Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

88
ANALIZE INSTITUSIONAL BA REDE HASATIL NO NINIA MEMBRU SIRA Projetu Asistensia tekniku no reforsu kompetensia HASATIL no Organizasaun Sosiedade Sivil sira nian ba Dezenvolvimentu Rural iha Timor-Leste. Novembru 2012 FED/2012/284-340

description

Estudo desenvolvido no âmbito do projeto de Assistência técnica e reforço das competências da HASATIL e das Organizações da Sociedade Civil de Desenvolvimento Rural em Timor Leste, implementado pelo IMVF, Fundação ETADEP, FOKUPERS e BELUN, com o cofinanciamento da Comissão Europeia e do Camões - Instituto da Língua e da Cooperação. Conheça melhor este projeto aqui (http://www.imvf.org/accao.aspx?id=432&idarea=460&pais=Timor+Leste&idprojecto=1085)

Transcript of Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

Page 1: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

AnAlize institusionAlBA rede HAsAtil

no niniA memBru sirAProjetu Asistensia tekniku no reforsu kompetensia HASATIL

no Organizasaun Sosiedade Sivil sira nian ba Dezenvolvimentu Rural iha Timor-Leste.

Novembru 2012

FED/2012/284-340

Page 2: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

indise1. Introdusaun 1

2. Enkuadramentu estudu nian 1 2.1 Kontestu nasional 1 2.2 Rezumu projetu nian 3

3. Objetivu estudu nian no halibur informasaun nian 4 3.1 Metodolojia 5 3.2Difikuldadesira 5

4. Analize no diskusaun ba dadus sira 6 4.1 Dimensaun eksterna 6 4.2 Dimensaun interna 40

5. Analize ba relasaun eksterna nian 72

6. Pontu prinsipal sira no pontu fraku sira husi HASATIL no nia membru sira nian 77

7.Desafiuprinsipalsiranoexpetativasirabafuturunian 78

8. Programa kapasitasaun ba HASATIL no nia membru sira 79

9. Sujestaun sira hodi hadi’a komunikasaun institusionalentre parseiru sira ba dezenvolvimentu nian 85

10. Ekipa estudu nian 81

11.Bibliografia 81

Indise ba Figura sira 82

Indise ba Tabela sira 83

Sigla sira 84

Page 3: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

1

1. IntrodusaunEstudu ida ne’e insere an iha ambitu projetu asistensia teknika nian no reforsu kompetensiaba HASATIL no Organizasaun Sosiedade Sivil sira ba Dezenvolvimentu Rural nian, iha Timor-Leste ne’ebé implementa husi Instituto Marquês Valle Flôr parseria ho ONG timor oan nain tolu ne’ebé sai referensia: BELUN, FOKUPERS no Fundasaun ETADEP, iha ambitu 10º Fundu Europeiu nian ba Dezenvolvimentu. Inisiativa ida ne’e aprezenta abordajen ida integrada ne’ebé kombina promu-saun hari’i Paz nian hanesan desentralizasaun no dezenvolvimentu sosiu-ekonomiku, liu-liu komunidade rural sira Timor-Leste nian.

Konsidera importansia reforsu Sosiedade Sivil nian ba promo-saun paz no ba dezenvolvimen-tu sustentavel nasional sira,estudu ne’e hakarak atu sai haré kritiku ida no konstrutivu ba Rede HASATIL - rede orga-nizasaun Sosiedade Sivil (OSC) timor oan nian ne’ebé servisu iha agrikultura sustentavel– no nia membru 42 sira, horeprezentasaun sira iha distritu nasional 13 nian.

Kne’e no analize informasaun konaba ninia per-fil, pontu fraku prinsipal sira no potensialidade sira hakarak atu kontribui ba definisaun progra-ma kapasitasaun ida no estratejiakomunikasaun institusional nian entre Sosiedade Sivil no entidade estatal sira, ho haré atu apoia afirmasaun HASATIL no ninia membru sira nian nuudár referensia interlokutor sira nian iha do-miniu Dezenvolvimentu Rural Timor-Leste nian.

2. Enquadramentuestudu nian2.1 KONTESTU NASIONAL

Durante tinan barak Timor-Leste hasoru insta-bilidade sosial boot no situasaun konflitu extre-mu. Agora, hafoin tinan 10 ninia restaurasaun independensia dezafiu foun sira hakbesik-an. Sosiedade Sivil Timor oan no Governu mai re-zolve ona dadaun liu tan esforsu iha promosaun ba hari’i dame no mos hadia’a prestasaun ser-visu sira no moris-diak sosial nian. Tantu Estadu nomos Sosiedade Sivil haré ba dezenvolvimentu ida ba tempu naruk nian. Politika sira no refor-ma nasional sira kontribui ho signifikativu hodi hadia’a nesesidade sira ne’ebé lalais liu popu-lasaun nian no promove kresimentu ekonomiku. Haforsa Governu lokal sai hanesan prioridade ba joven ida ne’e demokrasia ida ne’ebé ho lalais hatene ona importansia governasaun desentra-lizadu ida nuudár pre-kondisaun ida ba exersi-siu sidadania, governasaun diak no kresimentu sosiu-ekonomiku.

Page 4: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

2

Iha forma hanesan, Organizasaun Sosiedade Sivil sira (OSC) servisu ona husi parte oin-oin ho komunidade sira. Ho relasaun ida ho proximi-dade boot no kapasidade a’as ba mobilizasaun sosial, liu-liu iha area rural sira, OSC mak aliadu desizivu sira ba hari’i dame no dezenvolvimentu ho partikular iha Dezenvolvimentu Rural Sus-tentavel, atu promove seguransa ai-hán, nivel nutrisional sira ne’ebé boot, aumenta auto-sufi-siensia no kresimentu ekonomiku no nune’e bele promove Direitus Umanus no empregu joven sira nian iha komunidade rural sira. Los duni, iha na-saun ida ne’ebé mak nia populasaun 80% depen-de ba agrikultura, peska no floresta, ne’ebé 86% husi populasaun ne’ebé sei ki’ak moris iha area rural sira, no tersu ida husi uma kain agregadu sira moris liu-liu mak husi agrikultura subsisten-sia esklusiva (Banku Mundial). Dezenvolvimentu rural sai setor ida ne’ebé ho importansia bot ida iha redusaun ki’ak no estabilidade sosial, no ba mos iha hari’i dame no prevensaun konflitu nian. Liu-liu iha Dezenvolvimentu Rural do’ok liu husi kresimentu populasaun agrikola-inklui hadi’a politika ekonomika sira no estrutura komunidade sira nian hanesan mos transforma-saun sosial populasaun rural sira nian. Implika mos atu trata kauza sira ne’ebé iha hela konflitu sosial nia abut no enkoraja solusaun sira haré ba Dame no estabilidade sosial.

Konsidera hanesan ator xavi sira ba dezenvolvi-mentu, Governu konvida OSC sira atu debate no reflete ho Governu konaba Estratejia Dezenvol-vimentu Nasional, Rejional no Lokal. Maibe tan politika no enkuadramentu legal sira lao diak, dialogu inklusivu no relasaun parseria sira nian la dun efisiente hanesan ida ne’ebé hakarak. Pár difikuldade governamental sira nian iha imple-

mentasaun medida prinsipal husi dezenvolvi-mentu sustentavel, OSC Timor oan sira iha medi-da balu, la iha kuidadu ba nia kresimentu nomos sei iha dalan ida atu la’o to’o sira bele diskuti no implementa hamutuk ho Governu, Planu Dezen-volvimentu Nasional nian.

Nune’e konsidera:i) inisiativa sira Governu nian ne’ebé habrani envolvimentu boot ida Sosiedade Sivil nian iha dialogu estruturadu ida no koordenadu konaba planu no Estratejia Dezenvolvimentu Nasional nian; ii) esforsu Governu ida ne’e nian iha sen-tralizasaun sentru poder nian, ne’ebé aumenta grau partisipasaun politika no ekonomika po-pulasaun rural nian iha prosesu dezenvovimen-tu nian, nune’e mos hanesan iii) papel sentral Sosiedade Sivil Timor-oan fo suporta ba dezen-volvimentu komunidade sira nian, ho partikular ba sira ne’ebé mak debate malu ba Dezenvol-vimentu Rural, liu-liu HASATIL nuudár organi-zasaun xapéu OSC sira nian ne’ebé servisu iha Agrikultura Sustentavel. No iha sorin ida seluk, konsidera:i) efisiansia no efikasia fraku husi kanal Komuni-kasaun nian entre Governu no OSC sira, nune’e mos hanesan implementasaun fraku ba planu dezenvolvimentu distrital no lokal nian (suku); ii) atrazu signifikativu sira iha prosesu desen-tralizasaun no iii) reprezentasaun institusional fraku husi OSC sira nian, liu-liu ba sira ne’ebé servisu iha Dezenvolvimentu Rural, mai husi kapasidade negosiasaun ida reflesaun hamutuk ho instituisaun governamental sira.

Page 5: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

3

Projetu ne’e konsiste iha abordajen integrada ida, ne’ebé artikula konstrusaun Dame nian, ba desentralizasaun no ba dezenvolvimentu sosio-ekonomiku, iha kontestu ida ne’e, HASATIL mos asumi papel referensia espesial nian ida.

2.2 REZUMU PROJETU NIAN

Projetu Asistensia teknika no reforsu kompeten-sia HASATIL no Organizasaun Sociedade Sivil sira ba Dezenvolvimentu Rural iha Timor-Leste iha objetivu jeral atu kontribui ba hamenus ki’ak no hari’i Dame iha area rural sira Timor-Leste nian no hanesan objetivu espesifiku atu esforsa relasaun kolaborasaun nian entre ator estatal no laos-estatal sira iha area Dezenvolvimentu Rural nian iha Timor-Leste, sai nuudár grupu alvu sira mak:

Husi Sosiedade Sivil »:: HASATIL (Rede Agrikultura Sustentavel) nuudár organizasaun xapéu ho membru ativu nain 42:: Organizasaun Sosiedade Sivil nain 12 ne’ebé servisu iha Dezenvolvimentu Rural (membru sira HASATIL nian; kobertura nasional):: FONGTIL (Forum ONG) Timor-Leste nian no rede tematika nasional sira, organizasaun xapéu sira no grupu sira ne’ebé ho inisiativa Dezenvolvi-mentu Rural iha nasaun.

Instituisaun Governamental sira»:: ba Nivel Sentral » Ministeriu Agrikultura no Peska; Sekretaria Estadu Dezenvolvimentu Rural no Kooperativa sira:: ba Nivel Rejional » Administrasaun Distritu sira nian.

Projetu ne’e iha durasaun fulan 36 no aprezen-ta hanesan rezultadu sira ne’ebé mak hein hela hanesan buat sira tuir mai ne’e:

• Vizaun estratejika, jestaun teknika no finansei-ra, reprezentasaun, monitorizasaun/avaliasaun, governasaun interna, responsabilidade no fun-saun sira seluk no kapasidade sira HASATIL nian no OSC ne’ebé diak ona;• Diskusaun inklusiva, formulasaun politika sira nian, enkuadramentu legal no inisiativa advoka-sia nian entre membru sira husi rede HASATIL no autoridade sentral sira/lokal sira ne’ebé promo-vidu ona; • Aktividade OSC sira nian ne’ebé sentralizada ona iha area Edukasaun Sivika, empregu, je-rasaun rendimentu no servisu komunitariu sira ne’ebé implementada tiha ona.

Atu alkansa rezultadu sira ne’e nian sei imple-menta atividade sira tuir mai ne’e:

• Estudu konaba kapasidade HASATIL/rede OSC nian no koordenasaun ho organizasaun/entidade sira seluk;• Identifikasaun no selesaun OSC alvu nain 12 (membru HASATIL nian);• Asistensia Teknika, Dezenvolvimentu Planu Estratejiku Individual sira no Programa kapasita-saun nian;• Reforsu HASATIL nian nuudár reprezentante Or-ganizasaun Sosiedade Sivil sira nian ne’ebé servi-su iha Dezenvolvimentu Rural;• Reforsu taskforce konjunta ida ba hamenus ki’ak no ba hari’i Dame; • Hadia kondisaun servisu Organizasaun Sosieda-de Sivil sira nian;• Promusaun Small Grant Fund Scheme ba OSC antena sira HASATIL nian.

Page 6: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

4

3. Objetivu estudu nian no halibur informasaun nian

Enkuadra-an iha projetu koope-rasaun ne’ebé refere, estudu ida ne’e iha objetivu atu haliburinformasaun konaba dimensaun eksterna no interna HASATILno nia membru sira nian.

Ho baze iha informasaun ida ne’e sei sai posivel atu define indikador sira, dezeña programa kapa-sitasaun no hola desizaun sira relativa ba ativida-de sira promosaun dialogu inkluzivu ida nian, for-mulasaun politika sira nian, enkuadramentu legal no inisiativa ba advokasia nian entre HASATIL, nia membru sira no autoridade sentral no lokal sira.

3.1 METODOLOJIA

Ba realizasaun estudu ida ne’e uza fonte informa-saun sekundaria sira (ne’ebé iha ona molok) no pri-maria sira (halibur husi estudu). Klibur informasaun nian feitu ona ho rekore ba metodu kuantitativu no kualitativu, kestionariu estruturadu no semies-truturadu, entrevista, nst. Ba klibur informasaun nian kontaktu ona elementu xavi sira husi HASATIL no FONGTIL nian, instituisaun governamental sira, lokal sira, distrital no sentral sira, representante husi Pakote Dezenvolvimentu diferente sira, no seluk tan. Atu asegura perspektiva abranjente ida papel sentral OSC timor-oan sira nian no dezenvol-vimentu nasaun nian sai tiha ona importansia bot ne’ebé Ator Laos-Estatal xavi sira no parte inte-ressadu sira seluk karik bele envolve ho ativu iha elaborasaun estudu nian.

Nune’e, implementasaun Estudu nian inklui:

1. Enkontru koordenasaun nian ho ekipa Komite Akompañamentu projetu nian2. Enkontru semanal sira entre Koordenadorprojetu nian no ekipa responsavel husi estuduba follow-ups no koordenasaun servisu sira kampu nian3. Klibur informasaun sekundaria nian4. Dezenvolvimentu inkeritu sira nian no guia sira entrevista nian (iha anexo)5. Klibur informasaun kampu nian6. Analize dadus sira nian7. Draft relatoriu nian8. Relatoriu final

3.2 DIFIKULDADE SIRA

Durante elaborasaun estudu nian mosu difikul-dade sira balu ne’ebé sei deskreve tuir mai:• Dadu sira ne’ebé fakultadu husi Rede HASATIL ne’ebé sira aponta ba membru ativu nian 42, la utilizadu ida buat ne’ebé difikulta prosesu inke-ritu ba membru sira, verifika ona mos katak, iha realidade, ema barak husi membru sira mak la aktivu ona.• Membru balun hatudu-an ladun kooperante,la disponibiliza tempu ekipa nian hodi hatán ba inkeritu;• Organizasaun sira balun la konsege kompleta sira nia dokumentus tuir pedidu iha inkeritu.

Page 7: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

ESTUDUDADU

ONG

DESENVOLVIMENTU RURALTIMOR-LESTE

%

REDE PARCEIRU

SEGURANSA AI-HÁN

ORGANIZASAUN

DISTRITU

KOOPERASAUN

MEMBRUHASATIL

PLANEAMENTUAGRIKULTURA SUSTENTAVEL SOSIEDADE SIVIL

GRUPU

SOSIAL

ACORDO

PROGRAMA

FUTURU

Page 8: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

6

4. Analize no diskusaun dadu sira nian

4.1 DIMENSAUN EKSTERNA

Dimensaun eksterna HASATIL no ninia membru sira nian inklui ninia karakterizasaun, enkuadra-mentu legal, sosial no kultural no mos relasaun institusional sira ho ator dezenvolvimentu sira nian hanesan Governu sentral, distrital no lokal, doador internasional sira, setor privadu no ator laos-estatal nasional no internasional sira. Ba analize kompletu ba relasaun sira no intera-saun eksterna sira HASATIL nian, estudu ida ne’e aprezenta hela Estratejia Seguransa Ai-hán no Nutrisional CPLP nian, ASEAN no Timor-Leste no avansa ameasa eksterna prinsipal sira no opor-tunidade ba OSC sira ne’ebé servisu iha dominiu Agrikultura Sustentavel no Dezenvolvimentu Rural. Nuudár baze iha karakterizasaun ida ne’e hafoin sei bele defini no analiza ameasa prinsi-pal sira no oportunidade sira OSC Timor-oan sira nian ho jeral.

4.1.1 Krise ekonomika, sosial no politikaSosiedade Sivil Timor-Leste nian

Analize ida ba krise ekonomika, sosial no politi-ka nian asumi an espesialmente importante ba kompreensaun pozisionamentu nian no papel HASATIL no nia membru sira nian iha Sosiedade Sivil Timor-oan nian.

Bazeia ba iha Konstituisaun Timor-Leste nian, liu-liu iha artigu 5º konaba Desentralizasaun no 71º konaba Organizasaun Administrativa, Gover-nu halo servisu ona, desde 2003, iha kuadru juri-diku ba desentralizasaun ho haré atu estabelese Governu lokal ida forte, demokratiku no efisiente no kontribui ba realizasaun objetivu dezenvolvi-mentu nian ne’ebé estabelese ona husi Governu ba nasaun. Pas politika ida ne’e nian, Governu reforsa ona importansia atu envolve Sosiedade Sivil, liu-liu sai nuudár promotora edukasaun sivika nian no observador ba prosesu tomak.

Tuir referidu, politika desentralizasaun nian iha Timor-Leste hahú iha 2003 ho kriasaun Grupu Tekniku servisu interministerial ida ne’ebé iha objetivu atu estuda opsaun diferente sira go-vernasaun lokal nian iha nasaun. Grupu servisu ne’e envolve mos membru sira husi ministeriu hotu nian, liu husi lideransa Ministeriu Adminis-trasaun Estatal no Ordenamentu Teritorio (MA-EOT). Ho baze iha Estudu Opsaun Governu Lokal sira no iha prosesu konsulta nian ida konaba politika desentralizasaun no Divizaun teritorial nian, ne’ebé halo entre 2006 no 2007 iha Distri-tu 13 sira hotu no sub-Distritu sira nasaun nian no ne’ebé rekomenda ona opsaun neen ne’ebé posiveis ba desentralizasaun iha Timor-Leste, Governu desidi ona atu avansa ho kriasaun mu-nisipiu sira.

Page 9: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

7

Desde nune’e, reforma sira desentralizasaun nian mai ona atu evolui, rezulta dadaun iha aprovasaun politika nasional ida no guia ida ba prosesu desentralizasaun, nune’e mos hanesan iha ona aprezentasaun ba Parlamentu Nasional konjuntu lei tolu Governu lokal nian: Lei konaba Divizaun Administrativa no Teritorial, aprova ona husi Parlamentu Nasional iha Juñu 2009 ne’ebé define limite futuru munisipiu sira nian iha limite distrital atual sira nia laran, projetu--lei sira konaba Governu Lokal no Eleisaun Munisipal sira, ne’ebé define papel no estrutura institusional futuru munisipiu sira nian no regra sira ba eleisaun munisipal sira, ne’ebé sei hein pendente hela ba aprovasaun iha Parlamentu Nasional ba 2013/2014, hafoin Eleisaun Nasional sira (2012 nian).

Par kriasaun lei sira ne’ebé refere, Planu de Dezenvolvimentu Estratejiku Timor-Leste nian 2011-2030 hadi’a nesesidade Sosiedade Sivil nian ida vibrante liu no bele apoia partisipasaun sivika iha planeamentu no implementasaun dezenvolvimentu nian. Maibé, Sosiedade Sivil joven nian ida, nuudár timor-oan, hasoru hela reforsu atu bele sai parseiru efetivu ida hamu-tuk ho Governu lokal no defensor ida ba interese sidadaun sira nian, kontribui nune’e ba gover-nasaun lokal ida demokratiku liu no bele simu ho diak ho forma efikaz kriasaun Munisipiu. Atu rekoñese faktu ida ne’e, FONGTIL halo ona husi desentralizasaun area prioritaria ida husi nia programa tinan 3 nian (2010-2012), ho atensaun espesial ba kriasaun lei foun sira nian, ba for-talesimentu kapasidade OSC ba nivel distrital no ba kanal sira koordenasaun nian ho Governu konaba prosesu desentralizasaun nian.

Istoria badak no kontestu Sosiedade SivilTimor-oan nian

Iha 1975, Sosiedade Sivil iha Timor-Leste sai ona iha parte boot reprezenta husi movimentu rezistensia igreja nian no joven sira/estudante sira. Nune’e, to’o 1999, maioria husi OSC halo parte ba movimentu klandestina hasoru rejime indonéziu. Hafoin referendu no deklarasaun independensia iha 2001, konseitu Sosiedade Sivil muda ona, ne’ebé nia asaun konsentrada iha rekonstrusaun nasaun nian. Ohin loron, Sosieda-de Sivil iha papel ida importante iha manuten-saun Dame nian no kontribuisaun ba Dezenvol-vimentu Sustentavel.

Termu ‘Sosiedade Sivil’ utiliza hodi dezigna grupu organizadu sira husi sosiedade, hanesan Organizasaun Laos Governamental (ONG) sira, asosiasaun tematika sira, kooperativa sira, grupu relijiozu sira, grupu feto sira nian, grupu joven sira, grupo media nian sira nst., ne’ebé halibur ema ho interese komun. Iha enkuadramentu ida ne’e, husi ninia importansia iha nia movimentu Sosiedade Sivil timor-oan nian mak fo sai:

ONG

Iha Timor-Leste, atu organizasuan ida sai rekoñesidu nuudár Organizasaun Laos-Governa-mental (ONG) tenki halo tuir kriteriu sira ne’ebé hodi rejistu iha FONGTIL no/ka iha Ministeriu Jus-tisa nian. Sira koresponde ba grupu pesoal nian ne’ebé dezenvolve atividade sira iha area de-zenvolvimentu no iha asesu ba finansiador sira. Organizasaun sira balun ho experiensia barak liu no ho sede iha Dili sira dezenvolve atividade sira

Page 10: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

8

ba nivel nasional, liu-liu ONG Nasional sira. ONG sira ne’ebé atua ba nivel distrital, normalmen-te ho sede iha suku ida Distritu nian, sira mak ONG Lokal sira. Tuir Dekretu-lei nº5/2005 ne’ebé regula ligalizasaun ONG sira nian, sira ne’e bele asumi forma rua: asosiasaun no fundasaun. Asosiasaun ida, orgaun ida ne’ebé kompostu husi ema sira, ne’ebé la ejerse naran lukru ba nia asosiadu sira no, portantu, la bele fahe naran lukru, ativu sira ka remanesente sira. Funda-saun, entidade ida ne’ebé la iha fim lukrativu sira, interese sosial no ho propriedade.

ONG ida ne’ebé konstrui ba dalauluk iha Timor-Leste, iha 1987,mak ETADEP, tan nia rejistu formal foin mak bele halo bainhira iha formasaun Forum Organizasaun Laos Governamental Timor-Leste nian, FONGTIL, iha 1998.Ho independensia no mosu Estadu demokrati-

ku foun ida mak kria ona lei foun ida iha 2005 – Dekretu-lei nº 5/2005 – ne’ebé regula lega-lizasaun entidade sira ne’e hamutuk ho Minis-teriu Justisa no reje kriasaun no funsionamentu Organizasaun Laos Governamental sira nian no estidade sira seluk ne’ebé la lukrativu. Maibé, liu tiha tinan 5 promulgasaun lei ida ne’e duni no kresente rekoñsimentu papel ONG sira nian iha exersisiu demokrasia no sidadania nian, prose-su legalizasaun sai nafatin dezafiu boot ida ba Sosiedade Sivil nian.

Nune’e, iha 2010, FONGTIL submete ona ba Go-vernu proposta revizaun ida lei nian. Ba disku-saun ida klean liu no buras ho Governu kria ona, iha Forum nia laran, grupu servisu ida kompostu husi ONG timor-oan sira: Forum tau Matan, Fun-dasaun Espada, JSMP, Lao Hamutuk, CDI, A.HAK, Haburas, Save Children, FONGTIL Advocacy Divi-sion ne’ebé ho tulun asesor legal ida nian, tulun iha aprezentasaun proposta sira hadi’a lei nian hamutuk ho Governu no membru FONGTIL sira.

OBC

Termu Organização de Base Comunitária (OBC) utiliza dala barak hodi refere ba grupu sira in-terese komun sira nian, ba nivel suku sira nian. Sira ne’ebéle mos grupu feto sira nian, joven sira ka kahur, ne’e bele dezenvolve ho ativu ho asaun komunitaria sira, hanesan sensibilizasaun nian ba tematika Direitu Umanus nian ka ativi-dade jeradora sira ba rendimentu nian hanesan: homan, agrikultura, peska nst. Grupu sira ne’e la konsidera nuudár ONG ka kooperativa, maibé balun buka mos finansiador sira hodi dezenvolve sira nia atividade sira.

Kooperativa sira

Sei refere hela katak, hahú husi Maiu 1975,hahú ona momentu boot diseminasaun ideia kooperativa sira nian no mosu kooperativa uluk mak produsaun nian. Maibé valor sira ne’e lakon durante tempu okupasaun Indonézia, tan ne’e,hafoin restaurasaun independensia, mosuvantade foun ida, husi parte Governu nian,atu reasumi valor kooperativismu nian.

Page 11: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

9

Kooperativa sira juridikamente enkuadrada husi dekretu-lei nº16/2004, ne’ebé define sira hanesan “ema koletiva autonomu sira” livre husi konstituisaun kapital nian no kompozisaun oin-oin, ne’ebé, liu husi kooperasaun no entre ajuda nia membru sira nian, ho hakruuk ba prin-sipiu kooperativu sira, ne’ebé mak haré la iha fim lukrativu ba satisfasaun nesesidade sira nian no aspirasaun ekonomika sira, sosial ka kultural sira ne’e ba nian.”

Analize difikuldade prinsipal husimovimentu Sosiedade Sivil Timor-oan nian

Iha defeza interese sira membru sira nian no re-forsu movimentu Sosiedade Sivil Timor-oan nian, ho jeral, ekipa advokasia FONGTIL nian publiku ona iha nia site, iha 2005, artigu “Citizenship, democracy and community participation in Timor-Leste: does the Decree Law No. 5/2005 need fixing?”, reflete konaba kondisionante sira iha prosesu rejistu ONG sira nian.

Iha artigu ida ne’e FONGTIL afirma katak“iha deklarasaun introdutoria koretamente rekoñesidu katak sidadaun sira tenki iha oportu-nidade atu organiza hodi bele permiti partisipa-saun efetivu iha prosesu desizaun politika nian, no katak partisipasaun ida ne’e diak liu alkansa liu husi dezenvolvimentu no tulun husi setor forte ida ONG sira nian. Maibé, organizasaun sira uitoan deit mak bele rezista an liu husi lei tan sira nia kriteriu elejibilidade rigorozu sira. Maski iha problema espesífiku sira ho lei ne’e duni, sira presiza atu hadi’a, karik difikuldade prinsi-

pal sira mak administrativu sira de’it, no sira la mai husi lei ne’e rasik. Organizasaun sira ne’ebé hakarak atu rejista sai rekuzada tan razaun sira ne’ebé karik hanesan “hasai husi anin” husi funsionariu sira Ministeriu Justisa nian no ne’ebé la iha buat ida ho kriteriu sira ne’ebé mak iha lei nia laran.”Atu rejistu iha tipu rua ONG nian ne’ebé rekoñe-sidu husi lei iha FONGTIL no iha Ministeriu Justisa ejiji kriteriu sira tuir mai ne’e (Tabela 1 no Tabe-la 2). Tabela 1 – Kriteriu sira hodi rejistu iha FONGTILAsosiasaun no Fundasaun

Asosiasaun no Fundasaun

1. Deklarasaun ne’ebé konstitui ona ONG ida;2. Estatutu sira;3. Estrutura organizasaun nian;4. Mapa sede nian;5. Relatoriu atividade sira ne’ebé implementa ona durante tinan ida no Planu atividade nian ba tinan tuir mai;6. Lista doador sira nian;7. Rekomendasaun ONG Nasional/ Internasio-nal nain rua;8. Rekomendasaun District Liaison Officer (DLO) FONGTIL nian;9. Kontribuisaun rejistu nian iha valor 20 USD nian10. Kontribuisaun membru anual (60 USD) ka mensal (5 USD).

Page 12: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

10

Asosiasaun

1. Rekerimentu/pedidu rejistu dirigidu ba Mnistru/a;2. Ata/ deklarasaun ONG nian;3. Estatutu sira organizasaun eskritu iha Português ka Tétum;4. Mapa sede nian;5. Numeru membru minimu sira nian: 10;6. Estatutu organizasaun tuir lei nº 5/2005;7. Orsamentu mínimu 12.000 USD;8. Fotokopia kartaun identidade Diretor organizasaun nian.

Parte kriteriu sira nian hudi rejistu organiza-saun iha hanesan asosiasaun inklui ida ne’ebé kompostu husi pelo menus membru sanulu no nia estutu sira tuir dekritu-lei ne’ebé iha. Or-ganizasaun sira tenki iha iha minimu 12.000 USD hanesan hotu iha bem sira. Tuir artigu ida ne’ebé hanesan FONGTIL nian, “Ejijensia ida ne’e la halo parte ba lei, maibé Ministeriu Justisa la aseita aplikasaun sira husi organizasaun sira nian ne’ebé la bele hatudu katak sira iha valor ida ne’e. Ida ne’e sai problema prinsipal ne’ebé impede atu organizasaun sira bele rejista hane-san asosiasaun.”

Fundasaun

1. Rekerimentu/pedidu rejistu dirigidu ba Ministru/a;2. Ata/deklarasaun ONG nian;3. Estatutu organizasaun nian hakerek iha Português ka Tétum;4. Mapa sede nian;5. Patrimoniu (inkluindu fundus sira ihavalor 50.000 USD iha banku);6. Fotokopia kartaun identidade Diretor organizasaun nian;7. TIN (Numero de Identificasaun Fiskal nian) Ministeriu Finansas nian;8. Deklarasaun Ministeriu balun nian ho ida ne’ebé iha relasaun servisu ruma.

Husi sorin ida seluk, rejistu organizasaun ida nian hanesan fundasaun, ejiji riku soin sira nian iha valor pelu menus, 50.000 USD. Tuir ekipa advokasia FONGTIL nian, “kontrariu husi ‘regra’ 12.000 USD ba asosiasaun sira, ejijensia ida ne’e halo parte ba lei, maibé efeitu pratiku hanesan deit ne’ebé kuaze organizasaun lokal sira hotu sai impede atu rejista hanesan fundasaun ida.” Ida husi alterasaun sira ne’ebé proposta husi FONGTIL mak substituisaun separasaun ida ne’e entre asosiasaun no fundasaun husi dezignasaun jeral ONG nian asumi mos kriteriu aplikavel sira ba organizasaun sira hotu.

Tabela 2 – Kriteriu sira hodi rejistu iha Ministeriu da Justisa

Page 13: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

11

Sa mak importansia rejistu nian iha Ministeriu Justisa?

“Rejistu liu husi lei fo personali-dade legal ida ba organizasaun ne’ebé permite, pur ezemplu, rekoñesimentu formal husi do-ador no banku sira ne’ebé nese-sariu atu realiza nia atividade lor´loron sira, tuir nia estatutu sira. Rejistu ne’e mos lori obri-gasaun sira refere atu garante transparensia no prestasaun kon-ta sira nian atu nune’e ONG bele atua ho forma konsistente ho prinsipiu sira la ho fim lukrativu sira.”

(in Citizenship, democracy and community participation in Timor-Leste: does the Decree Law No. 5 / 2005 need fixing?, ekipa advokasia FONGTIL nian).

Falta efikasia ba lei halo, atualmente, organi-zasaun barak depende ba rejistu hamutuk ho FONGTIL hodi hetan rekoñesimentu formal ida. Adezaun ba FONGTIL geralmente aseita hodi loke konta bankaria ida no, atu maioria husi do-ador sira, sai membru FONGTIL nian fo estatutu ofisial sufisiente hodi posibilita finansiamentu. Maibé, adezaun ba FONGTIL la fornese persona-lidade juridika no dezenvolve an nuudár siste-ma rejistu substitutu dekorente ida difikuldade organizasaun sira nian ne’ebé sira rejista ho formal hamutuk iha Ministeriu tutela.

FONGTIL avansa hela katak, situasaun ida ne’e kauza ona preokupasaun ruma hamutuk ho or-ganizasaun sira balun. “Organizasaun sira balun hatudu ona preokupasaun sira katak adezaun ba FONGTIL sei sai desnesesariu ida ne’ebé sei iha efeitu atu hafraku efikasia Sosiedade Sivil nian. Sira balun dehan ona katak organizasaun sira tenki rejista ona iha Ministeriu Justisa ka iha FONGTIL, la os iha sira nain rua ne’e hotu. Preokupasaun sira ne’e infundidu. Fiksasaun sistema rejistu ida nian iha Ministeriu Justisa implika setor ida forte liu ba ONG sira, iha ne’ebé sira sai objetu rekoñesimentu legal formal nian ho benefísiu asosiadu sira oi-oin. Ida ne’e la interfere iha adezaun ba FONGTIL, tan konseitu rua ne’e kompletamente la hanesan.

Adezaun ba FONGTIL expresaun solidariedade ida entre ONGsira ne’ebé servisu hamutukno hamutuk ho atividade sirano objetivu ho komun. Diferensa ida ne’e béle sai komprende hodi ONG sira dezenvolve pozisaun komun ida konaba for-ma diak liu atu rezolve problema sira atu fila ba rejistu liu husi Dekretu-Lei nº5/2005”.

Sa mak ONG sira sei halo hodi fasilita prosesu legalisaun?

Tuir FONGTIL, organizasaun ida ne’ebé halibur organizasaun Sosiedade Sivil timor-oan nian, “Organizasaun sira ne’ebé hakarak sai rekoñese ho formal nuudár asosiasaun tenki hahú prosesu rejistu iha Ministeriu Justisa. Submisaun formal pedidu rejistu ejerse presaun ida hamutuk iha ministeriu ida ne’e iha sentidu atu obriga avalia

Page 14: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

12

pedidu ida-idak no atu hola desizuan formal konaba karik inskrisaun ne’e aseita ona ka sei-dauk.”

Parelelamente, FONGTIL fiar katak esforsu sira hotu tenki rezolve ho haré ba promosaun disku-saun klean ida konaba lei ho Ministeriu Justi-sa.”(…) Karik Ministeriu Justisa aseita ami nia analize juridika tuir natureza ne’ebé los difikul-dade sira nian, rekuza atu aseita rejistu orga-nizasaun sira ne’ebé la iha $12.000 sei para no problema sei lakon. (…) Ami presiza atu hamrík iha pozisaun ida iha ne’ebé ami bele analiza ho kritiku natureza ezata difikuldade sira nian, atu nune’e béle rezolve ho efetivu buat ne’ebé mak sai tiha ona kestaun importansia sentral ba kon-juntu tomak setor ONG Timor-Leste nian.”

4.1.2 Planu ba Dezenvolvimentu nian

Atu bele partisipa ho ativu liu tan iha Planu sira Dezenvolvimentu Rural nian ba nivel sira hotu (liu-liu ba nivel monitorizasaun, avaliasaun, implementasaun no advokasia) Rede HASATIL sei koñese besik mekanismu sira no regulamentu sira implementasaun planu dezenvolvimentu ne’ebé previstu ona ba nasaun.

Prosesu Desentralizasaun nian

Konstituisaun Timor-Leste nian, hakerek iha 2002, halo referensia ba desentralizasaun iha nia Artigu 5º no ba Governu Lokal iha nia Artigu 72º, ne’ebé afirma katak: “Poder lokal konsti-tuidu husi ema koletivu sira Teritoriu ne’ebé hili ona orgaun reprezentativu sira nian, ho objetivu

atu organiza partisipasaun sidadaun iha solu-saun problema sira husi ninia komunidade nian no promove dezenvolvimentu lokal, la halo a’at husi partisipasaun Estadu nian.”

Objetivu desentralizasaun mak presizamente transferensia poder – politiku, administrativu no fi-nanseiru- ba nivel lokal no ho ida ne’e atu garante partisipasaun populasaun iha dezenvolvimentu no hadi´a sira nia vida sira rasik. Objetivu mak estabelese munisipiu iha disa-tritu 13 sira, ho asembleia munisipiu lokal sira, eleitu liu husi eleisaun direta sira no lidera husi Prezidente Kamara ida. Funsaun sira balun ba prestasaun servisu sira nian sei fo ba munisipiu, ne’ebé sei iha estrutura finanseira sira no ad-ministrativu no kompetensia partisipasaun no governasaun lokal efetivu sira nian. Politika sira desentralizasaun iha diskusaun hela iha Par-lamentu Nasional no efetivu desentralizasaun nian parese adiada ona to’o, pelu menus, 2004. Maibé, programa sira balun ninia preparasaun lao dadaun.

Programa desentralizasaun nian ne’ebé lao hela – PDD, PDL, PDS

Lansa tiha ona programa sira balun desentrali-zasaun nian ne’ebé funsiona hanesan ba kapasi-tasaun no transferensia poder nian, to’o medida sira desentralizasaun nian sai efetivu:

Page 15: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

13

• Programa Dezenvovimentu Desentralizasaun (PDD) ne’ebé atu estimula kapasidade empreza lokal sira nian no ho tempu hanesan fo ba adm-ninistrasaun lokal responsabilidade atu adminis-trasaun projetu sira;

• Programa Dezenvolvimentu Lokal (PDL) ne’ebé buka atu fo poder ba Autoridade lokal sira hodi deside projetu sira ne’ebé mak atu im-plementa no

• Planu de Dezenvolvimentu Suku nian (PDS) ne’ebé konsiste ona iha konsulta sira ba nivel aldeia nian ne’ebé kompiladu ona Planu indi-vidual Suku nian ne’ebé hamutuk ho Ministeriu Administrasaun Estatal hodi halo revizaun no publikusaun.

Programa DezenvolvimentuDesentralizadu (PDD)

Tuir Dekretu-Lei nº 18/2011, PDD reprezenta medida esensial ida ba fortalesimentu ekonomia iha Distritu sira no ba insentivu ba hamosu no dezenvolvimentu empreza lokal sira, ba kons-trusaun no reabilitasaun infraestratura sira iha Distritu sira. PDD halo prediksaun ba atribuisaun verba sira nian ho modu tuir mai ne’e:

Tabela 3 - Kategoria ba distribuisaun ba verba PDD nian

Kategoria Verba

Grupu Akontratu komunitariu to’o 15.000 USD

Grupu B husi 15.001 USDkontratu komunitariu to’o 75.000 USD

Grupu C 75.001 USDempreza ne’ebé iha to’o 150.000 USDsub-distritu sira

Grupu D 150.001 USDempreza ne’ebé iha to’o 500.000 USDdistritu sira

Prosesu ba seleksaun empreza sira no imple-mentasaun programa mak sai nuudár rezul-tadu koordenasaun hamutuk husi entidade ho funsaun la hanesan: Ajensia Dezenvolvimentu Nasional, Ministeriu Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritoriu, Ministeriu Finansas no Ministeriu relevante sira seluk. Iha nivel distritu hari’i Komisaun Dezenvolvi-mentu Distrital (CDD) ho partisipasaun Adminis-trador Distritu no sub-distritu, reprezentante sira husi Ministeriu oi-oin, no seluk tan.

Page 16: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

14

Programa Dezenvolvimentu Lokal (PDL)

Programa Dezenvolvimentu Lokal mak nuudár projetu uluk husi prosesu preparasaun ba desen-tralizasaun nian. Ida ne’e projetu pilotu uluk ida atu koko modelu projetu oi-oin ba desentrali-zasaun no governasaun lokal, oras ne’e dadaun lao hela iha distritu 13. PDL implementa liu husi fundu Dezenvolvimen-tu lokal (FDL) no orsamentu deside tuir numeru habitante husi distritu ida-idak, iha eskala 2,4 USD ba habitante ida. Fundu fo ba Asembleia Distrital Lokal, kompostu husi Xefi suku sira, Reprezentante husi Konsellu suku nian, no diri-jente Distritu sira no utiliza hodi selu atividade sira no projetu infra-estrutura nian ho eskala ki’ik, hanesan klinika, ka postu saude, eskola, obra prepara bé no saneamentu ka halo sistema irigasaun - aktividade sira ne’e hotu fo impaktu diretu ba komunidade sira nia moris. Kontrariu ho PDD, prosesu implementasaun PDL tuir dalan ne’ebé la hanesan hahú husi nivel lokal to’o ba iha nivel nasional. Subdistritu ida--idak iha Komisaun Dezenvolvimentu Subdistritu (CDSD) koordena husi Administrador subdistritu no kompostu husi xefi suku sira hotu husi sub-distritu, tau reprezentante feto ida husi konsellu suku ida-idak no husi reprezentante orgaun governamental sira ka nivel subdistritu.

Planu Dezenvolvimentu Suku (PDS)

Planu Dezenvolvimentu suku nuudár inisiativa ho partisipasaun komunitaria ne’ebé boot, tan iha nia ambitu halo ona konsulta iha nivel aldeia no elabora proposta, husi suku ida-idak, bazeia ba nia nesesidade real sira, problema konstranji-mentu no potensialidade sira. Durante fulan sira Fevereiru to Jullu tinan 2010, xefi suku hotu-hotu no sira nia ema administrativu, simu formasaun husi Diresaun Nasional Dezenvolvimentu Lokal no Ordenamentu Teritoriu (MAEOT) nian kona-ba planeamentu dezenvolvimentu sustentavel partisipativu. Tuir mai, xefi suku sira promove ona planeamentu dezenvolvimentu sustentavel ba aldeia tomak iha sira nia suku sira ho partisi-pasaun no apoiu husi Konsellu suku. Iha media, planu suku nian estabelese ona proposta priorita-riu 25 karik (husi tinan 1-5 la ho estimativa orsa-mentu nian), iha setor prinsipal 7:(i) saude; (ii) bé no saneamentu; (iii) edukasaun (inklui kultura no desportu); (iv) agrikultura; (v) meiu ambiente; (vi) infraestrutura no (vii) segu-ransa sosial.

Planeamentu Dezenvolvimentu Integradu Distrital (PDID)

Hafoin hari programa hanesan temi ona iha leten, ho objektivu atu hahú prepara distritu sira ba prosessu desentralizasaun, ho experien-sia ne’ebé hetan no atu reforsa politika gover-nu nian, sujere ona nesesidade atu estabelese sistema planeamentu no implementasaun ida ne’ebé garante invenstimentu ne’ebé previstu iha orsamentu estadu iha area prioritariu ne’ebé defini husi Distritu sira.

Page 17: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

15

Tan ne’e, aprova tiha ona iha Konsellu Ministru iha fulan Janeiru 2012, kriasaun Planeamentude Desenvolvimentu Integradu Distrital (PDIP). Tuir Dekretu-Lei 4/2012, PDID mak regula no de-fini regra aplikavel sira konaba kompetensia,planeamentu, implementasaun no finansia-mentu ba eksekusaun projetu sira husi estadu iha nivel Distritu no SubDistritu. Regra sira ne’e aplikavel ba PDS,PDL no PDD iha nivel distrital no subdistrital. Planeamentu PDID nian, realiza liu husi prosesu konsulta no fiskalizasaun ha-nesan CDD, CDSD, Delegasaun teritorial sira no Konsellu suku sira. Dekretu ne’ebé hanesan, sei estabelese hela pro-sesu ba elaborasaun Planu Investimentu Distrital (PID). PID sai nuudár planu anual ne’ebé konkre-tiza ona iha harmonizasaun ho PDS, PDL no PDD.

Difikuldade/dezafiu ba implementasaunprosesu desentralizasaun nian

Tuir MAEOT, ekjekusaun ba planu desentraliza-saun nian, hatudu ona problematika barak. Ida husi dezafiu boot sira ne’e balun, bazeia ba faktu ne’ebé maioria husi PDL no PDS, ne’ebé elabo-ra ba nivel aldeia, la reflete ba nesesidade sira suku sira nian ne’ebé lolós. Haré katak proposta sira ne’ebé hato’o ona hatudu katak populasaun sira seidauk komprende lolós konaba konseitu dezenvolvimentu nian, sira nia nesesidade jeral no liu-liu, difikuldade bo’ot ida atu estabelese prioridade sira, tan ideia maioria sira mak ha-sentra iha infraestrutura la halo estudu ida uluk ba nia funsionamentu lori ba kazu sira hanesan rekizisaun ba konstrusaun sanitariu publiku sira la haré uluk ba ezistensia bé disponivel.

Frajilidade koerensia proposta sira nian ne’ebé aprezenta, agrava husi falta koñesimentu komu-nidade sira nian husi meiu rural sira no falta in-formasaun ba politika nasional sira no programa sira ne’ebé implementa husi Ministeriu oi-oin. Duplikasaun ba fundu sira PDL no PDD hatudu di-fikuldade sira ba koordenasaun nian entre estru-tura sira husi nivel lokal no sentral.

Papel Sosiedade Sivil nian iha prosesudesentralizasaun

Ida husi resultadu sira ba tinan ida primeiru imple-mentasaun Programa Dezenvolvimentu Lokal no Programa sira Dezenvolvimentu Distritu nian hatu-du katak sidadaun sira la envolve ho sufisiente iha elaborasaun, selesaun no akompañamentu projetu sira nian.Governu atual reafirma importansia maior invol-vimentu ida husi Sosiedade Sivil nian iha insentivu ba maior partisipasaun husi parte komunidade sira no maior sentidu responsabilidade sosial nian iha fiskalizasaun programa Governu nian no iha dina-mizasaun asaun sira ne’ebé provoka asesu popula-suan ba informasaun unidade nasional nian.

Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030

Iha nivel ki’ik liu, Planu Estratejiku Dezenvolvi-mentu nian (PED) 2011-2030 abranje area funda-mental 3: kapital sosial, dezenvolvimentu infra-estrutura sira no dezenvolvimentu ekonomiku. Kuadru tuir mai ne’e harezumu tema prinsipal sira ne’ebé mak atu trata iha area sira ne’e ida-idak.

Page 18: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

16

2015 (Prazu Badak)

• Sei hari’i uma foun rihun 55 to’o 2015 atu fo apoiu ba fami-lia iha nasaun tomak, liu husi Programa Dezenvolvimentu Mileniu suku nian. • Sei fo apoiu ba Kooperativa sira ne’ebé hala’o aktividade setor privadu iha area oi-oin.• Sei prepara kuadru plane-amentu nasional ida atu fo apoiu ba dezenvolvimentu Timor-Leste.• Sei dezenvolve no ezekuta kampaña estratéjika exten-saun nian ba produtu Agrikola.

2016-2020 (Prazu Klaran)

• Sei konklui programa Urba-nizasaun Rural ida, ne’ebé sei fo asessu ba estrada, Bé Mos, Eskola, Klinika medika, asesu ba merkadu no enerjia.• Sei iha empreza 9000 ne’ebé rejista ona iha Sentru Dezen-volvimentu Negosio nian.

2021-2030 (Prazu Naruk)

• Setor privadu mak sei sai fonte prinsipal ba hasa´e ren-dimentu no empregu iha zona rural Timor-Leste nian.

Tabela 5 – Objetivu prinsipal atu atinji area Dezenvolvimentu Rural, tuir PED

Tabela 4 – Rezumu area prinsipal sira Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2012-2030

Kapital Sosial

Edukasaunno FormasaunSaudeInkluzaun SosialAmbienteKultura no Patrimoniu

Dezenvolvimentu Infraestrutura sira nian

Estradasno ponte siraBé no SaneamentuEletrisidadePortu maritimu siraAeroportu siraTelekomunikasaun sira

DezenvolvimentuEkonomiku

Dezenvolvimentu RuralAgrikulturaMina raiTurismuInvestimentu SetorPrivadu nian

Iha kontestu ida ne’e, ami destaka objetivu sira ne’ebé definidu ba tema sira ne’ebé HASATIL, nuudár reprezentante Sosiedade Sivil, bele iha papel ida relevante liu: Dezenvolvimentu Rural no Agrikultura.

Dezenvolvimentu RuralPromosaun servisu sosial sira baze aliada ba hari’i empregu lokal sira mak baze ba hadi’a kondisaun moris nian no sustenta ba komunida-de sira nian, liu-liu iha area rural sira.

Page 19: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

17

2016-2020 (Prazu Klaran)

Ai-hán ne’ebé iha barak liu ema sira ne’ebé mak buka ai-hán Area irigasaun ba natar sei aumenta 40% husi 50.000ha ba 70.000haProdusaun media batar nian sei aumenta ba 2,5t/haBesik 50% husi aifuan no modo sei produz iha lokal Kuantidade husi animal sei aumenta ba 20%Produsaun kafé nian sei du-plika hafoin rehabilitasaun 40.000 ha plantasaun kafé nianSei iha tipu tolu husi aktivi-dade akuakultura ba apoiu komunidade kosteira sira Setor peska nian maioria sei halo eksportasaun no sei ha-luan tan atu inklui mos peska oseanika nian

2021-2030 (Prazu Naruk)

Lakon ba armazenamentu fos nian ba eksportasaun Agrikola sei reduz husi 20% ba 5%.Produsaun batar no ai-hán baziku seluk sei aumenta ba 50%Timor-Leste sei iha besik “nicho” kultura rendimentu hat ne’ebé mak bele esporta konstante.

Tabela 6 – Objetivu prinsipal sira atu atinji iha area Agrikultura tuir PED

2015 (Prazu Badak)

Tonelajen fos (musan ne’ebé ajustadu atu lakon) sei sa’e husi 37.500 ton ba 61.262 tonProdutividade batar nian sei aumenta husi 1,25 ba 1,54 por haKonsellu Konsultivu Agrikola Timor-Lestesei formula politika nasional ba setor ne’e no sei superviziona implementa-saun. Institutu Peskisa no Dezenvolvimentu Timor-Leste sei orienta no planeia in-vestimentu adisional sira ba peskiza, de-zenvolvimentu extensaun husi sub setor Agrikola prinsipal sira hotu Sei monta inventariu ida kompletu husi sistema irigasaunProjetu-pilotu baragen nian no bé rai okos dezenvolve tiha ona no nia rezul-tadu sei uza ba informasaun ba dezen-volvimentuSei iha investimentu kapital boot iha kultura importante hanesan kafé no vanilla, noz-moskada no mina nú Aktividade peska tradisional sira sei aumenta no peska sei aumenta iha Zona Ekonomika EksklusivuPlanu Jestaun Florestal no Politika Na-sional no Estratejia Marketing nian ba au/Bambu sei iha vigorViveiru komunitariu sei kuda ai horis tokon ida tinan ida iha Teritoriu tomak.

Page 20: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

18

AgrikulturaSetor Agrikola prospera ida sei permite, ho na-tural, redusaun ki’ak, no promosaun seguransa ai-hán nian no kresimentu area rural sira Timor--Leste nian hanesan buat hotu ida.

Enkuadramentu EstratejikuDezenvolvimentu Rural

Iha Marsu 2010, lansa tiha ona husi Komisaun Interministerial Dezenvolvimentu Rural (CIDR) Enkuadramentu Estratejiku Rural. Dokumentu ida ne’e iha nia objetivu atu reforsa konjuntu politika sira Governu Timor-Leste nian (GoTL) ho enkuadramentu ida ne’ebé sai hanesan referen-sia ba intervensaun sira iha futuru laos Governu nian deit hanesasn Parseiru ba Dezenvolvimen-tu Rural nian, no bele permite, liu husi CIMDR, koordena inisiativa sira hotu Dezenvolvimentu Rural nian ba nivel nasional no harmoniza si-multaneamente atividade sira iha tempu hane-san husi doador sira ne’ebé diferente ho haré ba alkanse objetivu nasional sira. Tan iha final, la hetan avaliasaun husi Governu, konsidera ona importante atu inklui liña prinsipal sira estudu nian iha estudu ida ne’e.

Dokumentu ida ne’e hakarak mos atu sai meius ida importante tebes apoiu ba Governu Lokal nian ba preparasaun Planu Dezenvolvimentu Munisipal sira. Atu refere katak, enkuadramen-tu estratejiku laos planu ida, hateten deit katak buat ne’ebé nia hakarak atu atinji no laos oin-sa atu to’o ba. Ho razaun ida ne’e, permite ba munisipiu ida-idak, dezenvolve planu sira no aktividade inovadora sira, ba realidade ida-idak nian.

Husi sorin doador sira nia bele hein katak, ida--idak koordena ho Governu programa sira ida ne’ebé mak sira bele apoia/finansia no, ba sira ida-idak, dezenvolve planu detalladu no inden-tifika aktividade sira, planu servisu sira nian, nst.

Kuadru tuir mai ne’e aprezenta rezumu eixu prinsipal sira husi enkuadrementu estratejiku Dezenvolvimentu Rural ida ne’e nian no rezul-tadu sira ne’ebé mak atu atinji ba sira ida-idak.

Page 21: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

19

Vizaun konaba Dezenvolvimentu Rural

Komunidade area rural sira iha Ai-hán adekuada, ho diretamente liu husi produsaun agrikola no liu mos husi aktividade seluk husi empreendedorismu no empregu. Oportunidade husi jerasaun iha rendimentu no asesu servisu no mos infra-estrutura públika sira permite ba komunidade sira iha rural ho kualidade ba vida bázika no mos perspektiva sira konaba meiu ida ba sira nia vida.

Eixu 1Agrikultura no Produsaun husi Ai-hán sira nian

Objetivu: Aumentu sustentavel seguransa Ai-hán no nutrisional \no mos redusaun ba pobre-za agregadus iha fami-liar agrikola sira no mos komunidade rural sira.

Eixu 2Empregu no jerasaun rendimentu nian

Objectivu: Aumentu empregu no rendimentu nian liu husidezenvolvi-mentu empresa agrikola sira no mos la Agrikola sira iha komunidade rural sira

Eixu 3Infra-estrutura rural bázika sira

Objetivu: Hadi´a di´ak liu tan asesu ba merkadu sira no servisu públiku iha komunidade rural sira.

Eixu 4Servisu Públiku

Objectivu: Hadi´a di’ak liu tan infra-estrutura sosial sira iha komuni-dade rural sira.

Outputs2.1 Formasaun vokasional - Joven sira ho formasaun relevante no kompetensia ho kualidade konaba

empregu ida.2.2 Dezenvolvimentu iha setor privadu sira - Empreza emerjente sira ne’ebé hahú ho negósiu ne’ebé di’ak.2.3 Produtu agrikola sira ho valor akresentadu - Funsaun ba agro-negósio nian, ho oin sa servisu iha merkadu, transformasaun, armazenamentu no transporte ne’ebé di’ak liu.2.4 Diversifikasaun rural - Oportunidade ba jerasaun rendimentu alternativa sira iha identifikasaun no promosaun.2.5 Servisu finanseiro sira - Empreza emerjente sira iha asesu ba fundu sira konaba instalasaun no kresi-mentu negósio nian.

Outputs3.1 Estrada sira - Estrada rural sira reabilitada no mantein nafatin3.2 Enerjia - Fornesimentu ba enerjia fiável no asesível iha komunidade rural sira. 3.3 Bé Mos - Asesu sustentavel ba fontes bé nian ne’ebé ho di’ak liu.

Outputs4.1 Saúde - Prestasaun ba servisu saúde báziku sira nian ne’ebé di’ak liu.4.2 Saneamentu - Fornesimentu ba enerjia fiável no asesível iha komunidades rural sira. 4.3 Bé Mos - Asesu sustentavel ba fonte sira bé nian ne’ebé ho di’ak liu.4.4 Edukasaun - 100% ba inskrisaun iha ensinu báziku ho kualidade redusaun kuaze husi zero ne’ebé para eskola.4.5 Governasaun lokal - Jestaun servisu públiku lokal efisiente, efektiva no ekuitativa sira.4.6 Seguransa sosial - Grupo vulnerável sira no nesesitadu protejidu sira husi rede seguransa sosial ida.

Outputs1.1 Kultura alimentar sira - Aumentu kresimentu no produsaun ba alimentasaun nian.1.2 Agrikultura sustentabilidade - Teknika agrikola sira iha foho sustentavel integrada iha sistema agri-kola sira foho nian.1.3 Kultura sira ba rendimentu nian - Aumentu produsaun husi kultura sira rendimentu konaba merkadu internu no exportasaun.1.4 Peska - Introdusaun ba iha zona kosteira sira hanesan atividade peskeira comunitária sira.1.5 Pekoária - Aumentu produtividade no produtu sira hotu ne’ebétipu ba pekoária nian / Aumentu ex-portasaun animal.1.6 Floresta - Plantasaun aihoris iha comunidade sira ho espésie sira elevadu ba valor apoiu nian iha distritu hotu.1.7 Extensaun no Formasaun - Hadi’a ba prestasaun servisu husi extensaun agrikultor sira.1.8 Nain ba rai - Seguransa ba nain ba rai atu asegura husi investidore sira iha area rural sira.

Page 22: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

20

Iha dezenvolvimentu Rural ida ne’ebé efetivu rezulta, hanesan hatudu ona, servisu hamutuk Governu nian ho setor privadu. Figura tuir ne’e buka atu identifika area sira ne’ebé mai sai ha-nesan responsabilidade boot ba ida-idak.

Figura 1 – Area sira influensia ba atividadeAtor Estatal no Laos-Estatal sira

HASATIL, hanesan reprezentante Sosiedade Sivil ba Dezenvolvimentu Rural, asumi mos papel ida ne’ebé importante tebes:• iha diseminasaun estratejia ne’e hamutuk ho nia membru sira atu sira orienta sira nia ativida-de sira ba rezultadu komun sira ne’ebé hakarak atu atinji;• iha promosaun servisu hamutuk nia membru sira nian ho Governu lokal sira,• iha monitorizasaun atividade sira ne’ebé im-plementa ona, oinsa garante sa mak atu servisu ba objetivu komun ida nian;• iha proposta atividade foun nian nomos rezul-tadu foun sira ne’ebé sei hasoru nesesidade sira husi distritu ida-idak nian, ho funsaun informa-saun nian ne’ebé halibur ona husi nia membru sira ba nivel desentralizadu.

4.1.3 Avaliasaun ba relasaun atual institusio-nal sira nian entre Sosiedade Sivil ho institui-saun governamental sira no laos-governa-mental sira, ator estatal sira no stakeholders sira seluk.

Atu reforsa debate entre OSC sira no Estadu no hodi kontribui ba formasaun opiniaun publiku konaba asuntu/tema sira ho interese demokra-tiku nasional, importante tebes atu kompreende no avalia relasaun sira entre OSC no stakehol-ders sira seluk. Ami fo sai iha estudu ida ne’e sira ne’ebé destaka liu husi relasaun aktual sira HASATIL nian.

Gabinete Primeiru-Ministru nian ba Asuntu Sosiedade Sivil sira nian

IV Governu Konstitusional asumi kompromisu atu servisu hamutuk ho Sosiedade Sivil timor-oan, rekoñese nia hanesan parseiru importante ida ba dezenvolvimentu nasional. Atu tau kompromisu ne’e iha pratika Governu desidi ona atu fo apoiu ba realizasaun aktividade sira organizasaun sira no grupu sira Sosiedade Sivil nian ne’ebé kontri-bui ba dezenvolvimentu liu husi Fundu Apoiu ba Sosiedade Sivil. Fundu ne’e hari’i iha Gabinete Primeiru-Ministru nian, ho supervizaun husi Ga-binete Vice-Primeiru Ministru no jere husi Asesor Primeiru-Ministru ba Sosiedade Sivil.

Fundu sira ba Sosiedade Sivil bele uza laos deit ba implementasaun projetu dezenvolvimentunian, maibé mos bele ba dezenvolvimentuinstitusional ba organizasaun sira nian. Hanesan ne’e, Governu kontribui mos ba fortalesimentu direitu organizasaun sira ne’e nian.

Aktor Estatal Aktor La os Estatal

Estrada Rural sira

Estrada Distrital sira

EdukasaunKomunikasaun

HabitasaunAbastesimentubé nian

SaneamentuServisu siraSaude nian Seguransa

Sosial

Kadeia valor nian

Haríempregu

EnvolvimentuSetor Privadu nian

Eco-Turismo Komérsiu

TeknolojiaProdusaun sira nian

InvestimentuPrivadu

Kréditu

Page 23: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

21

Fundu sira ne’e béle aplika ba projetu sira tuir kategoria mak sira hanesan tuir mai ne’e:

• Programa Reforma Jestaun Estadu nian, akti-vidade sira ne’ebé iha relasaun ho governasaun diak, desentralizasaun, transparensia no dialogu no konsulta ho Sosiedade Sivil;• Promosaun direitu sivil siviku no umanu sira; • Kombate ki’ak (iha area sira diferente sira hane-san agrikultura, bé no saneamentu, saude, no sira seluk tan);• Programa fortalisimentu institusional nian ba Organizasaun Sosiedade Sivil, hanesan mos estu-du komparativu sira, atividade sira kapasitasaun nian, seminariu sira no workshop sira;

Tuir mai ne’e mak kriterio sira hodi konkore ba Fundu sira ne’e:

• Iha tinan rua experiensia servisu iha dezenvol-vimentu komunidade; • Iha estrutura ida ne’ebé garante valor de-mokrasia nian, igualdade no solidariedade;• Iha aktividade iha area diferente sira dezenvol-vimentu nian hanesan agrikultura, bé no sanea-mentu, saude, no sira seluk tan; • Organizasaun komunitaria ho baze ba relasaun parseria nian ida ho ONG ruma ne’ebé ezisti iha nia zona no iha experiensia iha inisiativa sira ne’ebé grupu dezenvolve no kapasidade jestaun nian ne’ebé asegura sustentabilidade grupu nian;• Iha rejistu iha FONGTIL no iha Ministeriu Justisa.

Afetasaun fundu sira nian prevista iha forma tuir mai ne’e: • Igreja Katolika:dioseze ida- idak simu 1.500.000 USD;• Igreja Protestante: 300.000 USD;

• Igreja Muslimanu: 150.000 USD;• Sosiedade Sivil:

- OCB no grupu sira Sosiedade Sivil nian: 1.000 USD to’o 10.000 USD- Fundasaun sira, Asosiasaun sira no ONG sira: 30.000 USD to’o 50.000 USD

Divizaun fundu sira nian ida ne’e, ho fatia subs-tansial orsamentu ba Igreja Katolika, desizaun ida politika bazeia ba argumentu ne’ebé fazil liu atu OSC sira hetan fundu sira ba sira nia atividade sira liu husi doador sira seluk.

Sei refere hela katak orsamentu projetu sira nian sei reflete ponderasaun kustu sira nian: 15% kustu administrativu sira, 85% ba programa /atividade sira. Deslokasaun no viajen sira labele liu 20% husi total orsamento nian. Proposta sira ho valor boot liu 10.000 USD sira kontributu organizasaun nian ho valor 5% (material, fundu ka servisu vo-luntariu).

Realiza ona iha fulan Agustu 2012 Workshop “Dezenvolvimentu Rural. Relasaun entre Governu no Sosiedade Sivil: haré ba pasadu hodi prepara futuru”. Ba reflesaun konjunta no alargada, kon-vida ona ba enkontru ida ne’e membru sira So-siedade Sivil sira nian no Gorvernu nian atu sukat oinsa mak bele halo diak relasaun sira parseria nian no servisu konjuntu entre nia. Konvidadu ida mak Joaquim Freitas, Asesor Gabinete Priemeiru Ministru nian ba Sosiedade Sivil, ne’e afirma ka-tak Governu Timor-Leste konsidera fundamental nafatin papel Sosiedade Sivil hanesan parseiru Governu nian iha dezenvolvimentu nasaun nian. Asesor Gabinete Primeiru Ministru nian fo kontri-butu importante ida hatudu vontade atu haré ba hadia kapasidade servisu konjuntu sira nian.

Page 24: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

22

Iha kontestu ida ne’e, no haré ba futuru proximu ida, importante atu hanoin hikas fali katak 2013 sei hahú prosesu desentralizasaun, no estrutura Governu foun nian inklui sekretaria estadu ida dezenvolvimentu lokal nian.

Asesor ne’e hatudu, fragilidade sira oi-oin ba organizasaun sira sosiedade Sivil nian. Ba nivelorganizasaun ka kapasidadejestaun; aprezentasaun proposta sira nian no respeitu husi rekezituba regra Fundu Apoiu ba Sosie-dade Sivil nian; Sei hakarak iha nivel difikuldade sira iha imple-mentasaun projetu sira nian tuir planu, ho transparensia no ho forma ida sustentavel.

Tuir nia ejiste indisiplina balun iha respeitu regra sira aprezentasaun nian, proposta nian hanesan mos iha aprezentasaun relatoriu sira no presta-saun konta sira nian, tan fundu apoiu ba Sosieda-de Sivil fo apoiu ona grupu sira liu ona 300, maibé ezemplu sira susesu nian sei uitoan hela. Destaka ona hanesan ezemplu negativu husi projetu sira nian ne’ebé sira ninia benefisiariu sira mak fali familia ema ruma organizasaun benefisiaria nia emar ka organizasaun sira ne’ebé mak hanesan ne’ebé uza fundu sira ne’ebé fo ona iha atividade sira ne’ebé liga ba partidu politiku sira.

Tan ne’e mak preokupasaun Governu nian katak, iha futuru, fundu sira sei fo ba organizasaun sira hotu ne’ebé garante transparensia no “accounta-bility”. Sei ejiji mos atu grupu alvu sira mos tenki involve iha faze projetu hotu liu husi metodolo-jia partisipativu sira, tan, ho forma ida ne’e deit mak bele garante sustentabilidade projetu nian. Redusaun ki’ak la bele liga deit ba kuda ai-horis. Hakarak hateten tan katak, atu halo kompromisu Governu nian ida, organizasaun tenki aprezenta planu investigasaun ida ba tinan tolu ho vizaun ida dezenvolvimentu integradu. Atu aumenta tan katak, ba kompromisu efetivu Governu nian, or-ganizasaun sira sei aprezenta Planu intervensaun ida ba tinan tolu ho vizaun ida dezenvolvimentu integradu nian.Maibé, Asesor Gabinete Primeiru Ministru realsa mos frakeza sira ne’ebé hanesan iha monitoriza-saun no avaliasaun projetu sira nian - responsa-bilidade ida ne’e funsionariu publiku sira nian.

Grupu servisu husi FONGTIL nian

Atu implementa Planu Estratejiku Dezenvolvi-mentu nian (PED) ne’ebé liña jeral sira aprezen-ta uluk ona, no sujere husi National Directorate of Aid Effectiveness (NDAE) ba konstituisaun grupu servisu nian 6 husi supervizaun Gabinete Primeiru Ministru, no sub-grupu tekniku servi-su nian, nain 15 husi supervizaun Ministru ida ka Sekretaria Estadu ida. Sira hotu sei iha apoiu husi doador parseiru no kordenasaun. Grupu servisu sira sei hasoru malu fulan tolu dala ida no sub-grupu sira dala rua iha kada trimestre. Divizaun grupu sira no sub-grupu sira hanesan aprezenta iha tabela tuir mai ne’e:

Page 25: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

23

Tabela 7 - Grupu no sub-grupu servisu tuir proposta NDAE nian

Grupu Sub-grupu Teknikuservisu servisu nian

Kapital Sosial Edukasaun no Formasaun Saude Inkluzaun sosial Ambiente no kultura

Dezenvolvimentu Estrada sira no Ponte siraInfraestrutura Bé Mos, Saneamentu no Eletrisidade Portu maritimu no aeroportu sira Telekomunikasaun Mina rai

Dezenvolvimentu Dezenvolvimentuekonomiku Rural Agrikultura Turismu

Enkuadramentu NegosiuInstitusional Estranjeiru sira Jestaun Setor Publiku no Governasaun di’ak

Estadu ba Direitu Justisa Seguransa no DefezaImplementasaunNew Deal nian

Hafoin desidi objetivu sira sa deit mak atu atinji no se mak sei sai responsavel ba ida-idak, dadu sira ne’e sei introduz iha Aid Information Management System (AIMS). Informasaun ne’e sei permite ba parseiru dezenvolvimentu sira atu aliña sira nia estratejia husi ida ne’ebé governu nian.

Ho baze iha estrutura ne’ebé proposta husi NDAE, FONGTIL prepara ona grupu servisu foun, konaba tema sira ne’e nafatin, garante nafatin mos pre-zensa husi INGO internasional nain rua no nasio-nal nain rua.

Ho alterasaun governu no mos mudansa iha diresaun eksekutivu FONGTIL nian prosesu rua ne’e iha hela reavaliasaun. Bele oinsa mos, no tuir Planu Estratejiku Dezenvolvimentu SDP, agrikultura no Dezenvolvimentu Rural sei sai nafatin tema prioritariu sira ba dezenvolvimentu nasaun nian no halo sentidu hotu katak HASATIL mak sai nuudár reprezentante organizasaun sira Sosiedade Sivil nian ne’ebé servisu iha agrikul-tura sustentavel bele asumi papel relevante ida iha grupu servisu konaba buat ne’ebé mak koalia dadaun.

Komisaun Interministerial baDezenvolvimentu Rural

Komisaun Internasional baDezenvolvimentu Rural (CIDR), estrutura ida ne’ebé, aprova ihaKonsellu Ministru iha 15 Juñu 2009, no atu koordena programasira Dezenvolvimentu Rural nian. Nia bele defini area prioridade sira iha DezenvolvimentuRural, asegura koordenasaun interministerial ne’ebé diak iha definisaun, implementasaun no

Page 26: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

24

ezekusaun projetu sira nian,koordena no asegura ho parsei-ru sira dezenvolvimentu sira atu uniformiza no kompatibiliza nia programa sira ho pragrama Go-vernu nian no defini mekanismu koordenasaun ba atividade sira husi ajensia oi-oin nian ne’ebéenvolve iha programa Dezenvol-vimentu Rural nian.

Konaba ninia kriasaun, Komisaun koordenaona husi Vice-Primeiru-Ministru ba Asuntu Jestaun Administrasaun Estadu nian, iha mos vise-koordenador Ministru da Ekonomia no De-zenvolvimentu no kompostu mos husi Ministra Finansas, Ministru Saude, Ministru Edukasaun, Ministru Administrasaun Estatal no Ordenamentu do Teritoriu nian, Ministru Ekonomia no Dezenvol-vimentu, Ministru Infraestruturas, Ministru Agri-kultura no Peska no apoiu husi Gabinete Apoiu Tekniku. Gabinete ne’ebé partisipa mos Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvimentu (Sekretaria Estadu ba Dezenvolvimentu Rural), Ministeriu Infraes-truturas no Ministeriu Agrikultura no Peska, iha mos funsaun atu tulun CIDR iha koordenasaun ba programa sira nian, implementa mos sira nia desizaun, dezenvolve dialogu ida entre Vice-Pri-meiru-Ministru no mos Ministeriu relevante sira no parseiru sira dezenvolvimentu nian, promove kriasaun bazeia ba dadus sira ida hodi fo apoiu ba CIDR iha prosekusaun atividade sira nian, prepara relatoriu sira konaba dezenvolvimentu projetu sira nian no sekretaria reuniaun sira.

Ho saída Vice-Primeiru Mnistru nia, koordena-saun kaer fali husi Ministeriu Ekonomia no De-zenvolvimentu, liu husi Diresaun Nasional De-zenvolvimentu Rural no Kooperativa sira.Ho kompozisaun V Governu Konstitusional papel ne’e asumi temporariamente husi Ministru Admi-nistrasaun Estatal no Ordenamentu Teritoriu, liu husi Sekretaria Estadu Dezenvolvimentu Lokal. Gabinete Tekniku CIDR simu ona asitensia tekni-ka RDP IV nian. Iha momentu ida ne’e, ho altera-saun sira ba kompozisaun Governu nian iha hela diskusaun iha molde sira ida ne’ebé CIDR sei kontinua sai koordenadu.

Figura 2 – Estrutura CIDR nian

Reuniaun kada fulan

tolu/fulan neen

Gabinete Tekniku

Assisténsia Teknika RDP IV nian

Reuniaun

mensal sira

Ministeriu A

Ministeriu B

Ministeriu C

Ministeriu D

Ministeriu E

Ministeriu F

Page 27: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

25

Task-Force Interministerial ba Seguran-sa Ai-hán no Nutrisional (ITFFNS)

Iha 2005, Governu Timor-Leste aprova ona Po-litika Nasional Seguransa Ai-hán nian (aborda iha pontu tuir mai ne’e) no kriasaun Konsellu Nasional Seguransa Ai-hán nian (CNSAN-TL), ida ne’ebé halibur ona setor sira oi-oin Governu nian no parseria sira ba dezenvolvimentu nian. CNSAN-TL iha ona nia objetivu ba diskusaun no akompañamentu implementasaun politika. Tan laiha rekursus finanseirus no limitasaun sira iha termus rekursus umanus nian no kapasitasaun nivel nasional ba politika la to’o ba implementa no CNSAN-TL la to’o ba funsiona.

Iha fulan Outobru 2010, iha loron Mundial baAi-hán, asina ona husi Ministeriu oi-oin (MAP, MTCI, Mds, MED, MdE, MdF, MSS) no husi Parsei-ru Dezenvolvimentu (hanesan FAO, WFP, WHO, UNDP no UNICEF), no husi Presidente Ramos Horta no mos husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão,

konaba Deklarasaun Komoro- kombate hamlaha no mosmal nutrisaun iha Timor-Leste.Deklarasaun ida ne’e reprezenta kompromisu atu asegura ambiente politiku, sosial no ekono-miku ne’ebé favoravel ba halakon ki’ak iha for-ma permanente, bazeia iha partisipasaun ema hotu nian no ho igualidade entre mane ho feto sira. Reprezenta mos iha nia kompromisu atu im-plementa politika ne’ebé iha objetivu atu ha-lakon ki’ak no mos dezigualdade, hadi´a asesu fiziku no ekonomiku ba alimentasaun ida ne’ebé natón, segura, nutritivu no ne’ebé iha nesesi-dade nutrisional sira. Ho deklarasaun ida ne’e,

hakarak mos manifesta vontade atu reforsa koordenasaun no koperasaun iha area seguran-sa ai-hán, entre Ministeriu sira hotu, nune’e mos hanesan orgaun koordenasaun interministerial no mos Komisaun Nasional Seguransa ba Ai-hán iha Timor-Leste, iha parseiru eksternu sira ha-nesan Nasões Unidas, Parseiru Dezenvolvimentu nian no organizasaun Sosiedade Sivil sira.

Hahú husi deklarasaun ida ne’e no hanesanpedidu ida ekspresu husi Primeiru-MinistruXanana Gusmão,

forma ona Task-Force Intermi-nisterial ida ba SeguransaAi-hán no Nutrisional (ITFFNS)ida ne’ebé nia estatutu sira bele hetan iha ane-xu. Task-Force ida ne’e iha objetivu prinsipal ida hodi haré ba dezafiu sira ne’e mak hasoru husi familia agregadu timor-oan nian ne’ebé moris ho siklu anuais kronicu ho inseguransa ai-hán, nune’e mos sira ne’ebé liu husi inseguransa ai--hán temporaria, situasaun ida ne’ebé família ne’ebé normalmente iha ia-hán laiha fali ona tan inkapasidade atu lida ho situasaun ekstrema sira. ITFFNS, moderada husi MAP no reporta ba konsellu de Ministru sira. Tuir estudu sira ITFFNS nian, ida ne’e komposta husi ministeriu sira MTCI, Mds, MED, MdF, Mdl, MAP no MSS, ne’ebé reune fulan-fulan. Depende ba ajenda reuniaun sira nian ajensia sira ka parseiru sira dezenvol-vimentu nian no matenek nain sira mos bele sai konvidadu.

Page 28: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

26

Iha 2011 ITFFNS lansa ona Siste-ma Monitorizasaun SeguransaAi-hán ba Nivel Suku nian(Suco Level Food Security Moni-toring System – SLFSM).ITFFNS no sistema monitorizasaun ida ne’e fun-damental iha estabelesimentu Sistema Nasional Informasuan nian no Avizu konaba Seguransa Ai-hán ne’ebé Governu kalkula ona katak pro-duz informasaun atual no viavel konaba Segu-ransa Ai-hán no Nutrisaun. Informasaun ida ne’e sai importansia boot ba produsaun medida ba halo kaman sira no asaun koordenada sira hodi hadi’a Seguransa Ai-hán no Nutrisaun popu-lasaun lokal nian. Iha ambitu task-force nian ministeriu ida-idak defini ona indikador sira ne’ebéle sai duni konveniente ba avaliasaun ida los Estadu Seguransa Ai-hán nian. Dadus sira ne’ebé diskuti trimestralmente no hahú husi ne’e fo ba sira rekomendasaun sira atu lori ba konsellu Ministru sira. Ho baze iha informasaun ida ne’e produz ona relatoriu ida ne’ebé dispo-nibilizadu ba publiku no publikudu iha site MAP nian.

Tuir informasaun publikadu iha Timor Post (25 Jullu 2012) konaba task-force no sistema moni-torizasaun, relatoriu uluk nian sira publiku deit iha lian inglês tan utiliza ona liu-liu iha servisu ho parseiru sira dezenvolvimentu nian. Relatoriu ida ikus (Primeiru trimestre 2012) publiku ona iha inglês no tetun.

REDSAN-PALOP no Timor-Leste

REDSAN-PALOP – Rede Regional Sosiedade Sivil nian ba Segu-ransa Ai-hán no Nutrisional iha PALOP sai hanesan espasu arti-kulasaun organizasaun multi--tematika Sosiedade Sivil nian ne’ebé servisu iha rede atu for-talese dialogu ho Governu no organismu internasional sira atu bele influensia agenda politika ba seguransa ai-hán no nutrisio-nal no direitu umanu ba ai-hán iha espasu Luzofonu nian.REDSAN formalmente lansa ona iha 2007 no en-volve organizasaun Sosiedade Sivil Angola, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Moçambique, São Tomé e Príncipe, Brasil, Portugal no Timor-Leste.ONG portuguesa ACTUAR fo ona apoiu ba rede sira seguransa Ai-hán iha PALOP no ne’ebé fa-tin sede Sekretariadu Redsan-PALOP nian.Tuir dokumentu “Mobilizasaun Sosial ba Seguransa ba Ai-hán no Nutrisional – Experiensia servisu iha rede multi-tematika sira Redsan-Palop nian” seidauk ejiste iha Timor-Leste grupu servisu nian ida ka rede espesifiku ba Seguransa Ai-hán. Verifika mos, haré ba distansia no kustu inerente sira, no frekuensia kontaktu sira ne’ebé minimu entre organizasaun sira iha nasaun CPLP sira seluk.

Page 29: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

27

Tuir dokumentu ne’ebé mak hanesan, dezafiu sira ne’ebé tau ba rede ida iha Timor-Leste mak hane-san tuir mai ne’e:

• Konsolida SAN no Direitu ba Ai-hán hanesan tema servisu ida iha FONGTIL nia laran;• Realiza asaun sira lobby nian no advokasia ha-mutuk ho Governu ba revizaun Politika Nasional Seguransa Ai-hán liu husi perpektiva Direitu ba Alimentasaun nian;• Reivindika implementasaun efetiva CNSA nian no partisipasaun boot ida Sosiedade Sivil nian; • Reforsa ponte sira ho rede no organizasaun sira seluk iha kampu Seguransa Ai-hán no Nutrisional no diretu ba ai-hán, iha partikular ho nasaun sira ho lian portuguesa nian.

Prosesu inkluzaun Timor-Leste nian iha REDSAN--PALOP sei iha hela faze embrionariu ida no HASATIL mak rede Sosiedade Sivil timor-oan nian ba promosaun agrikultura sustentavel, ida ne’e destaka an nuudár ator eselensia hodi asumi pa-pel pontu fokal Sosiedade Sivil Timor-Leste nian iha REDSAN-PALOP nia laran.

4.1.4 Estratejia sira Seguransa Ai-hánno Nutrisional nian iha CPLP, ASEANno Timor-Leste

A Seguransa Ai-hán no Nutrisional (SAN) marka, liu tanba ajenda internasional. Tan ne’e mak prioridade politika laos Timor-Leste nian deit no mos komunidade sira ne’ebé maka Timor-Leste pertense ba, hanesan Komunidade husi Nasaun sira ho Lian Portuguesa (CPLP) no Asosiasaun o dos Nasaun sira husi Sudeste Asiatiku (ASEAN). Maski HASATIL rede NGO sira nian ne’ebé mak ser-

svisu iha pro agrikultura sustentavel nian no De-zenvolvimentu Rural, hakarak haré ba nia reforsu hanesan pontu fokal Sosiedade Sivil iha dominiu ida ne’e, destaka inisiativa internasional sira iha dominiu SAN nian, laos deit ba nivel nasional nuudár referensia atu Timor-Leste tama ba.

Estratejia Seguransa Ai-hánno Nutrisional iha CPLP

Komunidade husi Nasaun sira ho Lian Portuguesa (CPLP), konstituidu iha 1996 nuudár foru multi-lateral ida privilejiadu ba aprofundamentu ami-zade mutua, konsertasaun politiku-diplomatika no kooperasaun entre nia membru sira. Iha nia objetivu jeral sira ba konsertasaun politiku--diplomatika iha materia relasaun internasional; kooperasaun iha dominiu hotu, inkluzive saude nian, edukasaun, siensia, teknolojia, defeza, agri-kultura, administrasaun publiku, komunikasaun, justisa, seguransa publiku, kultura, desportu no komunikasaun sosial, materializasaun projetu ba promosaun nian no difuzaun Lian Portugues nian. Nia hamutuk ho CPLP reprezenta populasaun besik ema tokon 250 (millões) habitante.

Ain husi sira pertense ba CPLP, nasaun membru sira mos perten-se ba espasu rejional sira seluk, ida ne’ebé permite lori sira mai iha komunidade rikusoin boot iha termus troka esperiensia no for-ma sira servisu nian iha nasaun sira no rejiaun sira seluk.

Page 30: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

28

Eradikasaun hamlaha nian no ki’ak hanesan prioridade ida ne’ebé as liu, Estadu membru CPLP sira nian desidi atu defini estratejia Rejio-nal Seguransa Ai-hán no Nutrisional nian (SAN) iha kuadru CPLP nian. Ho estratejia ida ne’e, hakarak atu hari’i no reforsa institusionalidade hanesan forma atu hadi’a kordenasaun, koeren-sia no aliñamentu politika iha nivel oi-oin nian (lokal, nasional, rejional no global), ho baze iha prespektiva multi-ator ida no multiteritorial. De-finisaun estratejia nian, iha baze diagnostiku ida ne’ebé iha objetivu atu analiza ba kuadru legal sira, institusional sira no politika sira ne’ebé iha relasaun ho SAN no direitu ba Ai-hán iha nasaun CPLP.

Diagnostiku no estratejia fo indikasaun sira ba-lun konaba dezenvolvimentu prinsipal sira no konstrajimentu sira ne’ebé identifika ona husi nasaun ida-idak. Iha kuadru tuir mai aprezenta konkluzaun sira konaba Timor-Leste.

Figura 3 – Mapa komunidade Nasaun sira ho lian Portugues nian

Membru

Observadores

Komunidade Nasaun siraho lian Portugues nian

Angola

Moçambique

MauríciaBrasil

São Tomée Príncipe

Portugal

Guiné-BissauGuiné Equatorial

Cabo Verde

Timor-Leste

Senegal

Page 31: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

29

Tabela 8 – Dezenvolvimentu no konstrangimentu sira husi SAN nian iha Timor-Leste

Dezenvolvimentu prinsipal sira • Ratifikasaun ba tratadu internasional sira relasio-na ho Direitu ba Alimentasaun nian;• Ezistensia ba Politica Nasional iha SAN ne’ebé formula ona no mos aprova ona;• Ezistensia ba mekanismu institusional iha dialogu intersetorial (CNSATL);• Revisaun kuadru institusional konaba SAN iha kursu ne’ebé mos iha vinkulasaun nivel boot liu no hadia di’ak liu tan mekanismu ba koordenasaun nian.

Iha diagnostiku ne’ebé hanesan halo ona inke-ritu sira ba ator prinsipal sira konaba tematika sira ne’ebé konsidera hanesan prioritariu ba promosaun SAN nian. Hanesan mos iha kazu Timor-Leste nian, area prinsipal sira ne’ebé hatudu ona: asesu ba rai no rekursus naturais seluk; saude, nutrisaun no edukasaun ba ai-hán; produsaun no transformasaun ba ai-hán sira ho baze iha agrikultura familiar; meiu ambiente; no seguransa ba ai-hán sira. Atu refere katak, ba jeneralidade nasaun sira ne’ebé inkiridu ba area tematika prinsipal ne’ebé konsidera hanesan prioritariu, maka produsaun no transformasaun ai-hán sira ho baze iha agrikultura familiar.

Bazeia ba iha rezultadu peskiza nian halo ona rekomendasaun sira balun no aprezenta ona pratika sira ne’ebé diak.

Debilidade Prinsipal sira

• Foku konkreta sira ba setorial politika nian iha SAN;• Kuadru institusional laiha kbi’it ho limitasaun ba rekursus umanus nian, finanseiru no meka-nismu iha koordenasaun nian;• Iha nivel nia okos husi partisipasaun sosial no kuadru ba politika SAN nian.

Rekomendasaun sira• Servisu ho progressivu haré ba inkorporasaun direitu ba ai-hán iha respetivu Konstituisaun nasional ho forma klaru no universal;• Servisu ho progressivu iha sentidu transpor direitu ba ai-hán ba respetivu lejislasaun nasio-nal, dezignadamente, adota lei espesifiku ida konaba diretu ba ai-hán no SAN;• Reforsa kapasidade nasional sira no kuadru institusional sira hodi hadi’a koordenasaun en-tre autor sira oi-oin husi Governu no autor sira seluk (Sosiedade Sivil, setor privadu, ajensia sira dezenvolvimentu nia no doador sira) iha ambitu implementasaun politika nasional SAN nian no direitu ba ai-hán.

Page 32: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

30

• Vinkula SAN no direitu ba ai-hán ba nivel a’as ho forma atu garante empeñamentu politiku boot ida no ultrapasa vizaun eminentemente setorial ne’ebé iha nasaun balun (liu-liu Timor--Leste);• Reforsa mekanismu governabilidade no prose-su desentralizasaun institusional sira buka atu envolve nivel teritorial sira hotu;• Reforsa prosesu konstrusaun kapasidade nian (Governu no Sosiedade Sivil) ba nivel nasional;• Asegura no/ka reforsa partisipasaun nia efe-tivu kuadrante diferente Sosiedade Sivil nian (dezignadamente iha kuadru rede sira ne’ebé iha ona) no setor privadu iha mekanismu institu-sional sira ne’ebé lao hela no previstu;• Adota abordagen ida bazeadu ba iha politi-ka publiku sira, dezignadamente tuir Diretrizes Voluntariu sira husi FAO nian konaba direitu ba alimentasaun;• Implementa ho forma efetivu instrumentu po-litika publiku sira ne’ebé aprovadu ona;• Reforsa politika publiku sira ne’be iha ona tuir perspektiva direitu ba ai-hán nian;• Adota enfoke intersetorial ida ne’ebé envel-ve setor oi-oin husi Governu ne’ebé implika iha promosaun SAN nian ne’ebé iha nia multipla dimensaun; • Hadi’a mekanismu monitoria ba situasaun inseguransa ai-hán nian no politika publiku sira SAN nian.

Lisaun ne’ebé aprende ona Iha nasaun ida-ida iha ezemplu di’ak ne’ebé bele reforsa prosesu sira ne’ebé lao hela entre nasaun sira. Ba razaun ida ne’e promosaun fahe informasaun no troka eksperiensia importante tebes. Tuir mai aprezenta ezemplu di’ak balun ne’ebé bele simu hanesan pratika di’ak ba mem-bru hotu CPLP nian:• Inkorporasaun Direitu ba Ai-hán iha Konstitui-saun no adopsaun mekanismu sira eksejibilidade no justisiabilidade nian (Brasil); • Formulasaun no aprovasaun Lei ida Direitu ba Ai-hán nian (Brasil no Moçambique);• Integrasaun estratejia sira ba seguransa ba Ai--hán nian ho instrumentu sira seluk, liu-liu iha kampu dezenvolvimentu Rural no kombate ki’ak (Angola)• Integrasaun estratejia sira SAN nian iha kua-dru planu nasional sira ba investimentu Agriko-la nian iha ambitu CAADP nian (Cabo Verde no Guiné Bissau);• Konstituisaun mekanismu institusional sira ba dialogu nian no partisipasaun nian (Brasil no Moçambique) • Sistema uzu ajuda ai-hán nian liu husi asaun Ajénsia Nasional Seguransa ba Ai-hán nian.

Page 33: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

31

Oportunidade sira

• Kontribuisaun CPLP nian ba prosesu reforma iha governansaun global husi SAN;• Kontribuisaun CPLP nian konaba futuru Kuadru Global Estratejiku SAN nian;• Nasaun CPLP nian integra mos espasu rejional oi-oin ho programa espesifiku konaba promo-saun SAN: prosesu iha CAADP no iha area NEPAD nian no mos Uniaun Afrikana; Prosesu iha AIFS no SPA-FS iha ambitu ASEAN nian (Timor-Leste); Programa tematiku Seguransa ba Ai-hán iha komisaun Europeia.

Konstrangimentu sira

• Volatilidade ba folin Ai-hán ho impaktu ihanasaun sira iha CPLP;• Difikuldade ba asesu rekursus finanseiros.

Pontu Forte sira

• Komprometimentu politiku ho tematika SAN nian no Direitu ba Ai-hán iha kuadru CPLP nian;• Prioridade atribuidu ba SAN iha area instru-mentu kooperasaun nian iha kuadru CPLP nian, mak hanesan Programa Indikativu ba Koopera-saun nian;• Politika no programa nasional husi SAN ne’ebé aprovadu ona ka iha formulasaun iha nasaun hotu CPLP nian;• Ezistensia ezemplu husi pratika di’ak ne’ebé lao iha nasaun oi-oin konaba Direitu ba Ai-hán;• Sosiedade Sivil organizadu ho kapasidadediálogo no servisu iha kuadru CPLP nian;• Setor privadu organizadu;• Instituisaun Ensinu no Peskiza ne’ebé servisu hamutuk iha tematika ne’e (REDISA).

Pontu Fraku sira

• Frakeza iha kuadru legal sira no politiku relati-vamente ho Direitu ba Ai-hán ne’ebé maioria iha nasaun CPLP sira;• La iha ka farku ba kuadru institusional konaba SAN no Direitu ba Ai-hán nian maioria iha nasaun sira iha CPLP;• La iha ka fraku ba mekanismu justisiabilidade iha materia Direitu ba Ai-hán nian;• Kapasidade teknika ne’ebé limitadu iha maio-ria husi nasaun sira ne’e.

Tabela 9 – Analize SWOT husi SAN iha nasaun CPLP sira

Page 34: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

32

Bazeia ba iha diagnostiku ne’ebé aprezenta iha kotuk dezeña ona estratejia CPLP nian ba segu-ransa ai-hán. Estratejia ida ne’e iha nia vizaun komunidade ida nasaun sira ho kapital umanu ida saudavel no aktivu, livre husi hamlaha no ki’ak, iha kuadru realizasaun progresivu direitu umanu nian ba ai-hán adekuada no respeitu ba soberania nasional. Objektivu global mak, ho baze iha Direitu Humanu ba Ai-hán ne’ebé adekuadu, kontribui ba eradiksaun hamlaha no ki’ak nian iha Komunidade, liu husi reforsu koor-denasaun entre Estadu ba membru sira no moior governansaun politika sira no programa sekto-rial sira ba seguransa ai-hán no nutrisional nian.

Pontu sentral estratejia ida ne’e nian liu husi inkluzaun, husi Estadu Membru seguransa Ai--hán no nutrisional nian hanesan prioridade ajenda politika nasional nomos tan konsidera nia hanesan estratejia inerente ba dezenvolvi-mentu.

Iha ambitu estratejia ida ne’e Estadu membru sira desidi ona atu fortalese artikulasaun no ko-ordenasaun politika Komunidade nian ba parti-sipasaun kualifikadu iha CSA no adota konjuntu prinsipiu sira nian bazeia ba dominiu jeneriku sira nain 4.

A par ho aprezentasaun barak komponente sira estratejia nian ne’e ida-idak, estudu ida ne’e buka ona atu pozisiona ba HASATIL konaba ba ninia implementasaun no kumprimentu.

1) Konstrusaun no reforsu kuadru legal sira nian

Iha ambitu komponente ida ne’e nian, Estratejia atu kalkula assinatura no ratifikasaun instru-mentu internasional sira ne’ebé relasaun ho direitu ba ai-hán adekuadu, dezignadamente PIDESC no nia protokolu adisional; aprova Lei--kuadru sira konaba Direitu ba Ai-hán Adekuada no servisu hodi haré ba rekoñesimentu konstitu-sional direitu no ba nia transpozisaun ba lejisla-saun nasional.

Konaba Timor-Leste, nasaun ne’e asina ona PIDESC iha 2003 no Protokolu Opsional iha 2009. Timor-Leste rekoñese implisitamente direitu ba Ai-hán iha artigu sira oi-oin Konstituisaun nian (Artº 56º konaba Seguransa no Asistensia Sosial; Artº 18º konaba Protesaun ba Labarik; Artº 20º konaba Sidadaun Portador Defisiensia nian) no ho Prinsipiu iha Artº 6º ne’ebé dehan katak Esta-du iha nia objetivu fundamental sira seluk tan, mak atu garante no promove direitu no liberda-de fundamental sira sidadaun sira nian. Iha 2005 aprova ona Politika Nasional Seguransa Ai-hán nian.

Nune’e, nuudár pontu fokalSosiedade Sivil timor-oan nian, kabe ba HASATIL, iha kontestu ida ne’e, atu promove asaun advokasia nian no lobby hamu-tuk Governu nian ba assinatura, ratifikasaun no kumprimentu instrumentu internsional siraba referensia nian.

Page 35: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

33

2) Hari’i no reforsu kuadru institusional sira

Iha dominiu ida ne’e, Estratejia kalkula vinkula-saun SAN nian ba orgaun hierarziku sira ne’ebé as liu iha estrutura Estadu nian, ida ne’ebé sei konfere nia, importansia ne’ebé kabe ba nia no sei promove abordajen ida multisetoral liu no rekoñsimentu kauza multipla sira ne’ebé asosia-du ba hamlaha no desnutrisaun nian.

Atu promove mos dialogu no konsertasaun es-forsu sira nian iha Governu nia laran, ba nivel sentral no entre Ator sira Estatal no Laos-estatal sira.

Elementu sira seluk iha pontu estratejia ida ne’e mak adosaun no reforsu sistema monitorizasaun no avaliasaun situasaun inseguransa ba ai-hán, nume’e mos mekanismu alerta lalais no resposta emerjensia nian, promosaun investigasaun no dezenvolvimentu no kapasitasaun ba rekursus umanus nian.

Timor-Leste implementa ona medida balun ne’ebé kontribui ba prosekusaun pontu ida ne’e nian. Ne’e kazu Sistema informasaun integradu SAN nian ne’ebé permite rekolla, tratamentu, analize no diseminasaun rezultadu sira ne’ebé mai husi Ministeriu rua ne’ebé la hanesan (MAP no MSS) no teritorialmente ba nivel suku. SAN sei asosiadu tebes ba setor Agrikola, maski sei iha funsionamentu task-force Seguransa Ai-hán no Nutrisional, ida ne’ebé inkui Ministeriu 7 no enkontru sira konsertasaun parseiru sira MAP nian.

HASATIL bele mai sai parseiru ida exelensia Governu nian, nuudár reprezentante Sosiedade Sivil, biar ba nivel monitorizasaun no avaliasaun nian, biar ba nivel sosiedade no implementasaun programa sira no kapasitasaun ninia membru sira nian ba asun-tu sira ne’ebé iha relasaun ho Direitu ba Ai-hán Adekuadu. Pa-pel HASATIL nian, liu husi antena sira ne’ebé sei sai husi programa ida ne’e, bele sai espesialmente importante iha kuadru programa desentralizasaun nian.

3) Konstrusaun no reforsu politika publiku nian

Komponente ida ne’e relasiona ho dezenvolvi-mentu no promosaun programa sira no politika publiku sira ne’ebé kontribui direitamente ba halo kaman kauza sira ne’ebé iha baze inse-guransan ai-hán nian. Iha dominiu ida ne’e, no hanoin iha kontestu Timor-Leste nian, papel HASATIL nian sei sai esensialmente advokasia no lobby hamutuk ho Governu no mos monitori-zasaun ba implementasaun programa sira ne’e nian no politika sira.

Page 36: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

34

Iha kontestu ida ne’e, CPLP rekomenda ba nia Estadu membru sira ba adopsaun prinsipiu sira tuir mai ne’e:• Dezenvolve no reforsu Estratejia Nasional sira ba Seguransa Ai-hán nian;• Implementa no koordena politika no programa sira, ho parseiru sira ba dezenvolvimentu nian no atu haré esensialmente ba populasaun sira ne’ebé vulneravel liu;• Promove politika sira atu bele fasilita asesu ba ai-hán adekuada liu hanesan mos informasaun, edukasaun, bé no saneamentu no servisu saude nian;• Hadi’a asesu populasaun sira ne’ebé vulneravel liu ba rekursus naturais no seluk ne’ebé sai ne-seariu atu bele supera kauza sira ne’ebé mak iha baze inseguransa ai-hán nian;• Promove agrikultura familiar, liu husi medida apoiu nian ba produsaun no asesu ba merkadu sira;• Garante kualidade no seguransa ai-hán sira nian liu husi reforsu kapasidade intervensaun or-gaun sira inspesanu nian, vijilansia sanitaria, nst;• Rekoñese manan ba produktividade nian ne’ebé alkansa ona ho grasa ba fortalesimentu feto sira nian;• Promove peskiza Agrikola orientadu ba forma produsaun nian no teknolojia sustentavel sira ne’ebé jere hodi manan sira produtividade nian.

4) Konstrusaun no reforsu kuadru orsamental nian

Ikus liu, komponente ida ne’e esensialmente re-lasiona ho utilizasaun osan publiku sira nian. No mos iha dominiu ida ne’e papel HASATIL nian mak sei sai advokasia no monitorizasaun ba servisu

no empeñu Governu nian. Iha dominiu ida ne’e, Estratejia rekomenda ba Komunidade:• Aloka rekursus finanseirus ne’ebé presija ba implementasaun politika no estratejia nasional SAN nian;• Promove investimentu publiku iha Agrikola no area relevante sira seluk ba SAN (nutrisaun, bé, saneamentu, nst);• Destina kontribuisaun ida ba Fundu espesial CPLP dedikadu ba SAN;• Asegura transparensia iha konta sira ne’ebé relevante ba uzu rekursus publiku sira ne’ebé aplika ona iha prol SAN nian no iha Fundu Espe-sial CPLP nian.

A estratejia CPLP nian

A estratejia CPLP nian ba Seguransa Ai-hán kompostu husi eixu tolu:

Eixu 1 – Fortalesimentu governansia seguransa ai-hán no nutrisional nian

Ne’e relasiona liu-liu ho fortalesimentu institu-sional CPLP nian, ne’ebé liu husi elaborasaun no aprovasaun husi rejimentu inerente sira ba Sekre-tariadu Tekniku Permanente Seguransa Ai-hán no Nutrisional iha konsellu Seguransa ba Ai-hán no Nutrisional nian. Iha eixu ne’e nia laran sujere area balun ne’ebé hodi konsidera: • Konstrusaun sistema governasaun ida ne’ebé koerente no interligadu ba nivel lokal; • Asaun kapasitasaun nian iha Direitu Humanu ba Ai-hán Adekuadu no SAN ba ator governamental sira, Sosiedade Sivil no setor privadu ho dalan atu mobiliza sira ba implementasaun estratejia nian;

Page 37: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

35

• Apoia ator laos-estatal sira atu organiza, ne’ebé implika ba apoiu fortalesimentu rede ne’ebé eziste ona no meiu ida ba sira nia partisipasaun aktiva iha konsellu SAN no CPLP nian;• Hari’i painel ida espesialista sira husi nasaun oi--oin ne’ebé bele fo apoiu iha realizasaun estudu sira nian ne’ebé atu orienta ka fasilita diskusaun sira no desizaun sira husi konsellu nian. Painel ne’e mos sei integra espesialista ne’ebé mak suje-re husi ator sira laos-estatal sira.

Eixu 2 – Promosaun asesu no utilizasaun Ai-hán nian ba hadi’a modu vida grupu sira ne’ebé vulneravel liu nian

Eixu ida ne’e sentra iha apoiu ba grupu sira vul-neravel liu ne’ebé hasoru situasaun sira insegu-ransa ai-hán no nutrisional nian, fasilita asesu ba ai-hán (iha kuantidade no kualidade) no ba servisu baziku sira (bé, saneamentu, saude, etc), atu hadi’a modu sira vida nian no promove inkluzaun sosial grupu sira ne’e nian, iha agri-kultor partikular sira no komunidade rural sira. Entrega ai-hán sira iha situasaun emerjensia nian sei sai konsideradu prioritariu deit nuudár medida extraordinariu. Foku intervensaun sira nian sei insidi iha medida estrutural sira ne’ebé halo kaman ho dalan sustentavel ba kauza sira seguransa ai-hán nian. Implementasaun estra-tejia ida ne’e nian kalkula aktividade sira ne’ebé iha relasaun ho reforsu programa sira ai-hán eskolar no edukasaun nian, sistema nasional ba informasaun nian konaba SAN, rede sira segu-ransa nian no inisiativa sustentavel protesaun no inkluzaun sosial nian, kriasaun programa sosial sira asesu ba ai-hán adekuadu nian no progra-ma apoiu no edukasaun nutrisional ba grupu sira ne’ebé vulneravel liu.

Eixu 3 – Aumentu disponibilidade Ai-hán baze nian iha produtor ki’ik sira

Eixu ida ne’e atu aumenta disponibilidade ai--hán liu husi reforsu produsaun interna nian ho baze iha produtor ki’ik sira. Agrikultura ki’ik hala’o papel fulkral iha prosesu ida ne’e ne’ebé mak bele aumenta disponibilidade ai-hán no ba parte seluk agrikultor ki’ik sira ne’ebé konstitui grupu sira ne’ebé vulneravel liu haré sira nia rendimentu ne’ebé mak aumenta husi fan pro-dusaun nian. Uluk, importante liu mak kadastru husi agrikultor ki’ik sira no defini sa mak sira nia alvu politika nian. Husi sorin seluk produsaun atu aumenta tenki akompaña husi dezenvolvi-mentu husi komponente seluk hanesan transfor-masaun, armazenamentu no komersializasaun, ne’ebé permite aumenta valor produtu baze nian, hadi’a kualidade no reduz lakon nian. Aktividade ne’ebé previstu ba dezenvolvimentu husi eixu ida ne’e relasiona ho identifikasaun no kadastru husi agrikultor ki’ik, dezenvolvimentu teknolojia simples nian no produsaun, transfor-masaun no komersializasaun, kréditu Agrikola, kapasitasaun iha area asesu ba rai, fortalesi-mentu ba feto rural sira no seluk tan.

Page 38: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

36

Estratejia Seguransa Ai-hán no Nutrisio-nal iha ASEAN

Ba medida hanesan sira konsertasaun enumera-du nian, ba nivel CPLP, nune’e mos ASEAN buka atu defini estratejia komun ida ne’ebé garante ba Estadu membru orientasaun sira no abordajen pro-gramatiku sira ne’ebé la asegura deit perspektiva seguransa ai-hán ida ba prazu naruk, hanesan sira promove relasaun kooperasaun sira entre sira.

Hatudu husi ASEAN Integrated Food Security Fra-mework (AIFS), enkuadramentu estratejiku ida ne’e iha nia objetivu jeral atu asegura seguransa ai-hán ba prazu naruk no hadi’a meiu sira vida agrikultor sira nian iha rejiaun. Atu ba nia alkansa, defini ona objetivu espesifiku sira tuir mai ne’e:

• Aumenta produsaun ba ai-hán;• Hamenus lakon ba pos-kolleita nian;• Promove merkadu favoravel ida no komersiu commodities agrikola sira no fator sira produsaun sira, ne’ebé mak konsidera nuudár prioritariu sira, iha kontestu ida ne’e, fos, batar, fore keli, masin midar no ai farina; • Asegura estabilidade ai-hán;• Promove disponibilidade no asesibilidade ba fator sira produsaun agrikola nian;• Operasionaliza mekanismu sira ajuda ai-hán emerjensia nian.

Kuadru estratejiku seguransa ai-hán ASEAN nian ne’ebé konsiste iha komponente 4 ne’ebé ami haka-rak atu deskreve:

Komponente 1: Seguransa Ai-hán no tulunemerjensia nian

Komponente ne’e konaba fortalese programa sira/inisiativa nasional ba seguransa Ai-hán no mos de-

zenvolvimentu mekanismu efisiente ida ho tempu ba fornesimentu fos ho tulun emerjensia no/ka liu husi situasaun merkadu laos komun nian ida (akordu em-presta nian ou donativu). Komponente sentral ne’e konsidera parte fundamental ida enkuadramentu AIFS nian.

Komponente 2: Dezenvolvimentu komersiu Ai-hán sustentavel nian

Komponente ne’e konaba dezenvolve mekanismu tampaun sira ne’ebé apoiu ba komersiu ai-hán justu sira/ekuilibradu iha nivel folin sira ba produtu ai-hán aseitavel sira. Komponente 2 tulun asegura atu mai fo konsiderasaun ba asesibilidade domesti-ku ida ba alimentasaun ekilibradu nian.

Komponente 3: Sistema Informasaun Integradu Seguransa Ai-hán nian

Komponente ida ne’e konaba lao tuir ho dalan efikaz projetu atual AFSIS nian, liu husi inisiativa AMAF Plus Three nian (Ministru Agrikultura China nian, Japão nian no Republiku Coreia liu husi implementasaun rede informasaun ida nian konaba seguransa ai-hán entre nasaun sira ne’e ne’ebé fornese informasaun relevante no atempada konaba monitorizasaun, implementasaun no planeamentu politika segu-ransa ai-hán. Elementu sira seluk inklui Sistema informasaun Alerta Rápidu sira, kooperasaun mutua teknika no preparasaun relatoriu panoramiku sira. Prestasaun no submisaun dadus nian no informasaun oportunu sira no viavel husi nasaun sira hotu ne’ebé mak konsidera sai nuudár elementu ida importante tebes ba susesu komponente ida ne’e nian. Meka-nismu ida ne’e sei permite atu hetan baze ida ba sistema supervizaun no monitorizasaun ne’ebé sei garante planeamentu diak ida Dezenvolvimentu nian no desizaun sira politika sira nian ne’ebé rela-siona ho seguransa ai-hán no ho aumentu folin ba ai-hán sira nian.

Page 39: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

37

Komponente 4: Inovasaun agrikola nian

Ida ne’e komponente ida prazu naruk nian ne’ebé konaba formulasaun no implementasaun Pla-nu investigasaun no dezenvolvimentu nian (I&D) abranjente, liu husi parseria publiku-privadu sira, hodi promove produsaun ai-hán ne’ebé efisiente no sustentavel, pratika sira pos-kolleita nian no redusaun ba lakon nian, marketing no komersiu. Area sira (I&D), liu husi estabelesimentu prioridade sira bele kontribui ba fortalesimentu no espansaun kooperativa sira agrikultura nian no organizasaun sira agrikultor sira nian, empreendedorismu agro--negosiu – partikularmente empreza ki’ik oan sira no média sira no mos kontratu agrikolas intrarejio-nal sira. Inklui mos aktividade apoiu balun nuudár promosaun ba Pratika diak Agrikola nian iha ASEAN

nia laran, promove mos pratika agrikola sustenta-vel ho preokupasaun ambiental sira ne’ebé makas. Iha kontestu ida ne’e, Pratika diak Agrikola sira nian bele sei uza sira nuudár feromentu merkadu nian ida, tau tan valor ba produtu agrikola nian no alimentar sira, ida ne’ebé husi sorin seluk, sei apoia komerisiu no produsaun sustentavel ai-hán nian. Kabe ba Governu sira atu habrani modelu susesu nian, apoiu (I&D), transferensia teknolojia no ka-pasitasaun, no dezenvolve eskema sertifikasaun nian ho respetivu sistema akreditasaun Pratika diak Agrikola sira nian.

Eskema tuir mai interliga ba kompetensia hat Estra-tejia Integrada Seguransa Ai-hán ASEAN nian ba nia eixu estratejiku sira.

Figura 4 – Estratejia integrada seguransa ai-hán ASEAN (AIFS) nian

Estratejia INTEGRADA

SEGURANSA Ai-hán ASEAN NIAN

Komponente 3Sistema Informasaun Seguransa

Ai-hán Integradu nianEixu Estratejiku 3: Fortalesimentu Sistema

Informasaun Seguransa Ai-hán Integradu nian

Komponente 1Ajuda/Emerjénsia

Seguransa Ai-hán nianEixu Estratejiku 1: Fortalesimentu

mekanismu sira seguransa ai-hán nian

Komponente 4Agri-Inovasaun

Eixu Estratejiku 4: Promosaun produsaun

ai-hán sustentavel sira nian

Eixu Estratejiku 5: Enkoraja investimentu

boot ida iha ai-hán sira no indústria agrikola

Eixu Estratejiku 6: Identifika no aborda asuntu emer-

jente sira ne’ebé mak relaiiona ho seguransa ai-hán

Komponente 2Dezenvolvimentu Komersiu Ai-hán Sustentavel sira nian

Eixu Estratejiku 2: Promove komersiu no

merkadu ai-hán abranjente sira nian

Page 40: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

38

Politika Nasional Seguransa Ai-hán Timor-Leste nian

Iha Timor-Leste Politika Nasional SeguransaAi-hán (ANSA) aprova iha 2005. PNSA rekoñese Direitu ba Ai-hán no afirma SAN hanesan kes-taun intersetorial. Iha termus konteudu estrate-jiku define eixu fundamental sira tuir mai ne’e:i) Promosaun produsaun agrikola nian noai-hán; ii) Promosaun servisu apoiu nianba agrikola no infraestrutura;

iii) Medida komplimentar sira iha setor sira se-luk, hanesan peska sira no empregu; iv) Hadi´a informasaun sira konaba seguransa ai-hán;v) Rede protektor sira ba grupu vulneravel sira; vi) Hadi’a utilizasaun ai-hán no nutrisaun sira nian. Konteúdu, politika ida ne’e hetan difi-kudade no atrazu iha ninia implementasaun tan falta rekursus finanseiru no ba limitasaun rekursus umanus no kapasidade husi nivel nasional. Desde 2005, tuir apuradu ona, la iha kualkuer revizaun PNSA nian.

CPLP

Eixu 1- Fortalesimentu gover-nasaun SAN nianEixu 2 – Promosaun asesu nian no utilizasaun ai-hán sira nian no melloria modu sira vida grupu sira vulnera-vel liu nian liu husi melloria asesu ba ai-hán sira no ser-visu baziku (bé, saneamentu, saude, nst)Eixu 3 – Aumentu disponibi-lidade ai-hán nia ho baze iha produtor ki’ik sira

ASEAN

Eixu 1 – Resposta ba situasaunSeguransa Ai-hán emerjensiaEixu 2 – Sistema Integradoba Informasaun Seguransa Ai-hánEixu 3 – Dezenvolvimentu komersiu ai-hán sustentavelEixu 4 – Agri-inovasaun

Timor-Leste (PNSA)

Eixu 1 - Promosaun produ-saun agrikola no ai-hánEixu 2 - Promosaun servisu iha apoiu ba agrikultura no infraestruturasEixu 3 - Medida komplemen-tare sira iha sector sira seluk, ho peska sira no empregoEixu 4 - Hadi´a informasaun ba seguransa ai-hánEixu 5 - Rede protetora kona-ba grupu vulneravei siraEixu 6 - Hadi´a utilizasaun ba ai-hán no nutrisaun

Tabela 10 – Rezumu estratejia/politika sira ba Seguransa Ai-hán nian iha CPLP, ASEAN no TL

Page 41: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

39

Ameasa eksterna Prinsipal no oportuni-dade sira ba OSC sira ne’ebé servisu iha Agrikultura Suntentavel/ Dezenvolvi-mentu Rural iha Timor-Leste

Ho baze iha Estratejia rejional sira ne’ebé mak aprezenta ona, iha ne’ebé Timor-Leste tama ba politika no jeografikamente no, iha mos baze

Politika Nasional Seguransa Ai-hán ne’ebé esta-belese ona iha 2010, identifika tuir mai ameasa prinsipal sira no oportunidade sira ba OSC timo-re-oan sira, espesialmente ba sira ne’ebé ser-visu iha Dezenvolvimentu Rural. Ami fiar katak analize ida ne’e bele ajuda hodi reforsa HASATIL nuudár reprezentante OSC sira nian hamutuk ho stakeholders oi-oin.

Kuadru ameasa prinsipal no oportunidade sira ba OSC timor-oan sira ne’ebé servisu iha Dezenvol-vimentu Rural

Oportunidade sira

• Rekoñesimentu, husi parte Governu konaba im-portansia involvimentu Sosiedade Sivil nian iha diskusaun no implementasaun PNSA nian; Informasaun komunidade baze sira nian konaba prosesu desentralizasaun no konseitu dezenvol-vimentu; • Rekoñesimentu iha PED, DezenvolvimentuRural nian nuudár area prioritaria; • Previzaun Implementasaun Munisipiu sira nian iha tinan 2015;• Inkluzaun nasaun sira seluk nian, hanesan Timor-Leste iha REDSAN-PALOP;• Previzaun entrada Timor-Leste ba ASEAN.

Ameasa sira

• Mudansa Governu ho konsekuente deskonti-nuasaun PED nian no servisu koordenasaun sira entre Ministeriu sira no entre Ministeriu sira ho sosiedade Sivil; • Falta ba informasaun komunidade baze nian konaba konseitu sira dezenvolvimdentu no de-sentralizasaun nian;• Kordenasaun ne’ebé fraku entre estrutura ba nivel lokal ho sentral;• Barreira geográfika sira no linguistika sira difi-kulta/atrazu Timor-Leste tama iha rede sira no grupu servisu CPLP nian;• La iha estratejia ida SAN nian iha Timor-Leste; • Diferensa konseitu SAN nian ho soberania ai--hán nian entre Sosiedade sivíl ho Governu.

Page 42: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

40

4.2 DIMENSAUN INTERNA

Analize tiha dimensaun eksterna rede no nia mem-bru sira nian, hakarak atu asegura agora analize SWOT HASTIL nian ( nuudár organizasaun xapéu) no nia membru sira nian. Ba ida ne’e, hala’o ona entrevista eksploratoria no profunda sira ba HA-SATIL – ba nia Steering Committee, sekretariadu, membru sira ne’ebé mak aktivu liu no grupu ser-visu internu sira no instituisaun governamental sentral sira, distrital no lokal sira, ba ida ne’e iha ona esensial partisipasaun ativu ba stakeholder oi-oin no Governu nian.

Analize ba dimensaun interna HASATIL nian iha baze perspektiva rua, iha sorin ida, foka ba estru-tura interna rede nian (grupu internu sira no sekre-tariadu) no, iha sorin ida seluk, ba karakterizasaun ninia membru sira nian.

Bazeia ba karakterizasaun ida ne’e sei sai posivel hodi define no analiza ameasa prinsipalno oportunidade sira husi OSC Timor-oan sira nian iha jeral no diak liu pozisiona ba HASATIL iha defeza interese membru sira nian no reprezentasaun sira nian ha-mutuk ho Entidade Estatal sira.

4.2.4 A HASATIL

Iha kapitulu ida ne’e, estudu ne’e sei foka ba ka-rakterizasaun estrutura HASATIL nian-deskrisaun (steering committee, sekretariadu no grupu servisu

internu nian) relasasaun entre sira no ho membru rede nian. Analize informasaun ne’e bele permitie definisaun pontu fraku prinsipal sira no oportuni-dade sira no sujere oinsa HASATIL, nuudár orga-nizasaun xapéu, bele sai reforsa hodi servi di’ak interese husi ninia membru sira.

Kontestu istoriku

HASATIL hanesan rede ida ne’ebé halibur ONG sira no grupu sira ne’ebé servisu iha agrikultura. Hari’i ona iha tinan 2001 husi ONG Permatil, ETADEP, Ha-buras, Fokupers no HAK ho objetivu atu promove agrikultura sustentavel. Atu refere iha kontestu ida ne’e katak, bainhira iha tempu domíniu Português no Indonésia, sistema la fo valor ba komunida-de agrikultor sira. Bainhira independensia, mosu nesesidade atu hari’i rede ida hodi luta no defende agrikultura sustentavel.

Desde hahú ninia atividade, rede HASATIL konsegue ona asesu ba informasaun barak no fundu sira husi doador sira hanesan Oxfam Autralia, Hivos, Trocai-re, CAFOD no Fundu sira seluk Sosiedade Sivil nian. Fundu sira ne’e aplika ona ba atividade advokasia relasiona ho Agrikultura Sustentavel. Iha 2004, HA-SATIL integra ba Via Kampesina, rede ida grupu sira agrikultor sira nian, no hahú partisipa iha enkontru internasional sira iha país sira hanesan Indonésia, Coreia do Sul, Japão, Malársia, Tailândia no Vietna-me. Maski ho krize 2006, sekretariadu HASATIL nian konsege konvida membru sira grupu agrikultor sira nian ba marxa ida iha Díli hodi komemora loron tra-balhador ba kamponezes no koalia konaba direitu sira grupu agrikultura baze nian.

Page 43: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

41

Iha tinan 2007 HASATIL liu husi krize interna ida ne’ebé lori parseiru internasional sira interompe fi-nansiamentu sira, sekretariadu para tiha no mem-bru sira fahe malu. Maibé, koordenador HASATIL nian, voluntariamente, kontinua atividade sira ho apoiu husi membru sira balun. Iha 2010, ho rezul-tadu nia relasaun nian ho Via Campesina, hari’i MOKATIL, movimentu Kamponezes Timor-Leste. Iha 2012, ho programa reforsu ne’e no kapasita-saun HASATIL no nia membru sira nian, hakarak atu reforsa estrutura rede nian no hadi’a imajen HASATIL perante ninia membru no finansiador po-tensial sira.

Estatutu sira

HASATIL iha vizaun ba promosaun rendimentu agrikultor sira nian liu husi agrikultura sustenta-vel no iha mos misaun defeza ba agrikultor sira no agrikultura sustentavel, apoiu ba agrikultor sira iha implementasaun agrikultura sustentavel, fortelese intistusionalmente grupo sira no organi-zasaun sira hodi defende sira nia direitu nuudár agrikultor sira no fortalesimentu parseiru estrateji-ku sira nian ne’ebé apoiu ba rede no kumprimentu vizaun ninian.

Figura 5 – Organograma HASATIL nian

Reuniaun Jeral Membru sira nian /

Reuniaun Jeral Membru Extraordinária sira nian

Steering CommitteeInstituisaun sira

Apoiu nian

Secretariadu

Advokasia

Membru sira

Edukasaun

& PeskizaOrganizasaun Komersiu

Grupus Servisu

Page 44: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

42

Estatuto sira ikus liu aprova iha 2007 (anexu)no inklui mos informasaun konaba objetivu Rede nian (vizaun, misaun valor sira, nst), informasaun konaba membru sira (ema ne’ebé bele sai mem-bru, sa mak sira nia direitu no dever sira), orgaun sira Rede nian (steering committee, sekretaria-du, grupu sira servisu nian) no oin sa mak sira organizadu. Estatutu sira inklui mos esbosu ida termus referensia ba elementu oi-oin husi or-ganizasaun nian. Figura tuir mai ne’e aprezenta estrutura orgaun sira HASATIL nian.

4.2.5 Membru husi HASATIL nian

Aprezenta ogora klibur informasaun no analize ba ameasa no oportunidade sira husi membru sira HASATIL nian.

Avaliasaun dimensaun interna husi Organizasaun Sosiedade Si-vil nian iha Timor-Leste iha baze prosesu partisipativu ida ne’ebé inklui utilizasaun kestionariu ida no entrevista diretamente ho responsavel ka reprezentante or-ganizasaun lokal ba klibur dadus sira no informasaun relevante konaba nia funsionamentu.Inkeritu ne’e halo iha distritu 13 no halibur ona dadus husi organizasaun nain 18 (ONG no Grupu sira).

Hakarak husu atensaun, tan barak husi organi-zasaun inkiridu sira, lokaliza iha Dili no tan iha ida ne’e, mak hetan kondisaun sira ne’ebé diak liu no kapasitasaun barak liu fali organizasaun sira husi distritu sira nian. Maski nune’e, konsi-dera katak informasaun ne’ebé halibur ona fo panoramika diak ida liu fali realidade Sosieda-de Sivil iha jeral, no membru HASATIL nian iha partikular.

Informasaun ne’ebé mak halibur ona sei serve, ne’e duni ba bazeia ba definisaun atividade sira projetu nian, liu-liu programa kapasitasaun komun no ba promosaun dialogu inkluzivu nian no aktidade ba advokasia nian. Informasaun ida ne’e sei permite atu halo selesaun uluk ba OSC nian ho potensial hodi asumi papel antena sira ba HASATIL nian iha Distritu oi-oin, tan selesaun ne’ebé mak refere sei halo ho bazeia ba kriteriu sira ne’ebé defini ona husi Steering Committee projetu nian. Atu refere mos katak estudu ida ne’e inklui mos, iha anexu, fixa karakterizasaun membru HASATIL nian.

Organizasaun sira

Iha pontu ne’e analiza informasaun jeral baze organizasaun inkiridu sira nian

Dinamika aparesimentu OSC nian Grafiku tuir mai ne’e fo ideia ida aparesimen-tu OSC membru HASATIL nian iha tinan-tinan.

Asosiada sira barak mak moris iha periodo Independensia to’o 2005.

Page 45: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

43

Entrada Misaun Nasões Unidas nian iha Timor--Leste (UNTAET) no simu pose Governu Provizo-riu nian, fo inisiu ba prosesu demokratizasaun, ne’ebé lori rekoñsimentu importansia Sosieda-de Sivil no nesesidade partisipasaun ninia iha asuan sira edukasaun nian no sensibilizasaun nian, ne’ebé akompaña husi ezistensia fundu própriu sira ba atividade sira ne’e. Razaun sira ne’e hotu, akompaña husi vontade no konfiansa Sosiedade Sivil nian, sira lori nune’e ba apare-simentu organizasaun sira barak iha tempu sira uluk independensia nian.

Distribuisaun jeografikaGrafiku tuir mai hatudu distribuisaun jeografika husi entrevista sira ne’ebé realiza ona realsa mos katak, iha Distritu sira balun la iha naran membru sira ne’ebé ativu husi rede HASATIL nian.

Analize ba dadus sira hatudu ka-tak membru Rede nian konsentra liu iha Dili, ida ne’ebé justifika husi oportunidade boot sira ba asesu fundu sira no proximidade boot ho doador sira no relasaun interinstituisional privilejiadu sira (Governu, Ajensia sira, Na-sões Unidas no sira seluk).

Konsentrasaun populasaun ne’ebé forte iha kapital tuir tendensia ida ne’e. Rezolusaun pro-blema nian, dalan ida fasil liu tan hodi kontaktu direktu ho ator nasional sira, ida ne’ebé fasilita estabelesimentu parseria sira nian. Asesu diak no boot ba meiu komunikasaun, teknolojia, Uni-versidade, sentru formasaun sira no sira seluk, favorese, naturalmente ba prosesu kriasaun konsiensia nian konaba importansia vida asosia-tivu iha defeza no promosaun valor sidadania nian no dezenvolvimentu lokal nian.

Figura 6 – Data aparesimentu membru sira HASATIL nian

< 1999 47%

> 1999 <= 2005 47%

> 2010 6%

Page 46: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

44

Díli nuudár kapital no sidade prinsipal nasaun nian iha dinamika komersial, sosial no politika boot tebes ba Distritu sira. Organizasaun barak iha sede iha Dili, maibé implementasaun ba sira nia atividade sira halo liu-liu iha Distritu sira. Ezemplu, PERMATIL, ONG fundadora HASATIL nian, iha sede iha Díli, maibé nia atividade sira implementa liu-liu iha Baucau-Laga no Manu-fahi-Turiscai.

Tipu organizasaun sira nianTuir dadus sira ne’ebé halibur husi inkeritu sira, membru sira karakteriza an iha 39% ho fundasaun sira, 5% hanesan Asosiasaun sira, 17% hanesan Insti-tutu sira, 22% hanesan ONG, 11% hanesan grupu sira, no 6% hanesan entidade asosiadu ba Igreja.

Horas ne’e dadaun, halibur ona husi lejislasaun, mak deit Fundasaun sira no Asosiasaun sira. Mai-bé, barak husi organizasaun sira ne’e hari’i ona iha tempu Governu Provizoriu nian, tranzisaun nian, bainhira koñesimentu Lei sira nian sei uito-an hela. Grafiku 9 hatudu, maibé, organizasaun inkiridu sira barak iha koñesimentu ba Dekretu--Lei Nº 5/2005, ne’ebé regula rekoñesimentu, kriasaun no funsionamentu Organizasaun sira Laos-Governamental nian no entidade sira seluk ne’ebé la lukrativu.

Figura 7 – Distribuisaun jeografika membru sira HASATIL nian ne’ebé mak inkiridu

Sede

Filial

14

12

10

8

6

4

2

0

Oe

cu

sse

Ma

nu

fah

i

Viq

ue

qu

e

Bo

bo

na

ro

Ma

na

tuto

Ba

ub

au

Díli

Liq

uiç

á

Erm

era

Co

va

lim

a

Ain

aro

Lau

tem

Ail

eu

Page 47: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

45

Rejistu Organizasaun sira nian Bainhira husu informasaun konaba ezistensia re-jistu iha Ministeriu Justisa no FONGTIL, verifika ona

katak organizasaun hotu rejista ona iha FONGTIL, maski sorin ba-lun husi organizasaun sira ne’e iha data rejistu entre 2000 no 2002. Persentajen ki´ik oan ida deit husi organizasaun sira mak rejistu ona iha Ministeriu Justisa.

Faktu ne’e, justifika ona, iha jeral, husi difikul-dade kompreensaun ba lei no mos kumpri ba kriteriu sira ne’ebé mak ejiji. Maski nune’e nain 3 husi inkiridu sira afirma ona katak iha ona prose-su rejistu ne’ebé sei lao hela. Konaba rejistu iha Ministeriu Finansas, verifika ona katak 60% iha ona numeru TIN ida ne’ebé signifika, iha prinsipiu, katak kumpri sira nia obrigasaun fiskal sira.

Los 83%

Lae 17%

Fundasaun (7) 39%

ONG (4) 22%

Institutu (3) 17%

Grupu (2) 11%

Igreja (1) 6%

Asosiasaun (1) 5%

Figura 8 – Distribuisaun inkiridu sira tuir tipuorganizasaun nian

Figura 9 – Inkiridu sira ne’ebé mak koñese dekretu-lei ne’ebé mak regula ONG sira

Page 48: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

46

Figura 11 – Ezistensia estatutu no aprovasaun iha Asembleia Jeral

18

17

16

15

14

Iha Estatuto Estatutu aprova ona iha AG

Figura 10 – Distribuisaun numeru inkiridu sira nian tuir tipu rejistu nian

14

12

10

8

6

4

2

0

FONGTIL S/registu

Estatutu sira, sai dokumentu baze ba naran orga-nizasaun ida nian no sira reje nia dalan funsio-namentu no definasaun programa no atividade sira ne’ebé sira nian. Rezultadu sira inkeritu sira

hatudu katak organizasaun sira barak mak iha estatutu no aprovadu ona iha Asembleia Jeral. Ida husi OSC inkiridu sira laiha estatutu tanba seidauk rejista no la iha Asembleia Jeral.

MinisteriuJustisa

MinisteriuJustisa + FONGTIL

Page 49: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

47

Rekursus Umanus

Estrutura Organizasaun nianOrganizasaun Sosiedade Sivil bele iha tipu sira estrutura nian tuir mai ne’e:

Estrutura Funsional: iha xefia ida ba funsaun ida-idak, ne’ebé halo atu funsionariu sira bele iha xefi liu tan ida. Organiza tuir tipu sira rekursu tekniku espesializadu sira nian (bele iha finan-sas, rekursus umanus, marketing, nst);

Estrutura iha Liña sira: Diretor iha komandu no fahe servisu ba funsionariu sira. No uza nor-malmente iha organizasaun ki’ik sira ne’ebé iha especializasaun uitoan ba servisu nian, ho sen-tralizasaun desizaun sira nian;

Estrutura sira iha Liña sira no Membru sira: Iha diresaun ida ne’ebé konta ho apoiu asesoria husi funsionariu nian. Sira ne’e la Iha poder ba desi-zaun maibé bele asesora no rekomenda;

Estrutura tradisional: Diretor mak foti desizaun sira, aprova programa Divizaun sira hotu nian no fahe servisu ba nia membru ka staff sira. Aplika liu-liu ba organizasaun boot sira ho divizaun barak. Rezultadu sira husi inkeritu nian hatudu katak estrutura ida ne’ebé halo tuir liu mak funsional. Estrutura ida ne’e iha vantajen sira, iha relasaun ba sira seluk, promove espesializasaun, fasilita servisu iha ekipa no fo ba organizasaun fasilida-de adaptasaun nian. Maibé, tan ema barak iha kargu xefia nian, sai karu liu ba organizasaun, estrutura ida ne’ebéle provoka konflitu liu tan no hamosu falta ba unidade.

Figura 12 – Tipu sira estrutura sira organizasaun nian

Dadu sira ne’e konfirmadu husi analize realiza-du ba distribuisaun pozisaun sira nian, tuir kargu sira no tuir jeneru, iha organizasaun nia laran no ne’ebé nia rezultadu sira aprezenta tuir kedas. Tuir dadus sira inkeritu nian ba organizasaun membru sira nian bele haré katak pozisaun sira barak liu mak okupa husi mane sira. Divizaun finansas no administrasaun deit ma okupa barak liu husi feto sira. Tan ne’e la iha ekilibriu entre jeneru sira konaba okupasaun kargu sira nian.

Funsional 48%

Tradisional 14%

Liñas 19%

Liñas no membrus 19%

Page 50: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

48

Figura 13 – Distribuisaun numeru pesoal nian tuir kargu no sexu

Tekniku-koordenasaunSekretaria & Finansas

Tekniku-StaffIndiferenciados

72% 28%

Diresaun

68% 32%23% 77%

79% 21%88% 12%

Legenda

M F

Diferensa boot konaba pozisaun sira ne’ebé mak okupa hatudu katak mane sira iha kualifikasaun sira liu fali feto sira. Husi sorin ida seluk, kestaun kultural sira la favorese servisu feto sira nian, liu-liu sira ne’ebé kaben na’in, iha pozisaun sira ne’ebé mak sira okupa iha tempu kleur no ida ne’ebé obriga sira atu halo viajen mesak ba dis-tritu sira seluk. Solidez no sustentabilidade organizasaun sira nian, bele iha medida sira husi numeru em-pregadu permanente sira ne’ebé iha. Numeru voluntariu sira nian, karik husi sorin ida fo ideia ruma ba nivel kompromisu nian no konsiensia sosial komunidade nian iha neebé organiza-suan iha ba, iha sorin seluk mos sai endikador ida katak falta alternativu ba salariu nian. Iha media, organizasaun ida-idak iha 6,5 funsio-nariu sira ne’ebé mak permanente no 4,5 fun-

sionariu sira ne’ebé voluntariu ka permanente/voluntariu sira (iha funsaun atu iha ka lae fundu sira hodi selu sira). Husi analize dadus inkeritu nian bele haré katak kargu sira ho responsabili-dade ne’ebé boot (diresaun, administrasaun no koordenasaun) mak sira ne’ebé mak barak liu okupa husi membru permanente sira. Iha kate-goria Staff tekniku, persentajen funsionariu sira nian ne’ebé iha nia vensimentu deit bainhira iha projetu sira, maibé maski voluntariu bele servisu nafatin, todan tebes. Kategoria indeferensiadu sira nian, normalmente okupa husi seguransa sira, motorista sira, ema limpeza sira, hatudu persentajen boot ida ema permanente nian, ida ne’ebé karik tan salariu sira iha nivel ne’ebé ki’ik liu no numeru funsionariu sira iha kategoria ida ne’e mos ki’ik bainhira kompara ho sira seluk, no tan ne’e fasil liu atu mantein iha situasaun ho disponibilidade finanseira ne’ebé ki’ik.

Page 51: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

49

Papel iha OrganizasaunIha organizasaun naran ida importante tebes atu funsionariu ida-idak hatene lolos sa mak sira nia papel no responsabilidade, hanesan mos pa-pel no responsabilidade sira seluk nian, atu sira hotu-hotu hatene sa mak hein sira, ba se mak sira reporta, no oinsa mak sira bele kontribui ba ekipa.

Tuir rezultadu sira inkeritu nian, 72% husi orga-nizasaun sira afirma katak sira nia funsionariu sira iha papel no responsabilidade ne’ebé klaru, tan iha termus referensia ba sira ida-idak. Iha jeral, planu sira servisu nian halo husi staff no tuir mai aprova husi Diretor sira ka husi Jestor Programa nian.

Figura 15 – Organizasaun funsaun sira nian no Planu sira servisu nian

Ema hot-hotu klaru iha nia papelno responsabilidade

Iha enkontru atu halo planu ba servisu nian

Iha planu ba servisu kada funcionariu

72,22%

94,44%

66,67%

Figura 14 – Numeru funsionariu sira nian tuir kategoria no tipu remunerasaun nian

70

60

50

40

30

20

10

0

Perm

Vol

P/V

NS / NR

Diretor Sekretaria Tekniku- Tekniku-Staff Indiferenciado / Finansas koordenasaun

Page 52: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

50

Konaba preparasaun Planu sira servisu nian, Organizasaun Sosiedade Sivil inkiridu sira, afirma katak sira halo enkontru tuir nesesidade, bele iha peirodisidade semanal, mensal, ka seluk.

Enkontru sira ne’e importante laos deit ba pla-neamentu servisu nian, maibé ba avaliasaun no fahe informasaun ba malu konaba atividade sira ne’ebé implementa ona.

Figura 16 – Periodisidade enkontru ba preparasaun planu servisu nian

12

10

8

6

4

2

0

Semanal Mensal Trimestral Seluk

Kompetensia sira

Formasaun baze nian Rezultadu sira husi inkeritu nian hatudu katak habilitasaun sira funsionariu sira nian ne’ebé liga ba jestaun (diretor, jestor programa nian no finansas) iha, ho maioria, estuda too ba nivel uni-versitariu, maski balun iha deit sekundariu kom-pletu. Nota katak, iha diretor ONG nian ida mak nunka frekuenta eskola.

Tuir informasaun ne’ebé halibur ona, pratika-mente organizasaun sira hotu simu ona forma-saun sira iha tinan rua ikus ne’ebé iha jenerali-dade funsionariu sira simu formasaun espesifiku

tuir sira nia pozisaun iha estrutura organizasaun liu-liu iha jestaun organizasaun nian, lideransa, finansas, elaborasaun proposta sira nian, moni-torizasaun ka avaliasaun. Maibé hotu konsidera hanesan nesesariu atu kontinua simu no aprofun-da koñesimentu iha area sira ne’e, maski nain 3 mensiona ona katak presiza informasaun teknika liu tan, liu-liu iha dominiu teknika sira agrikola nian, permakultura, advokasia ka angariasaun fundu sira nian.

Resiklajen konteudu nian, liu-liu, iha area sira finansas nian, jestaun no lideransa asumi espe-sialmente relevante, tan afeta diretamente ba relasaun ho doador sira.

Page 53: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

51

Tema sira seluk mos mak husu aprende ho reali-zasaun pekisza sira, estudu sira no analize infor-masaun nian. Ida ne’e mos tema ida importante tebes. Laos deit tan peskiza no analize ba reali-dade komunidade sira nian permite atu hadi’a foti desizaun ba nivel programa sira, projetu sira no atividade sira monitorizasaun nian no ava-liasaun no hadi’a nia area servisu sira advokasia nian (iha tema transversal sira), maibé, tan per-mite ba organizasaun sira atu dezenvolve area negosiu foun ida. Organizasaun lokal sira koñese sira nia area jeografika servisu sira diak liu fali naran seluk ida, liu-liu doador no implementa-

dor nasional no internasional sira. Ho formasaun adekuada, sira bele aprende sistematiza infor-masaun ida ne’e no analiza ho dalan kritika no sira sai nune’e, ho feramentu ida ne’ebé bele loke oportunidade foun barak, ba nivel internu no iha relasaun ho autoridade lokal sira, ho parseiru sira dezenvolvimentu no ho komunidade sira rasik ho ema ne’ebé sira servisu ba. Kuadru tuir mai halo rezumu ida kompetensia sira ne’ebé ejistente iha organizasaun no mos nesesi-dade sira ne’ebé idenfika husi sira rasik.

Tipu formasaun ne’ebé mak simu

• Jestaun organizasaun nian• Jestaun finansa no administrasaun• Lideransa• Advokasia• Monitorizasaun no avaliasaun• Formulasaun proposta sira nian• Elaborasaun Planu estratejiku nian• Marketing• PRA (Participatory rural approach)

Nesesidade sira ne’ebé identifika

• Jestaun organizasaun nian• Jestaun finansas no administrasaun nian• Advokasia iha area espesifiku sira• Formulasaun proposta sira nian• Elaborasaun relatoriu finanseiru no programa nian• Oinsa halo peskiza sira• Monitorizasaun no avaliasaun• Marketing• Formasaun teknika• Komunikasaun• Elaborasaun Planu estratejiku nian

Rekursus Material sira

Ba servisu baze organizasaun ida nian, biar nia lokal, nasional ka internasional, iha ekipamentu minimu ida ne’ebé tenki iha. Iha jogu hela laos deit jestaun ne’ebé los organizasaun no imple-mentasaun atividade sira nian, hanesan autoesti-ma no imajen organizasaun nian rasik.

Importante atu staff sira hotu, husi diresaun to’o ba pessoal la espesializadu, sente katak fatin ida ne’ebé sira halibur ba ho kondisaun minima sira hodi hala’o sira nia atividade ho dignidade no ne’ebéle transparese mos ba ema ne’ebé maihusi liur (doador sira, organizasaun sira seluk) no ba komunidade. Husi razaun ida ne’e, projetu Asistensia teknika no reforsu kompetensia

Page 54: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

52

HASATIL nian no Organizasaun Sosiedade Sivil sira ba Dezenvolvimentu Rural Timor-Leste nian kalkula reforsu organizasaun sira iha termus es-trutural no ekipamentu nian, estudu inklui per-gunta lubuk ida hodi avalia nivel ekipamentu no kondisaun sira servisu organizasaun sira nian.

Figura 17 – Situasaun iha termus sede OSC nian

Organizasasaun inkiridu sira hotu, iha sede, maski balun iha fatin rasik no balun iha fatin alugadu ka Estadu nian. Organizasaun sira iha vontade iha espasu rasik atu halo sira nia sede sira rasik maibé sira laiha fundu. Jeneralidade husi Organizasaun sira, mak abas-tese enerjia liu husi EDTL. Importante atu hanoin hikas katak inkiridu sira barak mak lokaliza iha Díli tan asesu ba enejia simples liu. Organizasa-sun ida deit mak uza painel solar.

Asesu ba internet sei uitoan liu, tan organiza-saun nain 3 deit mak iha internet iha sede. Importante maibé nota katak internet ho modem

reprezenta kustu fixu ida as liu ba organizasaun ida ne’ebé ema barak hili internet movel, ne’ebé nia folin asesivel liu no nia uzu fasil liu atu kontrola. Posivel atu organizasaun sira balun rekore ba tipu komunikasaun ida ne’e no seidauk rekoñese ida, iha inkeritu ida ne’e, oinsa “asesu ba internet”.

Iha termus ba meius transporte nian, grupu inki-ridu nain 2 ne’e deit mak laiha tipu transporte ida mos. Organizasaun sira seluk hotu iha kareta no motorizada sira, dala barak liu mai husi pro-jetu sira. Iha media, organizasaun ida-idak iha motorizada 4 no kareta 2. Meius Transporte sira fundamental ba implementasaun projetu sira iha komunidade tan ne’e importante atu hanoin hikas katak, maski sira iha sede iha Díli, organi-zasaun nasional barak mak implementa projetu iha Distritu sira.

10

8

6

4

2

0

Rasik Aluga

Figura 18 – Asesu ba enerjia

20

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

EDTL Gerador Painel solar

Lae

Los

Page 55: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

53

Figura 19 – Persentajen organizasaumsira ho Motorizada nian

Figura 20 – Persentajen organizasaun sira ho Kareta nian

Los 89%

Lae 11%

Los 61%

Lae 39%

Barak liu husi organizasaun sira mak moris diak ho mobiliariu sira eskritoriu nian.

Figura 21 – Mobiliariu eskritoriu nian

Lae

Los

20

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Kadeira Kuadro Armario Meja

Page 56: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

54

Konaba material informatiku, organizasaun sira ekipadu ho diak tebes. Iha media organizasaun sira ida-idak iha impresora 3, maski sira ba-lun iha to’o 8 no makina ida ba fotokopia sira. Konaba komputador sira, iha media sira iha 8 maski organizasaun ida iha komputardor to’o 12 ne’ebé mak funsiona no 10 a’at.

Efetivamente, iha kategoria ida ne’e mak hetan liu ekipamentu a’at sira. Atu refere katak, maki-na fotografika sira no projetor sira la hakerek iha lista inkeritu ne’ebé mak realiza ona maski katalogadu iha kategoria “buat seluk”, tan or-ganizasaun sira seluk bele mos iha no la hanoin atu mensiona ida.

Figura 22 – Ekipamentu informatiku ne’ebé disponivel iha Organizasaun sira no grupu inkiridu sira

Analize ba Atividade nian

Iha pontu sira tuir mai ne’e halo analize ba ativi-dade atual sira husi organizasaun no grupu inki-ridu sira nian, inkui mos area tematika sira, area jeografika sira, finansiador no volume finaseiru sira.

Area Tematika ba Intervensaun nianLiu husi inkeritu ne’ebé realiza ona, buka ona atu hatene area tematika sira ne’ebé los mak iha ati-vidade membru HASATIL nian. Ho baze iha respos-

ta sira ne’ebé hetan, hari’i ona area tematiku sira nain 6: i) Seguransa Ai-hán, ii) Direitus Umanus no sidadania, iii) Edukasaun no formasaun, iv) Eko-nomia no atividade jeradora sira ba rendimentu nian, v) Bé no saneamentu no vi) Sira seluk. Hanesan previstu ona, area ne’ebé ho relevansia boot liu mak Seguransa Ai-hán no Dezenvolvi-mentu Rural. Efetivamente, inkeritu laos realiza deit ba membru sira husi HASATIL nian – rede espesializadu iha agrikultura sustentavel – ha-nesan, ida ne’e reprezenta area prioritariu ida ba nasaun.

Lae

Los

20

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Impressora Fotokopia Komputador MakinaFotografika

Projector

Page 57: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

55

Area rural sira -, ne’ebé reprezenta parte boot liu nasaun nian – afetadu liu iha tempu referendu nian iha okupasaun Indonésia ne’ebé tuir mai iha destruisaun ba infraestrutura no rekursus barak. Tan ne’e mak, agrikultura no Dezenvolvimentu Rural sai nuudár prioridade prinsipal nasional nian.

Istoria violensia nian no violasaun Direitus Uma-nus iha nasaun, husik hela marka klean sira iha populasaaun sira hotu, ne’ebé mak reflete, ohin loron ne’e, iha moris sosiedade nian. Hafoin periodu konflitu nian, nuudár istoria foun na-saun nian, asumi promosaun esensial momentu kolonizasaun nian no promosaun ba Dame, tan, iha kontestu ida ne’e, manan relevansia espe-sial servisu sensibilizasaun nian, sosializasaun no edukasaun populasaun nian ba dezenvolvimentu sustantavel nasional ida.

Zona Jeografiku sira ba Intervensaun nianIha termus husi zona jeografiku sira ba inter-vensaun nian, verifika ona katak Organizasaun Sosiedade Sivil sira, halibur sira nia atividade iha Distritu sira ne’ebé mak besik liu kapital, iha ne’ebé asesu ba informasaun fasil liu bainhira kompara ho Distritu sira seluk. Distritu Oecusse, tan nia enklave, no ne’ebé laos deit dook maibé difisil ba asesu, nia mak Distritu ida ne’ebé iha nia atividade sira uitoan deit. Nune’e mos Distritu Viqueque no Lautem mak zona sira ne’ebé mak liga malu no iha difikuldade asesu no distansia nian ba Díli, ho konflitu politiku sira, tan ne’e, maski trata nuudár zona ho nesesidade interven-saun ne’ebé boot liu, no sira mos hetan asesu diak liu ba organizasaun sira ho doador sira. Atu refere tan katak, asesu ba Distritu Ainaro difisil liu, tan estrada sira a’at tebes.

Figura 23 – Numeru projetu sira ne’ebé implementa ona husi orgarizasaun sirano grupu inkiridu sira, tuir area atividade nian

25

20

15

10

5

0

Seguransa Aihan no

Dezenvolvi-mentu Rural

Direitus Umanus no Cidadania

Edukasaun no Formasaun

SelukEkonomia no Actividade ba

Rendimentu nian

Bee noSaneamento

Page 58: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

56

Doador Prinsipal siraAprezenta tuir mai ne’e analize doador prinsipal sira/finansiador sira ba membru HASATIL nian ne’ebé inkiridu, iha termus numeru projetu sira ne’ebé hetan apoiu. Hakarak atu, iha kontestu ida ne’e refere katak, iha inisiu HASATIL nian, ninia membru sira iha propriedade ida ba promosaun advokasia politika nian. Ho razaun ida ne’e, no

atu sira la bele sai influensiadu, desidi ona katak membru sira la kandidata an ba Fundu Sosiedade Sivil, Gabinete Primeiru Ministru nian, ida ne’ebé eksplika projetu sira ne’ebé uitoan deit ne’ebé mak finansia husi doador ida ne’e. Doador prinsi-pal sira finansia projetu sira liu-liu iha area ad-vokasia laos-politika nian, ne’ebé relasiona liu ho nesesidade sira no direitu populasaun nian.

Figura 24 – Area jeografiku sira implementasaun projetu sira husi Organizasaun sira no grupu inkiridu sira nian

Figura 25 – Finansiador prinsipal sira ba Organizasaun sira no grupu inkiridu sira, tuir numeru proposta sira

10

8

6

4

2

0

Oe

cu

sse

Viq

ue

qu

e

Bo

bo

na

ro

Ma

na

tuto

Ba

ub

au

Dil

i

Liq

uis

a

Erm

era

Co

va

lim

a

Ain

aro

Lau

tem

Ma

nu

fah

i

Ail

eu

10

8

6

4

2

0

Tro

ca

ire

CA

FOD

Oxf

am

Hiv

os

Jica

AE

CID

Eu

rop

e

Con

ocop

hil

ips

Ca

rita

s

Ase

sor

Au

sAid

GTZ

Selu

k

Co

mis

sio

n

sosi

ed

ad

e s

ivil

Au

stra

lia

Page 59: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

57

Volume Projetu sira ne’ebé mak jere ona iha tinan 2 ba 3 ikus Rezultadu sira ne’ebé hetan ona husi inkeritu la husik hasai konkluzaun boot sira konaba volume projetu ne’ebé mak jere husi organizasaun sira ne’e. Iha sira nia resposta sira, la sempre klaru ba periodu ne’ebé mak koalia konaba valor ne’ebé mensiona (projetu, tinan, nst). Maibé, no atu iha ideia ordem grandeza nian, iha jeral, volume sira ne’ebé mak jere tinan-tinan, husi organizasaun varia entre 10.000 USD no 50.000 USD.

Siklu projetu nian: kapasidade diagnos-tiku, planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun

Ho afirmasaun tuir mai hakarak atu hatene organi-zasaun sira ne’e nia kapasidade mak ida ne’ebé iha jestaun faze sira oi-oin siklu projetu nian. Pergunta uluk sira konaba ba diagnostiku, liu-liu iha ne’ebé sira bazeia ba, atu defini area sira ne’ebé sira atu ba servisu ba, ka sira ba lori mai informasaun ne’ebé permite sira atu halo diagnostiku ida ba realidade komunidade sira nia intervensaun nian.

Naran programa ida, projetu, Planu estratejiku iha posibilidade barak liu asesu nian bainhira hatán diak liu tan ba nesesidade benifisiariu sira nian. Ba ida ne’e, sai determinante koñesimentu realidade no situasaun politika, ekonomika no sosial komuni-dade sira nian ne’ebé hakarak atu intervem. Kes-tiona ona hanesan ne’e, ba organizasaun sira, ida ne’ebé sira konsidera nuudár sira nia grau difikul-dade asesu ba informasaun útil ba diagnostiku ini-sial ida ne’e. Inkeridu sira liu sorin balun mak hatán katak asesu ba informasaun sai nivel difikuldade mediu ka razoavel.

Efetivamente, bainhira organizasaun sira ne’ebé mak hatán katak asesu ba informasaun fasil sira nia sede iha Díli, organizasaun sira ho sede iha Distritu sira afirma katak asesu ba informasaun difisil ka razoavel. Husi sira ne’e, ida deit mak dehan fasil no organizasaun ida deit ma hatán katak asesu ba informasaun difisil. Organizasaun ida ne’e lokaliza iha Covalima.

Figura 26 – Asesu ba informasaun

Razoavel 61%

Fasil 33%

Difisil 6%

Difisil liu 0%

Fasil liu o%

Page 60: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

58

Resposta oi-oin ne’ebé mak hetan realsa dife-rensa ne’ebé ohin loron sei sente entre Díli no Distritu sira, nomos konaba asesu ba informa-saun util, ho baze ba diagnostiku ba analize komunidade sira no setor intervensaun nian.

Meios komunikasaun ne’ebé mak uza liu husiorganizasaun inkiridu sira, atu sira utiliza kona-ba situasaun sosioekonomiku nasaun nian, mak jornal sira, Internet no Televizaun. Tan sa Inter-net sai meiu komunikasaun ida ne’ebé mak uza barak liu (14 husi organizasaun 18 sira) mai kon-firma ida ne’ebé refere iha leten konaba asesu internet movel.

Figura 27 - Meius komunikasaun ne’ebé mak uzanuudár fonte informasaun husi organizasaun sira

no grupu inkiridu sira.

Tuir mai husu oinsa organizasaun sira hatene konaba ba ezistensia oportunidade finansiamentu sira nian. Ba buka inisiativa rasik, finansiamen-tiu nian ne’e opsaun ida ne’ebé mak hili liu, ida ne’ebé reflete ba postura organizasaun sira ne’e nian, tan identifika ona nesesidade, buka apoiu ba nia finansiamentu.

Husi sorin seluk, maski organizasaun sira ne’e ho ona intervensaun tinan barak tiha ona sira nia rede sira rasik kontatu sira nian no sira nia par-seiru sira rasik mak konvida sira atu aprezenta kandidatura sira, ho opsaun ida ne’e integradu iha kategoria “buat seluk” figura 27 nian. Organi-zasaun sira ne’e ba simu mos informasaun HASA-TIL no FONGTIL nian iha dominiu ida ne’e, liu husi meius komunikasaun sosial, liu-liu jornal sira no radiu.

Bainhira husu sira konaba kriteriu sira ne’ebé sira bazeia hodi inisia projetu ida, parte boot liu organizasaun sira hatán ba misaun, vizaun no objetivu organizasaun nian, bainhira mai ona diretiva sira doador sira nian. Dadus ne’e per-mite ita atu konklui katak, maski ho difikuldade atu buka finansiamentu sira, organizasaun sira mantein an fiel nafatin ba misaun no vizaun no sira la hatán deit ba sira ne’ebé sai prioridade sira doador sira nian.

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Jorn

al

Ra

diu

Inte

rne

t

TV

Page 61: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

59Figura 28 – Oinsa organizasaun sira no grupu inkiridu sira hatene konaba ezistensia finansiamentu sira

Figura 29 – Kriteriu sira ne’ebé sira bazeia hodi inisia projetu ida

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Misaun/Vizaun Konsulta hoKomunidade

Matadalandoadores nian

Seluk

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Inis

iati

va

HA

SATI

L

FON

GTI

L

Me

dia

se

luk

Jorn

al

Pa

nfl

eto

s

Ra

dio TV

Inte

rne

t

Ma

tad

ala

n

Se

luk

rasi

k

do

ad

ore

s n

ian

Page 62: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

60

Planu estratejiku

Barak husi organizasaun sira iha ona Planu es-tratejiku ida ida ne’ebé uza nuudár matadalan ba formulasaun atividade nian. Sira dala barak sai ejijensia ida husi doador sira bainhira sira en-trega kandidatura, no oinsa bele haré iha figura sira 29, 30, no 31, barak husi organizasaun sira simu apoiu hodi hakerek Planu estratejiku no sira mensiona katak ne’e hakerek husi fasilitador sira.

Figura 30 - Ezistensia Planu estratejiku nian

Figura 31 - Apoiu ba elaborasaun Planu estratejiku nian

Figura 32 – Se mak hakerek Planu estratejiku?

Los 94%

Lae 6%

Los 78%

Lae 22%

Diretor 17%

Fasilitador/Advisor 83%

Page 63: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

61

Planu estratejiku sira, ne’ebé obedese ba misaun, vizaun no objetivu sira ne’ebé mak difini iha esta-tutu organizasaun sira nian, uza nuudár guiaun ba organizasaun atividade sira nian ba tinan-tinan.Sira ne’e halo ba periodu sira entre tinan 1 no ti-nan 10, tuir organizasaun sira, sira ne’ebé komun liu mak husi tinan 3 to’o tinan 5.

Figura 33 - Numeru tinan planu estratejiku

Monitorizasaun ba Atividade sira

Ho informasaun ne’ebé halibur ona iha pontu ida ne’e hakarak atu hatene oinsa mak organi-zasaun sira promove sira nia monitorizasaun ba atividade sira.

Efetivamente, akompañamentu atividade sira organizasaun nian husi parte entidade ekster-nu sira foti hanesan importante liu. Husi sorin ida, ba nivel ida makro liu, permite atu garan-te dadaun katak Planu sira, programa sira no atividade sira oras ne’e dadaun halo hanesan hela ho estratejia nasional sira no ho ajensia sira no doador sira ba Timor-Leste. Husi sorin ida seluk, ba nivel ida mikro liu no iha perspetiva ida monitorizasaun no avaliasaun nian, permi-te atu ema eksterna sira no objetivu sira seluk tan, ba avalia no fo apoiu dadaun ne’ebé mak projetu la’o tuir Planu. Hanesan hein ona, parte boot liu organizasaun sira nian mak simu akom-pañamentu finansiador sira no sorin balun simu akompañamentu Governu nian ba efeitu ida ne’e. Akompañamentu rede sira nian uitoan deit. Vizita monitoria nian no akompañamentu husi finansiador sira konaba koordenasaun atividade nian, monotirizasaun no avaliasaun no akom-pañamentu tekniku.

8

7

6

5

4

3

2

1

0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Page 64: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

62

Figura 35 – Organizasaun sira ho sistema sira avaliasaun nian

Besik 94% husi organizasaun inkiridu sira iha sistema avaliasaun atividade nian. Dalan komun liu ba avaliasaun nian, mak liu husi reuniaun fulan-fulan ba nivel organizasaun nian. Atu refere katak organizasaun 1 mak mensiona atu halo avaliasaun utiliza tekniku partisipativu sira ho komunidade. Organizasaun sira balun iha mos reuniaun sira semana-semana ba staff nian.

Besik 90% husi organizasaun sira ne’ebé mensio-na halo relatoriu atividade nian. Relatoriu sira ne’e iha jeral, halo hodi aprezenta iha Asem-bleia Jeral no/ka ba Finansiador sira, ne’ebé razaun prinsipal sira hatudu ba elaborasaun relatoriu sira nian responsabilidade transpa-rensia molok Asembleia Jeral no finansiador sira no fahe informasaun no analize/avaliasaun ba progresu atividade sira nian. Relatoriu atividade sira iha jeral hakerek husi jestor programa nian.

Figura 34 – Entidade sira ne’ebé akompaña atividade Organizasaun sira nian

Los 94%

Lae 6%

16

14

12

10

8

6

4

2

0

FONGTIL HASATIL Governu SelukFinansiador

Page 65: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

63

Figura 36 - Organizasaun sira ne’ebé halo relatoriu ba atividade sira

Finansas

Jestaun osan sira husi organizasaun sira sai pon-tu fundamental ida iha avaliasaun transparen-sia no “accontabillity” organizasaun sira ne’e nian. Tuir rezultadu sira husi inkeritu sira nian, barak liu husi membru inkiridu sira iha ona konta bankaria, laos deit ba kestaun seguransa ida maibé mos tan ejijensia husi doador sira. Orga-nizasaun sira ne’ebé mak la iha konta bankaria iha kategoria grupu sira nian no sira lokaliza iha liur husi Díli (Distritu Manatuto no Lautém), ne’ebé laiha banku sira.

Numeru asinatura nian hodi movimenta osan iha banku bele sai indikador ida transparensia nian. Husi inkiridu sira ne’e, uitoan husi sorin presiza deit asinatura ida hodi movimenta konta, tan so-rin balun ida seluk presiza asinatura rua ka tolu.

Los 89%

Lae 11%

Figura 37 – Ba sé mak relatoriu sira halo ba

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

AsembleiaJeral

Finansiador Redes GovernuAutoridadelokal sira

Seluk

Page 66: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

64

Figura 38 – % husi organizasaun inkiridu siraho konta bankaria

Figura 39 – Nº assinatura nesesariu sira hodimovimenta osan, tuir organizazaun inkiridu

Nafatin iha dominiu jestaun finanseiru organi-zasaun sira nian, hodi bele avalia grau depen-densia projetu sira nian, ho inkeritu konaba husi ne’ebé mak fundu sira ne’e mai. Inkeritu ne’e hatudu katak, osan organizasaun sira nian hodi apoia atividade sira barak liu mak mai husi pro-jetu sira no organizasaun balun simu mos osan atividade sira husi angariasaun fundu sira nian no servisu sira husi Estadu.

Figura 40 – Orijen fundu sira ba organizasauninkiridu sira nian

Husu ona ba organizasaun sira nia sistema kon-trolu finanseiru nian mak ida ne’ebé. Pratika-mente organizasaun sira hotu iha prosedimentu finaseiru nian ne’ebé defini ona no sorin balun deit mak tuir sistema kontabilidade no auditoria eksternu no internu sira. Bainhira eziste, no tuir explikasaun sira ne’ebé fo ona, sistema kontabi-lidade simples liu – sistema ida tama no saí nian ida deit mak justifikativu. Konaba auditoria eks-terna sira, sira ne’e normalmente halo ho pedidu husi doador sira no bele halo husi doador sira ne’e rasik ka auditor nasional sira.

Los 89%

Lae 11%

14

12

10

8

6

4

2

0

Projetu sira Angariasaun ba Fundos

Servisu nian Seluk

10

8

6

4

2

0

1 32 4

Nº ba assinatura nian

Page 67: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

65

Figura 41 – Sistema sira kontrolu finanseiru nian

Atu refere tan katak, parte boot liu organizasaun sira nian mak halo relatoriu sira konta sira nian no destinatariu prinsipal sira mak finansiador sira no Asembleia Jeral. Normalmente hakerek husi diretor no husi ekipa Finansas nian. Periodisidade sira esensialmente semestral no anual.

Figura 42 – Organizasaun sira ho relatoriu konta sira nian

Figura 43 – Destinatariu relatoriu konta sira nian

Los 89%

Lae 11%

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Asembleiajeral

Finansiador Redes SelukAutoridadeLokal sira

Governu

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Procedimentosba finanseirus

Auditoriainterna

Sistemakontabilidade

nian

Auditoriaeksterna

Page 68: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

66

5. Analize ba relasauneksterna sira nian

Atu hanesan ho nasaun barak sira seluk nian, atu reforsa papel Organizasaun Sosiedade Sivil nian nuudár interlokutor previlejiadu sira hamutuk ho Governu no parseiru nasional no internasional sira seluk, hari’i ona, iha Timor-Leste, rede oi-oin OSC nian. Husi koinsidensia setor intervensaun nian, husi aprosimasaun jeografiku, OSC sira halibur an ho intensaun atu fo tan lian no impaktu interven-saun sira sira nian no, atu kontribui, hamutuk, ba dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian.

Maibé, maski nia dispersaun tematika no nasio-nal, rede sira ne’e hotu liga ba Forum ONG sira Timor-Leste nian (FONGTIL), reprezentante maxi-mu movimentu OSC sira nian ho intervensaun iha nasaun.

Tan estudu ida ne’e foka ba HASATIL- rede tema-tiku FONGTIL nian – no nia membru sira, asumi an importante, iha kontestu ida ne’e, aprezenta, ho dalan sumariu rede sira oi-oin iha Timor-Leste. Nune’e, destaka iha nasaun tipu rede sira nian –rede tematiku no rede distrital sira.

Rede Tematiku sira

Iha ne’e, OSC sira organiza an tuir setor interven-saun sira nian no iha papel ida a’as iha partisi-pasaun diskusaun politika sira dezenvolvimentu ne’ebé implementa ona sira/atu implementa sira husi Goversu, ho ida ne’ebé sira buka atu asegura relasaun diak ba dialogu nian. Ejisti, iha Timor--Leste, rede rede tematiku sira nain 8: Rede Feto, Rede Hasatil, Rede CGT, Rede Direitu ba Uma, Rede ba Rai, Rede ANTI, Rede ICTL no Rede Edukasaun (TLCE), sira hotu liu husi xapéu FONGTIL nian.

Rede Feto (Rede das Mulheres): rede ida forti te-bes, ne’ebé halibur husi OSC nasional sira, ba orga-nizasaun baze komunitaria nian. Ida ne’e, liu husi asaun formasaun nian, sensibilizasaun no informa-saun ba komunidade sira, liu-liu ba feto sira, pro-move defeza direitu feto sira nian, ho objetivu atu reforsa sira nia lian iha sosiedade timor-oan nian.

Rede HASATIL: rede objetu ida husi projetu ida ne’e no halibur organizasaun sira ne’ebé servisu iha agrikultura sustentavel.

Rede CGT (Core Group Transparency): Rede ONG sira, lokal no nasional povu Timor-Leste nian, ne’ebé iha papel importante ida iha defeza no advokasia ba interese povu Timor nian atu nia bele alkansa pro-gresu ba sira nia vida no prosesu dezenvolvimentu nasional nian. Core Group servisu iha area monito-rizasaun nian, husi Sosiedade Sivil, orsamentu jeral Estadu nian no mos orsamentu ne’ebé mai husi fun-du mina rai nian. Rede ida ne’e kompostu husi ONG lokal sira ne’ebé servisu iha area oi-oin, hanesan La’o Hamutuk ne’ebé servisu iha monitorizasaun de-zenvolvimentu nian iha Timor-Leste, ETADEP ne’ebé servisu iha agrikultura, Fundasaun BALOS ne’ebé servisu iha area Edukasaun nian, Mata Dalan Institu-tu iha area Saude nian, Luta Hamutuk no mos HAK.

Page 69: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

67

Rede Direitu ba Uma: Ambitu rede ida ne’e nian relasiona ho atribuisaun husi Governu, uma ba grupu vulneravel sira. Ninia membru sira buka atu fo apoiu ba komunidade sira ne’e iha defeza ba sira nia direitu habitasaun, iha meiu rural no urbanu. Servisu liu-liu iha Distritu nain 5: Covalima, Ma-nufahi, Viqueque, Manatuto no Díli. Haree ba uma komunidade nian no oinsa halo kooperasaun di’ak atu defende direitu ba uma, liu-liu nesesidade ko-munidade sira iha area rural no iha urbana.

Rede ba Rai: rede ne’e forsa tebes to’o ona iha Distritu oinsa fasilita komunidade sira konaba in-formasaun rai nian. Liu-liu preokupasaun komuni-dade konaba sukat rai husi ekipa Diresaun Nasional Teras Propriedade no Kadastral (DNTPC), haré ba kestaun ne’e mosu pro kontra entre komunidade ho Governu liu-liu direitu ba rai nuudár ema sidadaun Timor-Leste.

Rede ANTI (Aliansi Nasional Timor Leste ba Tri-bunal Internasional): Rede justisa ba krime grave pasadu ne’ebé ho nia membru sira kompustu husi ONG’s, vitima no familia vitima, movimentu estu-dantil, no individu balun ne’ebé intrese ba akonta-bilidade. ANTI eziste desde 2001. Misaun mak hala’o kampaña ba estabelesimentu Tribunal Interna-sional ba autor prinsipal ne’ebé mak komete kazu violasaun direitus umanus husi tinan 1975-1999 iha TL. Objetivu mak hakotu korenti impunidade ba kazu sira ne’ebé akontese duranti molok no depois referendum.

TLCE - Rede Edukasaun (Rede Educação): Rede ida ne’e servisu iha eskola sira Distritu nasional 13 nian no fo formasaun ba profesor no estudante sira tuir programa Ministeriu Edukasaun nian. Nia membru sira iha 26 reprezenta Distritu 13 no sira kompostu husi Organizasaun Sosiedade Sivil nian

no husi Uniaun Profesor sira nian. Servisu hamu-tuk ho Ministeriu Edukasaun iha promosaun asaun informasaun nian no edukasaun iha komunidade sira no buka atu kombate servisu infantil, tantu iha dalan sira hanesan mos iha uma.

Rede Distrital sira

Husi nia turnu, rede distrital sira, hanesan nia naran hatudu, sira halibur organizasaun sira tuir Distritu no sira buka, ho dalan ida ne’e atu fasilita relasio-namentu OSC sira nian ho Governu lokal. Sira ne’e forma ho apoiu FONGTIL nian, ne’ebé akompaña sira nia atividade sira. Halo, liu-liu, koordenasaun, monitorizasaun no avaliasaun servisu OSC sira nian ba nivel distrital no area rural sira no sira depende, barak liu, voluntáriu sira, ida ne’ebé, dala ruma, halo atu rede distrital sira balun la funsiona ho diak liu.

Ezemplu sira tipu rede sira ne’e nian: Rede Taro-man Parnertship Covalima, Rede ONG Likisá, Rede Monitorizasaun Dezenvolvimentu Manufahi, Rede Lian Distritu Ermera, Rede Advokasia Baucau, Rede Oecusse, Rede Akvokasia Viqueque, Rede Forum Interese Komunidade Lospalos, Rede Distritu Bobo-naro o Rede Distritu Aileu.

Ba nivel distrital, DLO sira destaka ho hanesan nuu-dár representante FONGTIL nian. Atualmente, nia papel mak halo koordenasaun ho Governu lokal, lori informasaun sira ba OSC membru sira no ba autoridade lokal sira iha Distritu sira no fasilita es-tabelesimentu no funsionamentu rede distrital sira nian. No sira ne’e mos estabelese relasaun diak sira ho Governu lokal atu fo ba nia informasaun kona-ba ezistensia OSC iha Distritu sira no buka potensia partisipasaun boot sira nian iha prosesu dezenvol-vimentu distrital.

Page 70: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

68

Husi nia sorin, autoridade lokal sira mak repre-sentante sira husi Governu nian ba nivel distrital no subdistrital, no sira nia papel mak halo plane-amentu no implementa programa sira dezenvol-vimentu nian, ba nivel Distritu no subdistritu sira nian. Sira ne’e, hodi asegura partisipasaun Sosieda-de Sivil nian, sira konvida mos OSC sira hodi envol-ve an iha prosesu planeamentu Distritu nian.

Inkeritu ne’ebé aplika ona hatudu katak barak liu husi OSC sira mak partisipa iha rede HASATIL nian, sira envolve, ezemplu, iha Steering Committee ka iha grupu sira Servisu nian. Tuir grafiku hatudu tuir mai eziste mos nivel balun envovimentu nian iha rede sira seluk hanesan FONGTIL no Rede ba Rai ne’ebé nia eksperiensia bele tuir mai lori ba servisu ho HASATIL.

Figura 44 – Numeru organizasaun sira ne’ebé partisipaho ativu iha rede oi-oin.

Tabela tuir mai fo informasaun, detalladu ui-toan, konaba vantajen atu pertense an ba rede ida. Husi analize ne’ebé realiza ona, konklui ona katak, bainhira kompara ho FONGTIL, membru sira sente an envolvidu liu iha HASATIL – iha nia, OSC sira sente an ativu liu iha prosesu foti desi-zaun nian, dezeñu, implementasaun no avalia-saun atividade rede nian.

Entidade sira ne’ebé mak OSC sira simu infor-masaun no oinsa?

Asesu ba informasaun ho kualidade, importante tebes atu organizasaun sira bele aumenta sira nia koñesimentu konaba asuntu relevante sira, interesse publiku nian, hanesan Planu sira de-zenvolvimentu Governu nian no estratejia na-sional sira, ezistensia doador sira nian, ka maski atividade sira dezenvolve husi OSC sira seluk hodi estabelese relasaun kooperasaun no ko-ordenasaun ho entidade sira hotu. Entre fonte informasaun oi-oin OSC sira Timor-Leste nian, destaka iha tabela tuir mai, Organizasaun Laos Governamental Internasional (ONGI). Relasaun ida ne’e, hatudu katak iha interasaun tebes entre organizasaun sira oi-oin.Inkeritu ne’e hatudu mos katak informosaun sira ne’ebé simu husi rede sira, iha jeral, konaba asuntu espesifiku konaba sira nia atividade sira. Informasaun rede sira nian iha importánsia espe-sial, tan OSC sira la simu informasaun husi enti-dade governamental sira nian ba nivel sentral ka distrital.

16

14

12

10

8

6

4

2

0

FONGTIL HASATIL Redeba rai

Rede CGT EITI

Page 71: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

69

Tabela 11 – Relasaun Rede sira nian ho Membru sira

Rede Relasaun ho Membru sira Vantajen sira atu Difikuldade sira pertense ba Rede Rede nian FONGTIL/DLO Hato’o informasaun Fahe informasaun Dala ruma FONGTIL servisu ho ONG ida Informasaun ne’ebé mak hato’o laos util liu

HASATIL Hato’o informasaun OSC sira ema rona Krize interna HASATIL Foti desizaun sira hamutuk Iha participasaun nian iha 2007 Fo informasaun ba nia ativu husi OSC sira Jestaun la di’ak grupu servisu nian sira Kapasitasaun Falta fundu

Tabela 12 - Oinsa mak organizasaun sira simu informasaun entidade sira seluk nian

Entidade sira OSC ne’ebé Tema Forma Utilizasaun

simu prinsipal sira komunikasaun informasaun informasaun nian nian (*)

FONGTIL/DLO 16 Situasaun nasaun Enkontru, 3,5 nian Atividade sira Workshop sira FONGTIL nian no buletin sira

HASATIL 13 Agrikultura Enkontru 3,2 no Buletin

INGO 14 Programa Enkontru 4 no kooperasaun no Buletin

Autoridade Lokal 6 Informasaun jeral Enkontru 3,5

(*) 5 - Sempre uza; 1 - Nunca uza

Page 72: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

70

6. Pontu forte prinsipal sira no pontu fraku sira Hasatil no nia membru sira nianHo baze iha informasaun ne’ebé halibur ona bele halo analize ida ba pontu forte sira no fraku sira husi HASATIL no nia membru sira nian, liu-liu konaba planeamentu estratejiku, feramentu sira komunikasaun nian, responsabilizasaun tekniku no finanseiru, lideransa no governasaun interna no sustentabilidade organizasaun nian.

Pontu Forte sira

• Imajen HASATIL nian nuudár organizasaun ad-vokasia rekoñesidu ho diak;• Kontinuidade atividade sira no empeñu mem-bru sira maski krize no falta fundu;• Membru sira husi HASATIL nian ho eksperiensia boot no rekoñesidu husi servisu iha area agrikul-tura no dezenvolvimentu rural;• Partisipasaun ativu iha grupu servisu nian no koordenasaun nian ba nivel Sosiedade sivil no Governu nian;• Relasaun no koordenasaun servisu di’ak entre HASATIL-Sekretariadu no nia Membru sira;• Permanensia rekursus umanus nian iha organi-zasaun independente sira ezistensia ka laos husi fundu sira nian;• Partisipasaun forte husi HASATIL nian (sekreta-riadu no membru sira) iha atividade sira liur husi Timor-Leste nian.

Pontu Frakru sira

• Imagen HASATIL nian ho kredibilidade uitoan iha termus jestaun rede nian;• Difikuldade iha angariasaun fundu sira/ projetu sira ne’ebé relasiona ho falta kredibilidade;• Parte boot husi membru sira ne’ebé ho sede iha Díli;• Reprezentasaun fraku husi HASATIL nian iha Distritu sira iha termus nº ONG nian no kapasita-saun sira nian; • Difikuldade ba angariasaun projetu sira nian husi membru sira, liu-liu sira ne’ebé iha Distritu sira, tan distansia ba Díli no ba rekursus umanus ne’ebé ladun kapasitadu;• Dispersaun esforsu sira nian husi area servisu nian barak mak oin seluk (membru sira).

Page 73: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

71

7. Dezafiu prinsipal sira no ekspetativasira ba futuruNuudár konkluzaun husi informasaun ne’ebé halibur no analiza ona, bele ona alista dezafiu prisipal sira ne’ebé mak hatudu husi organiza-saun sira membru HASATIL nian hanesan mos, nia ekspetativa ba futuru ninia organizasaunsira nian.

Dezafiu prinsipal sira

- Falta rekursus umanus, liu-liu nia formasaun uitoan deit no koñesimentu konaba nia area servisu nian. OSC balun mensioana ona espesial-mente difikuldade sira iha elaborasaun proposta sira nian no Planu estratejiku sira nian; - Falta rekursus finanseiru no lojistika sira nian;- Falta doador sira ne’ebé asegura fundu sira ba mediu/prazu naruk, hodi sira bele kontinua sira nia servisu ba nivel komunidade sira nian;- Konkorensia ho ONG Internasional sira ne’ebé dezenvolve atividade sira diretamente ihakomunidade sira.

Ekspetativa sira ba futuru

Sira ne’e, naturalmente, relasiona liu ho rezo-lusaun dezafiu sira ne’ebé mak sira hatudu. Tan ne’e sira mak ekspetativa husi organizasaun sira ne’e nian ba sira nia futuru:

- bele prepara diak sira nia rekursus umanus hodi dezempeña ho dia’ak sira nia funsaun sira no, ho dalan ida ne’e, hadi’a instituisaun sira ba ema ne’ebé sira servisu hamutuk;- asegura dependensia ki’ik doador sira nian no kapasidade boot atu angaria fundu sira hodi bele matein, la ho intervalu, atividade sira ho komunidade sira husi baze nian; - kontinua sira nia atividade sira tuir Planu sira ne’ebé mak iha ona, hodi iha futuru, sira bele sai ezemplu ba komunidade sira baze nian ho ema ne’ebé sira servisu hamutuk.

Page 74: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

72

8. Programa kapasita-saun ba Hasatil no nia membru sira nian

Tan eixu ida eixu sira ba intervensaun nian pro-jetu ba kapasitasaun teknika HASATIL no ninia membru sira nian, estudu ida ne’e inklui analize komparativu programa sira balun kapasitasuan OSC dezenvolvidu sira nian, ne’ebé lao hela ka previstu iha Timor-Leste. Informasaun konaba programa sira seluk ba formasaun nian, evita sobre pozisaun atividade sira nian, potensia ba otimizasaun rekursus nian no promove aprendi-zajen hahú husi eksperiensia sira organizasaun sira seluk.

Nune’e, alen husi di’ak liu kompleta asaun de-zenvolve ona ka previstu iha dominiu ida ne’e, eixu kapasitasaun ne’ebé atu dezenvolve husi projetu, sei koordena hanesan ho Planu For-masaun FONGTIL nian. FONGTIL, nuudár orga-nizasaun xapéu ONG nasional no internasional sira nian, iha programa formasaun nian ida ba membru sira. Divizaun responsavel ba programa formasaun nian, ida ne’ebé bazeia ba nesesi-dade membru sira nian, mak Divizaun Membru sira nian. Bainhira membru ruma presiza infor-masaun ba iha FONGTIL, iha divizaun ida ne’e, preenxe formulariu ida no informasaun tama iha baze dadus. Atu prepara programa kapasi-tasaun nian halo ona Planu formasaun nian ba fulan 6. Formasaun ne’ebé promovidu ona, to’o agora husi FONGTIL abranje ba area lideransa nian, jestaun organizasaun nian, finansas, Planu estratejiku no advokasia.

Alen ba nesesidade sira ne’ebé identifika ona du-rante estudu, importante mos atu hatene kom-petensia no rekizitu minimu sira ne’ebé maka organizasaun ida tenki iha. Nune’e, ho baze iha deskrisaun funsaun FONGTIL no organizasaun sira balun nian, lori ona ezemplu estrutura nian ida husi tipu ne’ebé mak bele aplika ba naran ONG ida. Ezemplu ida ne’e inklui ba pozisaun ida--idak, deskrisaun funsaun sira nian no kompe-tensia sira ne’ebé tenki asosiadu ba nia.

Diretor Ezekutivu

Funsaun sira Kompetensia sira

Responsavel ba jestaun LideransaOrganizasaun nian iha jeral

Avaliasaun atividade sira Komunikasaunnian no preparasaun Planu nian ba tinan tuir mai

Aprovasaun ba osan Planeamentutama no sai

Reprezentasaun Elaborasauninstitusional relatoriu sira nianOrganizasaun nian

Elaborasaun relatoriu Kontrolusira ba Diresaun (trimestral, semestralno anual)

Reuniaun semanal sira ho jestor sira/koordenador sira

Reuniaun mensal siraho funsionariu sira hotu

Angariasaun fundu sira/projetu sira nian

Kontratasaun pessoal nian

Page 75: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

73

Jestor Programa nian

Funsaun sira Kompetensia sira

Apoiu ba Diretor Lideransa

Monitorizasaun Komunikasaunprograma sira nian

Kontaktu ho grupu Planeamentubenefisiariu sira

Kontaktu ho Autoridade ElaborasaunLokal sira relatoriu sira nian

Preparasaun relatoriu Kontroluatividade sira nian

Preparasaun Planu Monitorizasaunservisu nian no Avaliasaun

Koordenasaun ekipaKampu nian

Administrasaun

Funsaun sira Kompetensia sira

Prepara relatoriu sira Komunikasaun

Organizasaun ba Organizasaundokumentasaunadministrativu sira hotu Jestaun tempu nianPreparasaun enkontrusira: ajenda, dokumentasaun,ata sira, nst.

Komunikasaun hofunsionariu no benefisiariu siraprograma sira nian.

Finansas

Funsaun sira Kompetensia sira

Relasaun ho Banku Informatika

Jestaun rekizisaun sira Organizasaunkompra sira nian

Responsavel ba Lojistika Jestaun

Responsavel ba Inventariu Elaborasaun relatoriu sira nianElaborasaun relatoriufinanseiru sira nian

Sekretariadu HASATIL nian defini ona estrutu-ralmente, ba pozisaun ida-idak (koordenasaun Rede no Staff nian), ba funsaun sira ne’e mak iha. Hahú husi ida ne’ebé bele ona defini kom-petensia nesesariu sira mak sira ne’ebé. La iha kontratasaun ida mos rekursus umanus nian, informasaun ne’ebé tuir mai aprezenta bele serve hanesan baze ba elaborasaun termus de referensia tekniku sira ne’ebé atu kontratu nian. Ba funsaun sira ne’ebé defini ona iha estatutu sira, adisiona ona sira seluk ne’ebé bele inklui bainhira iha revizaun estatutaria rede nian.

Page 76: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

74

Koordenador Sekretariadu nian

Funsaun sira Kompetensia sira

Fasilita enkontru sira Jestaun RH nianno reuniaun interna siraRede nian (reuniaun sira Komunikasaunkoordenasaun nian, interna reuniaun interna sira SC no eksternano SC sira nian ho Sekretariadu, grupu sira servisu nian no Planeamentusekretariadu ho grupu sira servisu nian) Fasilitador Organizasaun informasaun Koordenasaun nian no rekursus Rede nian MonitorizasaunOrganizasaun administrativu no Avaliasaunno finanseiru Angariasaun baResponsavel ba jestaun Fundu sira nianSekretariadu HASATIL nian AdvokasiaRelasaun ho doador sira: lobby,apoiu iha selesaun proposta siramembru sira nian

Koordenasaun elaborasaunPlanu estratejiku nian no

Planu anual sira atividadesira nian

Vizita regular sira ba Distritusira (iha hela koordenasaunho antena sira)

Disiminasauninformasaun nian

Programa kapasitasaun previstu iha projetu nia objetivu mak reforsu ba HASATIL nian nuudár organizasaun-xapéu tebes ida no nia membru sira nuudár pontu fokal Rede nian iha Distritu sira. Iha Final asaun nian, hotu-hotu bele sai promotor ba Dezenvolvimentu Rural nian no hari’i Dame iha komunidade rural sira.

Analize SWOT ne’ebé realiza ona ba HASATIL no ninia membru sira, alista agora kompetensia prinsipal sira ne’ebé sei reforsa hodi haré ba intervensaun ida efisiente no efikaz liu tan.

Figura 45 – Kompetensia sira HASATIL no nia membrusira nian atu reforsa ho programa kapasitasaun

projetu ne’ebé lao hela

Perfil noSeguransaAngariasaunFundu sira

no Publisidade

ResponsabilidadeGovernasaun

FokusPlanu Estratekiku

FiabilidadeAdministrasaun

no Sekretaria

DesempeñuJestaun Programa

nian

KriatividadeJestaun Rekursus

Umanus nian

KonfiansaProbidadefinanseira

Benefisiariusira Programa

sira nian

Page 77: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

75

Programa kapasitasaun sei fahe iha fatin kom-plementar rua, atu dezenvolve maizumenus hamutuk:

Programa kapasitasaun komun sei realiza iha Díli, durante modulus 10: 5 iha tinan ida uluk formasuan nian no 5 sira seluk iha tinan tuir segundu.

Programa kapasitasaun individual, sei sai for-masaun ida iha kontestu servisu nian (on the job). Programa ida ne’e hahú, ba organizasaun sira hotu, ho realizasaun analize SWOT ida no dezenvolvimentu Planu estratejiku ida. Imple-mentasaun Planu estratejiku sei akompaña husi peritu sira ba projetu nian.

Programa kapasitasaun komun

Belun, organizasaun responsavel ba dezen-volvimentu no implementasaun programa ka-pasitasaun nian, iha ambitu projetu ne’e nian. Tuir rezultadu estudu nian hamutuk ho nia mak dezenvolve ona proposta ida ba programa kapa-sitasaun komun ida no mos manual apoiu nian ba nia implementasaun.

Sesaun ba formasaun komun nian sei realiza iha sala, iha Díli. Hein hela katak organizasaun ida-idak – potensial antena HASATIL nian – bele reprezenta husi ema nain rua, tan tekniku sira atu frekuenta formasaun sira bele ba varia tuir ho tematika modulu ida-idak realiza ona. Se-saun formasaun nian sei fahe iha modulu nain 5 iha tinan ida uluk no modulu nain 5 iha segundu, hanesan modulu ida-idak semana ida nian. Tuir ida ne’ebé propostu iha projetu no tuir kom-

prova ona husi estudu ida ne’e, modulu sira sei aborda tema sira tuir mai ne’e:

Iha dominiu Jestaun institusional no organiza-sional nian: (i) planeamentu estratejiku inter-nu, komunikasaun, jestaun rekursus umanus, lideransa no governasaun interna; (ii) relatoriu finanseiru no tekniku sira no “accontability”, monitorizasaun no avaliasaun; (iii) jestaun siklu projetu no fundu nasional no internasional sira; no iha asuntu transversal sira ba dezenvolvi-mentu, hanesan mos: (iv) atividade sira sen-sibilizasaun no edukasaun sivika nian konaba tematika sira ne’ebé ralasiona ho defeza Direitus Umanus nian, liberdade fundamental sira, igual-dade jeneru no direitu ba labarik sira no idozus no (V) resposta ba konflitu no alerta lalais sira, Estadu direitu nian no prosesu desentralizasaun nian.

Aprezenta tuir kedas rezumu ida programa kapasitasaun komun propostu ba tinan ida uluk formasaun nian, no ida segundu defini ona tuir ho avaliasaun rezultadu sira tinan ida uluk for-masaun komun nian no kapasitasaun individual nian. Informasaun detalladu modulu ida-idak tinan ida uluk nian, nune’e mos manual sira ba formasaun nian bele konsulta iha anexu.

Komunikasaun ativu no rezolusaun konflitu sira nian ho objetivu atu reforsa komunikasaun in-terna organizasaun nian.

Page 78: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

76

Kalendariu Formasaun (Provizoriu) Tinan 1

Programa kapasitasaun individual

Atu la bele reprezentante ida ka rua deit organi-zasaun sira ne’ebé atu benefisia programa kapa-sitasaun (liu husi sesaun formasaun komun sira), projetu sei servisu besik ho organizasaun sira ida--idak ne’ebé hili tiha ona. Durante parte ida uluk programa formasaun komun nian, espesialista ida sei vizita organizasaun ida-idak durante semana ida. Durante tempu ida ne’e, sei promove reflesaun interna ida organizasaun ne’ebé mak sei rezulta iha analize ida SWOT nian no sei fo apoiu organizasaun

iha definisaun Planu estratejiku ida ho liña servisu nian ne’ebé konkretu tebes. Planu 12 ba reforsu indi-vidual sira nian, sei dezeña no implementa tuir nese-sidade sira husi organizasaun benefisiariu ida-idak.Implementasaun Planu internu sei apoiu husi fasilatador nain 4 ne’ebé sei monitoriza atividade sira no servisu organizasaun sira ne’e nian. Atu iha avaliasaun diak ida atividade sira formasaun nian, sei hala’o reuniaun regular sira entre koordenador projetu nian ho fasitador oi-oin.

Tema Konteudu jeneriku Data provizional

Modulu 1.1. Modulu introdutoriu konaba prosedimentu Nov./2012Dezenvolvimentu sira ba reforsu organizasaun iha termusOrganizasaun nian operasional sira, tekniku sira, no finanseiru sira.

Modulu 1.2. Finansas Prosedimentu sira atu aplika hodi haré Nov./2012 ba jestaun finanseira efisiente no transparente.

Modulu 1.3. Lideransa Konseitu lideransa, komunikasaun nuudár Dez./2012 dalan rezolusaun konflitu no transparensia nian.

Modulu 1.4 Komunikasaun ativu no rezolusaun konflitu Jan./2013Komunikasaun interna sira nian ho objetivu atu reforsa komunikasaun interna organizasaun nian.

Modulu 1.5 Siklu projetu nian: elaborasaun diagnostiku Jan./2013PIME – Planeamentu, ba nesesidade sira nian ho komunidade sira baImplementasaun, monitorizasaun no avaliasaun projetu sira nian.Monitorizasaun no Avaliasaun

Page 79: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

77

9. Sujestaun sirahodi hadi´a komunika-saun institusional en-tre parseiru sira badezenvolvimentu nianPromosaun dialogu inkluzivu nian no aktivida-de sira ba advokasia nian, iha medida boot mak dependente ba komunikasaun institusional entre parseiru sira dezenvolvimentu nian. Rezultadu husi analize ne’ebé deskrita iha pontu anterior sira, aprezenta tuir mai figura ilustrativu idarelasaun HASATIL nian ho stakeholders oi-oin.

Atu refere katak, organizasaun sira iha kuadru nia laran mak sira ne’ebé liga diretamente ba projetu ne’e. Seta sira ne’ebé karegadu liu repre-zenta liña komunikasaun nian husi HASATIL ho stakeholders ne’ebé eziste ona sira nian.

Sira seluk, ka seidauk eziste ida ka presiza atu reforsa. Stakeholders ne’ebé mak konsidera iha diagrama ida ne’e fahe iha grupu boot tolu:- Organizasaun internasional sira, reprezenta husi CPLP, ASEAN no Via Kampesina (movimentu agrikultor mundial sira nian ida ne’ebé HASATIL hola parte ba);- Governu no organizasaun sira ne’ebé hela iha Díli, ho ema ne’ebé HASATIL relasiona ka sei rela-siona ho iha termus akvokasia no lobby;

- Autoridade Lokal sira no Organizasaun sira ne’ebé inklui iha membru sira HASATIL nian no ho ema ne’ebé rede servisu ba nivel monitorizasaun no identifikasaun nesesidade sira Distritu sira nian.

Atu fo apoiu reforsu kanal komunikasaun nian entre HASATIL no parseiru dezenvolvimentu nian no, valoriza importansia komunikasaun institusional nian nuudár meiu hodi fo koñese ba interesadu sira hotu, aktividade sira HASA-TIL nian, sujere adoasaun, husi parte rede nian, instrumentu sira barak komunikasaun nian barak ne’ebé bele mos adota husi nia membru sira:

• Brochura: ho informasaun rezumidu konaba HASATIL. Hodi utiliza tinan-tinan;

• Buletin: ho konteudu sira ne’ebé mak atu defi-ni ne’ebé sei inklui informasaun mai husi grupu sira servisu nian no atividade sira ne’ebé mak realiza iha Distritu sira.

• Blog: informasaun buletin nian, sentru rekursus nian ho dukumentu util sira, notisia sira, ajenda atividade sira nian, konteudu interese sira seluk ba membru sira;

• Kit komunikasaun nian: Planu estratejiku, Relatoriu Anual Atividade sira nian, Brochura, Informasaun relevante sira seluk.

Ba sira ne’e junta, proposta ida kompleta liu ho dalan estratejiku sira komunikasaun nian atu adota husi HASATIL hodi haré ba komunikasaun ne’ebé boot no di’ak ho stakeholders oi-oin.

Page 80: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

78

HASATIL

MOKATILFONGTILDIL

IP

aís

sir

a s

elu

kD

ISTR

ITU

SIR

A

CPLP ASEAN

Governu

ICRD

Via CampesinaSoutheast and East Asia

Region

Parceiru siraDezenvolvimentu

nian

Assesor baSosiedade Sivil

Grupo de TrabalhoSeg. Ai-hán nian

RedeTemática sira

AutoridadeLokal sira

AntenasHASATIL

Grupos deAgricultores

MembrosHASATIL

OSC sira seluk noOBC Lokal sira

KOMUNIDADE BAZE SIRA

DLO

RedeDistritalsira

+

HASATIL

SEDL

MAP

Page 81: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

79

Proposta planu komunikasaun nian ba Hasatil

Ba sé Objetivu Oinsa/Instrumentu sira Observasaun Bainhira Resp.

CPLP (REDSAN- Fahe informasaun konaba • Blog - -PALOP), ASEAN, estratejia sira no politika • Buletin - Mensal ACVia Kampesina sira ne’ebé mak relasiona • Enkontru troka Moçambique 1 x(Este no Sudeste ho Seguransa Ai-hán no eksperiensia siraAsiatico) Nutrisional ba nivel CPLP 1 nian rejional • Enkontru troka Brasil 1 x Diretor eksperiensia sira CPLP 2 nian • Enkontru troka Indonesia 1 x Diretor eksperiensia sira (konfirmar) ASEAN nian • Entrada iha Sekretariadu - Diretor REDSAN-PALOP nuudár Portugal reprezentante TL nian • Enkontru SAN-TL Dili 1 x Diretor Internacional (konfirmar) (ho CPLP no ASEAN)

CIDR, Grupu Apoiu ba asaun sira • Estudu sira - - GTsira servisu advokasian nian (ida-ida husi grupuSAN nian, ne’ebé mak relasiona servisu ida-idak)Fongtil, ho Dezenvolvimentu • Buletin - Mensal ACParseiru sira Rural, Seguransa Ai-hán • Blog - -Dezenvolvimentu no Nutrisional, • Seminariu konaba seminariu, - Rede SCTematiku sira, Desentralizasaun desentralizasaun 3 nian SEDL no Agrikultura Media - filmes, - - - radiu, nst • Partisipasaun - Trimestral - iha enkontru sira koordenasaun nian parseiru sira MAP nian • Enkontru regular - Trimestral - sira ho CIDR • Partisipasaun iha - - GT grupu sira servisu nian PED no FONGTIL nian.

Page 82: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

80

Ba sé Objetivu Oinsa/Instrumentu sira Observasaun Bainhira Resp.

Autoridade Fahe informasaun • Buletin, blog - TrimestralLokal sira, DLO, konaba situasaun no enkontruRede sira OSC Distritu sira konaba regular siranasional sira ba SAN, DR no • Seminariu 13 - Mensal Sekreta-Membru agrikultura. konaba desentralizasaun -riadoHASATIL nian, • Enkontru regular - e AntenasKomunidade sira ho AL sira Mensal rural sira • Ekspozisaun konaba - Desentralizasaun 1x iha Díli

Page 83: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

81

10. Equipa estudu nianCarlos Florindo (ETADEP) – Koordenador Estudu nianMiguel Nunes (IMVF) – Asistente Koordenador nianGuilherme da Costa (Belun) – Koordenador Programa Kapasitasaun/Asessor TeknikuLeonor Queiroz e Mello – Asessora Teknika nian

11. Bibliografia

ACTUAR (2012) Mobilização Social para a Segurança Ai-hán e Nutrisional – A experiência de trabalho em redes multi-temáticas da REDSAN-PALOP.

ASEAN Integrated Food Security (AIFS) Framework and Strategic Plan of Action on Food Security in the ASEAN Region (SPA-FS) 2009-2013.

CPLP (2011). Estratégia de Segurança Alimentar e Nutrisional (ESAN-CPLP). Parte I Enquadramento.

CPLP (2011). Estratégia de Segurança Alimentar e Nutrisional (ESAN-CPLP). Parte II-Visão Estratégica.

IMVF (2012), Estudo sobre a Sociedade civil e a Relação com as Autoridades Locais do Distritu de Liqui-ça. Díli, Timor-Leste.

João N. Pinto (2011), Direito à Alimentação e Segurança e Nutrisional nos Países da CPLP (FAO).

MAP (Junho 2011), Inter-Ministerial Task Force on Food And Nutrition Security Situation Assessment Report. Timor-Leste.

MAP (2010) Comoro Declaration against famine and Malnutrition.

Matrix of Strategic Plan of Action on Food Security in The ASEAN Region (SPA-FS) 2009-2013.

Strategic Plan of Action on ASEAN Cooperation in Food, Agriculture and Forestry.

Timor-Leste, Plano Estratégico de Desenvolvimento 2011-2030.

The Strategic Framework for Rural Development in Timor-Leste (2010).

Page 84: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

82

Indise ba Figura sira 1 – Area sira influensia ba atividade Ator Estatal no Laos-Estatal sira 20 2 – Estrutura CIDR nian 24 3 – Mapa komunidade Nasaun sira ho lian Portugues nian 28 4 – Estratejia integrada seguransa ai-hán ASEAN (AIFS) nian 37 5 – Organograma HASATIL nian 41 6 – Data aparesimentu membru sira HASATIL nian 43 7 – Distribuisaun jeografika membru sira HASATIL nian ne’ebé mak inkiridu 44 8 – Distribuisaun inkiridu sira tuir tipu organizasaun nian 45 9 – Inkiridu sira ne’ebé mak koñese dekretu-lei ne’ebé mak regula ONG sira 4510 – Distribuisaun numeru inkiridu sira nian tuir tipu rejistu nian 4611 – Ezistensia estatutu no aprovasaun iha Asembleia jeral 4612 – Tipu sira estrutura sira organizasaun nian 4713 – Distribuisaun numeru pesoal nian kargu no sexu 4814 – Numero funsionariu sira nian tuir kategoria no tipu remunerasaun nian 4915 – Organizasaun funsaun sira nian no Planu sira servisu nian 4916 – Periodisidade enkontru ba preparasaun planu servisu nian 5017 – Situasaun iha termus sede OSC nian 5218 – Asesu ba enerjia 5219 – Persentajem organizasaun sira ho motorizada nian 5320 – Persentajen organizasaun sira ho kareta nian 5321 – Mobiliariu eskritoriu nian 5322 – Ekipamentu informatiku ne’ebé disponivel iha Organizasaun sira no grupu inkiridu sira 5423 – Numeru projetu sira ne’ebé implementa ona husi organizasaun sira no grupu inkiridu sira, 55 tuir area atividade nian 24 – Area jeografiku sira implementasaun projetu sira husi Organizasaun sira no grupu inkiridu 56 sira nian 25 – Finansiador prinsipal sira ba Organizasaun sira no grupu inkiridu sira, tuir numero proposta sira 5626 – Asesu ba informasaun 5727 – Meius komunikasaun ne’ebé mak uza nuudár fonte informasaun husi organizasaun sira 58 no grupu inkiridu sira 28 – Oinsa organizasun sira no grupu inkiridu sira hatene konaba ezistensia finansiamentu sira 5929 – Kriteriu sira ne’ebé sira bazeia hodi inisia projetu ida 5930 – Ezistensia planu estratejiku nian 6031 – Apoiu ba elaborasaun planu estratejiku nian 6032 – Se mak hakerek planu estratejiku? 60

Page 85: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

83

33 – Numeru tinan planu estratejiku 6134 – Entidade sira ne’ebé akompaña atividade organizasaun sira nian 6235 – Organizasaun sira ho sistema sira sira avaliasaun nian 6236 – Organizasaun sira ne’ebé halo relatoriu ba atividade sira 6337 – Ba sé mak relatoriu sira halo ba 6338 – % husi organizasaun inkiridu sira ho konta bankaria 6439 – Numeru assinatura nesesariu sira hodi movimenta osan, tuir organizasaun inkiridu 6440 – Orijen fundu sira ba organizasaun inkiridu sira nian 6441 – Sistema sira kontrolu finanseiru nian 6542 – Organizasaun sira ho relatoriu konta sira nian 6543 – Destinatariu relatoriu konta sira nian 6544 – Numeru organizasaun sira ne’ebé partisipa ho ativu iha rede oi-oin 6845 – Kompetensia sira HASATIL no nia membru sira nian atu reforsa ho programa 74 kapasitasaun projetu ne’ebé lao hela

Indise ba Tabela sira 1 – Kriteriu sira hodi rejistu iha FONGTIL Asosiasaun no Fundasaun 9 2 – Kriteriu sira hodi rejistu iha Ministeriu da Justisa 10 3 – Kategoria ba distribuisaun ba verba PDD nian 13 4 – Rezumu area prinsipal sira Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030 16 5 – Objetivu prinsipal atu atinji area Dezenvolvimentu Rural, tuir PED 16 6 – Objetivu prinsipal sira atu atinji iha area Agrikultura tuir PED 17 7 – Grupu no sub-grupu servisu tuir proposta iha NDAE 23 8 – Dezenvolvimentu no dezafiu SAN iha Timor-Leste 29 9 – Analise SWOT husi SAN iha nasaun CPLP sira 3110 – Rezumu estratejia/politika sira ba Seguransa Ai-hán nian iha CPLP, ASEAN no TL 3811 – Relasaun Rede sira nian ho Membru sira 6912 – Oinsa mak organizasaun sira simu informasaun entidade sira seluk nian 69

Page 86: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

84

SiglasAIFS ASEAN Integrated Food Security FrameworkAMAF ASEAN Ministers of Agriculture and ForestryASEAN Association of Southeast Asian NationsCAADP Comprehensive Africa Agriculture Development Program CDSD Comissão de Desenvolvimento do Sub DistritoCDD Comissão de Desenvolvimento DistritalCIDR Comissão Inter-Ministerial de Desenvovimento Rural (ICRD, em inglês)CNSA Conselho Nacional de Segurança AlimentarCPLP Comunidade dos Países de Língua PortuguesaCSA Comité Mundial de Segurança AlimentarDLO District Liaison OfficerDR Dezenvolvimentu RuralEDTL Electricidade de Timor-LesteUE União EuropeiaFAO Food and Agriculture OrganizationFONGTIL Fórum das Organizações Não Governamentais de Timor-LesteHASATIL Hametin Agrikultura Sustentavel Timor LorosaeIMVF Instituto Marquês de Valle FlôrITFFNS Inter-Ministerial Task Force on Food and Nutrition SecurityMAEOT Ministério da Administração Estatal e Ordenamento do TeritóriuMAP Ministério da Agricultura e PescasMdF Ministério das FinançasMdS Ministério da SaudeMED Ministério da Economia e DezenvolvimentuMSS Ministério da Solidariedade SocialMTCI Ministério do Turismo, Comércio e IndustriaNDAE National Department for Aid EffectivnessNEPAD New Partnership for Africa’s DevelopmentOBC Organização de Base ComunitáriaONGI Organizações Não-Governamentais InternacionaisOSC Organização da Sociedade CivilPALOP Nasaunes Africanos de Língua Oficial PortuguesaPDD Plano de Desenvolvimento DescentralizadoPDL Plano de Desenvolvimento LocalPDID Planeamento de Dezenvolvimentu Integrado Distrital

Page 87: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

85

PDS Plano de Desenvolvimento do SucoPED Plano Estratégico de DesenvolvimentoPID Plano de Investimento DistritalPIDESC Pacto Internacional dos Direitos Económicos, Sociais e CulturaisRDP IV Rural Development Program IVWFP World Food ProgramREDSAN-PALOP Rede Regional da Sociedade Civil para a Segurança Alimentar e Nutricional nos PALOP SAN Segurança Alimentar e NutricionalSEDL Secretaria de Estado de Desenvolvimento LocalSPA-FS Strategic Plan of Action on Food Security (ASEAN)UNAMET Missão das Nações Unidas em Timor-Leste / United Nations Mission in East-TimorUNDP Fundo das Nações Unidas para o Desenvolvimento / United Nations Development FundWHO Organização Mundial de Saúde / World Health Organization

Page 88: Análise Institucional da Rede Hasatil e dos seus membros - Versão Tetum

Atu simu informasaun konaba estudu ne’e bele kontacta:Leonor Queiroz e [email protected]

HASATIL - Rede de Agricultura Sustentável

Rua Sto. António MotaelFarol - DíliTimor-Leste

[email protected]://hasatil.blogs.sapo.tl/

IMVF - Instituto Marquês de Valle Flôr

Timor-LesteBalide, Dili

Portugal Rua de São Nicolau, n.º1051100-548 Lisboa

[email protected]

Fundação ETADEP

Rua Governador Serpa Rosa T20Farol - DíliTimor-Leste

[email protected]

FONGTIL - Forum das ONG de Timor-Leste

Caicoli Street, Caicoli - Dili, Timor-Leste

[email protected] http//www.fongtil.org

Estudu ida ne’e produz ho apoiu Uniaun Europeia. Nia konteudu, eskluziva responsabilidade Instituto Marquês de Valle Flor nian no labele, iha kazu ruma, konsidera nuudár ekspresaun pozisaun sira Uniaun Europeia nian.