françisco de Carvalho (IGE).
CAC no IGE Organiza Diskusaun kona-ba“Prevensaun Mal-
Utilizasaun ba Rekursu Estadu nian”.
cac.doc
***
Bele dehan iha b u a t b a r a k maka la'o la l o l o o s , relasiona ho d e s e m p e ñ u , dedikasaun no in tegr idade. O i n s a h a l o m e d i d a s prevensaun no m e d i d a s r e p r e s i v u , h a n e s a n p r o m o v e k o n t r o l u i n t e r n u n o e s t e r n u , dizeminasaun, formasaun, no h a f o r s a
Komisáriu Adjuntu Bucar iha ninia kooperasaun institusionál relevante.aprezentasaun, hateten katak funsionáriu nudar
Hafoin tama iha sesaun diskusaun grupu, servidor estadu nian iha dever atu hatudu realiza hosi Sekretáriu Exekutivu CAC, integridade, responsabilidade no solidariedade iha Alexandre Faustino Freitas, ba inspector/auditor ida-idak nia kna'ar servisu nian hodi promove hamotuk nain 20 ne'e fahe ba grupu haat, hodi kualidade servisu no minimiza risku mal-identifika kauza, faktus no risku ne'ebé mosu, no utilizasaun rekursu estadu nian, nune'e bele oinsa maka halo medidas prevensaun. Rezultadu promove boa governasaun ida-diak. Ita hot-hotu husi dikusaun ne'e, detekta kauza barak hanesan iha ne'e, hó kna'ar ne'ebé tula mai ita atu halao Jestaun fraku, Abuzu de poder, la iha kontrolu, misaun no objetivu ida deit, prevene mal-kapasidade no rekursu humanus menus, factor utilizasaun no promove kualidade servisu ba bem-moral/attitude, ladun iha atensaun diak ba “risku estar povu nian, kestaun importante mak ita tenki ne'ebe iha” (risk management,) no kauza seluk, konsidera, Adjuntu Bucar friza liutan katak, tamba iha hakarak/niat nomós oportunidade. estadu Timor-Leste sei iha faze edifikasaun Kauza hirak ne'e mak hamosu risku mal institusionál ka estadu nian, ne'ebé persija teb-utilizasaun estadu.(*) tebes fungsionáriu nia kontribuisaun makaas iha
prosesu interíorizasaun lor-loron nian, hodi aplikavel ho prosedimentu legal sirak.
Entretantu Inspetór Jerál Estadu, Françisco de Carvalho mensiona katak IGE iha ninia servisu halo bebeik koordenasaun no
i l i — S e t e m b r u , P a r l a m e n t u koopersaun diak ho CAC, PGR, PDHJ, KFP no DNasionál aprova Orsamentu CAC inspetór/auditor ministeriais sirak. Nia hateten, liu
hamutuk USD 1,755,000.00 ba Komisaun Anti hosi diskusaun ne'e oinsa ita bele identifika no
K o r r u p s a u n ( C A C ) i h a t i n a n f i s k á l prevene mal-utilizasaun rekursu estadu nian iha
2013.Orsamentu refere koloka ba kategoria tolu, administrasaun públika, liu hosi hametin unidade
maka hanesan Salario Vensimentu ho montante kontrolu ne’ebé forte. Kada instituisaun ida-idak
USD 387,000.00, Bens e serviços USD iha nia baze legal rasik, hanesan dekretu-lei ka lei
1,317,000.00 no Kapitál Minor USD USD organiku, nune'e, ida-idak mós iha ninia maneira
50,000.00. Enkuantu alokasaun orsamentu ba iha rasik atu identifika no preve Mal-Utilizasaun
Kapitál Dezenvolvimentu hamutuk USD Rekursus Estadu nian ne'e.
800,000.00. Inspetór Françisco mós esplika liutan katak, husi
Alokasaun orsamentu ne'e hodi responde parte aktividade kontrolu IGE sempre hasoru,
ba prioridade sira CAC nian durante tinan 2013. maka falsifikasaun dokumentu, falsifikasaun
Iha Planu Asaun Anuál (PAA) 2013 CAC nian, iha asinatura, falsifikasaun informasaun. Hanesan
prioridade tolu.Ida mak haforsa kapasidade ne'e, maka hamosu ou existe iregularidades barak,
instituisaun nian, tantu liu husi aumenta rekursu mal administrasaun, mal gestaun, falta
umanu no formasaun espesífiku relasiona ho área responsabilidade, utiliza sala patrimóniu Estadu
korrupsaun nian. nian, no iha área balu existe mos indísius ba krime.
Alokasaun Orsamentu no Ezekusaun orsamentu CAC 2013
CAC no IGE Organiza Diskusaun -- husi Pag ===>9
***REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
9REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 10REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
10REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Enkontru UNCAC iha Vienna- Austria-- husi Pag ===>8
Kontinua ba pag...10 >>> Kontinua ba pag...11 >>>
cac.doc
cac.doc
Prioridade investigadór sira mós seidauk hala'o, tanba seluk mak haforsa iha limitasaun fatin r e l a s a u n h o iha CAC. Lolos tinan instituisaun sira ne'e, CAC atu rekruta nakait ne'ebé mak tan investigadór na'in servisu iha área l i m a ( 5 ) , m a i b é korrupsaun nian seidauk hala'o, foin
tantu iha rai laran no mak iha hela prosesu r a i l i ' u r n o l a r a n . C A C f o i n prioridade ikus mak daudaun ne'e hetan f o r n e s i m e n t u ona fatin provizóriu f a s i l i d a d e s i r a ida husi Terras e ne'ebé adekuadu, Propriedades atu uza inklui konstrusaun ba eskritóriu adisional
CAC nian, espera e sk r i t ó r iu CAC kuandu reabilitasaun nian.
hotu ona, sei hala'o rekrutamentu ba Investigadór na'in lima tan iha tinan ne'e. Enkuantu Kapitál Dezenvolvimentu
Ezekusaun alokasaun orsamentu ne'e to'o seidauk ezekuta, tanba sei halo prosesu fulan Setembru atinji ona 50% husi kategoria tolu tenderizasaun nia laran, ne'ebé agora daudaun iha mak hanesan Saláriu e vensimentu, Bens e hela Konsellu Nasionál Aprovizionamentu nia Servisu no Kapitál Minor. Informasaun kompletu liman. Razaun tanba seidauk hetan kompañia bele haree iha tabela iha sorin. Bainhira husu ne'ebé mak prienxe kritériu ne'ebé mak presiza. tanbasá mak ezekusaun foin mak atinje 50%, Agora iha prosesu laran atu halo fali enkuantu agora iha tama ona fulan Setembru. tenderizasaun fase dezeñu nian. S e k r e t á r i u E z e k u t i v u / D i r e t ó r J e r á l
Média CAC mós nota katak, saláriu Administrasaun no Finansas, Alex Freitas investigadór sira-na'in sei kola iha Bens e Servisu, rekoñese ida ne'e, no tuir nia informasaun katak loloos iha kategoria Saláriu e vensimentu nian. iha Item orsamentu balun ne'ebé mak to'o agora Bainhira konfirma ho Diretór Jerál CAC ne'e, nia seidauk ezekuta. Ida ne'e loloos tenke ezekuta esplika katak estatutu investigadór/a sira nian hahú ona iha fulan Janeiru. Ezemplu iha item seidauk aprova. Estatutu ne'e sei iha hela balun hanesan asisténsia tékniku, iha item ne'e Konsellu Ministru nia meza no sei seidauk planeia atu rekruta Asesór Internasionál ida no aprova. Tan ne'e mak saláriu investigadór/a sira investigadór na'in lima (5). Maibé ida ne'e to'o nian sei nafatin prevee iha item Asisténsia tékniku agora seidauk implementa. Ida ne'e akontese nian. Espera Konsellu Ministru bele aprova lalais tanba iha fatór esterna nian mós, hanesan ona Estatutu CAC nian, atu nune'e bele fasilita aprovasaun promulgasaun OGE ne'ebé mak tarde servisu CAC di'ak liután, dehan Diretór CAC oituan, tanba razaun polítika nian. Tuir Diretór ne'e.ne'e, karik la iha mudansa, Asesór refere bele
komesa ona servisu iha fulan klaran Outubru Iha sorin seluk, CAC mós hetan tulun husi 2013, iha loron 16. Enkuantu, rekrutamentu ba parseiru sira seluk ne'ebé mak ajuda iha item sira
seluk. Ezemplu hanesan iha item viajen estranjeiru no konferénsia internasionál ida foin halo iha fulan Jullu 2013. Maski CAC, prevee ona orsamentu iha Item hirak ne'e, maibé CAC mós la taka odamatan ba parseiru sira atu partisipa ho fó kontribuisaun ba atividade balun CAC nian.
Dezafiu balun iha Ezekusaun Orsamentu CAC
Bainhira husu kona-ba dezafiu sira relasiona ho ezekusaun orsamentu CAC nia, Diretór CAC ne'e rekoñese katak adaptasaun koñesimentu funsionáriu sira ho mudansa sistema Free Balance presiza tempu.
Kada mudansa sistema foun ida nafatin presiza ida-idak. Iha inisiu tinan 2012 peritus sira halo tiha tempu ba funsionáriu atu adapta tuir. Ida ne'e loos ona revizaun ba Padraun FATF nian ne'ebé paíz duni afeta ba iha aselerasaun ezekusaun sira ne'ebé submete ba implementasaun padraun orsamentu. Dala ruma ezekusaun la'o tarde tanba ne'e tenki hatene hodi bele utiliza metodolojia funsionáriu ladún iha serteza oinsá atu halo foun iha avaliasaun ba ida-idak nia paíz. Molok servisu ne'e loloos. Maski nune'e, funsionáriu sira introduz metodolojia foun ne'e, FATF nia komesa ona familiár sistema ne'e, no sira komesa avaliasaun hirak uluk bazeia deit ba kumprimentu sente konfortavel atu sistema ne'e. rekomendasaun FATF nian tuir padraun ida ne'ebé
aplika hanesan ba país hotu-hotu, maibé ladun Dezafiu seluk mak sentralizasaun prosesu
klaru no legalistiku liu. Metodolojia foun fó pagamentu iha Diresaun Nasionál Ministériu
atensaun boot ba kondisaun real paíz ida-ida nian Finansa nian.CAC labele ezekuta atividade ruma
ne'ebé fahe ba avaliasaun teknika ne'ebé país ida-ne'ebé lalais tanba prosesu hotu finansas nian
idak halo no avaliasaun ba efektividade tenke ba iha Diresaun Nasionál Ministériu
implementasaun rekomendasaun FATF nian. Finansas nian. Loloos, tuir Diretór CAC ne'e
Metodolojia foun ne'e fó atensaun boot liu ba katak, sistema finansas ne'ebé mak Timor-Leste
efektividade du-ke aspektu tékniku husi uza, di'ak tebes, liuliu ba instituisaun sira iha
rekomendasaun sira nebe FATF haruka. governu nia okos. Maibé dala ruma polítika ne'e ladún favoravel ba instituisaun balun ne'ebé nia P a r t e i m p o r t a n t e i h a a v a l i a s a u n b a karakterístiku no natureza servisu nian halai liu ba rekomendasaun FATF nian mak, paíz ida-idak law enforcement nian, hanesan CAC. Tuir Diretór tenki halao nia avaliasaun riskus kompletu ka ne'e, iha Instituisaun balun ne'ebé ninia orsamentu alargadu hodi identifika, analiza no entende didiak la nesesáriu atu ba hotu iha Ministériu Finansas riskus ne'ebé sai potensia ba brankeamentu nia okos.Hanesan CAC, Lei fó dalan ba CAC, iha kapitais no finansiamentu terrorismu iha ida-idak independéns ia t ékn ika no au tonomia nia rai. Paíz ida-idak presiza hatene ho klaru nia administrativu no finanseiru (Lei nu. 8/2009, kontekstu no riskus ne'ebé as, mediu no kiik iha artigu 3). Tan ne'e, tuir Diretór ne'e, nia sujere atu nia rai no halibur rekursus hodi integra iha planu haree didi'ak fali saida mak hakerek iha Lei refere. anual ba hamenus no halakon meius ne'ebé lori Iha instituisaun balun iha TL ne'ebé goza ona sira- ema ba pratika brankeamentu kapitais no nia autonomia administrativa no finanseiru nian, finansiamentu terrorismu. mak hanesan ANP no Banku Sentrál. Ba futuru,
Komisáriu husi Financial Service tuir Diretór CAC ne'e, argumenta katak la iha
Commission Korea nian mak halo abertura no razaun atu CAC la aplika autonomia
enserramentu ba Workshop ne'e no peritus husi Administrativa no Finanseiru, se hakarak CAC
Sekretariadu Asia and Pacific Group, UK FCA, hala'o ninia knaar ne'ebé di'ak liután.(*)
Banku Mundial no IMF mak hatoo materia durante sesaun loron tolu ne'e. Partisipantes mai husi mais ou menus país 30 husi Ásia no Pasífiku.
Timor-Leste sai tiha membru ba Asia and Pacific Group (APG) kontra Brankeamentu Kapitais no Finansiamentu Terrorismu iha tinan 2009 no aprezenta tiha ona relatoriu Avaliasaun Mutua iha tinan 2012 no tinan-tinan tenki informa nafatin nia
eoul - Komisáriu Adjuntu, Jose Neves progresu iha APG nia enkontru anual. Timor-Shamutuk ho Governador Banku Leste sei halo mos avaliasaun riskus alargadu ida Central Timor-Leste,Vice Governadora no iha tinan 2014 no prepara mos ba avaliasaun Diretora Unidade Riskus Banku Central nian halo mutua iha tinan hirak tuir mai. (*) parte iha workshop kona ba metodolojia foun avaliasaun tuir padraun nebe FATF kria, avaliasaun riskus ba brankeamentu kapitais no finansiamentu terrorismu ne'ebéhalao iha Seoul husi dia 28 too 30 Agostu 2013. Molok hahu workshop ne'e Delegasaun Timor-Leste hamutuk ho paízes Ásia no Pasífiku balu tuir mos aprezentasaun husi Unidade Intelijensia Finanseira Korea nian iha dia 27 Agostu kona ba supervizaun ba atividade finanseira no bankaria iha Korea.
Iha workshop ne'e peritus sira hatoo kona estruturasaun lójika rekomendasaun 40 husi FATF hodi fasilita sistematizasaun iha avaliasaun país
Metodologia foun Avaliasuan FATF, avaliasaun riskus ba Brankementu
Kapitais no Finansiamentu Terrorismu
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
11REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 12REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Ezekusaun Orsamentu CAC 2013
***
***
Kontinua ba pag...12 >>>
Alokasaun no Ezekusaun Orsamentu CAC -- husi Pag ===> 11
Prioridade investigadór sira mós seidauk hala'o, tanba seluk mak haforsa iha limitasaun fatin r e l a s a u n h o iha CAC. Lolos tinan instituisaun sira ne'e, CAC atu rekruta nakait ne'ebé mak tan investigadór na'in servisu iha área l i m a ( 5 ) , m a i b é korrupsaun nian seidauk hala'o, foin
tantu iha rai laran no mak iha hela prosesu r a i l i ' u r n o l a r a n . C A C f o i n prioridade ikus mak daudaun ne'e hetan f o r n e s i m e n t u ona fatin provizóriu f a s i l i d a d e s i r a ida husi Terras e ne'ebé adekuadu, Propriedades atu uza inklui konstrusaun ba eskritóriu adisional
CAC nian, espera e sk r i t ó r iu CAC kuandu reabilitasaun nian.
hotu ona, sei hala'o rekrutamentu ba Investigadór na'in lima tan iha tinan ne'e. Enkuantu Kapitál Dezenvolvimentu
Ezekusaun alokasaun orsamentu ne'e to'o seidauk ezekuta, tanba sei halo prosesu fulan Setembru atinji ona 50% husi kategoria tolu tenderizasaun nia laran, ne'ebé agora daudaun iha mak hanesan Saláriu e vensimentu, Bens e hela Konsellu Nasionál Aprovizionamentu nia Servisu no Kapitál Minor. Informasaun kompletu liman. Razaun tanba seidauk hetan kompañia bele haree iha tabela iha sorin. Bainhira husu ne'ebé mak prienxe kritériu ne'ebé mak presiza. tanbasá mak ezekusaun foin mak atinje 50%, Agora iha prosesu laran atu halo fali enkuantu agora iha tama ona fulan Setembru. tenderizasaun fase dezeñu nian. S e k r e t á r i u E z e k u t i v u / D i r e t ó r J e r á l
Média CAC mós nota katak, saláriu Administrasaun no Finansas, Alex Freitas investigadór sira-na'in sei kola iha Bens e Servisu, rekoñese ida ne'e, no tuir nia informasaun katak loloos iha kategoria Saláriu e vensimentu nian. iha Item orsamentu balun ne'ebé mak to'o agora Bainhira konfirma ho Diretór Jerál CAC ne'e, nia seidauk ezekuta. Ida ne'e loloos tenke ezekuta esplika katak estatutu investigadór/a sira nian hahú ona iha fulan Janeiru. Ezemplu iha item seidauk aprova. Estatutu ne'e sei iha hela balun hanesan asisténsia tékniku, iha item ne'e Konsellu Ministru nia meza no sei seidauk planeia atu rekruta Asesór Internasionál ida no aprova. Tan ne'e mak saláriu investigadór/a sira investigadór na'in lima (5). Maibé ida ne'e to'o nian sei nafatin prevee iha item Asisténsia tékniku agora seidauk implementa. Ida ne'e akontese nian. Espera Konsellu Ministru bele aprova lalais tanba iha fatór esterna nian mós, hanesan ona Estatutu CAC nian, atu nune'e bele fasilita aprovasaun promulgasaun OGE ne'ebé mak tarde servisu CAC di'ak liután, dehan Diretór CAC oituan, tanba razaun polítika nian. Tuir Diretór ne'e.ne'e, karik la iha mudansa, Asesór refere bele
komesa ona servisu iha fulan klaran Outubru Iha sorin seluk, CAC mós hetan tulun husi 2013, iha loron 16. Enkuantu, rekrutamentu ba parseiru sira seluk ne'ebé mak ajuda iha item sira
seluk. Ezemplu hanesan iha item viajen estranjeiru no konferénsia internasionál ida foin halo iha fulan Jullu 2013. Maski CAC, prevee ona orsamentu iha Item hirak ne'e, maibé CAC mós la taka odamatan ba parseiru sira atu partisipa ho fó kontribuisaun ba atividade balun CAC nian.
Dezafiu balun iha Ezekusaun Orsamentu CAC
Bainhira husu kona-ba dezafiu sira relasiona ho ezekusaun orsamentu CAC nia, Diretór CAC ne'e rekoñese katak adaptasaun koñesimentu funsionáriu sira ho mudansa sistema Free Balance presiza tempu.
Kada mudansa sistema foun ida nafatin presiza ida-idak. Iha inisiu tinan 2012 peritus sira halo tiha tempu ba funsionáriu atu adapta tuir. Ida ne'e loos ona revizaun ba Padraun FATF nian ne'ebé paíz duni afeta ba iha aselerasaun ezekusaun sira ne'ebé submete ba implementasaun padraun orsamentu. Dala ruma ezekusaun la'o tarde tanba ne'e tenki hatene hodi bele utiliza metodolojia funsionáriu ladún iha serteza oinsá atu halo foun iha avaliasaun ba ida-idak nia paíz. Molok servisu ne'e loloos. Maski nune'e, funsionáriu sira introduz metodolojia foun ne'e, FATF nia komesa ona familiár sistema ne'e, no sira komesa avaliasaun hirak uluk bazeia deit ba kumprimentu sente konfortavel atu sistema ne'e. rekomendasaun FATF nian tuir padraun ida ne'ebé
aplika hanesan ba país hotu-hotu, maibé ladun Dezafiu seluk mak sentralizasaun prosesu
klaru no legalistiku liu. Metodolojia foun fó pagamentu iha Diresaun Nasionál Ministériu
atensaun boot ba kondisaun real paíz ida-ida nian Finansa nian.CAC labele ezekuta atividade ruma
ne'ebé fahe ba avaliasaun teknika ne'ebé país ida-ne'ebé lalais tanba prosesu hotu finansas nian
idak halo no avaliasaun ba efektividade tenke ba iha Diresaun Nasionál Ministériu
implementasaun rekomendasaun FATF nian. Finansas nian. Loloos, tuir Diretór CAC ne'e
Metodolojia foun ne'e fó atensaun boot liu ba katak, sistema finansas ne'ebé mak Timor-Leste
efektividade du-ke aspektu tékniku husi uza, di'ak tebes, liuliu ba instituisaun sira iha
rekomendasaun sira nebe FATF haruka. governu nia okos. Maibé dala ruma polítika ne'e ladún favoravel ba instituisaun balun ne'ebé nia P a r t e i m p o r t a n t e i h a a v a l i a s a u n b a karakterístiku no natureza servisu nian halai liu ba rekomendasaun FATF nian mak, paíz ida-idak law enforcement nian, hanesan CAC. Tuir Diretór tenki halao nia avaliasaun riskus kompletu ka ne'e, iha Instituisaun balun ne'ebé ninia orsamentu alargadu hodi identifika, analiza no entende didiak la nesesáriu atu ba hotu iha Ministériu Finansas riskus ne'ebé sai potensia ba brankeamentu nia okos.Hanesan CAC, Lei fó dalan ba CAC, iha kapitais no finansiamentu terrorismu iha ida-idak independéns ia t ékn ika no au tonomia nia rai. Paíz ida-idak presiza hatene ho klaru nia administrativu no finanseiru (Lei nu. 8/2009, kontekstu no riskus ne'ebé as, mediu no kiik iha artigu 3). Tan ne'e, tuir Diretór ne'e, nia sujere atu nia rai no halibur rekursus hodi integra iha planu haree didi'ak fali saida mak hakerek iha Lei refere. anual ba hamenus no halakon meius ne'ebé lori Iha instituisaun balun iha TL ne'ebé goza ona sira- ema ba pratika brankeamentu kapitais no nia autonomia administrativa no finanseiru nian, finansiamentu terrorismu. mak hanesan ANP no Banku Sentrál. Ba futuru,
Komisáriu husi Financial Service tuir Diretór CAC ne'e, argumenta katak la iha
Commission Korea nian mak halo abertura no razaun atu CAC la aplika autonomia
enserramentu ba Workshop ne'e no peritus husi Administrativa no Finanseiru, se hakarak CAC
Sekretariadu Asia and Pacific Group, UK FCA, hala'o ninia knaar ne'ebé di'ak liután.(*)
Banku Mundial no IMF mak hatoo materia durante sesaun loron tolu ne'e. Partisipantes mai husi mais ou menus país 30 husi Ásia no Pasífiku.
Timor-Leste sai tiha membru ba Asia and Pacific Group (APG) kontra Brankeamentu Kapitais no Finansiamentu Terrorismu iha tinan 2009 no aprezenta tiha ona relatoriu Avaliasaun Mutua iha tinan 2012 no tinan-tinan tenki informa nafatin nia
eoul - Komisáriu Adjuntu, Jose Neves progresu iha APG nia enkontru anual. Timor-Shamutuk ho Governador Banku Leste sei halo mos avaliasaun riskus alargadu ida Central Timor-Leste,Vice Governadora no iha tinan 2014 no prepara mos ba avaliasaun Diretora Unidade Riskus Banku Central nian halo mutua iha tinan hirak tuir mai. (*) parte iha workshop kona ba metodolojia foun avaliasaun tuir padraun nebe FATF kria, avaliasaun riskus ba brankeamentu kapitais no finansiamentu terrorismu ne'ebéhalao iha Seoul husi dia 28 too 30 Agostu 2013. Molok hahu workshop ne'e Delegasaun Timor-Leste hamutuk ho paízes Ásia no Pasífiku balu tuir mos aprezentasaun husi Unidade Intelijensia Finanseira Korea nian iha dia 27 Agostu kona ba supervizaun ba atividade finanseira no bankaria iha Korea.
Iha workshop ne'e peritus sira hatoo kona estruturasaun lójika rekomendasaun 40 husi FATF hodi fasilita sistematizasaun iha avaliasaun país
Metodologia foun Avaliasuan FATF, avaliasaun riskus ba Brankementu
Kapitais no Finansiamentu Terrorismu
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
11REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 12REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Ezekusaun Orsamentu CAC 2013
***
***
Kontinua ba pag...12 >>>
Alokasaun no Ezekusaun Orsamentu CAC -- husi Pag ===> 11
***
Vizita ba Anti-Corruption and Civil Rights Commission (ACRC) Korea no International Forum on Anti -
Corruption Best Practices
O m b u s d m a n o f K o r e a , K o r e a I n d e p e n d e n t Commission Against C o r r u p t i o n n o A d m i n i s t r a t i v e A p p e a l s C o m m i s s i o n . Instituisaun hirak integra-an hamutuk sai ACRC ne'ebé l a n s a i h a 2 9 Se t embru 2008 . A C R C i h a Komisáriu 15 nebe prezidente mak hili ba mandatu tinan tolu no renoval ba periodu ida tan.
Iha dia 3 fulan-Setembru Komisáriu Adjuntu partisipa mós iha Forum on Anti-Corruption Best
Pratices iha Seoul Royal Hotel. Forum ne'e loke no taka ho diskursu husi Chairperson ACRC Korea nian, Senhor Sungbo Lee. Sesaun durante loron ida ne'e, prienxe ho aprezentasaun husi ajénsia 7 mak hanesan Komisi Pemberantasan Korrupsi (KPK) Indonesia, Corruption Practice Investigation Bureau (CPIB) Singapura, Malaysian Anti-Corruption Academy (MACA), Independent Commission Against eoul - Iha biban ida ne'e Komisáriu Corruption (ICAC) Australia, Anti-Corruption SAdjuntu, Jose Neves halo vizita ba and Civil Rights Commission (ACRC) Korea, Korea nia Komisaun Anti-Korrupsaun no Direitu Independent Commission Agaisnt Corruption Civíl iha dia 2 Setembru no partisipa iha Forum (ICAC) Hong Kong no Office of the partilla esperiensia kona ba pratika diak Ajénsia Ombudsman, Philippines mak halo aprezentasaun Anti-Korrupsaun sira iha Ásia no Pasífiku iha dia no fahe experiensia kona ba prevene no kombate 3 Setembru. korrupsaun.
Iha vizita ne'e Komisáriu Adjuntu hasoru Materia ne'ebé hato iha Forum ne'e inklui malu ho Deputy Chairperson ACRC, ne'ebé koalia
G20 nia Planu Asaun Kontra Korrupsaun, kona ba kooperasaun bilateral iha area formasaun Deklarasaun Jakarta kona ba Prinsipius ba ba pessoal CAC nian. ACRC Korea iha programa Agensias Anti-Corrupsaun sira husi KPK, kursu ba partisipantes internasionál sira no fó investigasaun kazu korrupsaun no protesaun tulun ona ba Bhutan hodi dezenvolve sira nia denunsiante sira husi ICAC Australia, edukasaun Integrity Assessment. Iha materia formasaun públiku no esforsus preventive husi CPIB, lobuk ida ne'ebé relevante ba Timor-Leste Formasaun Anti-Korrupsaun husi MACA, hanesan Integrity Assessment, Diagnostic & estrategia no esperiensia anti-korrupsaun husi Measurement of Corruption, Anti-Corruption Korea, parseria kontra korrupsaun husi ICAC Competitiveness Evaluation, Corruption Impact Hong Kong no promove integridade iha servisu Assessment, Corruption and Ethics no seluk-seluk públiku: programa jestaun integridade husi tan. ACRC hatudu disponibilidade no vontade atu Filipina. kolabora ho CAC iha área formasaun no lome
oportunidade ba Timor-leste atu partisipa iha Forum ne'e nudar dalan ida ba ajénsia sira atu kursu hirak sira iha. Timor-Leste la konsege tuir enkoraja malu no promove kolaborasaun diak no oportunidade formasaun ba tinan 2013 maibé bele forte liu iha area kombate korrupsaun, promove tuir iha Tinan 2014. integridade no dezenvolve boa governasaun iha
paízes Ásia no Pasífiku nian. (*)ACRC nudar instituisaun ida ne'ebé moris husi
CAC-KJP Deocese Sei Konkista Povu ba Luta Kontra Korrupsaun
konsiensia. Akontesimentu korrupsaun iha Timor-Leste tamba iha ambisaun atu riku lalais liu husi dalan foer ne'ebé Timor oan hotu hakribit.
Akuza-an rasik la iha, kuota Amu Juvito Amu Papa Paulo VI iha nia palestra hodi dehan
leno – Komisáriu Comissão Anti-“Pekadu boot ema ohin loron ninian ne'e mak GCorrupção (CAC) Adérito de Jesus saida? Mak lakon sentidu pekadu. Hau halo buat
Soares hateten CAC ho Komisaun Justisa e Paz hotu-hotu ne'e diak inklui naok povu nia osan
(KPJ) Deocese tolu sei servisu hamutuk atu wainhira sai hanesan jerente ida iha governu,”
konkista povu kona-ba esforsu luta kontra katak amu Juvito. Korrupsaun nia hun katak, Amu
korrupsaun liu husi meius edukasaun sívika Juvito mak laran moras. Laran moras hare'e ema
hanesan workshops iha parokias no estasaun hotu seluk nian sasan diak liu halo diabu selok dirijente
iha teritoriu iha Timor-Leste (TL).Komisáriu Estadu ba naok povu nia osan. “Korrupsaun hahu
CAC Adérito Soares koalia lia hirak ne'e iha husi hau hare'e ida neba diak liu nebe hau mos
Gleno, Ermera Iha loron Sabadu (31/8) wainhira tenki halo nusa mak hau sai hanesan ho nia i
sai orador importante iha Seminário Dahuluk ba kuandu hau sae bebeik hau tenki naok ba bebeik!
komemorasaun loron Konsulta Popular 30 Buka jeitu atu naok barak liu tan atu
bele halo kompete,” katak Amu Juvito do Rego.
Korrupsaun halo korruptor sira haluha tau matan ba povu ki'ik sira tamba osan ne'ebé Estadu investe atu halo rai ne'e sai diak no hetan nian prosperiedade jerente sira ba hatama hotu ba iha sira ninian bolsu. “Halo nusa? Naok osan ne'e hanusa ita bele sa'e? Rai la dezenvolve ida! Fila ba ita idak-idak nia konsiensia morál deit. Se ita la iha konsiensia atu hari'i estadu de direitu ida! Ita mehi mak estadu de direitu,” katak Amu Juvito do Rego.
Komunidade Ermera kuaze 200 ho Agostu 1999 ba dala-14 organiza husi Komisaun
antusiasmu boot partisipa aktivamente iha Justisa e Paz Diocese Dili iha Salaun Estasaun
seminário ne'e ho objetivu katak Direitur Justisa I Nossa Senhora da Graca, Gleno ho Tema;
Paz Deocese Dili, Pe. Herminio de Fatima Hametin Valores Patriotismo Nasionalismo ho
Gonçalves atu fortifika nasionalismu Timor oan Espiritu Referendum.
sira nian ne'ebé mihis ona hafoin TL sai nasaun Iha futuru CAC sei servisu hamutuk ho Komisaun independensia.“Timor oan sira tenki halo buat Justisa e Paz Diocese tolu iha Timor-Leste atu oin ruma ba Timor labele tur tane no posu liman,” sa partilla informasaun kona-ba korrupsaun ho katak Pe. Herminio Gonçalves. Alende, pontu fokal iha Dioseze tolu ne'e oin sa kolabora Komisáriu CAC Adérito de Jesus, oradores seluk hamutuk atu identifika no oin sa atu preve mak Pe. Juvito do Rego de Jesus Araujo, Pr no Pe. korrupsaun iha sosiedade nia le'et,” katak Mateus Afonso, Pr. (*)Komisáriu Adérito.
Komisáriu Adérito iha biban ne'e lori materia ho tópiku “Papel CAC no Dezafius ba Hari'i Governasaun Diak iha Sosiedade Tranzisaun” hateten oras ida ho balun partilla informasaun inisiu papel CAC nian ba partisipantes atu rona no kompriende informasaun husi komunidade iha terenu bele loke dalan ba CAC kria ekipa ba halo investigasaun no verifikasaun kona-ba projeitus balun iha distritus.
Iha biban ne'e dosente Biblica Seminário Maior Fatumeta, Pe. Juvito do Rego de Jesus Araujo, Pr hateten hari'i Estadu de direitu tenki hari'i ho
***REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
13REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 14
******REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
cac.doc
cac.doc
cac.doc
***
Vizita ba Anti-Corruption and Civil Rights Commission (ACRC) Korea no International Forum on Anti -
Corruption Best Practices
O m b u s d m a n o f K o r e a , K o r e a I n d e p e n d e n t Commission Against C o r r u p t i o n n o A d m i n i s t r a t i v e A p p e a l s C o m m i s s i o n . Instituisaun hirak integra-an hamutuk sai ACRC ne'ebé l a n s a i h a 2 9 Se t embru 2008 . A C R C i h a Komisáriu 15 nebe prezidente mak hili ba mandatu tinan tolu no renoval ba periodu ida tan.
Iha dia 3 fulan-Setembru Komisáriu Adjuntu partisipa mós iha Forum on Anti-Corruption Best
Pratices iha Seoul Royal Hotel. Forum ne'e loke no taka ho diskursu husi Chairperson ACRC Korea nian, Senhor Sungbo Lee. Sesaun durante loron ida ne'e, prienxe ho aprezentasaun husi ajénsia 7 mak hanesan Komisi Pemberantasan Korrupsi (KPK) Indonesia, Corruption Practice Investigation Bureau (CPIB) Singapura, Malaysian Anti-Corruption Academy (MACA), Independent Commission Against eoul - Iha biban ida ne'e Komisáriu Corruption (ICAC) Australia, Anti-Corruption SAdjuntu, Jose Neves halo vizita ba and Civil Rights Commission (ACRC) Korea, Korea nia Komisaun Anti-Korrupsaun no Direitu Independent Commission Agaisnt Corruption Civíl iha dia 2 Setembru no partisipa iha Forum (ICAC) Hong Kong no Office of the partilla esperiensia kona ba pratika diak Ajénsia Ombudsman, Philippines mak halo aprezentasaun Anti-Korrupsaun sira iha Ásia no Pasífiku iha dia no fahe experiensia kona ba prevene no kombate 3 Setembru. korrupsaun.
Iha vizita ne'e Komisáriu Adjuntu hasoru Materia ne'ebé hato iha Forum ne'e inklui malu ho Deputy Chairperson ACRC, ne'ebé koalia
G20 nia Planu Asaun Kontra Korrupsaun, kona ba kooperasaun bilateral iha area formasaun Deklarasaun Jakarta kona ba Prinsipius ba ba pessoal CAC nian. ACRC Korea iha programa Agensias Anti-Corrupsaun sira husi KPK, kursu ba partisipantes internasionál sira no fó investigasaun kazu korrupsaun no protesaun tulun ona ba Bhutan hodi dezenvolve sira nia denunsiante sira husi ICAC Australia, edukasaun Integrity Assessment. Iha materia formasaun públiku no esforsus preventive husi CPIB, lobuk ida ne'ebé relevante ba Timor-Leste Formasaun Anti-Korrupsaun husi MACA, hanesan Integrity Assessment, Diagnostic & estrategia no esperiensia anti-korrupsaun husi Measurement of Corruption, Anti-Corruption Korea, parseria kontra korrupsaun husi ICAC Competitiveness Evaluation, Corruption Impact Hong Kong no promove integridade iha servisu Assessment, Corruption and Ethics no seluk-seluk públiku: programa jestaun integridade husi tan. ACRC hatudu disponibilidade no vontade atu Filipina. kolabora ho CAC iha área formasaun no lome
oportunidade ba Timor-leste atu partisipa iha Forum ne'e nudar dalan ida ba ajénsia sira atu kursu hirak sira iha. Timor-Leste la konsege tuir enkoraja malu no promove kolaborasaun diak no oportunidade formasaun ba tinan 2013 maibé bele forte liu iha area kombate korrupsaun, promove tuir iha Tinan 2014. integridade no dezenvolve boa governasaun iha
paízes Ásia no Pasífiku nian. (*)ACRC nudar instituisaun ida ne'ebé moris husi
CAC-KJP Deocese Sei Konkista Povu ba Luta Kontra Korrupsaun
konsiensia. Akontesimentu korrupsaun iha Timor-Leste tamba iha ambisaun atu riku lalais liu husi dalan foer ne'ebé Timor oan hotu hakribit.
Akuza-an rasik la iha, kuota Amu Juvito Amu Papa Paulo VI iha nia palestra hodi dehan
leno – Komisáriu Comissão Anti-“Pekadu boot ema ohin loron ninian ne'e mak GCorrupção (CAC) Adérito de Jesus saida? Mak lakon sentidu pekadu. Hau halo buat
Soares hateten CAC ho Komisaun Justisa e Paz hotu-hotu ne'e diak inklui naok povu nia osan
(KPJ) Deocese tolu sei servisu hamutuk atu wainhira sai hanesan jerente ida iha governu,”
konkista povu kona-ba esforsu luta kontra katak amu Juvito. Korrupsaun nia hun katak, Amu
korrupsaun liu husi meius edukasaun sívika Juvito mak laran moras. Laran moras hare'e ema
hanesan workshops iha parokias no estasaun hotu seluk nian sasan diak liu halo diabu selok dirijente
iha teritoriu iha Timor-Leste (TL).Komisáriu Estadu ba naok povu nia osan. “Korrupsaun hahu
CAC Adérito Soares koalia lia hirak ne'e iha husi hau hare'e ida neba diak liu nebe hau mos
Gleno, Ermera Iha loron Sabadu (31/8) wainhira tenki halo nusa mak hau sai hanesan ho nia i
sai orador importante iha Seminário Dahuluk ba kuandu hau sae bebeik hau tenki naok ba bebeik!
komemorasaun loron Konsulta Popular 30 Buka jeitu atu naok barak liu tan atu
bele halo kompete,” katak Amu Juvito do Rego.
Korrupsaun halo korruptor sira haluha tau matan ba povu ki'ik sira tamba osan ne'ebé Estadu investe atu halo rai ne'e sai diak no hetan nian prosperiedade jerente sira ba hatama hotu ba iha sira ninian bolsu. “Halo nusa? Naok osan ne'e hanusa ita bele sa'e? Rai la dezenvolve ida! Fila ba ita idak-idak nia konsiensia morál deit. Se ita la iha konsiensia atu hari'i estadu de direitu ida! Ita mehi mak estadu de direitu,” katak Amu Juvito do Rego.
Komunidade Ermera kuaze 200 ho Agostu 1999 ba dala-14 organiza husi Komisaun
antusiasmu boot partisipa aktivamente iha Justisa e Paz Diocese Dili iha Salaun Estasaun
seminário ne'e ho objetivu katak Direitur Justisa I Nossa Senhora da Graca, Gleno ho Tema;
Paz Deocese Dili, Pe. Herminio de Fatima Hametin Valores Patriotismo Nasionalismo ho
Gonçalves atu fortifika nasionalismu Timor oan Espiritu Referendum.
sira nian ne'ebé mihis ona hafoin TL sai nasaun Iha futuru CAC sei servisu hamutuk ho Komisaun independensia.“Timor oan sira tenki halo buat Justisa e Paz Diocese tolu iha Timor-Leste atu oin ruma ba Timor labele tur tane no posu liman,” sa partilla informasaun kona-ba korrupsaun ho katak Pe. Herminio Gonçalves. Alende, pontu fokal iha Dioseze tolu ne'e oin sa kolabora Komisáriu CAC Adérito de Jesus, oradores seluk hamutuk atu identifika no oin sa atu preve mak Pe. Juvito do Rego de Jesus Araujo, Pr no Pe. korrupsaun iha sosiedade nia le'et,” katak Mateus Afonso, Pr. (*)Komisáriu Adérito.
Komisáriu Adérito iha biban ne'e lori materia ho tópiku “Papel CAC no Dezafius ba Hari'i Governasaun Diak iha Sosiedade Tranzisaun” hateten oras ida ho balun partilla informasaun inisiu papel CAC nian ba partisipantes atu rona no kompriende informasaun husi komunidade iha terenu bele loke dalan ba CAC kria ekipa ba halo investigasaun no verifikasaun kona-ba projeitus balun iha distritus.
Iha biban ne'e dosente Biblica Seminário Maior Fatumeta, Pe. Juvito do Rego de Jesus Araujo, Pr hateten hari'i Estadu de direitu tenki hari'i ho
***REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
13REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 14
******REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
cac.doc
cac.doc
cac.doc
Ofisial CAC Nain Rua Tuir Kursu
iha MACA Malaysia
Investigador CAC Nain Rua Tuir Kursu iha CPIB Singapura
u a l a KLumpur – Offisial Comissão Anti-Corrupção (CAC) nain r u a , I n v e s t i g a d o r N a t a l i n o R i b e i r o Sarmento no Offisial Rekursu Humanu Luis Ersio de Jesus Ximenes Guterres hamutuk ho o f f i s i a l i d a h u s i M i n i s t é r i u D e f e s a reprezenta Timor-Leste ba tuir kursu ''Senior Executive Certificate Course For Strategic Management of Anti – Corruption Programme'' iha Malaysian Anti-Corruption Academy (MACA), hahu husi loron 24-28 Juñu-2013.
Partisipante ba kursu ne’e hamutuk nain 26 husi nasaun 21, hanesan Timor-Leste nain tolu ingapura – Investigador Comissão S(3), nain hat (4) husi Irak, Brunei Darussalam nain Anti-Corrupção (CAC) nain rua José rua (2), Afganistan nain rua (2) no nasaun seluk de Araujo Verdial no Euclides Vidal Madeira tuir Botswana, Jordaun, Cambodia, Nepal, Djibouti, , kursu area investigasaun nian hamutuk ho offisial Maldives, Palestina, Philippines, Fiji, Bhutan, foun Corrupt Practice Investigation Bureau Laos, Sri Lanka, Papua New Guinea, Pakistan, (CPIB) nian hamutuk nain 13, Anti Corruption Indonesia haruka nia reprezentante nain ida (1). Branch (ACB) Brunei Darussalam nain rua
durante semana 17 nia laran, 7 Janeiru - 3 Maiu Durante loron lima partisipante sira hetan
2013.matéria hanesan Fighting Corruption and Exchanging Integrity; Malaysian Experience, Durante semana 17 investigador nain hamutuk ho Importance of International Cooperation in formandus seluk hamutuk nain 17 estuda material Mutual Assistance in Criminal Matters, kona-ba Código Penal, Código Prosesu Penal, Corruption Risk Assessment and Management, Evidence Act, Prevention Corruption Act, General Contemporary on Terrorism & Corruption Issues, LawCompanies Act, General Law Immigration Curbing Corruption in Asian Countries, Net Act, General Law Police Force Act, General Law Worth Analysis and Fraud Analysis, Money Customs Act, General Law Companies Act, Laundering and Asset Recovery, Importance of General Law Banking Act, General Law Money Enforcement and The Need for Effective laundry Act, General Law Official Secret Act, Enforcement Policy, Sharing of Experience on General Law Money laundry Act, General Element of Fraud and Prevention. L a w E x t r a d i t i o n A c t , G e n e r a l L a w
Telecommunications Act, General Law Common Iha biban ne'e partisipantes sira mós hetan
Gaming House Act, General Law Betting Act, material kona-ba Proactive and Intelligence
General Law Computer Misuse Act, General Law Based investigation no hetan oportunidade ba
Woman's Charter, Defence tactics, Shooting, vizita edifisiu Ministériu Negósiu Estranjeiru
Procedure and practices (Quality Procedures), Malaysia nian, Community Education iha
Computer Forensic no Leadership & Team Malaysian Anti-Corruption Commission
Building Training.(MACC).
Investigador Senior CPIB ho esperensia “Matéria sira ami hetan iha MACA Malaysia
ba servisu investigasaun nian liu tinan 16 mak sai durante ami nian kursu importante tebes i
formador ba kursu ne'e no matenek nain relativamente bele aplika iha ita nian natureza
Singapura nian husi advogadu privadu balun iha servisu CAC nian,” katak formandus Ersio
Singapura.Guterres. (*)
Formandus nain rua husi CAC nian hela ho impresaun diak no materia no matenek hirak ne'ebé sira hetan d u r a n t e t u i r formasaun importante tebes no relevante hod i hak lean no aumenta sira nia konhesementu kona-ba oinsa atu simu keixa, halo assementu ba informasaun ne'ebé m a k i h a , p l a n u k a p t u r a s a u n , aprensaun,intervista no interogatoriu, halo sumariu ba faktus no perpara akuzasaun.
“Nudar pesoal ne'ebé mak hola parte iha kursu ne'e ami sei hakas an hodi aplika tuir idane'ebé susesu sai Uma Nain ba Konferénsia mak relevante ho ambiente servisu CAC nian. In ternas ionál In is ia t iva Ant i -Korrupsaun Agradese no obrigado wain ba superior sira ne'ebe ADB/OECD ba Ázia no Pasífíku 18th Steering Group mak fo fiar no suporta mai ami durante kursu no Meeting no 12th Regional Meeting ne'ebé halibur prontu atu fahe hanoin ho kolega sira hotu,” katak membru delegasaun ajénsia anti-korrupsaun kuaze formandus. nain 60 husi nasaun 27 durante loron tolu, 23-25
Fulan-Jullu 2013 iha Timor Plaza Dili, TL.Molok hakotu sira nian formasaun, formandus sira mos ba vizita Instituisaun ne'ebé mak sai hanesan Primeiru iventu internasionál ne'ebé halao husi CAC Parseiru servisu CPIB nian iha Singapura hanesan halibur autoridade anti-korrupsaun nasaun iha rejiaun Home Team Academy, Attonery General and Ásia Pasífiku ne'e kada delegasaun durante loron tolu Chambers, Subordinate Court, Central Narcotic nia laran fahe esperiensia kada nasaun nian kona-ba Bureau, Central Investigation Departement, Casino proteje denusiante sira no hametin kooperasaun Branch, CAD, Changi Prison, Singapore Turf Club no ajensia anti-kooperasaun iha rejiauan ne'e inklui mos Imigration and Check point Authority. (*) sesaun konsultasaun ho sosiedade sivil, media no
setór privadu.
Konferénsia ne'e ofisialmente loke husi Prezidenti Taur Matan Ruak ne'ebé iha loron b a d a h u l u k ( 2 3 / 7 ) konferensistas hamutuk ho Sekretariadu ADB-OECD fahe informasaun ba malu iha 18th Steering Committee Group Meeting sira nian progresu ho nian dezafius no difikuldades servisu. Iha loron 2 4 - 2 5 f u l a n - J u l l u konferensista sira koalia kona-ba keixador sira hanesan media, sosiedade civil, setór privadu no sosiedade nian
papel hato'o informasaun kona-ba korrupsaun liu husi diskusaun konstrutivu oin sa nia mekanismu no fo protesaun ba keixador sira. Hafoin sorumutu 18th Steering Committee Group Meeting konferensistas
ili -Comissão Anti-Corrupção (CAC) husi nasaun 27 kontinua ho 12th Regional Meeting Dreprezenta Estadu Timor-Leste (TL) ne'ebé delegasaun ida-idak hato'o sira nian progresu
CAC Reprezenta Estadu TL Sai Uma Na'in Ba Konferénsia Internasionál
Anti-Korrupsaun
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
15REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 16REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***Kontinua ba pag...16 >>>
Kursu iha CPIB Singapura -- husi Pag ===>15
***
Kontinua ba pag...17 >>>
cac.doc
cac.doc
cac.doc
Ofisial CAC Nain Rua Tuir Kursu
iha MACA Malaysia
Investigador CAC Nain Rua Tuir Kursu iha CPIB Singapura
u a l a KLumpur – Offisial Comissão Anti-Corrupção (CAC) nain r u a , I n v e s t i g a d o r N a t a l i n o R i b e i r o Sarmento no Offisial Rekursu Humanu Luis Ersio de Jesus Ximenes Guterres hamutuk ho o f f i s i a l i d a h u s i M i n i s t é r i u D e f e s a reprezenta Timor-Leste ba tuir kursu ''Senior Executive Certificate Course For Strategic Management of Anti – Corruption Programme'' iha Malaysian Anti-Corruption Academy (MACA), hahu husi loron 24-28 Juñu-2013.
Partisipante ba kursu ne’e hamutuk nain 26 husi nasaun 21, hanesan Timor-Leste nain tolu ingapura – Investigador Comissão S(3), nain hat (4) husi Irak, Brunei Darussalam nain Anti-Corrupção (CAC) nain rua José rua (2), Afganistan nain rua (2) no nasaun seluk de Araujo Verdial no Euclides Vidal Madeira tuir Botswana, Jordaun, Cambodia, Nepal, Djibouti, , kursu area investigasaun nian hamutuk ho offisial Maldives, Palestina, Philippines, Fiji, Bhutan, foun Corrupt Practice Investigation Bureau Laos, Sri Lanka, Papua New Guinea, Pakistan, (CPIB) nian hamutuk nain 13, Anti Corruption Indonesia haruka nia reprezentante nain ida (1). Branch (ACB) Brunei Darussalam nain rua
durante semana 17 nia laran, 7 Janeiru - 3 Maiu Durante loron lima partisipante sira hetan
2013.matéria hanesan Fighting Corruption and Exchanging Integrity; Malaysian Experience, Durante semana 17 investigador nain hamutuk ho Importance of International Cooperation in formandus seluk hamutuk nain 17 estuda material Mutual Assistance in Criminal Matters, kona-ba Código Penal, Código Prosesu Penal, Corruption Risk Assessment and Management, Evidence Act, Prevention Corruption Act, General Contemporary on Terrorism & Corruption Issues, LawCompanies Act, General Law Immigration Curbing Corruption in Asian Countries, Net Act, General Law Police Force Act, General Law Worth Analysis and Fraud Analysis, Money Customs Act, General Law Companies Act, Laundering and Asset Recovery, Importance of General Law Banking Act, General Law Money Enforcement and The Need for Effective laundry Act, General Law Official Secret Act, Enforcement Policy, Sharing of Experience on General Law Money laundry Act, General Element of Fraud and Prevention. L a w E x t r a d i t i o n A c t , G e n e r a l L a w
Telecommunications Act, General Law Common Iha biban ne'e partisipantes sira mós hetan
Gaming House Act, General Law Betting Act, material kona-ba Proactive and Intelligence
General Law Computer Misuse Act, General Law Based investigation no hetan oportunidade ba
Woman's Charter, Defence tactics, Shooting, vizita edifisiu Ministériu Negósiu Estranjeiru
Procedure and practices (Quality Procedures), Malaysia nian, Community Education iha
Computer Forensic no Leadership & Team Malaysian Anti-Corruption Commission
Building Training.(MACC).
Investigador Senior CPIB ho esperensia “Matéria sira ami hetan iha MACA Malaysia
ba servisu investigasaun nian liu tinan 16 mak sai durante ami nian kursu importante tebes i
formador ba kursu ne'e no matenek nain relativamente bele aplika iha ita nian natureza
Singapura nian husi advogadu privadu balun iha servisu CAC nian,” katak formandus Ersio
Singapura.Guterres. (*)
Formandus nain rua husi CAC nian hela ho impresaun diak no materia no matenek hirak ne'ebé sira hetan d u r a n t e t u i r formasaun importante tebes no relevante hod i hak lean no aumenta sira nia konhesementu kona-ba oinsa atu simu keixa, halo assementu ba informasaun ne'ebé m a k i h a , p l a n u k a p t u r a s a u n , aprensaun,intervista no interogatoriu, halo sumariu ba faktus no perpara akuzasaun.
“Nudar pesoal ne'ebé mak hola parte iha kursu ne'e ami sei hakas an hodi aplika tuir idane'ebé susesu sai Uma Nain ba Konferénsia mak relevante ho ambiente servisu CAC nian. In ternas ionál In is ia t iva Ant i -Korrupsaun Agradese no obrigado wain ba superior sira ne'ebe ADB/OECD ba Ázia no Pasífíku 18th Steering Group mak fo fiar no suporta mai ami durante kursu no Meeting no 12th Regional Meeting ne'ebé halibur prontu atu fahe hanoin ho kolega sira hotu,” katak membru delegasaun ajénsia anti-korrupsaun kuaze formandus. nain 60 husi nasaun 27 durante loron tolu, 23-25
Fulan-Jullu 2013 iha Timor Plaza Dili, TL.Molok hakotu sira nian formasaun, formandus sira mos ba vizita Instituisaun ne'ebé mak sai hanesan Primeiru iventu internasionál ne'ebé halao husi CAC Parseiru servisu CPIB nian iha Singapura hanesan halibur autoridade anti-korrupsaun nasaun iha rejiaun Home Team Academy, Attonery General and Ásia Pasífiku ne'e kada delegasaun durante loron tolu Chambers, Subordinate Court, Central Narcotic nia laran fahe esperiensia kada nasaun nian kona-ba Bureau, Central Investigation Departement, Casino proteje denusiante sira no hametin kooperasaun Branch, CAD, Changi Prison, Singapore Turf Club no ajensia anti-kooperasaun iha rejiauan ne'e inklui mos Imigration and Check point Authority. (*) sesaun konsultasaun ho sosiedade sivil, media no
setór privadu.
Konferénsia ne'e ofisialmente loke husi Prezidenti Taur Matan Ruak ne'ebé iha loron b a d a h u l u k ( 2 3 / 7 ) konferensistas hamutuk ho Sekretariadu ADB-OECD fahe informasaun ba malu iha 18th Steering Committee Group Meeting sira nian progresu ho nian dezafius no difikuldades servisu. Iha loron 2 4 - 2 5 f u l a n - J u l l u konferensista sira koalia kona-ba keixador sira hanesan media, sosiedade civil, setór privadu no sosiedade nian
papel hato'o informasaun kona-ba korrupsaun liu husi diskusaun konstrutivu oin sa nia mekanismu no fo protesaun ba keixador sira. Hafoin sorumutu 18th Steering Committee Group Meeting konferensistas
ili -Comissão Anti-Corrupção (CAC) husi nasaun 27 kontinua ho 12th Regional Meeting Dreprezenta Estadu Timor-Leste (TL) ne'ebé delegasaun ida-idak hato'o sira nian progresu
CAC Reprezenta Estadu TL Sai Uma Na'in Ba Konferénsia Internasionál
Anti-Korrupsaun
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
15REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 16REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***Kontinua ba pag...16 >>>
Kursu iha CPIB Singapura -- husi Pag ===>15
***
Kontinua ba pag...17 >>>
cac.doc
cac.doc
cac.doc
servisu iha konferensia ne'e ho espiritu luta Singapore, Solomon Islands, Sri Lanka, Thailand, kolektivu hasoru korrupsaun iha rejiaun Ázia no Timor-Leste, Vanuatu, Vietnam, inklui mós Pasífiku. reprezentante husi Transparency International,
GIZ Germany, UNODC no ADB/OECD. Konferensia ne'e atende mos husi sekretariadu ADB-OECD, observador nas ioná l no Konferénsia ne'e hetan kolaborasaun diak entre internasionál iha ne'ebé Komisáriu CAC Adérito instituisaun relevante; Ministériu Negósiu de Jesus Soares hanesan uma nain hato'o benvindu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEC) ajuda iha ba membru delegasaun sira mai TL hodi partisipa parte protokolu no oferese welcoming dinner ba konferensia durante loron tolu. Lori Estadu membru delegasaun tomak iha edifísiu MNEC Timor-Leste, espesialmente CAC hato'o hau nian Pantai Kelapa, Ministériu Justisa oferese jantar ba benvidu ba membru delegasaun hotu, loron segundu iha otél Ocean View no Banco partisipantes 18th Steering Group Meeting no Central lidera husi governador Abráao de 12th Regional Seminar ba Inisiativa Anti- Vasconselos oferese jantar ba kalan ikus iha Kristu Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia no Pasífiku,” Rei. Ministériu Tourizmu no Rede Feto Timor-katak Komisáriu Adérito Soares. Leste durante loron tolu badinas amostra sira nian
produtu lokal no hatudu filmajen tourismu Asembleia ne'e, katak Komisáriu Adérito marka
natureza TL nian ba membru delegasaun sira liu faze importante iha kooperasaun entre ajénsia
husi expo iha Timor Plaza. (*)anti-korrupsaun iha mundo estuda hamutuk atu oin sa kombate korrupsaun tamba korrupsaun la rekoñese fronteira nasionál, la diskrimina nasaun nian luan ho nia forsa ekonomia. Korrupsaun hetan kondenasaun globalmente iha nasaun ki'ik no boot tamba ne'e ita presija servisu hamutuk hodi luta kontra moras at ida ne'e. No hau fiar
ili - Nasaun hamutuk 27 iha Ázia-katak ho ita nian servisu hamutuk bele atinji ita DPasífika konkorda hamutuk atu nian misaun,” Komisáriu Adérito subliña. dudu ba promove protesaun ba denunciante (kazu
Ajénsia anti-korrupsaun iha mundo katak korrupsaun) sira ba oin hodi hametin ajénsia anti-komisáriu Adérito iha obrigasaun oinsa atu korrupsaun sira hanesan parte ida husi esforsu maneija espektativa a'as husi povu liu husi tomak ba kombate korrupsaun.stratejia no manajementu diak atu responde husi
Komitmentu ne'e halo iha konferensia rejional ho povu no firmi atu sempre hadian servisu hodi tema 12th Regional Seminar iha konferensia responde espetativa a'as nune'e liu husi inisiativa Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB/OECD Ba Ázia ADB/OECD nudar oportunidade diak atu estuda No Pasífiku nebè Komisaun Anti-Korrupsaun ba malu servi diak liu tan iha futuru. (CAC) Timor-Leste (TL) sai uma na'in
Iha oportunidade ne'e Elisabeth Fischelis reprezentante Estadu TL husi loron 23-25, fulan-reprezenta Asian Development Bank (ADB) Jullu 2013 iha Timor Plaza, Díli. Nasaun 27 husi nune'e mós William Loo lori OECD nia naran membrus Insiativa ADB/OECD nian hamutuk hato'o apresiasaun a'as ba Estadu TL kuaze 60 konkorda atu hametin ajensia anti-espesialmente ba Komisáriu CAC Adérito Soares korrupsaun sira liu-husi: Hametin liutan ajensia halo servisu boot hodi sai uma nain ba konferensia anti-korrupsaun sira ne'ebé oras ne'e eziste ona. tinan ne'e inklui Prezidenti Taur Matan Ruak nia Asegura suporta sosiedade sivil sira nian, media, desponibilidade mai loke ofisialmente setór privadu no ajensia governu relevante nian konferénsia annual ne'e. Honra boot mai hau sira.servisu hamutuk ho Komisáriu Soares ho nia
Loron ikus konferénsia ne'e Senior Legal ekipa iha konferensia tinan ne'e. Ho Komisáriu Analyst husi OECD William Loo le konkordansia Soares nia lideransa diak konferensia ne'e hau fiar katak konferensista sira konkorda ajensia anti sei la ho diak husi 18th Steering Group Meeting korrupsaun iha rejiaun Ázia no Pasíku konsidera ohin to'o 12th Regional Seminar nia rohan,” katak denunciante (whistleblower) sira nudar xavi Ms. Fischelis.importante atu detekta no kombate korrupsaun
Iha konferénsia ne'e nasaun Afghanistaun nune'e autoridade anti-korrupsaun iha obrigasaun ofisialmente sai membru foun ba Inisiativa Anti- fo protesaun. “Proteje ne'ebé sira importante ba Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia no Pasifíku ne'e. autoridade anti-korrupsaun iha Ázia no Pasífiku Delegasaun sira husi nasaun hamutuk 27 mak no fasilita sira hetan dalan hodi hato'o keixas partisipa iha konferensia ne'e mak; Afghanistaun, nune'e mos dalan diak liu atu fasilita orsamentu Bangladesh, Bhutan, Cambodia, Cook Islands, (financial reward) ba denunciante sira ne'ebé ho Fiji, Hong Kong, India, Indonesia, Japan, Korea aten barani hato'o keixa kona-ba korrupsaun,” do Sul, Kyrgyz Republic, Macao, Malaysia, katak William Loo.Mongolia, Nepal, Pakistan, Phillipines, Samoa,
Hametin Ajénsia Anti-Korrupsaun No Promove Protesaun Ba
Denunciante
importante no h a t u d u s i n a l inspira konfiansa, admirasaun no respei tu. Ne'e sinal ida inspira k o n f i a n s a , admirasaun no r e s p e i t u h u s i k o m u n i d a d e internasionál i Timor gratu ba opoiu ida ne'e,” katak Prezidenti Ruak iha Loron-Te r s a ( 2 3 / 7 ) wainhira loke a b e r t u r a k o n f e r e n s i a i n t e r n a s i o n á l anti-korrupsaun husi loron 23-25, fulan Jullhu 2013 Atu fasilita efektivu liu denunciante sira katak
iha Timor Plaza, Dili. William Loo presija mekanismu klaru no efektivu Kombate korrupsaun katak Prezidenti hodi proteje keixador sira husi presaun nune'e
Taur hanesan faktor ida preukupa mundu tomak presija lejislasaun komprehensivu atu fó inklui TL ho otas independénsia tinan 11 bele definisaun klaru ba protesaun keixador sira. Ikus hare'e sa mak lao iha mundu ho komprensaun liu katak William Loo, konferensista sira liu husi hanesan mundulizasaun ba ekonomia no konferensia internasionál loron tolu mak tengki teknolojiasaun sosiedade halo mundo sai ki'ik. asegura independensia ajensia anti-korrupsaun Fatór seluk mak oin sa halo rekonversaun entre iha rejiaun Ázia no Pasífiku tomak no proteje empregu ho profesional, profisaun iha mundo denunciante sira laos hakerek iha surat laran deit nebé ezizi adaptasaun ida rapidu iha kampu maibé tenki aplika iha prátika.servisu no trabalhu. Mundo ohin loron, iha krize Membrus husi inisitiva ne'e mós ekonómika mak paiz barak sofre; iha krize konkorda; fó protesaun ba denunciante no hato'o ekonómika ne'e lori problema mak obriga Estadu keixa sira hanesan meius ida atu deteta no sira halo re-esgate ba banku sira mais tanbem por minimiza korrupsaun, tan ne'e tenki enkoraja outruladu penaliza ninia sidadaun rasik tamba la nafatin no fasilita husi fornese kanal ne'ebé bele iha osan i lakon empregu,” tenik Prezidenti Ruak. asesu nune'e denunciante hahalok korrupsaun sira Prezidenti Repúblika mós sublinha iha nasaun iha boa-fé no ho evidensia sira ne'ebé forte.terseiru mundo mall-jestaun bolu korrupsaun no “ADB/OECD Inisiative haksolok tebes atu iha primeiru mundu bolu krize ekonomiku. suporta esforsu ninian membrus sira hodi fornese Independentemente interpretasaun mais problema forum ida atu aprende liu tan no fahe esperiensia mall-jestaun, bens Estadu nian provoka ba malu, tenik Shane Rosenthal, Reprezentante dezkontentementu i kria sobre salltu iha sosiedade ADB nian iha Timor-Leste.”nian le'et. Komisaun Anti-Korrupsaun mos nudar na'in ba
Esperiensia tinan 11 independensia TL Insiativa nia Sorumutu Steering-Group nian husi nian katak Prezidenti Ruak liu buat diak ho at no loron 23-24 fulan-Jullu, 2013.(*)mos konsege hametin paz. Istoria TL nian durante tinan 450 kolonializasaun Portguese no tinan 24 iha okupasaun Indonezia la iha momentu ida Timor oan sira hakruk no aseita pasifikamente. Korrupsaun mak inimigu efisíensia no konfidénsia. Estadu tenke inspira konfidensia husi povu, setór privadu no ita nian parseiru sira. Dezenvolvimentu ekonomía no sosial presija ili – Prezidenti da Repúblika Taur igualidade servisu. Efisíensia presija Estadu nian DMatan Ruak hateten Konferensia rekursu ho rigorizu,” Prezidenti Taur Matan Ruak Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia hatutan tenik.no Pasífiku ne'ebé Komisaun Anti-Korrupsaun
(CAC) sai uma na'in reprezentante Estadu TL
Konferensia Anti-Korrupsaun Sinal Inspira Konfiansa Husi
Komunidade Internasionál
Kontinua ba pag...19 >>>
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
17REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 18REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
CAC Reprezenta Estadu TL Sai Uma Na'in Ba Konferénsia -- husi Pag ===>16
Kontinua ba pag...18 >>>
***
cac.doc
servisu iha konferensia ne'e ho espiritu luta Singapore, Solomon Islands, Sri Lanka, Thailand, kolektivu hasoru korrupsaun iha rejiaun Ázia no Timor-Leste, Vanuatu, Vietnam, inklui mós Pasífiku. reprezentante husi Transparency International,
GIZ Germany, UNODC no ADB/OECD. Konferensia ne'e atende mos husi sekretariadu ADB-OECD, observador nas ioná l no Konferénsia ne'e hetan kolaborasaun diak entre internasionál iha ne'ebé Komisáriu CAC Adérito instituisaun relevante; Ministériu Negósiu de Jesus Soares hanesan uma nain hato'o benvindu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEC) ajuda iha ba membru delegasaun sira mai TL hodi partisipa parte protokolu no oferese welcoming dinner ba konferensia durante loron tolu. Lori Estadu membru delegasaun tomak iha edifísiu MNEC Timor-Leste, espesialmente CAC hato'o hau nian Pantai Kelapa, Ministériu Justisa oferese jantar ba benvidu ba membru delegasaun hotu, loron segundu iha otél Ocean View no Banco partisipantes 18th Steering Group Meeting no Central lidera husi governador Abráao de 12th Regional Seminar ba Inisiativa Anti- Vasconselos oferese jantar ba kalan ikus iha Kristu Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia no Pasífiku,” Rei. Ministériu Tourizmu no Rede Feto Timor-katak Komisáriu Adérito Soares. Leste durante loron tolu badinas amostra sira nian
produtu lokal no hatudu filmajen tourismu Asembleia ne'e, katak Komisáriu Adérito marka
natureza TL nian ba membru delegasaun sira liu faze importante iha kooperasaun entre ajénsia
husi expo iha Timor Plaza. (*)anti-korrupsaun iha mundo estuda hamutuk atu oin sa kombate korrupsaun tamba korrupsaun la rekoñese fronteira nasionál, la diskrimina nasaun nian luan ho nia forsa ekonomia. Korrupsaun hetan kondenasaun globalmente iha nasaun ki'ik no boot tamba ne'e ita presija servisu hamutuk hodi luta kontra moras at ida ne'e. No hau fiar
ili - Nasaun hamutuk 27 iha Ázia-katak ho ita nian servisu hamutuk bele atinji ita DPasífika konkorda hamutuk atu nian misaun,” Komisáriu Adérito subliña. dudu ba promove protesaun ba denunciante (kazu
Ajénsia anti-korrupsaun iha mundo katak korrupsaun) sira ba oin hodi hametin ajénsia anti-komisáriu Adérito iha obrigasaun oinsa atu korrupsaun sira hanesan parte ida husi esforsu maneija espektativa a'as husi povu liu husi tomak ba kombate korrupsaun.stratejia no manajementu diak atu responde husi
Komitmentu ne'e halo iha konferensia rejional ho povu no firmi atu sempre hadian servisu hodi tema 12th Regional Seminar iha konferensia responde espetativa a'as nune'e liu husi inisiativa Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB/OECD Ba Ázia ADB/OECD nudar oportunidade diak atu estuda No Pasífiku nebè Komisaun Anti-Korrupsaun ba malu servi diak liu tan iha futuru. (CAC) Timor-Leste (TL) sai uma na'in
Iha oportunidade ne'e Elisabeth Fischelis reprezentante Estadu TL husi loron 23-25, fulan-reprezenta Asian Development Bank (ADB) Jullu 2013 iha Timor Plaza, Díli. Nasaun 27 husi nune'e mós William Loo lori OECD nia naran membrus Insiativa ADB/OECD nian hamutuk hato'o apresiasaun a'as ba Estadu TL kuaze 60 konkorda atu hametin ajensia anti-espesialmente ba Komisáriu CAC Adérito Soares korrupsaun sira liu-husi: Hametin liutan ajensia halo servisu boot hodi sai uma nain ba konferensia anti-korrupsaun sira ne'ebé oras ne'e eziste ona. tinan ne'e inklui Prezidenti Taur Matan Ruak nia Asegura suporta sosiedade sivil sira nian, media, desponibilidade mai loke ofisialmente setór privadu no ajensia governu relevante nian konferénsia annual ne'e. Honra boot mai hau sira.servisu hamutuk ho Komisáriu Soares ho nia
Loron ikus konferénsia ne'e Senior Legal ekipa iha konferensia tinan ne'e. Ho Komisáriu Analyst husi OECD William Loo le konkordansia Soares nia lideransa diak konferensia ne'e hau fiar katak konferensista sira konkorda ajensia anti sei la ho diak husi 18th Steering Group Meeting korrupsaun iha rejiaun Ázia no Pasíku konsidera ohin to'o 12th Regional Seminar nia rohan,” katak denunciante (whistleblower) sira nudar xavi Ms. Fischelis.importante atu detekta no kombate korrupsaun
Iha konferénsia ne'e nasaun Afghanistaun nune'e autoridade anti-korrupsaun iha obrigasaun ofisialmente sai membru foun ba Inisiativa Anti- fo protesaun. “Proteje ne'ebé sira importante ba Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia no Pasifíku ne'e. autoridade anti-korrupsaun iha Ázia no Pasífiku Delegasaun sira husi nasaun hamutuk 27 mak no fasilita sira hetan dalan hodi hato'o keixas partisipa iha konferensia ne'e mak; Afghanistaun, nune'e mos dalan diak liu atu fasilita orsamentu Bangladesh, Bhutan, Cambodia, Cook Islands, (financial reward) ba denunciante sira ne'ebé ho Fiji, Hong Kong, India, Indonesia, Japan, Korea aten barani hato'o keixa kona-ba korrupsaun,” do Sul, Kyrgyz Republic, Macao, Malaysia, katak William Loo.Mongolia, Nepal, Pakistan, Phillipines, Samoa,
Hametin Ajénsia Anti-Korrupsaun No Promove Protesaun Ba
Denunciante
importante no h a t u d u s i n a l inspira konfiansa, admirasaun no respei tu. Ne'e sinal ida inspira k o n f i a n s a , admirasaun no r e s p e i t u h u s i k o m u n i d a d e internasionál i Timor gratu ba opoiu ida ne'e,” katak Prezidenti Ruak iha Loron-Te r s a ( 2 3 / 7 ) wainhira loke a b e r t u r a k o n f e r e n s i a i n t e r n a s i o n á l anti-korrupsaun husi loron 23-25, fulan Jullhu 2013 Atu fasilita efektivu liu denunciante sira katak
iha Timor Plaza, Dili. William Loo presija mekanismu klaru no efektivu Kombate korrupsaun katak Prezidenti hodi proteje keixador sira husi presaun nune'e
Taur hanesan faktor ida preukupa mundu tomak presija lejislasaun komprehensivu atu fó inklui TL ho otas independénsia tinan 11 bele definisaun klaru ba protesaun keixador sira. Ikus hare'e sa mak lao iha mundu ho komprensaun liu katak William Loo, konferensista sira liu husi hanesan mundulizasaun ba ekonomia no konferensia internasionál loron tolu mak tengki teknolojiasaun sosiedade halo mundo sai ki'ik. asegura independensia ajensia anti-korrupsaun Fatór seluk mak oin sa halo rekonversaun entre iha rejiaun Ázia no Pasífiku tomak no proteje empregu ho profesional, profisaun iha mundo denunciante sira laos hakerek iha surat laran deit nebé ezizi adaptasaun ida rapidu iha kampu maibé tenki aplika iha prátika.servisu no trabalhu. Mundo ohin loron, iha krize Membrus husi inisitiva ne'e mós ekonómika mak paiz barak sofre; iha krize konkorda; fó protesaun ba denunciante no hato'o ekonómika ne'e lori problema mak obriga Estadu keixa sira hanesan meius ida atu deteta no sira halo re-esgate ba banku sira mais tanbem por minimiza korrupsaun, tan ne'e tenki enkoraja outruladu penaliza ninia sidadaun rasik tamba la nafatin no fasilita husi fornese kanal ne'ebé bele iha osan i lakon empregu,” tenik Prezidenti Ruak. asesu nune'e denunciante hahalok korrupsaun sira Prezidenti Repúblika mós sublinha iha nasaun iha boa-fé no ho evidensia sira ne'ebé forte.terseiru mundo mall-jestaun bolu korrupsaun no “ADB/OECD Inisiative haksolok tebes atu iha primeiru mundu bolu krize ekonomiku. suporta esforsu ninian membrus sira hodi fornese Independentemente interpretasaun mais problema forum ida atu aprende liu tan no fahe esperiensia mall-jestaun, bens Estadu nian provoka ba malu, tenik Shane Rosenthal, Reprezentante dezkontentementu i kria sobre salltu iha sosiedade ADB nian iha Timor-Leste.”nian le'et. Komisaun Anti-Korrupsaun mos nudar na'in ba
Esperiensia tinan 11 independensia TL Insiativa nia Sorumutu Steering-Group nian husi nian katak Prezidenti Ruak liu buat diak ho at no loron 23-24 fulan-Jullu, 2013.(*)mos konsege hametin paz. Istoria TL nian durante tinan 450 kolonializasaun Portguese no tinan 24 iha okupasaun Indonezia la iha momentu ida Timor oan sira hakruk no aseita pasifikamente. Korrupsaun mak inimigu efisíensia no konfidénsia. Estadu tenke inspira konfidensia husi povu, setór privadu no ita nian parseiru sira. Dezenvolvimentu ekonomía no sosial presija ili – Prezidenti da Repúblika Taur igualidade servisu. Efisíensia presija Estadu nian DMatan Ruak hateten Konferensia rekursu ho rigorizu,” Prezidenti Taur Matan Ruak Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia hatutan tenik.no Pasífiku ne'ebé Komisaun Anti-Korrupsaun
(CAC) sai uma na'in reprezentante Estadu TL
Konferensia Anti-Korrupsaun Sinal Inspira Konfiansa Husi
Komunidade Internasionál
Kontinua ba pag...19 >>>
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
17REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 18REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
CAC Reprezenta Estadu TL Sai Uma Na'in Ba Konferénsia -- husi Pag ===>16
Kontinua ba pag...18 >>>
***
cac.doc
Iha biban ne'e Prezidenti Taur Matan Pandu Praja ba media CAC iha Timor Plaza loron-
Ruak ba konferensista sira katak TL la fó lisaun Tersa (23/7).
maibé TL presija aprende oinsa hari'i nasaun ida Katak Komisáriu Pandu Praja hatutan
hodi bele fó benefisiu nian sidadaun sira. Atu ultra tenik CAC nian poder servisu bazeia ba lei iha TL
pasa kombate korrupsaun laos iha tempu badak sei klot no la hanesan KPK iha Indonesia iha
maibé Timot-Leste kompremete atu minimiza ne'ebé KPK bele halo akuzasaun, penyadapan
risku korrupsaun. Favor ida kontinua ajuda telephone no email ka komunikasaun elektroniku
maka'as ba ami nian Comissão Anti-Corrupção sira seluk tan no konsidera KPK hanesan Super
tamba susesu imi nian, ami nian mós, ami nian imi Body. La hanesan saida mak CAC- TL iha hanesan
nian mós. Ita hotu hamutuk kria mundo ida ne'ebé halao knar investigasaun deit no nain ba kazu
diak, prosperu sidadaun hotu iha direitu atu moris krimi korrupsaun mak Ministeriu Publiku.
no uza oportunidade sira,” katak Prezidenti Taur Hau hanoin karik lei ne'e la iha mudansa!, Espera Matan Ruak. bele iha mudansa para CAC nia poder hanesan
Komisáriu CAC Adérito Soares elojia mós KPK nian iha Indonesia. Parlamentu
diskursu Prezidenti Taur Matan Ruak nian hodi Nasionál tenke muda lei anti-korrupsaun TL
dehan ba membrus delegasaun kuaze nain 60 husi nian,” tenik Komisáriu Pandu Praja ba media
nasaun 27 katak Timor-Leste sorte hetan CAC.
prezidenti diak ne'ebé firmi koalia kona-ba boa Komisáriu Pandu Praja hatutan liu tan governasaun iha nasaun foun ne'e. Timor-Leste
husi esperíensia KPK nian durante tinan 10 ba sorte tebes hetan prezidenti ida firmi ba nian an kombate korrupsaun, CAC presija suporta rasik kona-ba asuntu boa governasaun iha ami nia politika ida forte husi lider nasionál iha nasaun TL rai,” katak Komisáriu Adérito.nesesariu tebes inklui suporta husi media,
Primeiru Ministru interinu Hermenegildo sosiedade sívil no povu hanesan parseiru hodi
Pereira iha nia abertura lori governu nian naran hametin koordenasaun servisu ba kombate
espresa orgullu ba CAC ne'ebé ho susesu sai uma korrupsaun iha TL bele efektivu liu tan.
nain ba eventu importante iha lideransa diak
Komisáriu Adérito nian okos. Hau la iha
duvidas partisipantes sira sei fila ho ksolok
tamba hetan saida mak merese hetan husi
objetivu seminar loron tolu ne'e. Tan ne'e, hau
kongratula CAC nia abilidade hodi asume
servisu ne'e ho responsabilidade boot sai uma
nain ba sorumutu internasionál importante
ne'e, lori Estadu Timor-Leste nian naran,”
katak Agio Pereira.(*)
ili - Komisáriu Adjuntu Komisi DPemberantasan Korupsi (KPK)
Indonesia Adnan Pandu Praja hateten KPK
Indonesia prontu atu kolabora ho Comissão
Anti-Corrupção (CAC) Timor-Leste (TL) iha
asuntu saida deit, maibé nia mos sujere ba
Parlamentu Nasionál atu kria lalais lei anti-
korrupsaun.
Ami nian prinsipiu mak nakloke atu ajuda
CAC iha kualker asuntu no parte hotu-hotu.
Ida ne'e ami nian prinsipius maibé buat sira
ne'e hotu fila hikas ba lei ne'ebé mak aplika iha
Timor-Leste (TL),” katak Komisáriu KPK
KPK Prontu Kolabora ho CAC
Kontinua ba pag...20 >>>
Tuir esperiensia KPK Indonesia nian katak Ami servisu maka'as atu garante katak públiku
Komisáriu Pandu Praja mak, estabelese kompriende impaktu negativu korrupsaun ba
kolaborasaun diak entre instituisaun Estadu ho politika no ekonomia nasaun TL no enkouraja
sosiedade sivil, media no seitor privadu atu povu atu envolve aktivamente iha kombate
alkansa objetivu komun ba kombate korrupsaun korrupsaun,” katak Vice PM Lasama.
nebé governu labele halo birokrasia komplikadu. Lasama hatutan tenik konferensia ne'e sai
Luta kontra korrupsaun ho aktu kriminal seluk lisaun boot ba ukun nain sira oin sa hametin liu tan
laos luta parte ida nian mesak maibe luta kontra instituisaun CAC no aselera lei deklarasaun riku
krimi korrupsaun liu fronteira. Tamba ne'e, nasaun soi no lei foun anti-korrupsaun ne'ebé oras ne'e
iha mundo presija haforsa kolaborasaun servisu deskute iha Parlamentu Nasionál. Ho lei rua ne'e
ida efektivu internasionalmente no liu fronteira katak Vice PM Lasama bele fo kbi'it ba
nasaun nune'e dalan ba korruptore sira sei klot liu instituisaun CAC atu implementa misaun
tan.prevensaun, edukasaun no represaun.
Forum hanesan Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB-Lori governu Timor-Leste nian naran
OECD ba Ázia no Pasífiku util tebes atu hametin espesialmente lori Primeiru Ministru Xanana
soliditasaun entre membrus sira ba luta kontra Gusmão hakarak agradese ba sekretariadu
korrupsaun hodi halo klot liu tan korruptores sira Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia
nian movimentu. Ita espera buat diak barak husi no Pasífiku ne'ebé fó fiar ba CAC sai uma nain ba
iventu ida ne'e,” tenik nia. (*)konferensia ne'e,” Lasama subliña. Iha biban ne'e
Komisáriu CAC Adérito de Jesus Soares mós
agradese ba sekretariadu ADB/OECD ne'ebé fo
fiar ba CAC hodi sai uma nain ba konferensia ne'e
no konsidera konferensia lao diak tebes no
membru delegasaun sira estuda ba malu no ili – loron ikus konferénsia promete ba malu atu servisu hamutuk diak liu tan Dinternasionál Inisiativa Anti- iha futuru.
Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia no Pasífiku, Obrigado ba ADB/OECD ne'ebé
Vice-Primeiru Minístru Fernando Lasama de konkorda Timor-Leste nian proposta sai uma nain
Araujo ensera ofisialmente konferensia ne'e iha ba konferensia ne'e husi ita nia sorumutu tinan
loron-Kinta (25/7) ne’ebé organiza husi Comissão kotuk iha Vietnam sai realidade,” katak Komisáriu
Anti-Corrupção (CAC) halao durante loron tolu Adérito Soares. (*)
nia laran iha Timor Plaza, Dili.
Iha diskursu
enseramentu ne'e Vise
PM Fernando Lasama
agradese ba Inisiativa
A n t i - K o r r u p s a u n
ADB/OECD ba Ázia
no Pasífiku nebé fo
fiar ba CAC sai uma
n a i n b a i v e n t u
i m p o r t a n t e n e ' e .
Lasama mos hato'o ba
membrus delegasaun
kuaze nain 60 husi
nasaun 27 iha Ázia no
Pasifiku katak Timor-
Leste (TL) foin ukun-a
tinan 11 maibe esforsu
luta kontra korrupsaun hanesan mos nasaun seluk
iha mundo nebé independensia tinan barak ona
hodi utiliza riku soi Estadu nian ba benefisia povu.
Governu Garante Públiku Kompriende Impaktu Negativu
Korrupsaun
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
19REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 20REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
20REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
***
***cac.doc
cac.doc
Iha biban ne'e Prezidenti Taur Matan Pandu Praja ba media CAC iha Timor Plaza loron-
Ruak ba konferensista sira katak TL la fó lisaun Tersa (23/7).
maibé TL presija aprende oinsa hari'i nasaun ida Katak Komisáriu Pandu Praja hatutan
hodi bele fó benefisiu nian sidadaun sira. Atu ultra tenik CAC nian poder servisu bazeia ba lei iha TL
pasa kombate korrupsaun laos iha tempu badak sei klot no la hanesan KPK iha Indonesia iha
maibé Timot-Leste kompremete atu minimiza ne'ebé KPK bele halo akuzasaun, penyadapan
risku korrupsaun. Favor ida kontinua ajuda telephone no email ka komunikasaun elektroniku
maka'as ba ami nian Comissão Anti-Corrupção sira seluk tan no konsidera KPK hanesan Super
tamba susesu imi nian, ami nian mós, ami nian imi Body. La hanesan saida mak CAC- TL iha hanesan
nian mós. Ita hotu hamutuk kria mundo ida ne'ebé halao knar investigasaun deit no nain ba kazu
diak, prosperu sidadaun hotu iha direitu atu moris krimi korrupsaun mak Ministeriu Publiku.
no uza oportunidade sira,” katak Prezidenti Taur Hau hanoin karik lei ne'e la iha mudansa!, Espera Matan Ruak. bele iha mudansa para CAC nia poder hanesan
Komisáriu CAC Adérito Soares elojia mós KPK nian iha Indonesia. Parlamentu
diskursu Prezidenti Taur Matan Ruak nian hodi Nasionál tenke muda lei anti-korrupsaun TL
dehan ba membrus delegasaun kuaze nain 60 husi nian,” tenik Komisáriu Pandu Praja ba media
nasaun 27 katak Timor-Leste sorte hetan CAC.
prezidenti diak ne'ebé firmi koalia kona-ba boa Komisáriu Pandu Praja hatutan liu tan governasaun iha nasaun foun ne'e. Timor-Leste
husi esperíensia KPK nian durante tinan 10 ba sorte tebes hetan prezidenti ida firmi ba nian an kombate korrupsaun, CAC presija suporta rasik kona-ba asuntu boa governasaun iha ami nia politika ida forte husi lider nasionál iha nasaun TL rai,” katak Komisáriu Adérito.nesesariu tebes inklui suporta husi media,
Primeiru Ministru interinu Hermenegildo sosiedade sívil no povu hanesan parseiru hodi
Pereira iha nia abertura lori governu nian naran hametin koordenasaun servisu ba kombate
espresa orgullu ba CAC ne'ebé ho susesu sai uma korrupsaun iha TL bele efektivu liu tan.
nain ba eventu importante iha lideransa diak
Komisáriu Adérito nian okos. Hau la iha
duvidas partisipantes sira sei fila ho ksolok
tamba hetan saida mak merese hetan husi
objetivu seminar loron tolu ne'e. Tan ne'e, hau
kongratula CAC nia abilidade hodi asume
servisu ne'e ho responsabilidade boot sai uma
nain ba sorumutu internasionál importante
ne'e, lori Estadu Timor-Leste nian naran,”
katak Agio Pereira.(*)
ili - Komisáriu Adjuntu Komisi DPemberantasan Korupsi (KPK)
Indonesia Adnan Pandu Praja hateten KPK
Indonesia prontu atu kolabora ho Comissão
Anti-Corrupção (CAC) Timor-Leste (TL) iha
asuntu saida deit, maibé nia mos sujere ba
Parlamentu Nasionál atu kria lalais lei anti-
korrupsaun.
Ami nian prinsipiu mak nakloke atu ajuda
CAC iha kualker asuntu no parte hotu-hotu.
Ida ne'e ami nian prinsipius maibé buat sira
ne'e hotu fila hikas ba lei ne'ebé mak aplika iha
Timor-Leste (TL),” katak Komisáriu KPK
KPK Prontu Kolabora ho CAC
Kontinua ba pag...20 >>>
Tuir esperiensia KPK Indonesia nian katak Ami servisu maka'as atu garante katak públiku
Komisáriu Pandu Praja mak, estabelese kompriende impaktu negativu korrupsaun ba
kolaborasaun diak entre instituisaun Estadu ho politika no ekonomia nasaun TL no enkouraja
sosiedade sivil, media no seitor privadu atu povu atu envolve aktivamente iha kombate
alkansa objetivu komun ba kombate korrupsaun korrupsaun,” katak Vice PM Lasama.
nebé governu labele halo birokrasia komplikadu. Lasama hatutan tenik konferensia ne'e sai
Luta kontra korrupsaun ho aktu kriminal seluk lisaun boot ba ukun nain sira oin sa hametin liu tan
laos luta parte ida nian mesak maibe luta kontra instituisaun CAC no aselera lei deklarasaun riku
krimi korrupsaun liu fronteira. Tamba ne'e, nasaun soi no lei foun anti-korrupsaun ne'ebé oras ne'e
iha mundo presija haforsa kolaborasaun servisu deskute iha Parlamentu Nasionál. Ho lei rua ne'e
ida efektivu internasionalmente no liu fronteira katak Vice PM Lasama bele fo kbi'it ba
nasaun nune'e dalan ba korruptore sira sei klot liu instituisaun CAC atu implementa misaun
tan.prevensaun, edukasaun no represaun.
Forum hanesan Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB-Lori governu Timor-Leste nian naran
OECD ba Ázia no Pasífiku util tebes atu hametin espesialmente lori Primeiru Ministru Xanana
soliditasaun entre membrus sira ba luta kontra Gusmão hakarak agradese ba sekretariadu
korrupsaun hodi halo klot liu tan korruptores sira Inisiativa Anti-Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia
nian movimentu. Ita espera buat diak barak husi no Pasífiku ne'ebé fó fiar ba CAC sai uma nain ba
iventu ida ne'e,” tenik nia. (*)konferensia ne'e,” Lasama subliña. Iha biban ne'e
Komisáriu CAC Adérito de Jesus Soares mós
agradese ba sekretariadu ADB/OECD ne'ebé fo
fiar ba CAC hodi sai uma nain ba konferensia ne'e
no konsidera konferensia lao diak tebes no
membru delegasaun sira estuda ba malu no ili – loron ikus konferénsia promete ba malu atu servisu hamutuk diak liu tan Dinternasionál Inisiativa Anti- iha futuru.
Korrupsaun ADB/OECD ba Ázia no Pasífiku, Obrigado ba ADB/OECD ne'ebé
Vice-Primeiru Minístru Fernando Lasama de konkorda Timor-Leste nian proposta sai uma nain
Araujo ensera ofisialmente konferensia ne'e iha ba konferensia ne'e husi ita nia sorumutu tinan
loron-Kinta (25/7) ne’ebé organiza husi Comissão kotuk iha Vietnam sai realidade,” katak Komisáriu
Anti-Corrupção (CAC) halao durante loron tolu Adérito Soares. (*)
nia laran iha Timor Plaza, Dili.
Iha diskursu
enseramentu ne'e Vise
PM Fernando Lasama
agradese ba Inisiativa
A n t i - K o r r u p s a u n
ADB/OECD ba Ázia
no Pasífiku nebé fo
fiar ba CAC sai uma
n a i n b a i v e n t u
i m p o r t a n t e n e ' e .
Lasama mos hato'o ba
membrus delegasaun
kuaze nain 60 husi
nasaun 27 iha Ázia no
Pasifiku katak Timor-
Leste (TL) foin ukun-a
tinan 11 maibe esforsu
luta kontra korrupsaun hanesan mos nasaun seluk
iha mundo nebé independensia tinan barak ona
hodi utiliza riku soi Estadu nian ba benefisia povu.
Governu Garante Públiku Kompriende Impaktu Negativu
Korrupsaun
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
19REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 20REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
20REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
***
***cac.doc
cac.doc
Luta Kombate Korrupsaun Ema Hotu Nian
protesaun ba keixador i h a T i m o r - L e s t e nune'e luta kontra k o r r u p s a u n b e l e susesu liu tan,” katak Hugo Fernandes.
Mericio Akara husi ONG Luta Hamutuk Mericio Akara hateten bazeia ba peskiza organizasaun kredibel iha rai laran nune'e mós internasionál hatudu korrupsaun iha TL aumenta husi tinan b a t i n a n . A k a r a sublinha TL presija t e b e s l e i a n t i -korrupsaun ida forte.
Ho lei anti korrupsaun ida forte CAC sei hala’o servisu ho efektivu no efisien.
ili - Loron daruak konferensia Igreija Katólika nian perspektiva ba kombate Dinternasionál Inisiativa Anti- korrupsaun iha TL katak Pe. Mouzinho Pereira Kor rupsaun ADB/OECD ba Áz ia no Lopez mai husi edukasaun etika no morál ida forte Pasífiku(Kuarta, 24/7) ba “Sesaun Konsultasaun ne'ebéema feto no mane hetan husi edukasaun Ho Setór Privadu, Media no Sosiedade Cívil” uma laran, eskola formál hanesan eskola misaun aprezenta palestra nain nen; reprezentante Igreija Katólika nian, eskola públiku no universidade Katólika Pe. Mouzinho Pereira Lopez, direitur halo parte importante hodi forma ema sai honestu.CEPAD Joao Boavida, direitur Luta Hamutuk
Diretór CEPAD João Boavida hateten Mericio Akara, Direitur kompaña Cameliloqui, korrupsaun hamosu kiak no esforsu kombate Rui Castro observador media Hugo Fernandes no korrupsaun kompleksu tebes iha TL nune'e CAC Country Manager kompanha Worley Parson, laos presija deit suporta politika, rekursu humanu, Christopher Serjak ne'ebé modera husi Komisáriu finansas maibe mos presija suporta husi públiku Adjuntu CAC, Jose das Neves.no seitór privadu. Nune'e, katak João Boavida
Komisáriu Adjuntu Neves iha nia lian meius forte tebes ba kombate korrupsaun mak nakloke ba sesaun konsultasaun ne'e hateten “luta proteze keixador sira, sasin nain, asset disclosure kontra korrupsaun iha Timor-Leste (TL) laos luta no liberdade informasaun. Iha parte hanesan ema ida ka instituisaun Estadu ida nian deit maibé reprezentante setór privadu nasionál Diretór luta kolektivu iha nasaun ida sura ho Igreija kompaña Cameliloqui, Rui Castro koalia ba Katólika hanesan forsa moral, sosiedade civil, konferensista sira katak korrupsaun akontese iha setór privadu no media halo parte importante.” TL seidauk modern no simplis ba ema hotu atu
detekta. Rui Castro sujere ba CAC atu uza poder Luta kontra korrupsaun ema hotu nian tamba ne'e tuir lei ne'ebé iha hodi aplika dadaun ba ami aprezenta sira ohin atu rona perspektiva husi korruptores sira maske lei ba CAC sei fraku.Igreija Katólika, media, sosiedade cívil no setór
privadu. Ne'e hatudu katak kombate korrupsaun Christopher Serjak reprezenta Kompaña laos ajensia anti-korrupsaun nian deit,” katak internasionál Worley Parson hahu nia operasaun Komisáriu Adjuntu Neves iha nia lian nakloke. iha TL tinan 2009 hateten ninia kompaña halao
servisu iha indústria oliu ho gas iha TL liu husi Fernandes husi media konfesa ba prosesu prokuramentu governu TL nian nebe ho konferensista sira katak media iha Timor kompara dalan mós, transparante, fair no tuir lalaok ho nasaun sira iha South East Asia no mundo patrimoniu internasionál nian. Ami susesu tebes avansadu tebes ne'ebé garante iha konstituisaun kumpri hotu rekerimentus sira ne'e ho nakloke RDTL artigu 40-41.Media TL katak Hugo, tebes. Ami iha komitmentu boot atu kontinua promove diversidade moris povu nian, esplora dezenvolve rai ida ne'e tuir ami nian kapasidade ideas ba públiku ho livre hodi hato'o kritika no hakruk ba regras nasaun ne'e nian ho konstrutiva liu husi notisia kona-ba mal-transparante no akuntabel ba benefisia no administrasaun, korrupsaun nune'e mos progresu prosperidade povu rai ida ne'e nian dok husi governu atinji ona iha TL. Media bele sai pratika korrupsaun,” katak Christopher Serjak.(*)denunciante ba korrupsaun nune'e presija lei
CAC Halo Peskiza Integridade Ba Setór Públiku
CAC Hato'o Relatóriu Annual ba Dahuluk iha Sesaun Plenária
Parlamentu Nasionál
Plenária. Oportunidade ne'e nudar premeitu no
previlejiu bo'ot ida ba CAC atu hato'o nia
panorama servisu hafoin Komisaun ne'e haríi iha
tinan tolu liu ba. i l i – I h a l o r o n K u a r t a Plenária ne'e Presidente Parlamentu D(14/8),Commissão Anti-Corrupção
Nasionál Vicente Guterres mak prezide. Membrus (CAC) hahu halao peskiza “Integridade Seitór Parlamentu Nasionál ne'ebé partisipa iha Sesaun Públiku” durante loron 24 hahu loron 14 Fulan Plenária ne'e liu 2/3 ne'ebé reprezenta bankadas Augustu to'o 7 Setembru 2013 iha distritu sanulu hat hus i Par t idu Konsei lhu Nasional resin tolu. Peskiza ne'e nudar dalan ida hodi tulun Rekonstrusaun Timorense (CNRT); Frente servisu prevensaun no edukasaun públiku iha Revolusionária do Timor-Leste Independente prosesu kombate korrupsaun.“Atu dezenvolve (FRETILIN); Partidu Demokrátiku (PD); no servisu prevensaun ne'ebé efektívu, ita presija Frente Mudansa (FM). ha tene d id iak n íve l in tegr idade no
Iha aprezentasaun ne'e, Komisáriu profesionalismu servidor Estadu sira nian,” katak Adérito la'os deit saliente kona-bá aktividades Komisáriu Adjuntu EKP, Jose Neves.CAC nian ne'ebé hala'o deit iha tinan 2012, maibé, Liu husi peskiza ne'e ita hakarak hatene klean iha oportunidade ida ne'e Komisáriu mos kona-ba funsionariu sira nia konhesimentu no aprezenta panaroma jeral Komisaun nian ne'ebé kapasidade iha servisu administrasaun no hahu servísu husi zero iha área prevensaun, komportamentu iha atendimentu públiku. Ida ne'e investigasaun kriminal, edukasaun no peskiza laos atu buka se mak lós no se mak sala ka se mak durante tinan tolu nia laran. Progresu iha áreas diak no se mak ladiak, maibe atu hatene didiak balu ne'ebé Komisáriu Adérito hato'o inkluindu situasaun real iha setór públiku atu ita hotu-hotu kapasitasaun ba rekursu umanu iha rai-laran no hamutuk hadian hodi nune'e bele hatudu rai-liur iha áreas investigasaun, audit, sistema prestasaun servisu nebe diak ba povu tomak no buka tuir gastus públiku no formasaun iha lingua promove dezenvolvimentu nasionál,” Komisáriu ingles no Portugues. Iha mós progresu seluk mak Adjuntu Neves subliña.hanesan kampaña públiku ba distritu 13 ne'ebé Programa peskiza ne'e CAC mak involve ofisiais governantes iha ministériu, dezenvolve ho apoiu tékniku no finanseira husi autoridade lokal, estudantes no sosiedade sívil USAID-CASAL. CAC involve mos estudantes sira.universitarius lubuk ida hamutuk ho funsionarius
Iha aprezentasaun ne'e, Komisáriu CAC nian nudar peskizador. Instituisaun Públiku Adérito ho orgullu hato'o progresu servisus ne'ebé lubuk ida mak sai alvu ba peskiza ne'e kobre CAC hala'o ona tuir lei no plánu servisu anual instituisaun públiku ka ministériu sira hotu iha nomos dezafius ne'ebé infrenta. Membrus Timor-Leste. Instrumentu halibur dadus, ho Parlamentu Nasionál sira apresia tebes ho entrevista ne'ebé uza kestionariu,observasaun iha progresu ne'ebé CAC atinji ona maski ho rekursu terenu kona-ba atendimentu Setór Públiku nian no ne'ebé limitadu no reafirma sira nian apoiu focus group discussion. polítika ho morál atu CAC kontinua hala'o nafatin Peskiza ida ne'e hanesan ba datoluk CAC halao servisu hodi prevene no kombate korrupsaun iha hafoin peskiza ba dahuluk kona-ba “Movimentu Timor-Leste. Nunemós, deputadu sira husi partidu Kareta Estadu No Utilizasaun Combustivel 2011” polítiku governantes no husi opozisaun nian ho no ba Daruak; “Survey Persepsaun Korrupsaun unanimidade fó korajen ba instituisaun CAC atu 2011”.(*)mantein servisu ne'ebé halao tiha ona durante
tinan tolu nia laran no kontinua depozita sira nian
korajen atu CAC halao servisu ba oin no labele
tauk ba se karik iha ameasas ruma ne'ebé mosu iha
tempu oin.
A p r e z e n t a s a u n n e ' e b é h e t a n ili – Komisáriu Komisaun Anti-
akompañamentu husi Jerente Senior CAC seluk, DKorrrupsaun (CAC), Adérito de hetan transmisaun direta husi Televizaun no Radio
Jesus Soares hetan opportunidade primeira-vez Timor-Leste ba teritóriu tomak iha Timor-Leste.
husi Uma-Fukun Parlamentu Nasionál hodi ba (*)
aprezenta Relatóriu Annual 2012 iha Sesaun
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
21REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 22REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
22REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
***
***
cac.doc
Luta Kombate Korrupsaun Ema Hotu Nian
protesaun ba keixador i h a T i m o r - L e s t e nune'e luta kontra k o r r u p s a u n b e l e susesu liu tan,” katak Hugo Fernandes.
Mericio Akara husi ONG Luta Hamutuk Mericio Akara hateten bazeia ba peskiza organizasaun kredibel iha rai laran nune'e mós internasionál hatudu korrupsaun iha TL aumenta husi tinan b a t i n a n . A k a r a sublinha TL presija t e b e s l e i a n t i -korrupsaun ida forte.
Ho lei anti korrupsaun ida forte CAC sei hala’o servisu ho efektivu no efisien.
ili - Loron daruak konferensia Igreija Katólika nian perspektiva ba kombate Dinternasionál Inisiativa Anti- korrupsaun iha TL katak Pe. Mouzinho Pereira Kor rupsaun ADB/OECD ba Áz ia no Lopez mai husi edukasaun etika no morál ida forte Pasífiku(Kuarta, 24/7) ba “Sesaun Konsultasaun ne'ebéema feto no mane hetan husi edukasaun Ho Setór Privadu, Media no Sosiedade Cívil” uma laran, eskola formál hanesan eskola misaun aprezenta palestra nain nen; reprezentante Igreija Katólika nian, eskola públiku no universidade Katólika Pe. Mouzinho Pereira Lopez, direitur halo parte importante hodi forma ema sai honestu.CEPAD Joao Boavida, direitur Luta Hamutuk
Diretór CEPAD João Boavida hateten Mericio Akara, Direitur kompaña Cameliloqui, korrupsaun hamosu kiak no esforsu kombate Rui Castro observador media Hugo Fernandes no korrupsaun kompleksu tebes iha TL nune'e CAC Country Manager kompanha Worley Parson, laos presija deit suporta politika, rekursu humanu, Christopher Serjak ne'ebé modera husi Komisáriu finansas maibe mos presija suporta husi públiku Adjuntu CAC, Jose das Neves.no seitór privadu. Nune'e, katak João Boavida
Komisáriu Adjuntu Neves iha nia lian meius forte tebes ba kombate korrupsaun mak nakloke ba sesaun konsultasaun ne'e hateten “luta proteze keixador sira, sasin nain, asset disclosure kontra korrupsaun iha Timor-Leste (TL) laos luta no liberdade informasaun. Iha parte hanesan ema ida ka instituisaun Estadu ida nian deit maibé reprezentante setór privadu nasionál Diretór luta kolektivu iha nasaun ida sura ho Igreija kompaña Cameliloqui, Rui Castro koalia ba Katólika hanesan forsa moral, sosiedade civil, konferensista sira katak korrupsaun akontese iha setór privadu no media halo parte importante.” TL seidauk modern no simplis ba ema hotu atu
detekta. Rui Castro sujere ba CAC atu uza poder Luta kontra korrupsaun ema hotu nian tamba ne'e tuir lei ne'ebé iha hodi aplika dadaun ba ami aprezenta sira ohin atu rona perspektiva husi korruptores sira maske lei ba CAC sei fraku.Igreija Katólika, media, sosiedade cívil no setór
privadu. Ne'e hatudu katak kombate korrupsaun Christopher Serjak reprezenta Kompaña laos ajensia anti-korrupsaun nian deit,” katak internasionál Worley Parson hahu nia operasaun Komisáriu Adjuntu Neves iha nia lian nakloke. iha TL tinan 2009 hateten ninia kompaña halao
servisu iha indústria oliu ho gas iha TL liu husi Fernandes husi media konfesa ba prosesu prokuramentu governu TL nian nebe ho konferensista sira katak media iha Timor kompara dalan mós, transparante, fair no tuir lalaok ho nasaun sira iha South East Asia no mundo patrimoniu internasionál nian. Ami susesu tebes avansadu tebes ne'ebé garante iha konstituisaun kumpri hotu rekerimentus sira ne'e ho nakloke RDTL artigu 40-41.Media TL katak Hugo, tebes. Ami iha komitmentu boot atu kontinua promove diversidade moris povu nian, esplora dezenvolve rai ida ne'e tuir ami nian kapasidade ideas ba públiku ho livre hodi hato'o kritika no hakruk ba regras nasaun ne'e nian ho konstrutiva liu husi notisia kona-ba mal-transparante no akuntabel ba benefisia no administrasaun, korrupsaun nune'e mos progresu prosperidade povu rai ida ne'e nian dok husi governu atinji ona iha TL. Media bele sai pratika korrupsaun,” katak Christopher Serjak.(*)denunciante ba korrupsaun nune'e presija lei
CAC Halo Peskiza Integridade Ba Setór Públiku
CAC Hato'o Relatóriu Annual ba Dahuluk iha Sesaun Plenária
Parlamentu Nasionál
Plenária. Oportunidade ne'e nudar premeitu no
previlejiu bo'ot ida ba CAC atu hato'o nia
panorama servisu hafoin Komisaun ne'e haríi iha
tinan tolu liu ba. i l i – I h a l o r o n K u a r t a Plenária ne'e Presidente Parlamentu D(14/8),Commissão Anti-Corrupção
Nasionál Vicente Guterres mak prezide. Membrus (CAC) hahu halao peskiza “Integridade Seitór Parlamentu Nasionál ne'ebé partisipa iha Sesaun Públiku” durante loron 24 hahu loron 14 Fulan Plenária ne'e liu 2/3 ne'ebé reprezenta bankadas Augustu to'o 7 Setembru 2013 iha distritu sanulu hat hus i Par t idu Konsei lhu Nasional resin tolu. Peskiza ne'e nudar dalan ida hodi tulun Rekonstrusaun Timorense (CNRT); Frente servisu prevensaun no edukasaun públiku iha Revolusionária do Timor-Leste Independente prosesu kombate korrupsaun.“Atu dezenvolve (FRETILIN); Partidu Demokrátiku (PD); no servisu prevensaun ne'ebé efektívu, ita presija Frente Mudansa (FM). ha tene d id iak n íve l in tegr idade no
Iha aprezentasaun ne'e, Komisáriu profesionalismu servidor Estadu sira nian,” katak Adérito la'os deit saliente kona-bá aktividades Komisáriu Adjuntu EKP, Jose Neves.CAC nian ne'ebé hala'o deit iha tinan 2012, maibé, Liu husi peskiza ne'e ita hakarak hatene klean iha oportunidade ida ne'e Komisáriu mos kona-ba funsionariu sira nia konhesimentu no aprezenta panaroma jeral Komisaun nian ne'ebé kapasidade iha servisu administrasaun no hahu servísu husi zero iha área prevensaun, komportamentu iha atendimentu públiku. Ida ne'e investigasaun kriminal, edukasaun no peskiza laos atu buka se mak lós no se mak sala ka se mak durante tinan tolu nia laran. Progresu iha áreas diak no se mak ladiak, maibe atu hatene didiak balu ne'ebé Komisáriu Adérito hato'o inkluindu situasaun real iha setór públiku atu ita hotu-hotu kapasitasaun ba rekursu umanu iha rai-laran no hamutuk hadian hodi nune'e bele hatudu rai-liur iha áreas investigasaun, audit, sistema prestasaun servisu nebe diak ba povu tomak no buka tuir gastus públiku no formasaun iha lingua promove dezenvolvimentu nasionál,” Komisáriu ingles no Portugues. Iha mós progresu seluk mak Adjuntu Neves subliña.hanesan kampaña públiku ba distritu 13 ne'ebé Programa peskiza ne'e CAC mak involve ofisiais governantes iha ministériu, dezenvolve ho apoiu tékniku no finanseira husi autoridade lokal, estudantes no sosiedade sívil USAID-CASAL. CAC involve mos estudantes sira.universitarius lubuk ida hamutuk ho funsionarius
Iha aprezentasaun ne'e, Komisáriu CAC nian nudar peskizador. Instituisaun Públiku Adérito ho orgullu hato'o progresu servisus ne'ebé lubuk ida mak sai alvu ba peskiza ne'e kobre CAC hala'o ona tuir lei no plánu servisu anual instituisaun públiku ka ministériu sira hotu iha nomos dezafius ne'ebé infrenta. Membrus Timor-Leste. Instrumentu halibur dadus, ho Parlamentu Nasionál sira apresia tebes ho entrevista ne'ebé uza kestionariu,observasaun iha progresu ne'ebé CAC atinji ona maski ho rekursu terenu kona-ba atendimentu Setór Públiku nian no ne'ebé limitadu no reafirma sira nian apoiu focus group discussion. polítika ho morál atu CAC kontinua hala'o nafatin Peskiza ida ne'e hanesan ba datoluk CAC halao servisu hodi prevene no kombate korrupsaun iha hafoin peskiza ba dahuluk kona-ba “Movimentu Timor-Leste. Nunemós, deputadu sira husi partidu Kareta Estadu No Utilizasaun Combustivel 2011” polítiku governantes no husi opozisaun nian ho no ba Daruak; “Survey Persepsaun Korrupsaun unanimidade fó korajen ba instituisaun CAC atu 2011”.(*)mantein servisu ne'ebé halao tiha ona durante
tinan tolu nia laran no kontinua depozita sira nian
korajen atu CAC halao servisu ba oin no labele
tauk ba se karik iha ameasas ruma ne'ebé mosu iha
tempu oin.
A p r e z e n t a s a u n n e ' e b é h e t a n ili – Komisáriu Komisaun Anti-
akompañamentu husi Jerente Senior CAC seluk, DKorrrupsaun (CAC), Adérito de hetan transmisaun direta husi Televizaun no Radio
Jesus Soares hetan opportunidade primeira-vez Timor-Leste ba teritóriu tomak iha Timor-Leste.
husi Uma-Fukun Parlamentu Nasionál hodi ba (*)
aprezenta Relatóriu Annual 2012 iha Sesaun
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
21REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 22REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
22REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
***
***
cac.doc
Grupu Traballu Hahu Servisu ba Projeitu Lei Deklarasaun Rikusoin
Konkorrentes Na'in 60 Tuir Izame Eskrita ba Vaga Servisu iha CAC
lei ne'e, inklui halo desizaun polítika ba mekanismu implementasaun lei ne'e bazeia ba siguransa, privasidade no konsiderasaun seluk tan. Sekretáriu Estadu Konseillu Ministrus
ili – Ekipa Komisaun Anti- Avelino Coelho hein katak lei deklarasaun DKorrupsaun ne'ebé lidera husi rikusoin ne'e atu implementa ba orgaun soberanu Komisáriu Adérito de Jesus Soares partisipa iha hanesan ukun na'in ho servidor estadu tomak. sorumutu dahuluk Grupu Traballu ba Projeitu Lei Nune mós, iha fatin hanesan, Prokurador Vicente Deklarasaun Riku soi iha Salaun Konferensia Brito Fernandes akresenta katak lei ne'e sei sai Parlamentu Nasionál. Grupu Traballu ne'ebé instrumentu diak ida hodi rekolla indisus ba krími marka prezensa iha sorumutu dahuluk ne'e mai sira ne'ebé mak Ministériu Públiku sei simu. Nia husi Komisaun A Parlamentu Nasionál ba asuntu mos husu Parlamentu Nasionál atu aprova lalais Konstitusional, Justisa, Administrasaun Públika lei anti-korrupsaun nian hodi suporta lei seluk no Anti-Korrupsaun, Komisaun C ba asuntu hodi kombate no prevene korrupsaun iha Timor-Finansas Publika Parlamentu Nasional, Governu Leste. ne'ebé reprezenta husi Sekretáriu Estadu ba Molok remata, membru sira desidi atu fó Konseillu Minístrus, Komisaun Anti-Korrupsaun tempu ba tékniku sira elabora rezultadu sorumutu (CAC), Inspeitur Jeral Estadu (IJE), Provedor ne'e no atu halo komparasaun ho lei deklarasaun Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), no rikusoin husi nasaun seluk nian hanesan Ministériu Públiku. referensias. Iha tempu besik mai Komisaun A
Iha sorumutu ne'ebé lidera husi Parlamentu Nasionál sei hasai konvite ida hodi Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál halibur fali membrus Grupu Traballu sira hodi (PN) Carmelita Moniz ne'e, aleinde fahe servisu halo sorumutu. (*)entre instituisaun sira ne'ebé involve iha prosesu kriasaun lei ne'e, membru sira hahu esplora ideias ba malu no refleta fali rezultadu workshop kona-bá kriasaun deklarasaun rikusoin liu husi sorumutu meza redonda dala-rua ne'ebé hala'o iha tinan kotuk.
T u i r Prezidente Komisaun A Carmelita Moniz katak servisu Grupu Traballu ne'e halo parte hanesan istória primeiru ba PN ne'ebé involve instituisaun kompetente no relevante tomak atu servisu hamutuk hodi kria projeitu lei importante ida. Ohin primeiru sorumutu husi membru grupu de trabalu nian atu eksplora ideas. Liu husi diskusaun
ili –Commisão Anti-Corrupção bele hetan konklusaun katak presija duni lei ida D(CAC) servisu hamutuk ho mais abrajente atu kesi ema barak liu tan hodi
Komisaun Funsaun Públika (CFP) realiza ezame responde problema no nesesidade liu husi Lei
esktrita ba konkorentes na'in 60 ba vaga servisu Deklarasaun riku soi,” katak Deputada Carmelita
rua iha CAC. Husi númeru ne'e, konkorentes Moniz. Iha diskusaun ne'e, membrus sira hatudu
mane hamutuk na'in 43 no feto hamutuk na'in 17. sira nia entuziasmu bo'ot atu depozita sira nia
Ezame esktrita ne'e hala'o iha Salaun Canossiana hanoin no enerzia atu dudu prosesu projeitu lei
Has-Laran Comoro, Dili, ba vaga servisu rua. deklarasaun rikusoin ne'e bá oin. Hotu-hotu iha
Vaga ida dezigna ba pozisaun administrasaun no hanoin ida katak lei ne'e importante no urzente atu
lojístika iha departementu administrasaun no formula hodi prevene no kombate korrupsaun iha
finansas nia okos no vaga seluk ba pozisaun Timor-Leste. Komisáriu CAC iha nia
integridade no profesionalismu iha departementu intervensaun hatete katak diskusaun ne'e
prevensaun nia mahon. importante atu tulun membru Parlamentu sira hodi
prepara projeitu
Kontiudu ezame eskrita ne'e kobre lisaun kona-ba instituisaun CAC nian atu bele loke entidades konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor- hotu-hotu nian neon no horizonte inklui lideres Leste, Lei Funsaun Públika no istória kona-ba komunitáriu, edukadores, sosiedade sívil, CAC. Tuir Sekretáriu Ekzekutivu CAC Alexandre estudantes hodi evita aan husi tentasaun ka Freistas Gusmao katak molok tama ba etapa hahalok korrupsaun. Komisáriu Adjuntu CAC ezame eskrita ne'e, konkorentes na'in 60 ne'e liu Jose Neves hateten offisial CAC nian prezensa iha ona prosesu selesaun dokumentus iha fulan Maiu Distritu Lautem hanesan fahe informasaun 2013 husi aplikantes hamutuk na'in 164, mane servidor Estadu nian servisu hodi evita an husi na'in 110, feto na'in 54, ne'ebé hatama aplikasaun prátika korrupsaun wainhira implementasaun iha fulan Abril liu ba. Prosesu selesaun programa servisu desentralizasaun nian liu husi dokumentus ne'e hala'o konjunta entre ekipa juri munisipiu sei realiza iha tempu badak oin mai. Ita nebé kompostu husi ofisiais husi CAC na'in lima nian servisu iha Estadu nian laran tutan ba malu no no CFP na'in ida. la hamrik mesak. Tamba ne'e liu husi sorumutu
ne'e bele fo hanoin ba malu atu ita hotu servisu iha Hafoin ezame eskrita ne'e, konkorente
sentral no iha lokal bele fó hanoin ba malu atu sira ne'ebé liu selesaun eskrita sei tama ba etapa
evita an husi pratika korrupsaun,” katak ezame oral ka interevista ne'ebé sei hala'o iha
Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves wainhira fulan balu mai. Wainhira pozisaun rua ne'e
hasoru malu ho lider komunitáriu sira iha Aula priense, instituisaun CAC sei iha nia staff
administrador sub-distritu Iliomar loron Sesta hamutuk na'in 67 nebé kompostu husi jerente
(10/5) dader.senior na'in tolu, investigadores na'in 15, ofisiais departementu prevensaun, edukasaun no peskiza Desentralizasaun poder atu mai liu husi no administrasaun no finansas na'in 32, motoristas Munisipiu nune'e tentasaun (ba pratika na'in 10 no asesor nasionál no internasionál na'in korrupsaun) sei boot ba lider lokal sira, nune'e liu tolu. (*) husi sorumutu ne'e ita fó hanoin ba malu atu jere
rekursu Estadu ho didiak iha futuru,” katak Adjuntu Neves. Programa konsiensializasaun CAC nian iha distritu Lautem ne'e hetan partisipasaun maksimu ho antusiasmu maka'as husi estudantes no lider komunitáriu sira ne'ebé sei halao durante loron sia (7-14/5) nia laran iha liomar – Komisáriu Adjuntu Comissão Eskola Téknika Agrikola Don Bosco Fuiloro, IAnti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Sub-Distritu Tutuala, Eskola Nino Koni Santana Edukasaun, no Peskiza (EP) Jose Neves iha loron no Eskola Téknika Vokasionál Lospalos Vila, Kinta no Sesta (9-10/5) hala'o vizita servisu iha Aula Sub-Distritu Iliomar, Eskola Pre-Sekundária Distritu Lautem durante loron rua hodi halao Católica João Paulo II Iliomar no sorumutu ikus sorumutu sosializasaun ho estudantes no lider CAC ho estudantes no lider komunitáriu iha komunitáriu sira kona-ba esforsu luta hasoru Distritu Lautem termina iha Lautem Vila. (*)korrupsaun ho tema ba estudante sira mak
“Honestidade Nudar Xavi Ida Atu Hado'ok An Husi Korrupsaun” no ba Lider Komunitáriu mak “Kultura Kombate Korrupsaun Hahu Husi Familia no Suco”.
Sorumutu ba dala-uluk iha Distritu Lautem halao iha loron Kinta (9/5) loraik iha Eskola Tékniku Profesional Lospalos Vila no iha loron Sesta (10/5) dadersan kontinua ba lider komunitáriu sira iha Sub-Distritu Iliomar nune'e mos iha Eskola Pre-Sekundária Joao Paulo II ne'e hanesan kontinuasaun programa konsensializasaun CAC nian iha área prevensaun ba esforsu kombate korrupsaun iha teritóriu TL . Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves halao sorumutu ho lider komunitáriu no estudantes iha distritu Lautem ho objetivu atu habelar informasaun kona ba knar
CAC Hakuak Lautem Ba Sosializa Esforsu Luta Kontra-Korrupsaun
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
23REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 24REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
4REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
Kontinua ba pag...24 >>>
***
***
cac.doc
cac.doc
Grupu Traballu Hahu Servisu ba Projeitu Lei Deklarasaun Rikusoin
Konkorrentes Na'in 60 Tuir Izame Eskrita ba Vaga Servisu iha CAC
lei ne'e, inklui halo desizaun polítika ba mekanismu implementasaun lei ne'e bazeia ba siguransa, privasidade no konsiderasaun seluk tan. Sekretáriu Estadu Konseillu Ministrus
ili – Ekipa Komisaun Anti- Avelino Coelho hein katak lei deklarasaun DKorrupsaun ne'ebé lidera husi rikusoin ne'e atu implementa ba orgaun soberanu Komisáriu Adérito de Jesus Soares partisipa iha hanesan ukun na'in ho servidor estadu tomak. sorumutu dahuluk Grupu Traballu ba Projeitu Lei Nune mós, iha fatin hanesan, Prokurador Vicente Deklarasaun Riku soi iha Salaun Konferensia Brito Fernandes akresenta katak lei ne'e sei sai Parlamentu Nasionál. Grupu Traballu ne'ebé instrumentu diak ida hodi rekolla indisus ba krími marka prezensa iha sorumutu dahuluk ne'e mai sira ne'ebé mak Ministériu Públiku sei simu. Nia husi Komisaun A Parlamentu Nasionál ba asuntu mos husu Parlamentu Nasionál atu aprova lalais Konstitusional, Justisa, Administrasaun Públika lei anti-korrupsaun nian hodi suporta lei seluk no Anti-Korrupsaun, Komisaun C ba asuntu hodi kombate no prevene korrupsaun iha Timor-Finansas Publika Parlamentu Nasional, Governu Leste. ne'ebé reprezenta husi Sekretáriu Estadu ba Molok remata, membru sira desidi atu fó Konseillu Minístrus, Komisaun Anti-Korrupsaun tempu ba tékniku sira elabora rezultadu sorumutu (CAC), Inspeitur Jeral Estadu (IJE), Provedor ne'e no atu halo komparasaun ho lei deklarasaun Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), no rikusoin husi nasaun seluk nian hanesan Ministériu Públiku. referensias. Iha tempu besik mai Komisaun A
Iha sorumutu ne'ebé lidera husi Parlamentu Nasionál sei hasai konvite ida hodi Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál halibur fali membrus Grupu Traballu sira hodi (PN) Carmelita Moniz ne'e, aleinde fahe servisu halo sorumutu. (*)entre instituisaun sira ne'ebé involve iha prosesu kriasaun lei ne'e, membru sira hahu esplora ideias ba malu no refleta fali rezultadu workshop kona-bá kriasaun deklarasaun rikusoin liu husi sorumutu meza redonda dala-rua ne'ebé hala'o iha tinan kotuk.
T u i r Prezidente Komisaun A Carmelita Moniz katak servisu Grupu Traballu ne'e halo parte hanesan istória primeiru ba PN ne'ebé involve instituisaun kompetente no relevante tomak atu servisu hamutuk hodi kria projeitu lei importante ida. Ohin primeiru sorumutu husi membru grupu de trabalu nian atu eksplora ideas. Liu husi diskusaun
ili –Commisão Anti-Corrupção bele hetan konklusaun katak presija duni lei ida D(CAC) servisu hamutuk ho mais abrajente atu kesi ema barak liu tan hodi
Komisaun Funsaun Públika (CFP) realiza ezame responde problema no nesesidade liu husi Lei
esktrita ba konkorentes na'in 60 ba vaga servisu Deklarasaun riku soi,” katak Deputada Carmelita
rua iha CAC. Husi númeru ne'e, konkorentes Moniz. Iha diskusaun ne'e, membrus sira hatudu
mane hamutuk na'in 43 no feto hamutuk na'in 17. sira nia entuziasmu bo'ot atu depozita sira nia
Ezame esktrita ne'e hala'o iha Salaun Canossiana hanoin no enerzia atu dudu prosesu projeitu lei
Has-Laran Comoro, Dili, ba vaga servisu rua. deklarasaun rikusoin ne'e bá oin. Hotu-hotu iha
Vaga ida dezigna ba pozisaun administrasaun no hanoin ida katak lei ne'e importante no urzente atu
lojístika iha departementu administrasaun no formula hodi prevene no kombate korrupsaun iha
finansas nia okos no vaga seluk ba pozisaun Timor-Leste. Komisáriu CAC iha nia
integridade no profesionalismu iha departementu intervensaun hatete katak diskusaun ne'e
prevensaun nia mahon. importante atu tulun membru Parlamentu sira hodi
prepara projeitu
Kontiudu ezame eskrita ne'e kobre lisaun kona-ba instituisaun CAC nian atu bele loke entidades konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor- hotu-hotu nian neon no horizonte inklui lideres Leste, Lei Funsaun Públika no istória kona-ba komunitáriu, edukadores, sosiedade sívil, CAC. Tuir Sekretáriu Ekzekutivu CAC Alexandre estudantes hodi evita aan husi tentasaun ka Freistas Gusmao katak molok tama ba etapa hahalok korrupsaun. Komisáriu Adjuntu CAC ezame eskrita ne'e, konkorentes na'in 60 ne'e liu Jose Neves hateten offisial CAC nian prezensa iha ona prosesu selesaun dokumentus iha fulan Maiu Distritu Lautem hanesan fahe informasaun 2013 husi aplikantes hamutuk na'in 164, mane servidor Estadu nian servisu hodi evita an husi na'in 110, feto na'in 54, ne'ebé hatama aplikasaun prátika korrupsaun wainhira implementasaun iha fulan Abril liu ba. Prosesu selesaun programa servisu desentralizasaun nian liu husi dokumentus ne'e hala'o konjunta entre ekipa juri munisipiu sei realiza iha tempu badak oin mai. Ita nebé kompostu husi ofisiais husi CAC na'in lima nian servisu iha Estadu nian laran tutan ba malu no no CFP na'in ida. la hamrik mesak. Tamba ne'e liu husi sorumutu
ne'e bele fo hanoin ba malu atu ita hotu servisu iha Hafoin ezame eskrita ne'e, konkorente
sentral no iha lokal bele fó hanoin ba malu atu sira ne'ebé liu selesaun eskrita sei tama ba etapa
evita an husi pratika korrupsaun,” katak ezame oral ka interevista ne'ebé sei hala'o iha
Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves wainhira fulan balu mai. Wainhira pozisaun rua ne'e
hasoru malu ho lider komunitáriu sira iha Aula priense, instituisaun CAC sei iha nia staff
administrador sub-distritu Iliomar loron Sesta hamutuk na'in 67 nebé kompostu husi jerente
(10/5) dader.senior na'in tolu, investigadores na'in 15, ofisiais departementu prevensaun, edukasaun no peskiza Desentralizasaun poder atu mai liu husi no administrasaun no finansas na'in 32, motoristas Munisipiu nune'e tentasaun (ba pratika na'in 10 no asesor nasionál no internasionál na'in korrupsaun) sei boot ba lider lokal sira, nune'e liu tolu. (*) husi sorumutu ne'e ita fó hanoin ba malu atu jere
rekursu Estadu ho didiak iha futuru,” katak Adjuntu Neves. Programa konsiensializasaun CAC nian iha distritu Lautem ne'e hetan partisipasaun maksimu ho antusiasmu maka'as husi estudantes no lider komunitáriu sira ne'ebé sei halao durante loron sia (7-14/5) nia laran iha liomar – Komisáriu Adjuntu Comissão Eskola Téknika Agrikola Don Bosco Fuiloro, IAnti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Sub-Distritu Tutuala, Eskola Nino Koni Santana Edukasaun, no Peskiza (EP) Jose Neves iha loron no Eskola Téknika Vokasionál Lospalos Vila, Kinta no Sesta (9-10/5) hala'o vizita servisu iha Aula Sub-Distritu Iliomar, Eskola Pre-Sekundária Distritu Lautem durante loron rua hodi halao Católica João Paulo II Iliomar no sorumutu ikus sorumutu sosializasaun ho estudantes no lider CAC ho estudantes no lider komunitáriu iha komunitáriu sira kona-ba esforsu luta hasoru Distritu Lautem termina iha Lautem Vila. (*)korrupsaun ho tema ba estudante sira mak
“Honestidade Nudar Xavi Ida Atu Hado'ok An Husi Korrupsaun” no ba Lider Komunitáriu mak “Kultura Kombate Korrupsaun Hahu Husi Familia no Suco”.
Sorumutu ba dala-uluk iha Distritu Lautem halao iha loron Kinta (9/5) loraik iha Eskola Tékniku Profesional Lospalos Vila no iha loron Sesta (10/5) dadersan kontinua ba lider komunitáriu sira iha Sub-Distritu Iliomar nune'e mos iha Eskola Pre-Sekundária Joao Paulo II ne'e hanesan kontinuasaun programa konsensializasaun CAC nian iha área prevensaun ba esforsu kombate korrupsaun iha teritóriu TL . Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves halao sorumutu ho lider komunitáriu no estudantes iha distritu Lautem ho objetivu atu habelar informasaun kona ba knar
CAC Hakuak Lautem Ba Sosializa Esforsu Luta Kontra-Korrupsaun
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
23REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 24REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
4REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
Kontinua ba pag...24 >>>
***
***
cac.doc
cac.doc
Semana Rua CAC Iha Suai Sosializa Luta Kontra Korrupsaun
Feto TL Nain 12 Tuir Treinamentu Intelijensia Iha Darwin
tan kolaborasaun diak husi padre Parokia Fohorem, Pe. Arkhidius Sifa, CMF hodi halibur esudantes ensinu báziku to'o ensinu sekundária, profesor sira, no lider komunitáriu kuaze 1200 tuir ohorem – Comissão Anti-Corrupção programa konsiensializasaun ne'e ho antusiasmu F(CAC) halao edukasaun kampaña a'as partisipa ativu durante loron rua (27-28 fulan-luta kontra korrupsaun durante semana rua; loron Juñu) iha salaun no kapela Parokia Fohorem. 18-29 fulan-Juñu 2013 ba estudantes eskola Komisáriu Adjuntu CAC Manuel Bucar no Jose báziku to'o sekundária sira, edukador sira no Neves iha distrtu Covalima halao sorumutu ho autoridade local sira ho tema ba estudante sira lider komunitáriu objetivu atu habelar “Honestidade Nudar Xavi Importante Ida Atu informasaun kona ba knar instituisaun CAC nian Hado'ok An Husi Korrupsaun” no ba autoridade atu bele loke entidades hotu-hotu nian neon no lokal “Kultura Kombate Korrupsaun Hahu Husi horizonte inklui lideres komunitáriu, edukadores, Familia no Suco” iha distritu Covalima.funsionáriu Estado, sosiedade sívil, estudantes
Programa konsiensializasaun CAC nian lidera hodi evita a'an husi tentasaun no hahalok husi Direitur Dirasaun Edukasaun no Pezkisa, korrupsaun.Rosário de Araújo interope iha loron 22 fulan-
CAC nian prezensa iha Distritu Covalima durante Juñu 2013 hafoin udan boot rezulta populasaun semana rua komunidade hato'o sira nia sira hela iha bairo Suai Loro, Akar Laran no fatin preokupasaun kona-ba projeitu estrada, seluk iha Distritu Covalima sofre inundasaun ho konstrusaun uma ba hakiak animal la ho uma besik atus mak estragus hodi evakua ba kualidades hodi aat lalais, la asesu be'e mós, eskolas no fatin públiku seguru sira iha Suai Vila. funsionário Estadu uza kareta Estadu ba interese Maske udan boot no sofre inundasaun privadu, no sira mós realsa kona ba CAC nia reprezentantes lideres komunitáriu, veteranos, servisu sempre mosu iha interevensi polítika organizasaun feto no jovens, sosiedade sívil, nune'e impede prosesu servisu atu foti desisaun.partidus polítiku, profesóres, estudantes no
konfisoens relijiosos distritu Covalima iha nafatin CAC halao servisu ho independente la iha korajen no espiritu ba luta kontra korrupsaun ho intervensaun husi orgaun soberanu existe iha antusiamu maksimu mai partisipa programa nasaun Timor-Leste… CAC hanesan instituisaun edukasaun kampaña CAC nian iha iha eskola sira, polisial ne'ebé halo investigasaun criminal trata salaun sentru komunidade no edifísiu prokurador Timor oan hanesan iha lei nia oin la ho distrital Covalima no iha sub-distritus tomak hodi diskriminasaun,” katak Komisáriu Adjuntu partisipa aktivamente ho orador prinsipal Manuel Bucar ba partisipantes sira iha Zumalai.Komisáriu Adjuntu CAC ba Asuntu Prevensaun
CAC konsidera preokupasaun komunidade Manuel Bucar Corte-Real no Komisáriu Adjuntu Covalima nian no agradese opiniaun hirak ne'e, no ba asuntu Edukasaun no Peskiza,Jose Antonio de sei rekola dadus kona-ba projeitus sira Jesus das Neves.komunidade kestiona nune'e sei analisa hodi
Objetivu programa ne'e iha Distritu Covalima servisu besik ho instituisaun ADN no instituisaun hanesan kontinuasaun husi programa ne'ebé halao Estadu relevante sira seluk hodi halo tiha ona iha distritu sira seluk iha teritóriu tomak investigasaun. CAC mos enkoraja nafatin atu hakbi'it sosiedade sira nian koñesimentu ba lei komunidade Covalima sira atu aten brani nafatin CAC, prevene no kombate korrupsaun hodi hato'o keixa ba CAC karik deskonfia iha projeitu promove partisipasaun ativu povu iha area rural ba Estadus nian balun iha indikasaun korrupsaun. (*)dezenvolvimentu nasionál ho transparansia, akuntabilidade no responsabilidade ba povu nia moris diak. Programa konsiensializasaun CAC nian ba eskolas no lider lokal sira durante semana rua iha distritu Covalima kobre sub-disritus; Fatumea, Tilomar, Zumalai, Suai Vila, Maukatar,
arwin – iha loron11 Fulan-Maiu Fatululik no termina iha sub-distritu Fohorem iha D2013, delegasaun feto Timor Leste loron 28 fulan-Juñu 2013. Ekipa CAC ho esforsu (TL) hamutuk nain 12 ba tuir treinamentu tomak atu kobre sub-distritu hotu tuir planu ne'ebé intelijensia nian durante loron walu nian laran iha prepara tiha ona maibé Sub-Distritu Fatululik Darwin Australia atu haklean feto TL nian kansela tamba estrada ho ponte balun estragus konhesimentu kona-ba area intelijensia nian.impaktu husi udan boot. Nune'e mos Sub-Distritu
Maukatar ekipa CAC ho esforsu tomak ba halao Delegasaun TL nian kompostu husi Commissão konsiensializasaun ho ojek. Anti-Corrupção (CAC) nain ida, Ministériu
Públiku nain ida, F-FDTL nain rua, Servisu Sub-Distritu Fohorem sai “Uma Nain” ba Investigasaun Polisia nain rua, Polisia Imigrasaun terminasaun programa edukasaun no Peskiza nain rua, Alfandega nain rua no CAC nian iha d is t r i tu C o v a l i m a
ne'ebéhe
***
durante loron 18-19 Fulan-
Marsu 2013. Konferensia
RAT ne'e inan feto nain rua;
Zulmira da Costa no Leonilda
Lobato husi CAC reprezenta
Timor-Leste (TL) ba partisipa
eventu internasionál ne'e ho
nia objetivu atu aumenta
kons iens ia no haforsa
komitmentu stakeholder
kona-ba movimentu feto nian
kon t r a ko r rupsaun . Iha
k o n f e r e n s i a n e ' e
konferensistas sira rekoñese
katak korrupsaun liga mos no Servisu Nasionál Intelijensia nain rua. ho asuntu Jeneru nune'e impaktu husi korrupsaun Treinamentu ne'e foka liu ba rekolla informasaun afeta liu ba feto kiak no labarik sira iha ba atividade terrorismu nian ne'ebé maioria oras baze.Korrupsaun sai hanesan esperensia moris treinamentu nian halao iha terenu no pratika lor-loron ba inan feto sira, liu-liu inan feto sira hanesan oinsa atu rekolla informasaun autentiku ne'ebé mak hela iha area rural (grassroots). nomos observasaun.Konferensia ne'e rebela estudu iha nasaun barak Treinamentu ne'e kada ekipa hamutuk ema nain ne'ebé halo husi sosiedade sivil kona-ba ha'at husi instituisaun Estadu diferente maiabe esperensia sosiedade sívil nian liu-liu inan feto kolokasaun servisu ho materia hanesan. Iha
pratika halao servisu intelijensia treinador sira
husi Australia fahe ba knar formandus nain rua
halo intervista no nain rua seluk halo observasaun
jeral. Hafoin rekolla informasaun, kada ekipa
hakerek relatoriu atividade lor-loron hodi hato'o
ba treinador sira. Depois mak halo analiza hodi
halo relatoriu final, rekomendasaun no submete
ba superior iha intstituisaun ida-idak nian,” katak
Zulmira da Costa, formandus husi Instituisaun
CAC.
Iha biban ne'e, formandus sira mos hetan
treinamentu fiziku kona ba téknika oinsa atu
proteze an no halo auto defeza ba a'an rasik.
Treinador ba kursu ne'e, mai husi matenek nain
sira ne'ebé mak iha espesialidade no esperensia
kona ba area espiaun nian.
Opurtunidade ne'e nian sentidu mak feto Timor
oan sira hetan bele eleva kapasidade sira nian iha
area intelijensia,” katak formandu Zulmira. (*)sira iha area ruralne'ebé iha relasaun signifikante
entre frekuensia korrupsaun ho igualidade jeneru
realidade frekuensia igualdade jeneru aas, maka
frekeunsia ba korrupsaun menus. Hau konsidera
ida ne'e hanesan dezafiu ida ba TL oinsa
partisipasaun ativu husi inan feto sira hodi luta akarta – Sekretáriadu United Nations kontra korrupsaun,” katak Leonilda Lobato. JOffice on Drugs and Crime (UNODC) Durante konferensia loron rua ne'e ne'e
organiza konferensia Regional Asia Tenggara partisipante sira aprende kona-ba “Gerakan (RAT) hodi komemora loron mundial feto nian ho Melawan Korupsi, Pengalaman Perempuan tópiku “Women Fight Corruption”ne'ebé realiza Kepala Keluarga (PEKKA), Grassroots Women ihaHotel Mandarin Oriental Jakarta, Indonesia and Corruption,
Konferensia International “on Women Fight Corruption”Hamosu Rezolusaun Jakarta
***REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
25REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA ****** 26REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
26REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Kontinua ba pag...26 >>> Kontinua ba pag...27 >>>
***
cac.doc
cac.doc
Semana Rua CAC Iha Suai Sosializa Luta Kontra Korrupsaun
Feto TL Nain 12 Tuir Treinamentu Intelijensia Iha Darwin
tan kolaborasaun diak husi padre Parokia Fohorem, Pe. Arkhidius Sifa, CMF hodi halibur esudantes ensinu báziku to'o ensinu sekundária, profesor sira, no lider komunitáriu kuaze 1200 tuir ohorem – Comissão Anti-Corrupção programa konsiensializasaun ne'e ho antusiasmu F(CAC) halao edukasaun kampaña a'as partisipa ativu durante loron rua (27-28 fulan-luta kontra korrupsaun durante semana rua; loron Juñu) iha salaun no kapela Parokia Fohorem. 18-29 fulan-Juñu 2013 ba estudantes eskola Komisáriu Adjuntu CAC Manuel Bucar no Jose báziku to'o sekundária sira, edukador sira no Neves iha distrtu Covalima halao sorumutu ho autoridade local sira ho tema ba estudante sira lider komunitáriu objetivu atu habelar “Honestidade Nudar Xavi Importante Ida Atu informasaun kona ba knar instituisaun CAC nian Hado'ok An Husi Korrupsaun” no ba autoridade atu bele loke entidades hotu-hotu nian neon no lokal “Kultura Kombate Korrupsaun Hahu Husi horizonte inklui lideres komunitáriu, edukadores, Familia no Suco” iha distritu Covalima.funsionáriu Estado, sosiedade sívil, estudantes
Programa konsiensializasaun CAC nian lidera hodi evita a'an husi tentasaun no hahalok husi Direitur Dirasaun Edukasaun no Pezkisa, korrupsaun.Rosário de Araújo interope iha loron 22 fulan-
CAC nian prezensa iha Distritu Covalima durante Juñu 2013 hafoin udan boot rezulta populasaun semana rua komunidade hato'o sira nia sira hela iha bairo Suai Loro, Akar Laran no fatin preokupasaun kona-ba projeitu estrada, seluk iha Distritu Covalima sofre inundasaun ho konstrusaun uma ba hakiak animal la ho uma besik atus mak estragus hodi evakua ba kualidades hodi aat lalais, la asesu be'e mós, eskolas no fatin públiku seguru sira iha Suai Vila. funsionário Estadu uza kareta Estadu ba interese Maske udan boot no sofre inundasaun privadu, no sira mós realsa kona ba CAC nia reprezentantes lideres komunitáriu, veteranos, servisu sempre mosu iha interevensi polítika organizasaun feto no jovens, sosiedade sívil, nune'e impede prosesu servisu atu foti desisaun.partidus polítiku, profesóres, estudantes no
konfisoens relijiosos distritu Covalima iha nafatin CAC halao servisu ho independente la iha korajen no espiritu ba luta kontra korrupsaun ho intervensaun husi orgaun soberanu existe iha antusiamu maksimu mai partisipa programa nasaun Timor-Leste… CAC hanesan instituisaun edukasaun kampaña CAC nian iha iha eskola sira, polisial ne'ebé halo investigasaun criminal trata salaun sentru komunidade no edifísiu prokurador Timor oan hanesan iha lei nia oin la ho distrital Covalima no iha sub-distritus tomak hodi diskriminasaun,” katak Komisáriu Adjuntu partisipa aktivamente ho orador prinsipal Manuel Bucar ba partisipantes sira iha Zumalai.Komisáriu Adjuntu CAC ba Asuntu Prevensaun
CAC konsidera preokupasaun komunidade Manuel Bucar Corte-Real no Komisáriu Adjuntu Covalima nian no agradese opiniaun hirak ne'e, no ba asuntu Edukasaun no Peskiza,Jose Antonio de sei rekola dadus kona-ba projeitus sira Jesus das Neves.komunidade kestiona nune'e sei analisa hodi
Objetivu programa ne'e iha Distritu Covalima servisu besik ho instituisaun ADN no instituisaun hanesan kontinuasaun husi programa ne'ebé halao Estadu relevante sira seluk hodi halo tiha ona iha distritu sira seluk iha teritóriu tomak investigasaun. CAC mos enkoraja nafatin atu hakbi'it sosiedade sira nian koñesimentu ba lei komunidade Covalima sira atu aten brani nafatin CAC, prevene no kombate korrupsaun hodi hato'o keixa ba CAC karik deskonfia iha projeitu promove partisipasaun ativu povu iha area rural ba Estadus nian balun iha indikasaun korrupsaun. (*)dezenvolvimentu nasionál ho transparansia, akuntabilidade no responsabilidade ba povu nia moris diak. Programa konsiensializasaun CAC nian ba eskolas no lider lokal sira durante semana rua iha distritu Covalima kobre sub-disritus; Fatumea, Tilomar, Zumalai, Suai Vila, Maukatar,
arwin – iha loron11 Fulan-Maiu Fatululik no termina iha sub-distritu Fohorem iha D2013, delegasaun feto Timor Leste loron 28 fulan-Juñu 2013. Ekipa CAC ho esforsu (TL) hamutuk nain 12 ba tuir treinamentu tomak atu kobre sub-distritu hotu tuir planu ne'ebé intelijensia nian durante loron walu nian laran iha prepara tiha ona maibé Sub-Distritu Fatululik Darwin Australia atu haklean feto TL nian kansela tamba estrada ho ponte balun estragus konhesimentu kona-ba area intelijensia nian.impaktu husi udan boot. Nune'e mos Sub-Distritu
Maukatar ekipa CAC ho esforsu tomak ba halao Delegasaun TL nian kompostu husi Commissão konsiensializasaun ho ojek. Anti-Corrupção (CAC) nain ida, Ministériu
Públiku nain ida, F-FDTL nain rua, Servisu Sub-Distritu Fohorem sai “Uma Nain” ba Investigasaun Polisia nain rua, Polisia Imigrasaun terminasaun programa edukasaun no Peskiza nain rua, Alfandega nain rua no CAC nian iha d is t r i tu C o v a l i m a
ne'ebéhe
***
durante loron 18-19 Fulan-
Marsu 2013. Konferensia
RAT ne'e inan feto nain rua;
Zulmira da Costa no Leonilda
Lobato husi CAC reprezenta
Timor-Leste (TL) ba partisipa
eventu internasionál ne'e ho
nia objetivu atu aumenta
kons iens ia no haforsa
komitmentu stakeholder
kona-ba movimentu feto nian
kon t r a ko r rupsaun . Iha
k o n f e r e n s i a n e ' e
konferensistas sira rekoñese
katak korrupsaun liga mos no Servisu Nasionál Intelijensia nain rua. ho asuntu Jeneru nune'e impaktu husi korrupsaun Treinamentu ne'e foka liu ba rekolla informasaun afeta liu ba feto kiak no labarik sira iha ba atividade terrorismu nian ne'ebé maioria oras baze.Korrupsaun sai hanesan esperensia moris treinamentu nian halao iha terenu no pratika lor-loron ba inan feto sira, liu-liu inan feto sira hanesan oinsa atu rekolla informasaun autentiku ne'ebé mak hela iha area rural (grassroots). nomos observasaun.Konferensia ne'e rebela estudu iha nasaun barak Treinamentu ne'e kada ekipa hamutuk ema nain ne'ebé halo husi sosiedade sivil kona-ba ha'at husi instituisaun Estadu diferente maiabe esperensia sosiedade sívil nian liu-liu inan feto kolokasaun servisu ho materia hanesan. Iha
pratika halao servisu intelijensia treinador sira
husi Australia fahe ba knar formandus nain rua
halo intervista no nain rua seluk halo observasaun
jeral. Hafoin rekolla informasaun, kada ekipa
hakerek relatoriu atividade lor-loron hodi hato'o
ba treinador sira. Depois mak halo analiza hodi
halo relatoriu final, rekomendasaun no submete
ba superior iha intstituisaun ida-idak nian,” katak
Zulmira da Costa, formandus husi Instituisaun
CAC.
Iha biban ne'e, formandus sira mos hetan
treinamentu fiziku kona ba téknika oinsa atu
proteze an no halo auto defeza ba a'an rasik.
Treinador ba kursu ne'e, mai husi matenek nain
sira ne'ebé mak iha espesialidade no esperensia
kona ba area espiaun nian.
Opurtunidade ne'e nian sentidu mak feto Timor
oan sira hetan bele eleva kapasidade sira nian iha
area intelijensia,” katak formandu Zulmira. (*)sira iha area ruralne'ebé iha relasaun signifikante
entre frekuensia korrupsaun ho igualidade jeneru
realidade frekuensia igualdade jeneru aas, maka
frekeunsia ba korrupsaun menus. Hau konsidera
ida ne'e hanesan dezafiu ida ba TL oinsa
partisipasaun ativu husi inan feto sira hodi luta akarta – Sekretáriadu United Nations kontra korrupsaun,” katak Leonilda Lobato. JOffice on Drugs and Crime (UNODC) Durante konferensia loron rua ne'e ne'e
organiza konferensia Regional Asia Tenggara partisipante sira aprende kona-ba “Gerakan (RAT) hodi komemora loron mundial feto nian ho Melawan Korupsi, Pengalaman Perempuan tópiku “Women Fight Corruption”ne'ebé realiza Kepala Keluarga (PEKKA), Grassroots Women ihaHotel Mandarin Oriental Jakarta, Indonesia and Corruption,
Konferensia International “on Women Fight Corruption”Hamosu Rezolusaun Jakarta
***REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
25REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA ****** 26REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
26REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Kontinua ba pag...26 >>> Kontinua ba pag...27 >>>
***
cac.doc
cac.doc
O u t r e a c h K P I d i w i l a y a h J a w a rezultadu ka benefiu alin estudantes sira sei hetan
TengahStrengthening women's Knowledge and iha tinan 10 ka tinan 20 oin mai,” katak Amu
Roll in Combating Corruption no Index Parokia Fohorem, Pe. Arkhidius Sifa, CMF ba
Perception on Anti-Corruption Behavior. alunus kuaze 1300 husi Fatululik, Fatumea ho
Partisipa iha konferensia regional partisipante sira Fohorem rasik iha Salaun Eskola Primaria
husi nasaun 8 kompostu husi Indonesia, India, Katolika Fohorem iha loron Kinta (27/6).
Kambodia, Filipina, Malasya, Vietnam, Laos no Amu Sifa hateten programa CAC iha parte
Timor-Leste. (*) sosializasaun haleu teritoriu tomak presija tebes
hetan suporta husi komponentes hotu iha TL
nune'e bele fanu ema hotu ba esforsu luta kontra
korrupsaun hodi atinji objetivu komun; minimiza
pratika korrupsaun iha futuru. (*)
a t a r b o r a – NKomisariu Adjuntu
Comissão Anti-Corrupção (CAC)
ba Asuntu Edukasaun, no Peskiza
(EP) Jose Antonio de Jesus das
Neves iha loron Tersa (28/5) hala'o
vizita servisu iha Distritu Manatuto
durante loron rua ba halao
sorumutu sosializasaun ho estudantes no lider
ohorem – Padre Parókia Pe. komunitariu sira kona-ba esforsu luta hasoru FArkhidius Sifa, CMF hateten korrupsaun ho tema ba estudante sira mak
Comissão Anti-Coorrupção (CAC) nian programa “Honestidade Nudar Xavi Importante Ida Atu
iha parte Edukasaun, Kampanha no Peskiza Hado'ok An Husi Korrupsaun” no ba Lider
(EKP) oras ne'e halao iha teritoriu Timor-Leste Komunitariu mak “Kultura Kombate Korrupsaun
(TL) tomak hanesan fini diak nebé nian rezultadu Hahu Husi Familia no Suco”.
Timor oan sira sei sente iha tinan 10 ka tinan 20 oin Sorumutu halao iha Salaun Juventude Uma Bocu
mai no laos iha tempu badak. Sub-Distritu Natarbora iha loron Kuarta (29/5)
Programa konsiensializasaun CAC nian ho tema dadersan hanesan kontinuasaun programa
ba estudante sira mak “Honestidade Nudar Xavi konsensializasaun CAC nian iha área prevensaun
Importante Ida Atu Hado'ok An Husi Korrupsaun” ba esforsu kombate korrupsaun iha teritóriu TL.
no ba Lider Komunitariu mak “Kultura Kombate Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves halao
Korrupsaun Hahu Husi Familia no Suco”. sorumutu ho lider komunitáriu objetivu atu
Programa intensive ne'e atu hakbi'itsosiedade sira habelar informasaun kona ba knar instituisaun
nia koñesimentu ba prevene no kombate CAC nian atu bele loke entidades hotu-hotu nian
korrupsaunhodipromove participasaun ativu iha neon no horizonte inklui lideres komunitáriu,
dezenvolvimentu nasional.Programa rutina nian edukadores, sosiedade sivil, estudantes hodi evita
ba esforsu luta kontra korrupsaun ne'e CAC desidi a'an husi tentasaun ka hahalok korrupsaun.
husi baze ba lideres komunitáriu, veteranos, Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves hateten
organisasaun feto no jovens, partidus polítiko, offisial CAC nian prezensa iha Natarbora hanesan
profesores ho estudantes no konfisoens religiosos habelar informasaun ba servidor Estadu nian
sira. servisu iha baze hodi evita an husi pratika
CAC nia vizita mai iha Fohorem durante loron korrupsaun wainhira implementasaun programa
tolu hodi fo formasaun no sosializa materia servisu desentralizasaun nian liu husi munisipiu
kombate korrupsaun hanesan fini diak nebé nia
Kampaña CAC Nian Sei Benefisia Povu Iha Futuru
CAC Vizita Natarbora no Laclubar Sosializa
Luta Kontra Korrupsaun
Konferensia Internasional (on Woman Fight Corruption) -- husi Pag ===>26
ne'ebe sei realiza iha tempu oin mai.
servisu mak fo hanoin ba publiku no halao
investigasaun kriminal. Ita fo hanoin ba
publiku iha nivel baze kedas. Vizita hanesan
ne'e atu koalia ba estudantes, profesor,
funsionáriu públiku, autoridade lokal atu fo
hanoin ba ema hotu iha hanoin atu prevene
hahalok at korrupsaun,” katak Adjuntu Neves.
Programa konsiensializasaun CAC nian iha
distritu Manatuto ne'e hetan partisipasaun
maksimu ho antusiasmu maka'as husi estudantes
no lider komunitariu sira halao durante loron ne'en
(6) (27/5-01/6) nia laran iha Eskola Sekundária
Kay Rala Manatuto Villa, Eskola Sekundária Media CAC: Edukasaun bázika povu
Publiku Laleia, Eskola Sekundária Don Basilio do Timor nian hodi eduka oan sira atu sai ema diak
Nascimento Laclubar, Eskola Pre-Sekundária tuir mestre nian definisaun mak oin sa?
Vasco da Gama Manatuto Villa, Eskola Pre- Mestre Maia: diak, edukasaun bázika wainhira
Sekundária Laclo, Eskola Pre-Sekundária No. 2 ita temi kona-ba ita temi mós forma edukasaun
Abat Oan Natarbora no sorumutu ikus CAC ho sira ne'ebé mak ita temi loron-loron temi
estudantes no lider komunitariu iha Distritu edukasaun formal, informal, non-formal ne'e
Manatuto termina iha Eskola Pre-Sekundária No. termus sira ne'ebé halo definisaun ba forma
1 Uma Bocu Natarbora no Eskola Sekundáriu edukasaun. Maibe, wainira ita koalia kona-ba
Katólika Santo Antonio Manatuto iha loron edukasaun bazika diak liu mak ita hahu kedas mai
Sabadu (1/6). (*) husi ita ninian kulura kedas. Dala barak ita rona
katak edukasaun ne'e tenke mai husi familia!
Maibe hatalin ho ita nia kultura serake iha ita nian
tradisaun kultural ne'e ne iha formasaun
edukasaun ne'e iha ka lae? Mai kedas husi baze
ne'e iha ka lae?
Hau tau dehan katak maske laos edukasaun formál
maibé edukasaun mai husi familia tuir tradisaun
sira simplis! Bele simple liu maibe iha kedas sira
hahu. Se sira la iha! Ne'e katak ita la iha iha nasaun
ida, iha kultura ida ema hotu-hotu labele sente
hanesan edukadu. Maibé, forma edukasaun ne'e
oin sa? Entaun wainhira ita nudar nasaun ida uluk
ita moris iha tempu kolonial nian depois ita mai
iha Indonesia nia tempu to'o mai ita ukun-an! Ita
konhese ona sistema oin-oin kona-ba edukasaun.
Edukasaun forma ida ne'ebé hatalin ho pedagojia
no metolojia ne'ebé apropriadu ne'e ne ita bele
dehan katak konhesimentu kona-ba ne'e sei
minimu. Tamba sa? Primeiru ita dehan edukasaun
desde uluk depois de ita tama iha sistema ida ukun
ho formal iha governu tolu ka hat ninia laran ne'e
ita nunka ba kaer iha edukasaun formal rasik.La
iha tamba edukasaun ema mak hari'i, sistema ema
mak estabelese, ema mak halao mak ita tuir deit.
Agora bainhira ita luta tiha kona-ba ita nia
independensia tinan ba tinan! Ita konsege atinji ita
nian independénsia, ita hanoin oinsa mak ita kaer
rasik ita nian edukasaun ne'e. Ita nia hanoin no
esperiensia ba luta los ona maibé pratika no
CAC nian
“Timor Oan Matenek atu Hewai'n
At no Diak; Matenek Mak Halo
Korrupsaun Moris sei La
Hakmatek no sei sai Lixu ba
Sosiedade”
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
27REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 28REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
28REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
***
Kontinua ba pag...28 >>> ***
INTREVISTA ESKLUSIVAHO SR. DOMINGOS MAIA
(Eis Diretur Jeral Edukasaun ba asuntu Ensinu Báziku)
Kontinua ba pag...29 >>>
cac.doc
cac.doc
O u t r e a c h K P I d i w i l a y a h J a w a rezultadu ka benefiu alin estudantes sira sei hetan
TengahStrengthening women's Knowledge and iha tinan 10 ka tinan 20 oin mai,” katak Amu
Roll in Combating Corruption no Index Parokia Fohorem, Pe. Arkhidius Sifa, CMF ba
Perception on Anti-Corruption Behavior. alunus kuaze 1300 husi Fatululik, Fatumea ho
Partisipa iha konferensia regional partisipante sira Fohorem rasik iha Salaun Eskola Primaria
husi nasaun 8 kompostu husi Indonesia, India, Katolika Fohorem iha loron Kinta (27/6).
Kambodia, Filipina, Malasya, Vietnam, Laos no Amu Sifa hateten programa CAC iha parte
Timor-Leste. (*) sosializasaun haleu teritoriu tomak presija tebes
hetan suporta husi komponentes hotu iha TL
nune'e bele fanu ema hotu ba esforsu luta kontra
korrupsaun hodi atinji objetivu komun; minimiza
pratika korrupsaun iha futuru. (*)
a t a r b o r a – NKomisariu Adjuntu
Comissão Anti-Corrupção (CAC)
ba Asuntu Edukasaun, no Peskiza
(EP) Jose Antonio de Jesus das
Neves iha loron Tersa (28/5) hala'o
vizita servisu iha Distritu Manatuto
durante loron rua ba halao
sorumutu sosializasaun ho estudantes no lider
ohorem – Padre Parókia Pe. komunitariu sira kona-ba esforsu luta hasoru FArkhidius Sifa, CMF hateten korrupsaun ho tema ba estudante sira mak
Comissão Anti-Coorrupção (CAC) nian programa “Honestidade Nudar Xavi Importante Ida Atu
iha parte Edukasaun, Kampanha no Peskiza Hado'ok An Husi Korrupsaun” no ba Lider
(EKP) oras ne'e halao iha teritoriu Timor-Leste Komunitariu mak “Kultura Kombate Korrupsaun
(TL) tomak hanesan fini diak nebé nian rezultadu Hahu Husi Familia no Suco”.
Timor oan sira sei sente iha tinan 10 ka tinan 20 oin Sorumutu halao iha Salaun Juventude Uma Bocu
mai no laos iha tempu badak. Sub-Distritu Natarbora iha loron Kuarta (29/5)
Programa konsiensializasaun CAC nian ho tema dadersan hanesan kontinuasaun programa
ba estudante sira mak “Honestidade Nudar Xavi konsensializasaun CAC nian iha área prevensaun
Importante Ida Atu Hado'ok An Husi Korrupsaun” ba esforsu kombate korrupsaun iha teritóriu TL.
no ba Lider Komunitariu mak “Kultura Kombate Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves halao
Korrupsaun Hahu Husi Familia no Suco”. sorumutu ho lider komunitáriu objetivu atu
Programa intensive ne'e atu hakbi'itsosiedade sira habelar informasaun kona ba knar instituisaun
nia koñesimentu ba prevene no kombate CAC nian atu bele loke entidades hotu-hotu nian
korrupsaunhodipromove participasaun ativu iha neon no horizonte inklui lideres komunitáriu,
dezenvolvimentu nasional.Programa rutina nian edukadores, sosiedade sivil, estudantes hodi evita
ba esforsu luta kontra korrupsaun ne'e CAC desidi a'an husi tentasaun ka hahalok korrupsaun.
husi baze ba lideres komunitáriu, veteranos, Komisáriu Adjuntu CAC Jose Neves hateten
organisasaun feto no jovens, partidus polítiko, offisial CAC nian prezensa iha Natarbora hanesan
profesores ho estudantes no konfisoens religiosos habelar informasaun ba servidor Estadu nian
sira. servisu iha baze hodi evita an husi pratika
CAC nia vizita mai iha Fohorem durante loron korrupsaun wainhira implementasaun programa
tolu hodi fo formasaun no sosializa materia servisu desentralizasaun nian liu husi munisipiu
kombate korrupsaun hanesan fini diak nebé nia
Kampaña CAC Nian Sei Benefisia Povu Iha Futuru
CAC Vizita Natarbora no Laclubar Sosializa
Luta Kontra Korrupsaun
Konferensia Internasional (on Woman Fight Corruption) -- husi Pag ===>26
ne'ebe sei realiza iha tempu oin mai.
servisu mak fo hanoin ba publiku no halao
investigasaun kriminal. Ita fo hanoin ba
publiku iha nivel baze kedas. Vizita hanesan
ne'e atu koalia ba estudantes, profesor,
funsionáriu públiku, autoridade lokal atu fo
hanoin ba ema hotu iha hanoin atu prevene
hahalok at korrupsaun,” katak Adjuntu Neves.
Programa konsiensializasaun CAC nian iha
distritu Manatuto ne'e hetan partisipasaun
maksimu ho antusiasmu maka'as husi estudantes
no lider komunitariu sira halao durante loron ne'en
(6) (27/5-01/6) nia laran iha Eskola Sekundária
Kay Rala Manatuto Villa, Eskola Sekundária Media CAC: Edukasaun bázika povu
Publiku Laleia, Eskola Sekundária Don Basilio do Timor nian hodi eduka oan sira atu sai ema diak
Nascimento Laclubar, Eskola Pre-Sekundária tuir mestre nian definisaun mak oin sa?
Vasco da Gama Manatuto Villa, Eskola Pre- Mestre Maia: diak, edukasaun bázika wainhira
Sekundária Laclo, Eskola Pre-Sekundária No. 2 ita temi kona-ba ita temi mós forma edukasaun
Abat Oan Natarbora no sorumutu ikus CAC ho sira ne'ebé mak ita temi loron-loron temi
estudantes no lider komunitariu iha Distritu edukasaun formal, informal, non-formal ne'e
Manatuto termina iha Eskola Pre-Sekundária No. termus sira ne'ebé halo definisaun ba forma
1 Uma Bocu Natarbora no Eskola Sekundáriu edukasaun. Maibe, wainira ita koalia kona-ba
Katólika Santo Antonio Manatuto iha loron edukasaun bazika diak liu mak ita hahu kedas mai
Sabadu (1/6). (*) husi ita ninian kulura kedas. Dala barak ita rona
katak edukasaun ne'e tenke mai husi familia!
Maibe hatalin ho ita nia kultura serake iha ita nian
tradisaun kultural ne'e ne iha formasaun
edukasaun ne'e iha ka lae? Mai kedas husi baze
ne'e iha ka lae?
Hau tau dehan katak maske laos edukasaun formál
maibé edukasaun mai husi familia tuir tradisaun
sira simplis! Bele simple liu maibe iha kedas sira
hahu. Se sira la iha! Ne'e katak ita la iha iha nasaun
ida, iha kultura ida ema hotu-hotu labele sente
hanesan edukadu. Maibé, forma edukasaun ne'e
oin sa? Entaun wainhira ita nudar nasaun ida uluk
ita moris iha tempu kolonial nian depois ita mai
iha Indonesia nia tempu to'o mai ita ukun-an! Ita
konhese ona sistema oin-oin kona-ba edukasaun.
Edukasaun forma ida ne'ebé hatalin ho pedagojia
no metolojia ne'ebé apropriadu ne'e ne ita bele
dehan katak konhesimentu kona-ba ne'e sei
minimu. Tamba sa? Primeiru ita dehan edukasaun
desde uluk depois de ita tama iha sistema ida ukun
ho formal iha governu tolu ka hat ninia laran ne'e
ita nunka ba kaer iha edukasaun formal rasik.La
iha tamba edukasaun ema mak hari'i, sistema ema
mak estabelese, ema mak halao mak ita tuir deit.
Agora bainhira ita luta tiha kona-ba ita nia
independensia tinan ba tinan! Ita konsege atinji ita
nian independénsia, ita hanoin oinsa mak ita kaer
rasik ita nian edukasaun ne'e. Ita nia hanoin no
esperiensia ba luta los ona maibé pratika no
CAC nian
“Timor Oan Matenek atu Hewai'n
At no Diak; Matenek Mak Halo
Korrupsaun Moris sei La
Hakmatek no sei sai Lixu ba
Sosiedade”
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
27REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 28REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
28REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
***
***
Kontinua ba pag...28 >>> ***
INTREVISTA ESKLUSIVAHO SR. DOMINGOS MAIA
(Eis Diretur Jeral Edukasaun ba asuntu Ensinu Báziku)
Kontinua ba pag...29 >>>
cac.doc
cac.doc
esperiensia ba edukasaun sei kuran. Timor oan sira nian kultura mos bandu tiha ona
Ita nia hanoin los ona, ita nian labele naok, labele ka'an ema nia sasan, labele foti
prinsipiu los ona mais ita tenki ema nia sasan, labele estraga ema nia sasan ne'e
domina pedagojia prinsipius iha nanis ona. Korrupsaun mosu mai ho ninia
universais, metodolojia para ita forma oin-oin mai ne'e ho determinasaun husi
halao edukasaun. Laos deit sira situasaun no sirkumstansia ne'ebe determina.
ne 'ebé mak responsabel ba Izemplu; ohin loron tamba ekonomia fraku ema
edukasaun formal maibe hakat liu ba iha barak lakon nia kbi'it para atu bele soi nia moris
inan ho aman sira atu reve'e fila fali sira nian entaun iha tendensia halo korrupsaun. Liman
sistema edukasaun be simples ne'e bele haluhan kamat ema nia sasan, kamat povu nia sasan iha nia
liu tan ho teoria, metolojia ho prinsipius oin-oin servisu fatin, kamat riku soi sosial ninian atu
para atu hametin edukasaun bázika ne'e forte liu. hakonu ninia nesesidade.
Iha faktor rua; ida nia halo
M ed ia C A C : en ta u n korrupsaun tamba nia la
edukasaun bázika simplis iha! Ida seluk nia halo
liu mai husi uma laran? korrupsaun tamba nia
M e s t r e M a i a : s i m , kanten; nia iha tiha ona
edukasaun bázika ne'e mai mais hakarak iha tan.
husi uma laran kedas. Nia Entaun tendensia sira ne'e
forma ne'e oin sa? Ida ne'e mosu mai tamba nia abut
mak ita presija tahek didiak iha tiha ona. Wainhira nia
hodi avalia no hatalin la iha kbi'it para hodi
hanesan kompara fali ho hametin nia an ho normas
sistema sira foun, prinsípiu sira foun, metolojia morais sira ne'ebé iha ne'e! Nia fasilmente monu
sira foun nune'e bele hakat ba oin. ba korrupsaun. Dalan ida fasil nia konsege atu
sim, edukasaun bázika ne'e mai husi uma laran halo buat ruma ba ninia an tamba nia presija duni
kedas. Nia forma ne'e oin sa? Ida ne'e mak ita ou nia ka'an atu iha tan. Tamba ne'e nia la fihir
presija tahek didiak hodi avalia no hatalin hanesan ninia konsekuensia mosu ikus mai! Nia la fihir
kompara fali ho sistema sira foun, prinsípiu sira ona.
foun, metolojia sira foun nune'e bele hakat ba oin. Entaun edukasaun atu halo saida? Edukasaun la
halo buat seluk! Edukasaun aleinde kaer normas Media CAC: tuir mestre nia perspetiva! sira ita nia beiala sira hatu'ur tiha ne'e atu ita tahek Metolojia ho pedagojia diak liu atu eduka oan didiak! Ne'e obrigasaun boot iha sosiedade, sira para evita an halo korrupsaun mak oin sa? komunidade ho inan-aman sira atu hato'o molok Mestre Maia: ita tenke koalia lai kona-ba saida nia tama ba eskola! Maibé iha eskla profesor sira mak korrupsaun? Teorikamente hanesan CAC hamutuk ho inan-aman tenke hanourin ona halao tiha ona (liu husi dirasaun Edukasaun no prinsipius, doutrinas, morais kona-ba hahalok Peskiza) hanourin tiha ona ne'e iha faktores oin- korrupsaun nian. oin ho ninia baze ka abut mai husi ne'ebe? Hau la Buat sira ne'e iha tiha ona, normas morais i presija atu repete! Maibé, atu dehan deit katak ita kulturais iha tiha ona! Nune'e mos ita moris ema humanu iha ninia limitasaun oin-oin. hanesan ema sarani mos ne'e ukun fuan 10 no sete Doutrinalmente hahu husi Adão ho Eva katak ita kapitais iha tiha ona maibe dala barak tamba ita ema moris mai iha ona ninia limitasaun ho ninia dekora deit! Ita la reflete ninia efeitu ba ita nia frakeza. moris entaun dekora iha ulun maibe ita nian lalaok Bazeia ba ita nia limitasaun ho frakeza ne'e mak ne'e lao namlele hela. Edukasaun bázika husi uma mosu normas sira iha kultura hodi bandu Timor laran halo parte importante iha formasaun ema ida oan sira hakribit buat ladiak. Normas sira ne'e moris ho dignidade, ho integridade, ho mosu mai hodi dehan deit katak Ukun Fuan 10 honestidade iha sosiedade nia le'et.ne'e importante ba ita. Ukun fuan 10 tuir doutrina Ita ema moris laos hahesik deit ho matenek no Katolika laos buat foun ba ita Timor oan sira siensia oin-oin mais edukasaun ba nia fuan. Oin maibe nudar abut moral iha ita nian fuan nanis ona sa mak hari'i ninia sensibilidade atu bele forma hafoin hamosu normas seluk hodi bandu ita ba ninia kakutak atu tetu buat sa mak sala no los mais buat ne'ebé kontra moral no prinsipius universais. forma mos ninia konsiensia atu distingi buat
Iha i ta
Intervista husi Mestre Domingos Maia
– husi Pag ===>28
ne'ebe diak no at. Edukasaun nia
knar mak ida ne'e. Media CAC: signifika Timor oan ida matenek
haforsa mos ho moral diak wainhira halao knar
Media CAC: Mestre nia iha nia servisu fatin tuir prinsipius universais?
esplikasaun signifika ita nia Mestre Maia: Sim, Timor oan ida matenek labele
abut kultura forte nanis atu siensia deit maibe matenek ba nia konsiensia ho
distingi buat diak ho at i wainhira moralmente mos tenke diak nune'e servi nia povu
relijiaun Katolika tama iha Timor fo ho neon mos no ho integridade. Kuandu Timor
influensia no kontribui atu haforsa liu tan oan ida hetan formasaun diak to'o tasak fasil ba nia
formasaun moral ba ita Timor oan sira? atu distingi saida mak diak no at. Agora hela ba nia
Mestre Maia: Sim, ita boot nia pergunta liberdade atu hili diak ka sala. Ne'e fila fali ba
kompletamente los. Wainhira ita ema moris ne'e individu ida atu halao knar tuir nia konsiensia.
Maromak tau kedas ninia kbi'it, ita nia konsiensia, Ema dala barak akuza edukador ho igreija katak la
neon ho laran. Ukun Fuan 10 ne'ebe iha hanourin ema, la eduka ema moralmente!
moralmente fo orientasaun ba ita nia moris atu Edukasaun ema bele fo matenek ba, moral bele
halo buat los no laos halo buat at inklui halo hahesik nia konsiensia mos maibe depende ba
korrupsaun. Ita nia kultura forte tebes hanourin los individu ida nia desizaun, Kuandu nia halo diak ka
atu ita Timor oan sira labele sai naokten. Lei halo at! nia prontu atu simu nia konsekuensia
formal mos la seluk la le le'et hanesan deit katak tomak.
prinsipius ne'ebe hatu'ur iha ukun fuan no lei sira
ne'e prinsipiu universal; naok, hadau ema seluk Media CAC: Mestre tau an hanesan edukador
nia direitu ne'e at! Se mak hakarak koko doutrina senior ida iha rai ida ne'e iha lia menon ruma ba
kultura, ukun fuan 10 no lei! Nia konsekuensia jerasaun foun no servidor Estadu sira?
mak sei terus. Mestre Maia: Agora iha buat tolu mak ita bele
dehan katak tenke haklean; Primeiru, se ita
Media CAC: atu Timor oan sira implementa ho hakarak fila fali ba ita nia kultura mak iha jerasaun
diak prinsípius universal iha sira nian moris lor- ba jerasaun tamba la hanurin ba malu mak bele
loron! Saida mak sira tenke halo hodi hadok an dehan sai mihis tiha ona! Ita presija ke'e fila fali no
husi korrupsaun? tahek didiak para valores sira ne'e bele uza no
Mestre Maia: Primeiru, ita nia kondisaun hatalin ho valores universais. Segundu, nudar ema
ekonomika iha rai laran bele dehan ita kiak. Kiak sarani doutrina hatene oituan deit satan nia hatene
ho sentidu ita seidauk bele adapta no uza bele moris? Tamba ne'e nia abut la klean. Terseiru,
teknolojia ne'ebe mosu mai hodi bele dezenvolve ita iha tiha ona ita nia konstituisaun maibe tenke
nia ekonomia uma laran rasik atu bele hetan haklean atu ema hotu-hotu bele hatene.
sustentabilidade. Ita nia edukasaun mak fo kbi'it Bainhira buat tolu ne'e mak ita hari'i no hakonu iha
ba ita nia estudante ka jerasaun foun sira atu ita nia sosiedade liu-liu ba jerasaun foun atu bele
matenek la tau ba iha nia kakutak laran mais dezenvolve nia an mak ita bele hetan ita nia
matenek tenke pratika atu bele deskobre pontes identidade kompletu atu bele hari'i ita nia an, ita
oin-oin atu bele hetan kbiit ekonomiku hodi bele hetan ita nia kbi'it, defini ita nia moris no halo
dezenvolve nia uma laran atu nune'e la iha stratejia bele hari'i ita nia moris ba futuru liu husi
tendensia ba halo aktu korrupsaun iha nia servisu dalan mos la ho korrupsaun. (*)
fatin.
Segundu, wainhira nia iha tiha ona hakarak ka'an
tan liu husi dalan oin-oin hodi kamat riku soi sosial
nian mak moralmente sala kontra ita nia kultura no
edukasaun moral. Edukasaun moral laos tenke
igreija mak hanorin maibe Timor oan hotu ne'ebe
hakarak moris diak liu husi dalan dignu no dalan
mos! Hakarak ka lakohi moral ne'e importante ba
nia atu hewai'n saida mak at no diak. Timor oan ida
hakat sala kontra edukasaun moral hodi halo
korrupsaun mak nia moris sei la hakmatek no sei
sai lixu ba sosiedade.
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
29REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 30REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Kontinua ba pag...30 >>>
***
esperiensia ba edukasaun sei kuran. Timor oan sira nian kultura mos bandu tiha ona
Ita nia hanoin los ona, ita nian labele naok, labele ka'an ema nia sasan, labele foti
prinsipiu los ona mais ita tenki ema nia sasan, labele estraga ema nia sasan ne'e
domina pedagojia prinsipius iha nanis ona. Korrupsaun mosu mai ho ninia
universais, metodolojia para ita forma oin-oin mai ne'e ho determinasaun husi
halao edukasaun. Laos deit sira situasaun no sirkumstansia ne'ebe determina.
ne 'ebé mak responsabel ba Izemplu; ohin loron tamba ekonomia fraku ema
edukasaun formal maibe hakat liu ba iha barak lakon nia kbi'it para atu bele soi nia moris
inan ho aman sira atu reve'e fila fali sira nian entaun iha tendensia halo korrupsaun. Liman
sistema edukasaun be simples ne'e bele haluhan kamat ema nia sasan, kamat povu nia sasan iha nia
liu tan ho teoria, metolojia ho prinsipius oin-oin servisu fatin, kamat riku soi sosial ninian atu
para atu hametin edukasaun bázika ne'e forte liu. hakonu ninia nesesidade.
Iha faktor rua; ida nia halo
M ed ia C A C : en ta u n korrupsaun tamba nia la
edukasaun bázika simplis iha! Ida seluk nia halo
liu mai husi uma laran? korrupsaun tamba nia
M e s t r e M a i a : s i m , kanten; nia iha tiha ona
edukasaun bázika ne'e mai mais hakarak iha tan.
husi uma laran kedas. Nia Entaun tendensia sira ne'e
forma ne'e oin sa? Ida ne'e mosu mai tamba nia abut
mak ita presija tahek didiak iha tiha ona. Wainhira nia
hodi avalia no hatalin la iha kbi'it para hodi
hanesan kompara fali ho hametin nia an ho normas
sistema sira foun, prinsípiu sira foun, metolojia morais sira ne'ebé iha ne'e! Nia fasilmente monu
sira foun nune'e bele hakat ba oin. ba korrupsaun. Dalan ida fasil nia konsege atu
sim, edukasaun bázika ne'e mai husi uma laran halo buat ruma ba ninia an tamba nia presija duni
kedas. Nia forma ne'e oin sa? Ida ne'e mak ita ou nia ka'an atu iha tan. Tamba ne'e nia la fihir
presija tahek didiak hodi avalia no hatalin hanesan ninia konsekuensia mosu ikus mai! Nia la fihir
kompara fali ho sistema sira foun, prinsípiu sira ona.
foun, metolojia sira foun nune'e bele hakat ba oin. Entaun edukasaun atu halo saida? Edukasaun la
halo buat seluk! Edukasaun aleinde kaer normas Media CAC: tuir mestre nia perspetiva! sira ita nia beiala sira hatu'ur tiha ne'e atu ita tahek Metolojia ho pedagojia diak liu atu eduka oan didiak! Ne'e obrigasaun boot iha sosiedade, sira para evita an halo korrupsaun mak oin sa? komunidade ho inan-aman sira atu hato'o molok Mestre Maia: ita tenke koalia lai kona-ba saida nia tama ba eskola! Maibé iha eskla profesor sira mak korrupsaun? Teorikamente hanesan CAC hamutuk ho inan-aman tenke hanourin ona halao tiha ona (liu husi dirasaun Edukasaun no prinsipius, doutrinas, morais kona-ba hahalok Peskiza) hanourin tiha ona ne'e iha faktores oin- korrupsaun nian. oin ho ninia baze ka abut mai husi ne'ebe? Hau la Buat sira ne'e iha tiha ona, normas morais i presija atu repete! Maibé, atu dehan deit katak ita kulturais iha tiha ona! Nune'e mos ita moris ema humanu iha ninia limitasaun oin-oin. hanesan ema sarani mos ne'e ukun fuan 10 no sete Doutrinalmente hahu husi Adão ho Eva katak ita kapitais iha tiha ona maibe dala barak tamba ita ema moris mai iha ona ninia limitasaun ho ninia dekora deit! Ita la reflete ninia efeitu ba ita nia frakeza. moris entaun dekora iha ulun maibe ita nian lalaok Bazeia ba ita nia limitasaun ho frakeza ne'e mak ne'e lao namlele hela. Edukasaun bázika husi uma mosu normas sira iha kultura hodi bandu Timor laran halo parte importante iha formasaun ema ida oan sira hakribit buat ladiak. Normas sira ne'e moris ho dignidade, ho integridade, ho mosu mai hodi dehan deit katak Ukun Fuan 10 honestidade iha sosiedade nia le'et.ne'e importante ba ita. Ukun fuan 10 tuir doutrina Ita ema moris laos hahesik deit ho matenek no Katolika laos buat foun ba ita Timor oan sira siensia oin-oin mais edukasaun ba nia fuan. Oin maibe nudar abut moral iha ita nian fuan nanis ona sa mak hari'i ninia sensibilidade atu bele forma hafoin hamosu normas seluk hodi bandu ita ba ninia kakutak atu tetu buat sa mak sala no los mais buat ne'ebé kontra moral no prinsipius universais. forma mos ninia konsiensia atu distingi buat
Iha i ta
Intervista husi Mestre Domingos Maia
– husi Pag ===>28
ne'ebe diak no at. Edukasaun nia
knar mak ida ne'e. Media CAC: signifika Timor oan ida matenek
haforsa mos ho moral diak wainhira halao knar
Media CAC: Mestre nia iha nia servisu fatin tuir prinsipius universais?
esplikasaun signifika ita nia Mestre Maia: Sim, Timor oan ida matenek labele
abut kultura forte nanis atu siensia deit maibe matenek ba nia konsiensia ho
distingi buat diak ho at i wainhira moralmente mos tenke diak nune'e servi nia povu
relijiaun Katolika tama iha Timor fo ho neon mos no ho integridade. Kuandu Timor
influensia no kontribui atu haforsa liu tan oan ida hetan formasaun diak to'o tasak fasil ba nia
formasaun moral ba ita Timor oan sira? atu distingi saida mak diak no at. Agora hela ba nia
Mestre Maia: Sim, ita boot nia pergunta liberdade atu hili diak ka sala. Ne'e fila fali ba
kompletamente los. Wainhira ita ema moris ne'e individu ida atu halao knar tuir nia konsiensia.
Maromak tau kedas ninia kbi'it, ita nia konsiensia, Ema dala barak akuza edukador ho igreija katak la
neon ho laran. Ukun Fuan 10 ne'ebe iha hanourin ema, la eduka ema moralmente!
moralmente fo orientasaun ba ita nia moris atu Edukasaun ema bele fo matenek ba, moral bele
halo buat los no laos halo buat at inklui halo hahesik nia konsiensia mos maibe depende ba
korrupsaun. Ita nia kultura forte tebes hanourin los individu ida nia desizaun, Kuandu nia halo diak ka
atu ita Timor oan sira labele sai naokten. Lei halo at! nia prontu atu simu nia konsekuensia
formal mos la seluk la le le'et hanesan deit katak tomak.
prinsipius ne'ebe hatu'ur iha ukun fuan no lei sira
ne'e prinsipiu universal; naok, hadau ema seluk Media CAC: Mestre tau an hanesan edukador
nia direitu ne'e at! Se mak hakarak koko doutrina senior ida iha rai ida ne'e iha lia menon ruma ba
kultura, ukun fuan 10 no lei! Nia konsekuensia jerasaun foun no servidor Estadu sira?
mak sei terus. Mestre Maia: Agora iha buat tolu mak ita bele
dehan katak tenke haklean; Primeiru, se ita
Media CAC: atu Timor oan sira implementa ho hakarak fila fali ba ita nia kultura mak iha jerasaun
diak prinsípius universal iha sira nian moris lor- ba jerasaun tamba la hanurin ba malu mak bele
loron! Saida mak sira tenke halo hodi hadok an dehan sai mihis tiha ona! Ita presija ke'e fila fali no
husi korrupsaun? tahek didiak para valores sira ne'e bele uza no
Mestre Maia: Primeiru, ita nia kondisaun hatalin ho valores universais. Segundu, nudar ema
ekonomika iha rai laran bele dehan ita kiak. Kiak sarani doutrina hatene oituan deit satan nia hatene
ho sentidu ita seidauk bele adapta no uza bele moris? Tamba ne'e nia abut la klean. Terseiru,
teknolojia ne'ebe mosu mai hodi bele dezenvolve ita iha tiha ona ita nia konstituisaun maibe tenke
nia ekonomia uma laran rasik atu bele hetan haklean atu ema hotu-hotu bele hatene.
sustentabilidade. Ita nia edukasaun mak fo kbi'it Bainhira buat tolu ne'e mak ita hari'i no hakonu iha
ba ita nia estudante ka jerasaun foun sira atu ita nia sosiedade liu-liu ba jerasaun foun atu bele
matenek la tau ba iha nia kakutak laran mais dezenvolve nia an mak ita bele hetan ita nia
matenek tenke pratika atu bele deskobre pontes identidade kompletu atu bele hari'i ita nia an, ita
oin-oin atu bele hetan kbiit ekonomiku hodi bele hetan ita nia kbi'it, defini ita nia moris no halo
dezenvolve nia uma laran atu nune'e la iha stratejia bele hari'i ita nia moris ba futuru liu husi
tendensia ba halo aktu korrupsaun iha nia servisu dalan mos la ho korrupsaun. (*)
fatin.
Segundu, wainhira nia iha tiha ona hakarak ka'an
tan liu husi dalan oin-oin hodi kamat riku soi sosial
nian mak moralmente sala kontra ita nia kultura no
edukasaun moral. Edukasaun moral laos tenke
igreija mak hanorin maibe Timor oan hotu ne'ebe
hakarak moris diak liu husi dalan dignu no dalan
mos! Hakarak ka lakohi moral ne'e importante ba
nia atu hewai'n saida mak at no diak. Timor oan ida
hakat sala kontra edukasaun moral hodi halo
korrupsaun mak nia moris sei la hakmatek no sei
sai lixu ba sosiedade.
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
29REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 30REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Kontinua ba pag...30 >>>
***
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
31REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 32REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
PPS; Pedagojia Salesiana bazéia liu-liu ba sistema atensaun barak liutan ba ida ne'e. Seluk mak tanba
p reven t iva . “Atu komba te ko r rupsaun sa Dom Bosco dehan fó importansia hanorin joven
esensialmente tenki prevene uluk lai.”Prevensaun sira liu-liu kona-ba relijiaun? Tanba, relijiaun tuir
ne'ebé kongregasaun halo iha sistema edukasun nia hanoin bele mos ajuda ema atu forma ninia an
bazeia ba airin tolu; Razaun, Religiaun e Domin. ho integridade, ema ne'ebé la fiar labele
Tanba sa mak Kongregasaun Salesiana adopta ida komprende saida mak justisa, ema ne'ebé la fiar
ne'e? Tanba, sistema preventivu laos Salesiano saida mak naran korrupsaun, ema ne'ebé la fiar nia
ninia deit maibé Dom Bosco rasik mós adopta buat labele iha atitude dehan katak aban bainrua hau
ida ne'ebé mak antigidade hahu kedan iha Uma tauk Maromak ka hau nauk karik buat ruma
Kreda. Entaun, Dom Bosco hola ida ne'e sai hanesan ne'e.
hanesan ninia prinsípiu iha kongregasaun. Tanba Relijiaun nia fundamentu mak ida ne'e, laos deit
ne'e, Nia hare'e katak airin tolu ne'e importante atu prevene maibé tulun ema sira ne'e katak hau
tebes atu bele halo prevensaun. Tamba sa mak nia hetan integridade, hau la nauk tanba hau moris ho
hola Razaun? Ne'e atu dehan katak atu joven ida integridade. Iha Uma Kreda dehan ita hetan
halo diak ka halo at, nia iha razaun atu halo. Atu salvasaun, maibe atu dehan linguajen sosiedade
ema ida halo korrupsaun ka lae, nia iha razaun atu nian mak integridade ema ida ne'e ninian mais
halo korrupsaun. Ne'e duni Dom Bosco dehan importante.
hanesan ne'e, primeiru presijamente tenki Edukasaun ne'ebé ita fó iha ita nia eskola sira hotu
deskobre uluk lai razaun tanba labarik ida halo báziea ba ida ne'e, se labarik ida la iha fiar, aban
diak ou halo a'at. Ita konsidera nia halo a'at, maibé bainrua nia nauk mos bain-bain deit, ida ne'e mak
keta ba nia iha razaun ruma atu halo a'at! problema, tanba ida ne'e ita tenki hatama mos ita
Porezemplu nia nauk hahan! Ba ita dehan nia nia edukasaun sira ne'e hotu, ita nia prinsípiu iha
naukten maibé nia dehan lae! Tanba ninia razaun sosiedade katak laos tanba kestaun relijaun maibé
katak nia hamlaha. Ida ne'e ita tenki deskobre uluk liu-liu integridade pesoal. Entaun edukasaun ninia
lai tanba sa mak nia halo ida ne'e? baze tenkiser “ the language of love/linguajen do
Dom Bosco hateten, o atu eduka labarik ida ho amor.”? Tanba edukasaun ne'ebé la iha linguajen
diak tenki deskobre uluk lai razaun tanba sa mak do amor, ida ne'e mos bele kria inbalansu iha
nia halo ou komite problema ruma. Edukasaun formasaun integridade labarik sira nian. Entaun
tenkiser treina labarik ida deskobre razaun ida aban bain rua nia futuru la iha. Tanba atu
ne'ebé los, oinsa nia halao sasan sira ne'e, oinsa nia edukasaun bele sai diak, uluk nanain tenki iha
eduka nia moris ne'e atraves husi razaun konfiansa! Kuandu ema iha ona konfiansa ema
fundamental ne'ebé nia iha. Entaun mak ita bele loke an. Iha formasaun integridade sosiedade
dehan Dom Bosco fó importansia lolos ba buat tenki mos iha ida ne'e, katak ita tenki kria
ne'ebé intelektual. ambiente ne'ebé nakonu ho domin, no ambiente
Esforsu fó edukasaun intelektual ne'ebé diak ho ida ne'ebé mak kria konfiansa ba malu. Saida mak
kualidade, ho maneira ne'ebé diak, ho prinsipiu naran korrupsaun?Korrupsaun ne'e katak lakon
ne'ebé diak ba labarik ida, aban bainrua ita sei konfiansa, enkuantu governu ne'e halo nafatin
prevene iha kualker area.Ida ne'e Dom Bosco korrupsaun, sosiedade mós sei lakon konfiansa, i
sempre dehan nafatin no Uma Kreda nia hanoin mos povu lakon konfiansa ba malu. Hau hanoin
ida ne'e. Ita nia edukasaun ne'e intelektualmente importante tebes kria sosiedade ne'ebé tenki iha
ita tenki fó diak maibe ho prinsipiu ne'ebé lolos konfiansa boot hodi kria fraternidade, iha mós
para depois iha futuru labarik sira ne'e baziea ba kultura sentidu de familia. Ida ne'e mak ita presisa
matenek ne'ebé iha! Nia ba oin, tanba ne'e mak ita kria iha edukasaun nomós iha família.
nia sosiedade iha Timor mos tuir hau nia hanoin! CAC nia knar laos atu buka tuir deit ema atu kaer,
Ita tenki halo ida ne'e; Investe maka'as tebes iha maibé kria maneira atu ita nia sosiedade sira iha
edukasaun e formasaun intelektual joven sira konfiansa ba malu selae buat hotu hetan desastre
nian. Ne'e duni governu hakarak atu prevene iha ita nia sosiedade.
korrupsaun tenki investe liu-liu iha edukasaun ba
matenek labarik sira nian. Tanba mundu ida ne'e la Media CAC: Entaun fator determinante atu
iha ema ida ne'ebé mak beik, so que la iha kombate korrupsaun hahu husi família?
oportunidade, tanba deit saida, fo deit balun ne'ebé
diak, ba ema sira seluk ita haluha. Hau hanoin ita PPS: Sertamente tenki sai husi família, tanba iha
nia sosiedade, Igreja, institusoens tomak tenki fo ne'ebá mak edukasaun lolos hahu. Edukasaun ne'e
Atu Kombate Korrupsaun Essensialmente Tengke
Prevene Uluk Lai
Sertamente ita bele dehan ita lakon oportunidade
atu futuru ida ne'e dalan ba nasaun ne'e. Entaun ita
nia Amo Papa fó hanoin liu-liu ba joven katak, los
duni imi futuru maibé, imi mos tenkiser prontu atu
hola parte ba mudansa ne'ebé agora dadaun
akontese iha mundu. Primeira mudansa mak laos
mudansa sosiedade ninia deit, maibé mudansa
personalidade joven sira nian. Joven sira ne'ebé
hakarak atu transforma mundu, primeiru tenki
M e d i a C A C : M e n s a j e n s a i d a m a k transforma ninia an. Mai hau, ida ne'e importante
Kongregasaun Salesiano kapta husi Amu Papa tebes mak ita tenki mós kumprende kona ba
Françisco I nia liafuan iha mensajen Amu Papa.
Misa Cruz Joven Mundial P r i m e i r a k o i j a
iha Brazil ne'ebé husu ba protagonismu labele
j o v e n s i r a a t u s a i mai enjeral deit maibé
protagonista ba mudansa no tenkiser mai husi
kontra injustisa iha sosiedade m u n d u . A t u h e t a n
liu husi maneira Kristianu protagonismo tenki fó
nian? importansia liu-liu ba
jovens.
Padre Provinsial Salesiano
(PPS) : I ta Hare 'e husi Media CAC: Oin sa
k o n t e k s t u , A m u P a p a p e r s p e t i v a
Francisco I nia koalia hare'e ba K o n g r e g a s a u n
kondisaun vida ekonómika, Salesiano nian atu fó
polítika em jeral kona ba nasaun Brazíl ninian. importansia ba mensajen Amu Papa nian?
Kontekstu ida ne'e fo mensajen ba iha mundu
tanba ida ne'e hanesan problema mundu global PPS: Iha ne'e hau bele dehan katak atu futuru
nian. Nia fó sai mos ba joven sira kona ba sira nia jovem sira nian diak, entaun Kongregasun
protagonismo, katak jovem mak primeira pesoa Salesiano fó importansia boot tebes ba edukasaun
ne'ebé mak tenki mos hetan mudansa ba ninia an foinsa'e sira nian.
rasik atu hasoru kestaun ekonomía, polítika, liu- Buat ne'ebé ami halo mak fó importansia ba
liu mos korrupsaun iha area hotu. jovens, ami haloinvestimentu barak iha area
Molok ida ne'e Nia mós fó hatene ba lider sira edukasaun ninian, tambaita bele transforma no
hotu-hotu hodi dehan hanesan ne'e “A Juventude é forma joven sira atu bele envolve an iha futuru.
a Janela onde se-pasa o futuru da uma nasaun” Atu dehan lolos katak ita la treina lolos jovens, la
ne'e hanesan “foin sae mak sai hanesan odan forma didiak joven sira, la eduka didiak joven sira
matan no janela futuru nasaun nian.” iha eskola ne'ebé mak ita iha. Enataun, sei kria
Iha ne'e Amu Papa hakarak fó hanoin liu mai ita mós problema boot iha futuru! Joven sira ne'ebé
katak juventude ne'e laos deit futuru maibé, ne'e mak la hetan oportunidade atu hetan edukasaun
hanesan prioridade i mesmu tempu sai hanesan didiak, joven sira ne'e mak sei krias problema ba
dalan iha ne'ebé mak futuru nasaun ne'e tenki hahu nasaun.Tanba ida ne'e, prinsípiu ida ne'ebé
husi ne'ebá. Dala barak liu ita koalia entermus kongregasun hola ho tema no objektivu principál
jeral deit hare'e kona-ba mudansa husi ne'ebé mak rua deit: “Eduka joven sira bele sai fiar nain
ita halo iha mundu maibé, lolos ita tenki hare ne'ebé diak i mesmo tempu sai sidadaun ne'ebé
mudansa iha protagonismo foin sae sira nian, honestu husi ita nia kontekstu Salesiano nian.”
katak juventude mak sai hanesan sentru,
juventude mak tenkiser mós ita fó atensaun barak Media CAC: Ba sidadaun honestu, CAC mos
liu. Atu dehan lolos katak nasaun hakarak atu ba iha papel tuir dekretu Lei No.8/2009;
oin, tenki halo investimentu boot teb-tebes liu-liu Edukasaun no Investigasaun Kriminal. Sistema
ba juventude sira. Tanba sa? Tuir Amo Papa nia edukasaun ne'ebé amo sira agora iha ne'e
hanoin futuru nasaun mak joven sira. Se futuru ida sistema edukasaun preventive e mos keta iha
ne'e la tau matan! Se futuru ida ne'e ita la fó dalan maneira seluk atu avansa edukasaun ida ne'e?
ba nia!
INTREVISTA ESKLUSIVA HO AMU JOÃO A. GUTERRES, SDB (Provinsial Salesiano TL-Indonesia)
Kontinua ba pag...32 >>> Kontinua ba pag...33 >>>
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
31REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 32REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
PPS; Pedagojia Salesiana bazéia liu-liu ba sistema atensaun barak liutan ba ida ne'e. Seluk mak tanba
p reven t iva . “Atu komba te ko r rupsaun sa Dom Bosco dehan fó importansia hanorin joven
esensialmente tenki prevene uluk lai.”Prevensaun sira liu-liu kona-ba relijiaun? Tanba, relijiaun tuir
ne'ebé kongregasaun halo iha sistema edukasun nia hanoin bele mos ajuda ema atu forma ninia an
bazeia ba airin tolu; Razaun, Religiaun e Domin. ho integridade, ema ne'ebé la fiar labele
Tanba sa mak Kongregasaun Salesiana adopta ida komprende saida mak justisa, ema ne'ebé la fiar
ne'e? Tanba, sistema preventivu laos Salesiano saida mak naran korrupsaun, ema ne'ebé la fiar nia
ninia deit maibé Dom Bosco rasik mós adopta buat labele iha atitude dehan katak aban bainrua hau
ida ne'ebé mak antigidade hahu kedan iha Uma tauk Maromak ka hau nauk karik buat ruma
Kreda. Entaun, Dom Bosco hola ida ne'e sai hanesan ne'e.
hanesan ninia prinsípiu iha kongregasaun. Tanba Relijiaun nia fundamentu mak ida ne'e, laos deit
ne'e, Nia hare'e katak airin tolu ne'e importante atu prevene maibé tulun ema sira ne'e katak hau
tebes atu bele halo prevensaun. Tamba sa mak nia hetan integridade, hau la nauk tanba hau moris ho
hola Razaun? Ne'e atu dehan katak atu joven ida integridade. Iha Uma Kreda dehan ita hetan
halo diak ka halo at, nia iha razaun atu halo. Atu salvasaun, maibe atu dehan linguajen sosiedade
ema ida halo korrupsaun ka lae, nia iha razaun atu nian mak integridade ema ida ne'e ninian mais
halo korrupsaun. Ne'e duni Dom Bosco dehan importante.
hanesan ne'e, primeiru presijamente tenki Edukasaun ne'ebé ita fó iha ita nia eskola sira hotu
deskobre uluk lai razaun tanba labarik ida halo báziea ba ida ne'e, se labarik ida la iha fiar, aban
diak ou halo a'at. Ita konsidera nia halo a'at, maibé bainrua nia nauk mos bain-bain deit, ida ne'e mak
keta ba nia iha razaun ruma atu halo a'at! problema, tanba ida ne'e ita tenki hatama mos ita
Porezemplu nia nauk hahan! Ba ita dehan nia nia edukasaun sira ne'e hotu, ita nia prinsípiu iha
naukten maibé nia dehan lae! Tanba ninia razaun sosiedade katak laos tanba kestaun relijaun maibé
katak nia hamlaha. Ida ne'e ita tenki deskobre uluk liu-liu integridade pesoal. Entaun edukasaun ninia
lai tanba sa mak nia halo ida ne'e? baze tenkiser “ the language of love/linguajen do
Dom Bosco hateten, o atu eduka labarik ida ho amor.”? Tanba edukasaun ne'ebé la iha linguajen
diak tenki deskobre uluk lai razaun tanba sa mak do amor, ida ne'e mos bele kria inbalansu iha
nia halo ou komite problema ruma. Edukasaun formasaun integridade labarik sira nian. Entaun
tenkiser treina labarik ida deskobre razaun ida aban bain rua nia futuru la iha. Tanba atu
ne'ebé los, oinsa nia halao sasan sira ne'e, oinsa nia edukasaun bele sai diak, uluk nanain tenki iha
eduka nia moris ne'e atraves husi razaun konfiansa! Kuandu ema iha ona konfiansa ema
fundamental ne'ebé nia iha. Entaun mak ita bele loke an. Iha formasaun integridade sosiedade
dehan Dom Bosco fó importansia lolos ba buat tenki mos iha ida ne'e, katak ita tenki kria
ne'ebé intelektual. ambiente ne'ebé nakonu ho domin, no ambiente
Esforsu fó edukasaun intelektual ne'ebé diak ho ida ne'ebé mak kria konfiansa ba malu. Saida mak
kualidade, ho maneira ne'ebé diak, ho prinsipiu naran korrupsaun?Korrupsaun ne'e katak lakon
ne'ebé diak ba labarik ida, aban bainrua ita sei konfiansa, enkuantu governu ne'e halo nafatin
prevene iha kualker area.Ida ne'e Dom Bosco korrupsaun, sosiedade mós sei lakon konfiansa, i
sempre dehan nafatin no Uma Kreda nia hanoin mos povu lakon konfiansa ba malu. Hau hanoin
ida ne'e. Ita nia edukasaun ne'e intelektualmente importante tebes kria sosiedade ne'ebé tenki iha
ita tenki fó diak maibe ho prinsipiu ne'ebé lolos konfiansa boot hodi kria fraternidade, iha mós
para depois iha futuru labarik sira ne'e baziea ba kultura sentidu de familia. Ida ne'e mak ita presisa
matenek ne'ebé iha! Nia ba oin, tanba ne'e mak ita kria iha edukasaun nomós iha família.
nia sosiedade iha Timor mos tuir hau nia hanoin! CAC nia knar laos atu buka tuir deit ema atu kaer,
Ita tenki halo ida ne'e; Investe maka'as tebes iha maibé kria maneira atu ita nia sosiedade sira iha
edukasaun e formasaun intelektual joven sira konfiansa ba malu selae buat hotu hetan desastre
nian. Ne'e duni governu hakarak atu prevene iha ita nia sosiedade.
korrupsaun tenki investe liu-liu iha edukasaun ba
matenek labarik sira nian. Tanba mundu ida ne'e la Media CAC: Entaun fator determinante atu
iha ema ida ne'ebé mak beik, so que la iha kombate korrupsaun hahu husi família?
oportunidade, tanba deit saida, fo deit balun ne'ebé
diak, ba ema sira seluk ita haluha. Hau hanoin ita PPS: Sertamente tenki sai husi família, tanba iha
nia sosiedade, Igreja, institusoens tomak tenki fo ne'ebá mak edukasaun lolos hahu. Edukasaun ne'e
Atu Kombate Korrupsaun Essensialmente Tengke
Prevene Uluk Lai
Sertamente ita bele dehan ita lakon oportunidade
atu futuru ida ne'e dalan ba nasaun ne'e. Entaun ita
nia Amo Papa fó hanoin liu-liu ba joven katak, los
duni imi futuru maibé, imi mos tenkiser prontu atu
hola parte ba mudansa ne'ebé agora dadaun
akontese iha mundu. Primeira mudansa mak laos
mudansa sosiedade ninia deit, maibé mudansa
personalidade joven sira nian. Joven sira ne'ebé
hakarak atu transforma mundu, primeiru tenki
M e d i a C A C : M e n s a j e n s a i d a m a k transforma ninia an. Mai hau, ida ne'e importante
Kongregasaun Salesiano kapta husi Amu Papa tebes mak ita tenki mós kumprende kona ba
Françisco I nia liafuan iha mensajen Amu Papa.
Misa Cruz Joven Mundial P r i m e i r a k o i j a
iha Brazil ne'ebé husu ba protagonismu labele
j o v e n s i r a a t u s a i mai enjeral deit maibé
protagonista ba mudansa no tenkiser mai husi
kontra injustisa iha sosiedade m u n d u . A t u h e t a n
liu husi maneira Kristianu protagonismo tenki fó
nian? importansia liu-liu ba
jovens.
Padre Provinsial Salesiano
(PPS) : I ta Hare 'e husi Media CAC: Oin sa
k o n t e k s t u , A m u P a p a p e r s p e t i v a
Francisco I nia koalia hare'e ba K o n g r e g a s a u n
kondisaun vida ekonómika, Salesiano nian atu fó
polítika em jeral kona ba nasaun Brazíl ninian. importansia ba mensajen Amu Papa nian?
Kontekstu ida ne'e fo mensajen ba iha mundu
tanba ida ne'e hanesan problema mundu global PPS: Iha ne'e hau bele dehan katak atu futuru
nian. Nia fó sai mos ba joven sira kona ba sira nia jovem sira nian diak, entaun Kongregasun
protagonismo, katak jovem mak primeira pesoa Salesiano fó importansia boot tebes ba edukasaun
ne'ebé mak tenki mos hetan mudansa ba ninia an foinsa'e sira nian.
rasik atu hasoru kestaun ekonomía, polítika, liu- Buat ne'ebé ami halo mak fó importansia ba
liu mos korrupsaun iha area hotu. jovens, ami haloinvestimentu barak iha area
Molok ida ne'e Nia mós fó hatene ba lider sira edukasaun ninian, tambaita bele transforma no
hotu-hotu hodi dehan hanesan ne'e “A Juventude é forma joven sira atu bele envolve an iha futuru.
a Janela onde se-pasa o futuru da uma nasaun” Atu dehan lolos katak ita la treina lolos jovens, la
ne'e hanesan “foin sae mak sai hanesan odan forma didiak joven sira, la eduka didiak joven sira
matan no janela futuru nasaun nian.” iha eskola ne'ebé mak ita iha. Enataun, sei kria
Iha ne'e Amu Papa hakarak fó hanoin liu mai ita mós problema boot iha futuru! Joven sira ne'ebé
katak juventude ne'e laos deit futuru maibé, ne'e mak la hetan oportunidade atu hetan edukasaun
hanesan prioridade i mesmu tempu sai hanesan didiak, joven sira ne'e mak sei krias problema ba
dalan iha ne'ebé mak futuru nasaun ne'e tenki hahu nasaun.Tanba ida ne'e, prinsípiu ida ne'ebé
husi ne'ebá. Dala barak liu ita koalia entermus kongregasun hola ho tema no objektivu principál
jeral deit hare'e kona-ba mudansa husi ne'ebé mak rua deit: “Eduka joven sira bele sai fiar nain
ita halo iha mundu maibé, lolos ita tenki hare ne'ebé diak i mesmo tempu sai sidadaun ne'ebé
mudansa iha protagonismo foin sae sira nian, honestu husi ita nia kontekstu Salesiano nian.”
katak juventude mak sai hanesan sentru,
juventude mak tenkiser mós ita fó atensaun barak Media CAC: Ba sidadaun honestu, CAC mos
liu. Atu dehan lolos katak nasaun hakarak atu ba iha papel tuir dekretu Lei No.8/2009;
oin, tenki halo investimentu boot teb-tebes liu-liu Edukasaun no Investigasaun Kriminal. Sistema
ba juventude sira. Tanba sa? Tuir Amo Papa nia edukasaun ne'ebé amo sira agora iha ne'e
hanoin futuru nasaun mak joven sira. Se futuru ida sistema edukasaun preventive e mos keta iha
ne'e la tau matan! Se futuru ida ne'e ita la fó dalan maneira seluk atu avansa edukasaun ida ne'e?
ba nia!
INTREVISTA ESKLUSIVA HO AMU JOÃO A. GUTERRES, SDB (Provinsial Salesiano TL-Indonesia)
Kontinua ba pag...32 >>> Kontinua ba pag...33 >>>
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
33REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 34REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
kiak sira. Ne'e mak perspektiva ne'ebé Amu Papa Molok ita tama iha kestaun pekadu atu dehan
hakarak fo, igreja ne'ebé tenki kiak hatun ninia an lolos, edukasaun falta, preparasaun falta, ita nia
sai kiak para bele ajuda liu tan ema kiak atu nune'e nasaun kondisaun foun e mos hau bele dehan
bele hetan mos dignidade, hetan mos defama, katak ita nia fiar i moris la han malu katak fiar ne'e
hetan mos posisaun hanesan ema sira seluk. buat ida, moris ne'e buat seluk, tenki iha sinkronia
Nune'e Amu Papa ne'e hatudu nia simplesimente, entre fiar no moris tenki lao hamutuk! Se lae? Hau
nia dehan transparente muda sistema atu nune'e ba igreja hau sai ema seluk, no sai husi igreija mai
osan labele sai maibe liu-liu osan ne'e bele fó tulun sai tiha fali ema seluk! Ida ne'e labele. Ida ne'e mos
liu ba ema kiak.Ne'e mak igreja nia hakarak, knar boot ida Uma Kreda nian tenki halo, maibe
defakto iha fatin hotu-hotu igreja ninia hau hanoin ita nia sosiedade mos tenki kria
intervensaun atu fó tulun ba ema kiak.Hamenus kondisaun.
birokrasia e aumenta tulun ne'ebé diak ba ema
kiak sira. Media CAC: Iha lia fuan ruma Amu hakarak ba
CAC nian servisu durante tinan tolu nia laran?
Media CAC: Ita koalia kona-ba korrupsaun,
honestidade, integridade. Iha kongregasaun PPS: Primeiru, hau fó parabens ba CAC tanba
Salesiana ne'ebé loron ba loron besik ba halo dadaun esforsu barak no halo ona servisu
juventude, keta iha ona maneira ruma atu ne'ebé ita hare iha dadaun ninia impaktu. Hau
introduce, liu husi material ruma spesifikamente hanoin CAC tenki konsolida an, konsolidasaun
liu husi edukasaun kona ba korrupsaun nian? internu imi nia instituisaun ne'e importante teb-
tebes. Segundo, CAC mos tenki loke an no tenki
PPS: Simplifikamente ami seidauk koalia oituan kopera hamutuk ho instituisaun oin-oin atu nune'e
kona ba ida ne'e ninian. Edukasaun ne'ebé mak bele kombate, prevene no oinsa bele alarge liutan
ami fo ne'e la iha buat ida simplisita mos ita nia formasaun entermus de anti
ne'ebé relasiona ho korrupsaun, maibe korrupsaun nian ba ita nia sosiedade.
materia ne'ebé iha liu-liu moral sivika, CAC mos tenki estuda didiak ba kauza
relijiaun e mos buat ne'ebé mak mais tanba sa mak korrupsaun ne'e mosu i
importante ba ami ne'e katak labarik aumenta ba bei-beik. Se imi la estuda
tenki hatene buat ida nebe valores didiak kona ba ninia kauza entaun imi
humanus, valores spiritual, e atu dehan hanesan halai tuir deit ida ne'ebé iha
valores humanus ne'ebé iha e tenki maibe imi la hare nia abut ne'e buras
bazeia mos ba skill ruma ne'ebé sira hela, tenki hare liu ba abut ne'ebé mak
iha. korrupsaun ne'e mosu. Hau nia advise ba
Tanba, dala barak ne'e akontese, ita fó materia ba imi mak, imi mos tenki hanoin didiak katak
labarik maibe kuandu la iha skill ne'ebé nia iha mundu agora ne'e global, globalizasaun sei kria
entaun automatikamente nia tenki nauk, tenki halo kondisaun materialismo sei domina ita nia
buat ruma ne'ebé la los, tenki iha balansu ba buat sosiedade, ne'e sai hanesan fenomenu ida kauza
rua ne'e. Buat ne'ebé Salesiano sira halo ne'e mak ida nebe mak sei estraga.
espiritualidade tenki lao diak, moralmente tenki Segundu Liberalismo sentidu katak mundu ohin
lao diak, tenki hatene servisu,buat sira ne'e lao loron ninian ema lakon sentidu de lia los, ema
hamutuk iha ita nia sosiedade. lakon ninia kredibilidade ba buat ruma ne'ebé mak
hanesan aas iha ita nia sosiedade mak hanesan
Media CAC: Tuir Amu nia hare'e ita nia jerente transparensia, lia los, entaun buat ida naran
sira iha governu lakon sentidu do pekadu? relativismu boot iha neba, relativismu dehan katak
buat ida nebe los ba fali sala e buat nebe sala sai
PPS: Hau hanoin dala ruma ita hatene katak ne'e fali los, nunee relativismu boot teb-tebes. Ne'e
akontese, so que kuandu oportunidade ne'e mai duni CAC nia knar koidadu didiak, ne'e buat ida
haluha katak ida ne'e pekadu ou la pekadu! Maibe, ne'e boot liu ida ne'e bele dehan katak hanesan
iha mos kestaun barak liu iha kotuk hanesan ohin jiganti boot ida ne'ebé imi sei susar atu to. Buat
hau dehan karik tanba sira kiak e mos tanba sira hirak ne'e hotu sai konsekuensia ona ritual tanba
hare'e husi folin osan husi nomeru kiik no boot sa mak imi susar atu kombate, hakarak ka lakohi
hanesan deit! Nune'e ba nia atu nauk osan kiik ka imi tenki deskobre lalais, e mós maka prevensaun,
boot ba nia normal deit. atu prevene ida ne'e, kopera ho edukasaun,
laos deit entermus husi instituisaun ida Papa Françisco I hari'i ekipa ida atu halo
maibé instituisaun família kontinua investigasaun ba alegasaun korrupsaun no mos
mai iha eskola no sosiedade. Maibé troka manajemen jestaun banku nia! Sa
hakarak atu esplika lolos katak mensajen mak Amu Padre bele hola husi nebá?
Domin ne'e esesial atu prevene, no
ita nia sosiedade atu labele kria PPS: Buat ida naran korrupsaun ne'ebé mak
korrupsaun mak presisa mós akontese iha Igreija ne'e laos primeira ves! Iha
kondisaun de familiaridade iha ita nia tempu antigu, atu dehan lolos tanba sa mak amo
sosiedade. lulik sira agora labele kaben i buat hirak ne'e hotu
Tanba se ita lakon konfiansa ba malu, semak atu relasiona mós ho korrupsaun.
hili o atu tur iha instituisaun ida ne'ebá i mos La bele kaben tanba uluk Amu Lulik sira ho nia
instituisaun ida ne'ebé semak atu fó fiar ba nia, kaben, ho nia familia tomak lori parokia nia sasan
entaun mosu kria individualismu nune'e fatór hotu. Entaun Igreja halo desisaun ida katak atu sai
korrupsaun aumenta. padre labele kaben, maibe la iha lei ida ne'ebé
hateten labele kaben iha momentu neba nune'e
Media CAC: Signifika papel familia importante korrupsaun tempu iha neba iha tiha ona.
tebes? Hau hanoin katak mensagen importante mak ita
nia Amu Papa Françisco I fo mak transparensia
PPS: Hau hanoin papel, responsabilidade, ho entermus jestaun Uma Kreda ninian katak buat
orbrigasaun inan ho aman nian importante tebes ne'ebé importante ita tenke loke an. Semakin ita
atu fó edukasaun ne'ebé diak ba nia oan sira.Atu fó loke an ita mos bele prevene kestaun korrupsaun
edukasaun ba nia oan, sira tenki investe, katak no kestaun oinsa mak ita bele tulun fali ema
inan, aman ne'ebé brani atu investe osan sira seluk.
b a n i n i a o a n n i a d i a k No Amu Papa nia hanoin laos deit
automatikamente ninia oan sei sai atu hetan transparensia maibe
diak.Inan, aman ne'ebé karakten oinsa husi banku ne'ebé nia
hodi investe ba ninia oan nia diak hare'e no husi sistema ida
ne'e mosu failla. ne'ebé agora dadaun nia kria
Buat ne'ebé governu fó hodi tulun barak liutan ba ema
edukasaun gratuita ne'e, hau kiak. Oinsa banku ida ne'e
sente buat ruma ne'ebé ladun halo sistema ida ne'ebé diak
diak! Tanba nia sente edukasaun atu osan ida ne'e Uma Kreda
gratis, kuandu gratis jeralmente ita bele tulun barak liu ema kiak.
failla. Tanba hau la fó esforsu, la Iha mundu modernu ne'e tenki iha
kontribui diak, la importante! Profesores mudansa, maibe karik grupu ida
sira mos sei la preokupa katak alunus mai la ne'ebé lakohi halo mudansa, entaun Amu
mai la importa, inan ho aman ne'ebé investe ba nia Papa tenki halo sistema ida ne'e hafoun fila fali.
oan automatikamente nia sente ida ne'e hakarak Sertamente buat sira ne'ebé akontese mos hau
nia oan tenki sai matenek, husi ne'e nia bele iha hanoin katak alegasoens akontese tanba karik sira
kontrolu i balansu entre reponsabilidade eskola la kompriende sistema ne'ebé iha! Ida mos
ninian nomos inan ho aman ninian. oportunidade politíka entermus mundu global atu
Maibe, se inan ho aman la investe ba ninia oan nia hamonu instituisaun ida ne'ebé boot para sira
diak, automatikamente ema mos sei la iha seluk bele halo.
responsabilidade ba nia oan sira. Importante teb-
tebes familia tenki tau matan, tanba familia moris Media CAC: Signifika Igreija Katolika agora
diak, ambiente labarik ne'e mos buras iha familia forte no hakarak tulun ema kiak sira?
nia laran, vida moral, spiritual lao diak, ne'e
automatikamente nia sei prevene korrupsaun no PPS: Ita hare'e igreja ba oin sai tia fali
problema iha ita nia sosiedade em jeral. instituisaun ida ne'ebé forte! Maibe, ita hare'e
hanesan igreja ne'e riku.Entaun Amu Papa nia
Media CAC: Hare'e ba fenomena ne'ebé hanoin Igreja bele riku ba maibe ninia hanoin ne'e
akontese iha Uma Kreda nia laran, tinan-tinan dehan katak riku ne'e ho intensivu valores, riku ho
iha alegasaun korrupsaun iha Vatikanu. intensivu sistema maibe fó tulun liutan ba ema
Intervista Eksklusiva husi Amu Pe. João A. Guterres,SDB -- husi Pag ===>32
Kontinua ba pag...34 >>>
“Importante teb-tebes familia tengke tau matan, tanba familia moris diak,
ambiente labarik ne’e mos buras iha familia nia laran, vida moral, espiritual lao diak,
ne’eautomatikamente nia sei prevene korrupsaun”
(Pe. João A. Guterres,SDBProvinsial Salesiano TL-Indonesia)
“parabens ba CAC tanba halo dadaun
esforsu barak no halo ona servisu
ne'ebé ita hare iha dadaun
ninia impaktu”(Pe. João A. Guterres,SDB
Provinsial Salesiano TL-Indonesia)
Kontinua ba pag...35 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
33REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 34REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
kiak sira. Ne'e mak perspektiva ne'ebé Amu Papa Molok ita tama iha kestaun pekadu atu dehan
hakarak fo, igreja ne'ebé tenki kiak hatun ninia an lolos, edukasaun falta, preparasaun falta, ita nia
sai kiak para bele ajuda liu tan ema kiak atu nune'e nasaun kondisaun foun e mos hau bele dehan
bele hetan mos dignidade, hetan mos defama, katak ita nia fiar i moris la han malu katak fiar ne'e
hetan mos posisaun hanesan ema sira seluk. buat ida, moris ne'e buat seluk, tenki iha sinkronia
Nune'e Amu Papa ne'e hatudu nia simplesimente, entre fiar no moris tenki lao hamutuk! Se lae? Hau
nia dehan transparente muda sistema atu nune'e ba igreja hau sai ema seluk, no sai husi igreija mai
osan labele sai maibe liu-liu osan ne'e bele fó tulun sai tiha fali ema seluk! Ida ne'e labele. Ida ne'e mos
liu ba ema kiak.Ne'e mak igreja nia hakarak, knar boot ida Uma Kreda nian tenki halo, maibe
defakto iha fatin hotu-hotu igreja ninia hau hanoin ita nia sosiedade mos tenki kria
intervensaun atu fó tulun ba ema kiak.Hamenus kondisaun.
birokrasia e aumenta tulun ne'ebé diak ba ema
kiak sira. Media CAC: Iha lia fuan ruma Amu hakarak ba
CAC nian servisu durante tinan tolu nia laran?
Media CAC: Ita koalia kona-ba korrupsaun,
honestidade, integridade. Iha kongregasaun PPS: Primeiru, hau fó parabens ba CAC tanba
Salesiana ne'ebé loron ba loron besik ba halo dadaun esforsu barak no halo ona servisu
juventude, keta iha ona maneira ruma atu ne'ebé ita hare iha dadaun ninia impaktu. Hau
introduce, liu husi material ruma spesifikamente hanoin CAC tenki konsolida an, konsolidasaun
liu husi edukasaun kona ba korrupsaun nian? internu imi nia instituisaun ne'e importante teb-
tebes. Segundo, CAC mos tenki loke an no tenki
PPS: Simplifikamente ami seidauk koalia oituan kopera hamutuk ho instituisaun oin-oin atu nune'e
kona ba ida ne'e ninian. Edukasaun ne'ebé mak bele kombate, prevene no oinsa bele alarge liutan
ami fo ne'e la iha buat ida simplisita mos ita nia formasaun entermus de anti
ne'ebé relasiona ho korrupsaun, maibe korrupsaun nian ba ita nia sosiedade.
materia ne'ebé iha liu-liu moral sivika, CAC mos tenki estuda didiak ba kauza
relijiaun e mos buat ne'ebé mak mais tanba sa mak korrupsaun ne'e mosu i
importante ba ami ne'e katak labarik aumenta ba bei-beik. Se imi la estuda
tenki hatene buat ida nebe valores didiak kona ba ninia kauza entaun imi
humanus, valores spiritual, e atu dehan hanesan halai tuir deit ida ne'ebé iha
valores humanus ne'ebé iha e tenki maibe imi la hare nia abut ne'e buras
bazeia mos ba skill ruma ne'ebé sira hela, tenki hare liu ba abut ne'ebé mak
iha. korrupsaun ne'e mosu. Hau nia advise ba
Tanba, dala barak ne'e akontese, ita fó materia ba imi mak, imi mos tenki hanoin didiak katak
labarik maibe kuandu la iha skill ne'ebé nia iha mundu agora ne'e global, globalizasaun sei kria
entaun automatikamente nia tenki nauk, tenki halo kondisaun materialismo sei domina ita nia
buat ruma ne'ebé la los, tenki iha balansu ba buat sosiedade, ne'e sai hanesan fenomenu ida kauza
rua ne'e. Buat ne'ebé Salesiano sira halo ne'e mak ida nebe mak sei estraga.
espiritualidade tenki lao diak, moralmente tenki Segundu Liberalismo sentidu katak mundu ohin
lao diak, tenki hatene servisu,buat sira ne'e lao loron ninian ema lakon sentidu de lia los, ema
hamutuk iha ita nia sosiedade. lakon ninia kredibilidade ba buat ruma ne'ebé mak
hanesan aas iha ita nia sosiedade mak hanesan
Media CAC: Tuir Amu nia hare'e ita nia jerente transparensia, lia los, entaun buat ida naran
sira iha governu lakon sentidu do pekadu? relativismu boot iha neba, relativismu dehan katak
buat ida nebe los ba fali sala e buat nebe sala sai
PPS: Hau hanoin dala ruma ita hatene katak ne'e fali los, nunee relativismu boot teb-tebes. Ne'e
akontese, so que kuandu oportunidade ne'e mai duni CAC nia knar koidadu didiak, ne'e buat ida
haluha katak ida ne'e pekadu ou la pekadu! Maibe, ne'e boot liu ida ne'e bele dehan katak hanesan
iha mos kestaun barak liu iha kotuk hanesan ohin jiganti boot ida ne'ebé imi sei susar atu to. Buat
hau dehan karik tanba sira kiak e mos tanba sira hirak ne'e hotu sai konsekuensia ona ritual tanba
hare'e husi folin osan husi nomeru kiik no boot sa mak imi susar atu kombate, hakarak ka lakohi
hanesan deit! Nune'e ba nia atu nauk osan kiik ka imi tenki deskobre lalais, e mós maka prevensaun,
boot ba nia normal deit. atu prevene ida ne'e, kopera ho edukasaun,
laos deit entermus husi instituisaun ida Papa Françisco I hari'i ekipa ida atu halo
maibé instituisaun família kontinua investigasaun ba alegasaun korrupsaun no mos
mai iha eskola no sosiedade. Maibé troka manajemen jestaun banku nia! Sa
hakarak atu esplika lolos katak mensajen mak Amu Padre bele hola husi nebá?
Domin ne'e esesial atu prevene, no
ita nia sosiedade atu labele kria PPS: Buat ida naran korrupsaun ne'ebé mak
korrupsaun mak presisa mós akontese iha Igreija ne'e laos primeira ves! Iha
kondisaun de familiaridade iha ita nia tempu antigu, atu dehan lolos tanba sa mak amo
sosiedade. lulik sira agora labele kaben i buat hirak ne'e hotu
Tanba se ita lakon konfiansa ba malu, semak atu relasiona mós ho korrupsaun.
hili o atu tur iha instituisaun ida ne'ebá i mos La bele kaben tanba uluk Amu Lulik sira ho nia
instituisaun ida ne'ebé semak atu fó fiar ba nia, kaben, ho nia familia tomak lori parokia nia sasan
entaun mosu kria individualismu nune'e fatór hotu. Entaun Igreja halo desisaun ida katak atu sai
korrupsaun aumenta. padre labele kaben, maibe la iha lei ida ne'ebé
hateten labele kaben iha momentu neba nune'e
Media CAC: Signifika papel familia importante korrupsaun tempu iha neba iha tiha ona.
tebes? Hau hanoin katak mensagen importante mak ita
nia Amu Papa Françisco I fo mak transparensia
PPS: Hau hanoin papel, responsabilidade, ho entermus jestaun Uma Kreda ninian katak buat
orbrigasaun inan ho aman nian importante tebes ne'ebé importante ita tenke loke an. Semakin ita
atu fó edukasaun ne'ebé diak ba nia oan sira.Atu fó loke an ita mos bele prevene kestaun korrupsaun
edukasaun ba nia oan, sira tenki investe, katak no kestaun oinsa mak ita bele tulun fali ema
inan, aman ne'ebé brani atu investe osan sira seluk.
b a n i n i a o a n n i a d i a k No Amu Papa nia hanoin laos deit
automatikamente ninia oan sei sai atu hetan transparensia maibe
diak.Inan, aman ne'ebé karakten oinsa husi banku ne'ebé nia
hodi investe ba ninia oan nia diak hare'e no husi sistema ida
ne'e mosu failla. ne'ebé agora dadaun nia kria
Buat ne'ebé governu fó hodi tulun barak liutan ba ema
edukasaun gratuita ne'e, hau kiak. Oinsa banku ida ne'e
sente buat ruma ne'ebé ladun halo sistema ida ne'ebé diak
diak! Tanba nia sente edukasaun atu osan ida ne'e Uma Kreda
gratis, kuandu gratis jeralmente ita bele tulun barak liu ema kiak.
failla. Tanba hau la fó esforsu, la Iha mundu modernu ne'e tenki iha
kontribui diak, la importante! Profesores mudansa, maibe karik grupu ida
sira mos sei la preokupa katak alunus mai la ne'ebé lakohi halo mudansa, entaun Amu
mai la importa, inan ho aman ne'ebé investe ba nia Papa tenki halo sistema ida ne'e hafoun fila fali.
oan automatikamente nia sente ida ne'e hakarak Sertamente buat sira ne'ebé akontese mos hau
nia oan tenki sai matenek, husi ne'e nia bele iha hanoin katak alegasoens akontese tanba karik sira
kontrolu i balansu entre reponsabilidade eskola la kompriende sistema ne'ebé iha! Ida mos
ninian nomos inan ho aman ninian. oportunidade politíka entermus mundu global atu
Maibe, se inan ho aman la investe ba ninia oan nia hamonu instituisaun ida ne'ebé boot para sira
diak, automatikamente ema mos sei la iha seluk bele halo.
responsabilidade ba nia oan sira. Importante teb-
tebes familia tenki tau matan, tanba familia moris Media CAC: Signifika Igreija Katolika agora
diak, ambiente labarik ne'e mos buras iha familia forte no hakarak tulun ema kiak sira?
nia laran, vida moral, spiritual lao diak, ne'e
automatikamente nia sei prevene korrupsaun no PPS: Ita hare'e igreja ba oin sai tia fali
problema iha ita nia sosiedade em jeral. instituisaun ida ne'ebé forte! Maibe, ita hare'e
hanesan igreja ne'e riku.Entaun Amu Papa nia
Media CAC: Hare'e ba fenomena ne'ebé hanoin Igreja bele riku ba maibe ninia hanoin ne'e
akontese iha Uma Kreda nia laran, tinan-tinan dehan katak riku ne'e ho intensivu valores, riku ho
iha alegasaun korrupsaun iha Vatikanu. intensivu sistema maibe fó tulun liutan ba ema
Intervista Eksklusiva husi Amu Pe. João A. Guterres,SDB -- husi Pag ===>32
Kontinua ba pag...34 >>>
“Importante teb-tebes familia tengke tau matan, tanba familia moris diak,
ambiente labarik ne’e mos buras iha familia nia laran, vida moral, espiritual lao diak,
ne’eautomatikamente nia sei prevene korrupsaun”
(Pe. João A. Guterres,SDBProvinsial Salesiano TL-Indonesia)
“parabens ba CAC tanba halo dadaun
esforsu barak no halo ona servisu
ne'ebé ita hare iha dadaun
ninia impaktu”(Pe. João A. Guterres,SDB
Provinsial Salesiano TL-Indonesia)
Kontinua ba pag...35 >>>
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
35REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 36REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
(TVTL) Caicoli, Dili. Inisiativa ida ne'e organiza
husi ONG nasional CEPAD suporta husi
Kontrator USAID, FOTI Timor-Leste.(*)
Komisaria CFP Jesuina Gomes hateten membru
GJPRU iha obrigasaun atu halo avaliasaun ba
s a i d a m a k h a l o t i h a o n a i n k l u i
define nesesidade atu ba tuir formasaun.
Iha biban ne'e Sekretariu Eksekutivu CAC
Alexander Freitas hateten CAC iha limitasaun
rekursu umanu no presija kapasitasaun barak liu
t a n h o d i s e r v i p o v u
no nasaun diak liu tan. Komisária CFP, Jesuina
Gomes husu atu GJPRU estabelese steering
committee atu identifika area prioridade
f o r m a s a u n n i a n t a m b a A U S A I D
komprimitidu atu oferese formasaun.(*)
kipa diresaun prevensaun hamutuk Eho diresaun investigasaun halao
monitorizasaun konjunta ba projetu sirak ne'ebé
mak implementa iha terenu.
Tuir levantamentu tékniku projetu ne'e sei
implementa ho orsamentu total US 208.309.70
dolar Amérika hodi fó benefisiu abastecimentu
be'e mós ba populasaun hamutuk 784 husi uma
kain 154. Projetu ba Programa implementasaun
be'e mós ne'e halao husi kompañia tolu nebe ha Tersa-feira (3/9) oras tuku 3;30 OTL hanesan responsabilidade maximu ba projetu IKomisáriu Comissão Anti-Corrupção refere. (CAC) Adérito de Jesus Soares hamutuk ho Vise-Projetu Kanalizasaun be'e mós ho numeru Prezidenti Parlamentu Nasionál, Adérito Hugo da contrato: 24/PDD/OST-CUT/VII/2012 ne'e hetan Costa no Prokurador Jéral da Repúblika, Dr. José responsabilidade husi kompañia Peter Living da Costa Ximenes halo debate interaktivu ho Stone Unipessoal Lda, kompañia Halilima Lda no tópiku “Saida Mak Ita Halo Hodi Kombate Kompañia Zumalai Express.(*)Korrupsaun” modera husi Diretór Centro de
Estudos para a Paz e Dezenvolvimento (CEPAD)
João Boavida iha Televizaun Timor-Leste
Monitorizasaun Ba Projetu Be-Mós
Debate Interaktivu
maibe mós edukasaun ne'e entermus ho
edukasaun jeral deit ka tama liu-liu iha
instituisaun oin-oin ne'ebé tau matan liu ba area
edukasaun. Labele sai deit hanesan orgaun ida
ne'ebé hein deit ne'ebé imi ba atu kaer.
Terçeiro, hanesan ohin imi husu mai hau katak
CAC tenki kolabora mos ho ita nia governu,
Igreja, instituisaun seluk nomos familia. Hau
hanoin mos CAC tenki book an diak liutan ho ili – Ohin Kinta-feira (26/9), media, tanba ohin loron ne'e se CAC la domina DComissão Anti-Corrupção (CAC) media imi hela iha fatin deit, tanba influensia boot organiza sorumutu ba dala-hitu Grupu Jestor tama husi media kombate mos tenki liu husi Profesional Rekursu Umanu (GJPRU) iha media, tanba media nia papel importante tebes, no Funsaun Publika nian exercisiu ho topiku liu-liu imi bele kopera ho radio no televisaun no “Promove Papel Rekursu Umanu Hodi Kombate imi bele fo sai imi iha programa labele deit iha talk Korrupsaun” iha Salaun Delta Nova Comoro, show maibe mós liu husi maneira drama, filme. Dili.Dala ruma ita nia linguajen ita fó sai ne'e aas liu Komisariu Adjuntu CAC ba asuntu Prevensaun, nune'e povo la komprende, maibe tama iha Manuel Bucar Corte-Real loke ofisialmente linguajen povo sira nian, atu nune'e sira bele sorumutu ne'e ho objetivu atu hametin integra iha sira nia moris. Dala ruma imi tenki kolaborasaun servisu entre membru GJPRU iha konta istoria, tenki fó mos realidade konkretu husi linhas ministerial nian hodi halibur hanoin ba filme, imajen husi nasaun seluk-seluk agora identifikasaun prioridades formasaun ba membru dadaun ne'e kiak tan korrupsaun, no kiak ne'e GJPRU nian hanesan liman ain ba CFP.Sorumutu tenki esplika no hatudu ba sira.Sebele CAC tenki loron ohin nian hahu lian nakloke husi ajuda mos kria sistema judiasial ne'e sai koordenador GJPRU, Maria de Jesus Sarmento, metin.Kuandu justisa la diak, CAC atu servisu to Komisariu Adjuntu CAC, Manuel Bucar no iha ne'ebé maibe sei la konsege atu kombate K o m i s a r i a C o m i s s á o F u n s a u nkorupsaun.(*) Publica (CFP), Jesuina Gomes kontinua ho
aprezentasaun husi ofisial Rekursu Umanu CAC
nian lidera husi Sekretariu Exekutivu CAC,
Alexander Freitas.
Komisariu Adjuntu ba asuntu prevensaun Manuel
Bucar Corte-Real agradese existensia grupu ida
ne'e iha tinan 2011 atu servi povu nia bem star no
h a d i a n E s t a d u T L i h a
area rekursu humanu nian. Nune'e mos,
CAC Realiza Sorumutu GJPRU ba Dahitu iha Delta Nova
“
ho ita nia governu, Igreja,
instituisaun seluk
nomos familia”
Provinsial Salesiano TL-Indonesia)
CAC tenki kolabora mos
(Pe. João A. Guterres,SDB
Intervista Eksklusiva husi Amu Pe. João A. Guterres,SDB -- husi Pag ===>34
***
Kontinua ba pag...36 >>>
***
***
***cac.doc
cac.doc
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
35REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 36REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
(TVTL) Caicoli, Dili. Inisiativa ida ne'e organiza
husi ONG nasional CEPAD suporta husi
Kontrator USAID, FOTI Timor-Leste.(*)
Komisaria CFP Jesuina Gomes hateten membru
GJPRU iha obrigasaun atu halo avaliasaun ba
s a i d a m a k h a l o t i h a o n a i n k l u i
define nesesidade atu ba tuir formasaun.
Iha biban ne'e Sekretariu Eksekutivu CAC
Alexander Freitas hateten CAC iha limitasaun
rekursu umanu no presija kapasitasaun barak liu
t a n h o d i s e r v i p o v u
no nasaun diak liu tan. Komisária CFP, Jesuina
Gomes husu atu GJPRU estabelese steering
committee atu identifika area prioridade
f o r m a s a u n n i a n t a m b a A U S A I D
komprimitidu atu oferese formasaun.(*)
kipa diresaun prevensaun hamutuk Eho diresaun investigasaun halao
monitorizasaun konjunta ba projetu sirak ne'ebé
mak implementa iha terenu.
Tuir levantamentu tékniku projetu ne'e sei
implementa ho orsamentu total US 208.309.70
dolar Amérika hodi fó benefisiu abastecimentu
be'e mós ba populasaun hamutuk 784 husi uma
kain 154. Projetu ba Programa implementasaun
be'e mós ne'e halao husi kompañia tolu nebe ha Tersa-feira (3/9) oras tuku 3;30 OTL hanesan responsabilidade maximu ba projetu IKomisáriu Comissão Anti-Corrupção refere. (CAC) Adérito de Jesus Soares hamutuk ho Vise-Projetu Kanalizasaun be'e mós ho numeru Prezidenti Parlamentu Nasionál, Adérito Hugo da contrato: 24/PDD/OST-CUT/VII/2012 ne'e hetan Costa no Prokurador Jéral da Repúblika, Dr. José responsabilidade husi kompañia Peter Living da Costa Ximenes halo debate interaktivu ho Stone Unipessoal Lda, kompañia Halilima Lda no tópiku “Saida Mak Ita Halo Hodi Kombate Kompañia Zumalai Express.(*)Korrupsaun” modera husi Diretór Centro de
Estudos para a Paz e Dezenvolvimento (CEPAD)
João Boavida iha Televizaun Timor-Leste
Monitorizasaun Ba Projetu Be-Mós
Debate Interaktivu
maibe mós edukasaun ne'e entermus ho
edukasaun jeral deit ka tama liu-liu iha
instituisaun oin-oin ne'ebé tau matan liu ba area
edukasaun. Labele sai deit hanesan orgaun ida
ne'ebé hein deit ne'ebé imi ba atu kaer.
Terçeiro, hanesan ohin imi husu mai hau katak
CAC tenki kolabora mos ho ita nia governu,
Igreja, instituisaun seluk nomos familia. Hau
hanoin mos CAC tenki book an diak liutan ho ili – Ohin Kinta-feira (26/9), media, tanba ohin loron ne'e se CAC la domina DComissão Anti-Corrupção (CAC) media imi hela iha fatin deit, tanba influensia boot organiza sorumutu ba dala-hitu Grupu Jestor tama husi media kombate mos tenki liu husi Profesional Rekursu Umanu (GJPRU) iha media, tanba media nia papel importante tebes, no Funsaun Publika nian exercisiu ho topiku liu-liu imi bele kopera ho radio no televisaun no “Promove Papel Rekursu Umanu Hodi Kombate imi bele fo sai imi iha programa labele deit iha talk Korrupsaun” iha Salaun Delta Nova Comoro, show maibe mós liu husi maneira drama, filme. Dili.Dala ruma ita nia linguajen ita fó sai ne'e aas liu Komisariu Adjuntu CAC ba asuntu Prevensaun, nune'e povo la komprende, maibe tama iha Manuel Bucar Corte-Real loke ofisialmente linguajen povo sira nian, atu nune'e sira bele sorumutu ne'e ho objetivu atu hametin integra iha sira nia moris. Dala ruma imi tenki kolaborasaun servisu entre membru GJPRU iha konta istoria, tenki fó mos realidade konkretu husi linhas ministerial nian hodi halibur hanoin ba filme, imajen husi nasaun seluk-seluk agora identifikasaun prioridades formasaun ba membru dadaun ne'e kiak tan korrupsaun, no kiak ne'e GJPRU nian hanesan liman ain ba CFP.Sorumutu tenki esplika no hatudu ba sira.Sebele CAC tenki loron ohin nian hahu lian nakloke husi ajuda mos kria sistema judiasial ne'e sai koordenador GJPRU, Maria de Jesus Sarmento, metin.Kuandu justisa la diak, CAC atu servisu to Komisariu Adjuntu CAC, Manuel Bucar no iha ne'ebé maibe sei la konsege atu kombate K o m i s a r i a C o m i s s á o F u n s a u nkorupsaun.(*) Publica (CFP), Jesuina Gomes kontinua ho
aprezentasaun husi ofisial Rekursu Umanu CAC
nian lidera husi Sekretariu Exekutivu CAC,
Alexander Freitas.
Komisariu Adjuntu ba asuntu prevensaun Manuel
Bucar Corte-Real agradese existensia grupu ida
ne'e iha tinan 2011 atu servi povu nia bem star no
h a d i a n E s t a d u T L i h a
area rekursu humanu nian. Nune'e mos,
CAC Realiza Sorumutu GJPRU ba Dahitu iha Delta Nova
“
ho ita nia governu, Igreja,
instituisaun seluk
nomos familia”
Provinsial Salesiano TL-Indonesia)
CAC tenki kolabora mos
(Pe. João A. Guterres,SDB
Intervista Eksklusiva husi Amu Pe. João A. Guterres,SDB -- husi Pag ===>34
***
Kontinua ba pag...36 >>>
***
***
***cac.doc
cac.doc
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
37REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 38REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
(ministru da sombra/lalatak). Ne'e
katak iha Ministru riil duni iha governu
nebe'e ukun, no iha ministru sombra iha
opozisaun ka futuru governu. Maibe iha
konstestu veteranu ho negosiu iha ita
nia rai, ida ne'ebé lolós sai nain ba
projetu ne'e mak sai fali sombra ka
lalatak husi kontrator mate-klamar ne'e.
Maibe, kontrator ida ne'ebe laos nain
ne'e, mak sai fali kontrator riil iha ka sai
kontrator mate-klamar ne'ebe ma kraut
hotu osan projetu nian, katak nia mak
dirizi projetu ne'e tomak husi kotuk,
tanba ida iha oin ne'e alias veteranu sai
hanesan lalatak/mahon deit ba nia hodi .Ida ne'e mak –hau fiar-sai hanesan preokupasaun
bele halo operasaun ne'e.bo'ot ida husi Presidenti da Repúblika.Presidenti
Tanba saida mak sira hakarak uza tauk, negosiante bot sira husi rai laran nomós rai
Veteranu. Resposta simples mak ne'e: Tanba liur manipula Veteranu sira nian naran bo'ot hodi
Veteranu sira iha lejitimidade bot (historía no bele hetan projetu ho lukru bot, maibe, Veteranu
polítika) iha prosesu ukun rasik a'an. ne'e rasik hetan deit nia kulit (ka osan utuan deit,
Fila fali ba Presidenti nia komentariu, hau tan 'isin bot' negosiante bot sira mak raut).
fiar Presidenti la iha intensaun atu bandu maluk Los duni, depois de ukuan rasik'a'an, ita
Veteranu sira dezenvolve sira nian moris liu dalan hare'e iha mundansa bo'ot ida nebe'e ita nian
negosiu.maluk kombatente balun sai hikas Veteranu, no
Maibe hare'e ba realidade oras ne'e, iha lalais deit transforma a'an ba kontrator, nune'e bele
esperiensia barak nebe'e emar hotu, liu-liu kaer projetu, liu-liu projetu sirak husi estadu.
negosiante bot sira husi tasi-balun ka rai laran, Rúmoris oi-oin konaba ai-rin eletrisidade, nebe'e
mak hakarak 'uza' Veteranu sira hodi ba buka mak hateten maluk Veteranu barak ba hadau malu,
projetu. Ida ne'e mak sai preokupasaun Presidenti maibe tristesa bot, mak iha kotuk ne'e kontrator
hanesan refleta iha nia diksursu iha Betano.husi rai liur, liliu husi Indonesia mak sai hanesan
Nia Linha Vermella iha ne'ebé?'ghost contractor' ka kontrator mate-klamar.
Presidenti mós reforsa liutan asuntu ne'e Entaun ita nia eis kombatente alias Veteranu sai
hodi aviza katak Veteranu barak mak hakat liu ona deit hanesan 'kontrator sombra/lalatak, ka ita bele
'linha vermella'.Nia sintidu saida?Hau koko hanaran mós rentier contractor (kontrator
interpreta husi aspetu governasaun no korrupsaun rentista). Iha teoría polít ika/relasoens
nian. Ita bele foti aspetu aprovisonamentu iha internasionais iha konseitu ida hanaran rentier
burokrasia ita nian, hanesan ezemplu ida. Se karik state, nebe'e mak estadu so bele fó 'aluga' deit
wainhira prosesu aprovisonamentu ruma ba sasan ka rikusoin estadu nian ba rai ka
projetu estadu nian, mak iha kompañia ruma ka komponente esterna hodi bele hetan lukru atu zere
kontrator mate-klamar hakarak uza Veteranu sira, estadu ne'e. Iha kontestu ida ne'e mós Veteranu
entaun dalan oi-oin deit sira bele uza.Simples liu, ne'ebe mak nain ba projetu ne'e, aluga tomak tiha
mak kontrator sombra ne'e sei koko uza Veteranu deit projetu ne'e ba kontrator mate-klamar ne'e.
–ne'ebémak iha lejitimidade bot- atu bele kontatu Katak Veteranu sai lalatak deit husi kontrator
emar ruma iha sistema laran. 'Karik ita bot Indoneziu nebe'e mak hetan tomak lukru husi
(veteranu) bele kontatu emar iha sistema laran projetu sirak ne'e. Saida mak ita rona, mak
ne'e, mak wainhira ita hetan projetu ne'e, hau sei wainhira projetu ai-rin eletrisidade sai, Veteranu
haka'as a'an atu implementa projetu ne'e, tan hau balun komesa semo ba Indonesia ka kontrator husi
iha modal/kapital no ekipamentu naton ba'a Indonesia semo mai Timor, hodi buka malu no fó
projetu ne'e', ida ne'e pelumenus lia-fuan midar garante katak sira iha kapasidade diak liu hodi
nebe'e mak kontrator mate-klamar bele hateten ba monta ai-rin eletrisidade sirak ne'e.
Veteranu ne'e atu sai nia parsería. Karik husi inisiu Iha sistema polítika parlamentariu hanesan
Veteranu ne'e sei hetan osan ruma husi kontrator Australia ka Reinu Unidu, iha shadow minister
mate-klamar hodi bele depósita iha banku hanesan
Kombatente versus Kontraktor versus
Koruptor(Adérito de Jesus Soares)
tan hodi dehan, 'Veteranu balun hakat liu ona linha
vermella'. Nune'e mós Presidenti apelu ba V
Governu, 'atu la bele fó tan projetu ba Veteranu
sira'.
Ita hakfodak tanba liafuan kroat sirak ne'e mosu
lolos iha momentu ne'ebé mak liafuan murak
barak namkari hela durante oras hirak laran iha
serimonia ne'e.
Interpretasaun oin-oin mosu ba lia-fuan
kroat ne'e. Balun kestiona, tanba sa mak hanesan
Veteranu sira la bele envolve a'an iha atividade
sirak hanesan negosiu? Iha lei ruma hodi bandu
sira?Veteranu la iha direitu atu partisipa iha
prosesu desenvolvimentu nasaun depois de ha loron 20 de Agostu, Estadu Timor-independensia? Atividade negosiu laos mós ILeste halao desmobilizasaun daruak ba atividade atu dezenvolve nasaun ne'e ka?.' eis-membru FALINTIL/Kombatente sira. Emar Hanesan sidadaun bai-bain tansa ami la bele halao barak halibur iha Betano, inklui ukun nain sira, atividade negosiu? Entaun ami buka moris oinsa, mós Veteranu sira halibur a'an iha Betano. se la bele mos envolve a'an iha negosio?', Veteranu barak, inklui sira nia familia, hakat tiha Veteranu ida husu mai hau durante tempu almosu. mai Betano, loron hirak molok selebrasaun ne'e
Balun mós interpreta ka konfirma duni hahu. Iha kalan, artista nasional no rumoris sira, katak durante ne'e internasional balun mós hato'o Governu kala 'fahe' hela projetu barak divertimentu lubuk ida hodi ba Veteranu sira. haksolok ba loron furak ne'e. Konserteza, interpretasaun sirak ne'e Serimonia ne'e mós furak liutan, iha nia rasasino ida-idak. Maibe tanba Ukun-Nain sira mós inagura pelumenus, hau fiar katak laos sentru eletrisidade Betano, ne'ebé intensaun Presidenti da Repúblika atu bele fó 'naroman' diak liutan ba bandu Veteranu sira envolve a'an iha populasaun sirak iha area nebá.moris negosiu depois de ukun rasik Konserteza, loron ne'e a'an. Tamba ita hotu laran susar hanesan loron haksolok bo'ot ida wainhira hare'e Veteranu barak fó ba Veteranu sira, mós nasaun
sakrifiu bo'ot durante luta libertasaun nian, oras Timor-Leste tomak. Ita hotu orgullu ho sakrifísiu ne'e atu hatama nia oan ba eskola deit mos la bele. nebe'e mak Veteranu sira fó hodi liberta rai doben Ka atu sustenta familia deit oras ne'e mos todan ida ne'e. Lifuan murak no funan-funan, hanesan; atu-mate. Ka atu hetan tratamentu saúde nebe'e liberta rai ho kosar no ran, ruin naklekar iha Timor mak diak mós kusta atu-mate.Ita bele halo lista laran tomak, Veteranu la husu buat ida durante naruk ida konaba susar ne'ebé mak Veteranu sira luta, lao la hatene kalan ho loron, no seluk-seluk sei hasoru hela depois de ukun rasik a'an. tan, ita rona durante seremonia hodi louva Konserteza, lista ne'e laos ekslusivu ba Veteranu sakrifísiu bo'ot ne'e. Furak liutan ho hananu sira deit, maibe kuaze ba populasaun Timor-Leste 'revolusionariu' lubuk ida husi Kóru nebe'e enjeral. preparadu tiha ona. Ita hotu laran ksolok wainhira
Veteranu –hanesan individu mós hanesan hare'e Veteranu ida-ida hakat ba oin hodi simu sidadaun bai-bain- sira iha direitu tomak mos atu medalla kondekorasaun husi nai-ulun sira iha envolve a'an iha prosesu dezenvolvimentu nasaun serimonia murak ne'e. Balun isin sei forte, maibe nian, inklui halo vida hanesan negosiante. balun hamri'ik deit husi kadeira susar los ona; Negosio iha ne'e ho sintidu ida luan, laos deit simu balun lao ho ai-tonka deit ona, maibe hatudu ka hadau malu projetu husi governu. Tan iha nafatin sira nian espiritu da luta iha sira nia oin. kontestu ida ikus ne'e mak hau hanoin Presidenti Maibe, ita barak mós hakfodak utuan fó lian makás ba. Hau hanoin Presidenti rona dala wainhira rona diskursu Presidenti da Repúblika barak ona, katak Veteranu sira ikus-ikus ne'e Sr. Taur Matan Ruak iha momentu neba'a. Ho lian hadau malu projetu husi IV no V Governu RDTL a'as Presidenti hateten, 'Veteranu sira la bele dadaun ne'e. envolve a'an iha negosiu'. Presidenti Taur mós
hatutan Kontinua ba pag...38 >>> Kontinua ba pag...39 >>>
Kom
bat
ente
Kontraktor
Korruptor
go.doc
way.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
37REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 38REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
(ministru da sombra/lalatak). Ne'e
katak iha Ministru riil duni iha governu
nebe'e ukun, no iha ministru sombra iha
opozisaun ka futuru governu. Maibe iha
konstestu veteranu ho negosiu iha ita
nia rai, ida ne'ebé lolós sai nain ba
projetu ne'e mak sai fali sombra ka
lalatak husi kontrator mate-klamar ne'e.
Maibe, kontrator ida ne'ebe laos nain
ne'e, mak sai fali kontrator riil iha ka sai
kontrator mate-klamar ne'ebe ma kraut
hotu osan projetu nian, katak nia mak
dirizi projetu ne'e tomak husi kotuk,
tanba ida iha oin ne'e alias veteranu sai
hanesan lalatak/mahon deit ba nia hodi .Ida ne'e mak –hau fiar-sai hanesan preokupasaun
bele halo operasaun ne'e.bo'ot ida husi Presidenti da Repúblika.Presidenti
Tanba saida mak sira hakarak uza tauk, negosiante bot sira husi rai laran nomós rai
Veteranu. Resposta simples mak ne'e: Tanba liur manipula Veteranu sira nian naran bo'ot hodi
Veteranu sira iha lejitimidade bot (historía no bele hetan projetu ho lukru bot, maibe, Veteranu
polítika) iha prosesu ukun rasik a'an. ne'e rasik hetan deit nia kulit (ka osan utuan deit,
Fila fali ba Presidenti nia komentariu, hau tan 'isin bot' negosiante bot sira mak raut).
fiar Presidenti la iha intensaun atu bandu maluk Los duni, depois de ukuan rasik'a'an, ita
Veteranu sira dezenvolve sira nian moris liu dalan hare'e iha mundansa bo'ot ida nebe'e ita nian
negosiu.maluk kombatente balun sai hikas Veteranu, no
Maibe hare'e ba realidade oras ne'e, iha lalais deit transforma a'an ba kontrator, nune'e bele
esperiensia barak nebe'e emar hotu, liu-liu kaer projetu, liu-liu projetu sirak husi estadu.
negosiante bot sira husi tasi-balun ka rai laran, Rúmoris oi-oin konaba ai-rin eletrisidade, nebe'e
mak hakarak 'uza' Veteranu sira hodi ba buka mak hateten maluk Veteranu barak ba hadau malu,
projetu. Ida ne'e mak sai preokupasaun Presidenti maibe tristesa bot, mak iha kotuk ne'e kontrator
hanesan refleta iha nia diksursu iha Betano.husi rai liur, liliu husi Indonesia mak sai hanesan
Nia Linha Vermella iha ne'ebé?'ghost contractor' ka kontrator mate-klamar.
Presidenti mós reforsa liutan asuntu ne'e Entaun ita nia eis kombatente alias Veteranu sai
hodi aviza katak Veteranu barak mak hakat liu ona deit hanesan 'kontrator sombra/lalatak, ka ita bele
'linha vermella'.Nia sintidu saida?Hau koko hanaran mós rentier contractor (kontrator
interpreta husi aspetu governasaun no korrupsaun rentista). Iha teoría polít ika/relasoens
nian. Ita bele foti aspetu aprovisonamentu iha internasionais iha konseitu ida hanaran rentier
burokrasia ita nian, hanesan ezemplu ida. Se karik state, nebe'e mak estadu so bele fó 'aluga' deit
wainhira prosesu aprovisonamentu ruma ba sasan ka rikusoin estadu nian ba rai ka
projetu estadu nian, mak iha kompañia ruma ka komponente esterna hodi bele hetan lukru atu zere
kontrator mate-klamar hakarak uza Veteranu sira, estadu ne'e. Iha kontestu ida ne'e mós Veteranu
entaun dalan oi-oin deit sira bele uza.Simples liu, ne'ebe mak nain ba projetu ne'e, aluga tomak tiha
mak kontrator sombra ne'e sei koko uza Veteranu deit projetu ne'e ba kontrator mate-klamar ne'e.
–ne'ebémak iha lejitimidade bot- atu bele kontatu Katak Veteranu sai lalatak deit husi kontrator
emar ruma iha sistema laran. 'Karik ita bot Indoneziu nebe'e mak hetan tomak lukru husi
(veteranu) bele kontatu emar iha sistema laran projetu sirak ne'e. Saida mak ita rona, mak
ne'e, mak wainhira ita hetan projetu ne'e, hau sei wainhira projetu ai-rin eletrisidade sai, Veteranu
haka'as a'an atu implementa projetu ne'e, tan hau balun komesa semo ba Indonesia ka kontrator husi
iha modal/kapital no ekipamentu naton ba'a Indonesia semo mai Timor, hodi buka malu no fó
projetu ne'e', ida ne'e pelumenus lia-fuan midar garante katak sira iha kapasidade diak liu hodi
nebe'e mak kontrator mate-klamar bele hateten ba monta ai-rin eletrisidade sirak ne'e.
Veteranu ne'e atu sai nia parsería. Karik husi inisiu Iha sistema polítika parlamentariu hanesan
Veteranu ne'e sei hetan osan ruma husi kontrator Australia ka Reinu Unidu, iha shadow minister
mate-klamar hodi bele depósita iha banku hanesan
Kombatente versus Kontraktor versus
Koruptor(Adérito de Jesus Soares)
tan hodi dehan, 'Veteranu balun hakat liu ona linha
vermella'. Nune'e mós Presidenti apelu ba V
Governu, 'atu la bele fó tan projetu ba Veteranu
sira'.
Ita hakfodak tanba liafuan kroat sirak ne'e mosu
lolos iha momentu ne'ebé mak liafuan murak
barak namkari hela durante oras hirak laran iha
serimonia ne'e.
Interpretasaun oin-oin mosu ba lia-fuan
kroat ne'e. Balun kestiona, tanba sa mak hanesan
Veteranu sira la bele envolve a'an iha atividade
sirak hanesan negosiu? Iha lei ruma hodi bandu
sira?Veteranu la iha direitu atu partisipa iha
prosesu desenvolvimentu nasaun depois de ha loron 20 de Agostu, Estadu Timor-independensia? Atividade negosiu laos mós ILeste halao desmobilizasaun daruak ba atividade atu dezenvolve nasaun ne'e ka?.' eis-membru FALINTIL/Kombatente sira. Emar Hanesan sidadaun bai-bain tansa ami la bele halao barak halibur iha Betano, inklui ukun nain sira, atividade negosiu? Entaun ami buka moris oinsa, mós Veteranu sira halibur a'an iha Betano. se la bele mos envolve a'an iha negosio?', Veteranu barak, inklui sira nia familia, hakat tiha Veteranu ida husu mai hau durante tempu almosu. mai Betano, loron hirak molok selebrasaun ne'e
Balun mós interpreta ka konfirma duni hahu. Iha kalan, artista nasional no rumoris sira, katak durante ne'e internasional balun mós hato'o Governu kala 'fahe' hela projetu barak divertimentu lubuk ida hodi ba Veteranu sira. haksolok ba loron furak ne'e. Konserteza, interpretasaun sirak ne'e Serimonia ne'e mós furak liutan, iha nia rasasino ida-idak. Maibe tanba Ukun-Nain sira mós inagura pelumenus, hau fiar katak laos sentru eletrisidade Betano, ne'ebé intensaun Presidenti da Repúblika atu bele fó 'naroman' diak liutan ba bandu Veteranu sira envolve a'an iha populasaun sirak iha area nebá.moris negosiu depois de ukun rasik Konserteza, loron ne'e a'an. Tamba ita hotu laran susar hanesan loron haksolok bo'ot ida wainhira hare'e Veteranu barak fó ba Veteranu sira, mós nasaun
sakrifiu bo'ot durante luta libertasaun nian, oras Timor-Leste tomak. Ita hotu orgullu ho sakrifísiu ne'e atu hatama nia oan ba eskola deit mos la bele. nebe'e mak Veteranu sira fó hodi liberta rai doben Ka atu sustenta familia deit oras ne'e mos todan ida ne'e. Lifuan murak no funan-funan, hanesan; atu-mate. Ka atu hetan tratamentu saúde nebe'e liberta rai ho kosar no ran, ruin naklekar iha Timor mak diak mós kusta atu-mate.Ita bele halo lista laran tomak, Veteranu la husu buat ida durante naruk ida konaba susar ne'ebé mak Veteranu sira luta, lao la hatene kalan ho loron, no seluk-seluk sei hasoru hela depois de ukun rasik a'an. tan, ita rona durante seremonia hodi louva Konserteza, lista ne'e laos ekslusivu ba Veteranu sakrifísiu bo'ot ne'e. Furak liutan ho hananu sira deit, maibe kuaze ba populasaun Timor-Leste 'revolusionariu' lubuk ida husi Kóru nebe'e enjeral. preparadu tiha ona. Ita hotu laran ksolok wainhira
Veteranu –hanesan individu mós hanesan hare'e Veteranu ida-ida hakat ba oin hodi simu sidadaun bai-bain- sira iha direitu tomak mos atu medalla kondekorasaun husi nai-ulun sira iha envolve a'an iha prosesu dezenvolvimentu nasaun serimonia murak ne'e. Balun isin sei forte, maibe nian, inklui halo vida hanesan negosiante. balun hamri'ik deit husi kadeira susar los ona; Negosio iha ne'e ho sintidu ida luan, laos deit simu balun lao ho ai-tonka deit ona, maibe hatudu ka hadau malu projetu husi governu. Tan iha nafatin sira nian espiritu da luta iha sira nia oin. kontestu ida ikus ne'e mak hau hanoin Presidenti Maibe, ita barak mós hakfodak utuan fó lian makás ba. Hau hanoin Presidenti rona dala wainhira rona diskursu Presidenti da Repúblika barak ona, katak Veteranu sira ikus-ikus ne'e Sr. Taur Matan Ruak iha momentu neba'a. Ho lian hadau malu projetu husi IV no V Governu RDTL a'as Presidenti hateten, 'Veteranu sira la bele dadaun ne'e. envolve a'an iha negosiu'. Presidenti Taur mós
hatutan Kontinua ba pag...38 >>> Kontinua ba pag...39 >>>
Kom
bat
ente
Kontraktor
Korruptor
go.doc
way.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
39REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 40REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
capital, nune'e Veteranu ne'e bele kompete iha
projetu ruma. Perigu liutan mak kontrator mate-
klamar ne'e bele uza Veteranu balu ne'ebé sei atívu
iha sistema governasaun ita nian.
Iha ne'e posibilidade ba aktu korrupsaun
ruma bele mosu.Purezemplu, bele mosu
korrupsaun ativa. Kódigu Penal define
korrupsaun ativa hanesan, 'Ema ne'ebé, ho nia
a'an rasik, ka liu husi ema seluk, ho nia
konsimentu ka ratifikasaun, fó ka promete ba
funsionario, ka ba ema datoluk ho nia
konesimentu, vantajen patrimonial ka laós
patrimonial ne'ebé funsionariu ne'e laiha direitu
atu hetan, ho finalidade ne'ebé hakerek iha artigu
292 KP, sei hetan kastigu iha kadeia tinan 3 to'o
tinan 10'. Iha ne'e ita bele hare'e katak aktu
korrupsaun ne'e laos envolve deit ba funsinario
públiku (bele komete tipu de korrupsaun hanesan
abuzu de poder ka partisipasaun ekonómika iha
negosíu), maibe mós bele envolve sidadaun bai-
bain. Iha kontestu ida ne'e, bele envolve mós
Veteranu sira nebe'e mak koko halo negosiu liu-
dalan ilisita. Iha ne'e mak hau hanoin relevansia
husi lia-fuan kroat Presidenti nian. Presidenti mós
apelu ba Governu atu la bele fó tan projetu ba
Veteranu sira. Ida ne'e, ita bele tau iha kontesu ida
katak, importante mak polítika Governu nian mós
tenke klaru no efikas atu la bele 'hamonu' Veteranu
sira ba moras a'at KKN nian.
Hau fiar katak Presidenti da Repúblika
lakoi atu hare'e ita nian Veteranu sira monu krimi
grave ida naran korrupsaun. Veteranu nia naran
morin liu iha tinan 24 nian laran, ita lakoi iha oras
24 nia laran deit emar seluk bele halo 'dois' tiha
naran murak ne'e. Viva Veteranu! Hasoru malu fali
iha 'Sikun Reflesaun'edisaun tuir mai(*)
Kombatente versus Kontraktor versus Koruptor-- husi Pag ===> 38
***
“Korrupsaun hamate politika, hamate demokrasia, hamate
justisa, hamate dezenvolvimentu, hamate bens star i sosial iha rai ida
nian i hamate rekursus ne'ebe paiz ida ne'e infrenta”
(Reitor UNTL Aurelio Guterres ko’alia iha
komemorasaun aniversáriu CAC ba datoluk
22 Fevereiru 2013)
“CAC rekonhese katak iha servisu balun
mak halo diak dadaun ona, balu mak seidauk.
Atu halo diak liu tan ita nia kualidade,
hau hanoin la'os CAC deit maibe entidades Estadu
tomak tenki hadi'a ita nia kualidade
atu servi Estadu ida ne'e” (Komisáriu CAC Adérito de Jesus Soares
koalia iha komemorasaun aniversáriu CAC ba datoluk 22 Fevereiru 2013)
“ Korrupsaun katak abuzu, destroy,
estraga, halo khaos,
halo buat mesak runggu-rangga, buat sabraut,
i halo sosiedade la hakmatek,
buat hotu-hotu la tuir nia orden, la tuir nia regras,
halo ema la hakmatek,
ema la kontenti,
ema la senti nudar dignidade lolos!”
(Padre Angelo Salsilnha koalia iha
komemorasaun aniversáriu CAC
ba datoluk 22 Fevereiru 2013)
LENSA ATIVIDADE CAC
“CAC REPREZENTA TIMOR-LESTE HODI SAI UMA NAIN BA KONFERENSIA INTERNASIONÁL ADB/OECD”
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
39REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 40REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
capital, nune'e Veteranu ne'e bele kompete iha
projetu ruma. Perigu liutan mak kontrator mate-
klamar ne'e bele uza Veteranu balu ne'ebé sei atívu
iha sistema governasaun ita nian.
Iha ne'e posibilidade ba aktu korrupsaun
ruma bele mosu.Purezemplu, bele mosu
korrupsaun ativa. Kódigu Penal define
korrupsaun ativa hanesan, 'Ema ne'ebé, ho nia
a'an rasik, ka liu husi ema seluk, ho nia
konsimentu ka ratifikasaun, fó ka promete ba
funsionario, ka ba ema datoluk ho nia
konesimentu, vantajen patrimonial ka laós
patrimonial ne'ebé funsionariu ne'e laiha direitu
atu hetan, ho finalidade ne'ebé hakerek iha artigu
292 KP, sei hetan kastigu iha kadeia tinan 3 to'o
tinan 10'. Iha ne'e ita bele hare'e katak aktu
korrupsaun ne'e laos envolve deit ba funsinario
públiku (bele komete tipu de korrupsaun hanesan
abuzu de poder ka partisipasaun ekonómika iha
negosíu), maibe mós bele envolve sidadaun bai-
bain. Iha kontestu ida ne'e, bele envolve mós
Veteranu sira nebe'e mak koko halo negosiu liu-
dalan ilisita. Iha ne'e mak hau hanoin relevansia
husi lia-fuan kroat Presidenti nian. Presidenti mós
apelu ba Governu atu la bele fó tan projetu ba
Veteranu sira. Ida ne'e, ita bele tau iha kontesu ida
katak, importante mak polítika Governu nian mós
tenke klaru no efikas atu la bele 'hamonu' Veteranu
sira ba moras a'at KKN nian.
Hau fiar katak Presidenti da Repúblika
lakoi atu hare'e ita nian Veteranu sira monu krimi
grave ida naran korrupsaun. Veteranu nia naran
morin liu iha tinan 24 nian laran, ita lakoi iha oras
24 nia laran deit emar seluk bele halo 'dois' tiha
naran murak ne'e. Viva Veteranu! Hasoru malu fali
iha 'Sikun Reflesaun'edisaun tuir mai(*)
Kombatente versus Kontraktor versus Koruptor-- husi Pag ===> 38
***
“Korrupsaun hamate politika, hamate demokrasia, hamate
justisa, hamate dezenvolvimentu, hamate bens star i sosial iha rai ida
nian i hamate rekursus ne'ebe paiz ida ne'e infrenta”
(Reitor UNTL Aurelio Guterres ko’alia iha
komemorasaun aniversáriu CAC ba datoluk
22 Fevereiru 2013)
“CAC rekonhese katak iha servisu balun
mak halo diak dadaun ona, balu mak seidauk.
Atu halo diak liu tan ita nia kualidade,
hau hanoin la'os CAC deit maibe entidades Estadu
tomak tenki hadi'a ita nia kualidade
atu servi Estadu ida ne'e” (Komisáriu CAC Adérito de Jesus Soares
koalia iha komemorasaun aniversáriu CAC ba datoluk 22 Fevereiru 2013)
“ Korrupsaun katak abuzu, destroy,
estraga, halo khaos,
halo buat mesak runggu-rangga, buat sabraut,
i halo sosiedade la hakmatek,
buat hotu-hotu la tuir nia orden, la tuir nia regras,
halo ema la hakmatek,
ema la kontenti,
ema la senti nudar dignidade lolos!”
(Padre Angelo Salsilnha koalia iha
komemorasaun aniversáriu CAC
ba datoluk 22 Fevereiru 2013)
LENSA ATIVIDADE CAC
“CAC REPREZENTA TIMOR-LESTE HODI SAI UMA NAIN BA KONFERENSIA INTERNASIONÁL ADB/OECD”
cac.doc
41REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
“SOSIALIZASAUN PAPEL CAC ATU PREVENE NO KOMBATE KORRUPSAUN BA KOMUNITARIU NO ESTUDANTE SIRA”
cac.doc
42REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
“INSPESAUN BA PROJETU”
“SOSIALIZASAUN LEI CAC BA ESTUDANTE SIRA”
cac.doc
cac.doc
41REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
“SOSIALIZASAUN PAPEL CAC ATU PREVENE NO KOMBATE KORRUPSAUN BA KOMUNITARIU NO ESTUDANTE SIRA”
cac.doc
42REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
“INSPESAUN BA PROJETU”
“SOSIALIZASAUN LEI CAC BA ESTUDANTE SIRA”
cac.doc
cac.doc
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
44REJEITA
TENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN
REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
Oinsa Hato’o Keixa ba CAC ?Keixa Kona-ba alegasaun Korrupsaun bele mai husi ema ne’ebé de’it liu husi dalan tuir mai ne’e: Ba ema ida-idak bele hasoru malu ho funsionáriu balun husi CAC hodi hato’o imi nia keixa direitamente ka liu husi imi nia karta.
Bele haruka mensajen liu husi telefone ka kontaktu liu husi númeru mobile: (+670) 77326599, (+670) 77326597, (+670) 77991568.
Hakerek karta ka nota klaru ida ba iha CAC nia serbisu fatin, ka haruka ba email:
Lingua ne’ebé aseita atu uza hodi halo keixa ba CAC maka tuir mai ne’e: Tetum, Portugés, Ingles no Indonesia. Bele identifika nia-an hanesan feto ka mane ka la ho naran wainhira hato’o keixa ida, Maibé atu di’ak liu, karik iha keixa ruma kona-ba korrupsaun bele rai hela identidade balun ho objetivu atu fó fila-fali Feedback no Komunikasaun. CAC mós fó korajen ba ema ida-idak atu identifika sira nian-an rasik atu ajuda iha kontinuasaun ba investigasaun hirak ne’e. Keixa hotu no identidade ba ema ne’ebé maka hato’o keixa, sei rai ho segredu no trata ho didi’ak. ***
43REJEITA KORRUPSAUN TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
“Komisáriu KPK Indonesia Sr. Adnan Pandu Praja ho Komitiva halo vizita mai CAC Timor-Leste”
REJEITA
TENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
KORRUPSAUN 44REJEITA KORRUPSAUNTENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA 44REJEITAREJEITAREJEITKKOOOORRRRUUPPSSAAUUNNTENGKE SA’I PTENGKE SA’I PTENGKE SA ARTE
HUSI KULTURAKULTURAKUL
Oinsa Hato’o Keixa ba CAC ?Keixa Kona-ba alegasaun Korrupsaun bele mai husi ema ne’ebé de’it liu husi dalan tuir mai ne’e:
Ba ema ida-idak bele hasoru malu ho funsionáriu balun husi CAC hodi hato’o imi nia keixa direitamente ka liu husi imi nia karta.
Bele haruka mensajen liu husi telefone ka kontaktu liu husi númeru mobile: (+670) 77326599, (+670) 77326597, (+670) 77991568.
Hakerek karta ka nota klaru ida ba iha CAC nia serbisu fatin, ka haruka ba email:
Lingua ne’ebé aseita atu uza hodi halo keixa ba CAC maka tuir mai ne’e: Tetum, Portugés, Ingles no Indonesia. Bele identifika nia-an hanesan feto ka mane ka la ho naran wainhira hato’o keixa ida, Maibé atu di’ak liu, karik iha keixa ruma kona-ba korrupsaun bele rai hela identidade balun ho objetivu atu fó fila-fali Feedback no Komunikasaun.CAC mós fó korajen ba ema ida-idak atu identifika sira nian-an rasik atu ajuda iha kontinuasaun ba investigasaun hirak ne’e. Keixa hotu no identidade ba ema ne’ebé maka hato’o keixa, sei rai ho segredu no trata ho didi’ak. ***
43REJEITA KORRUPSAUNTENGKE SA’I PARTE
HUSI KULTURA
“Komisáriu KPK Indonesia Sr. Adnan Pandu Praja ho Komitiva halo vizita mai CAC Timor-Leste”
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDP, USAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál “ ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
for Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDPUSAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDP, USAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál “ ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
for Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza
Família Boot CAC Timor-Leste agradese ba Kooperasaun husi
Presidente RDTL, V Governo Konstitusionál RDTL,
Banku BCTL, UNDPUSAID-FOTI
ba Susesu Konferensia Internasionál ADB/OECD Anti-Corruption Initiative
Asia and the Pacific” ne’ebé realiza iha loron 23-25 fulan-Jullu 2013
iha Timor Plaza