02 1 DEL KONECEN 2006 - Собрание на РМ izvestaj...Makedonija zaedno" 5 prateni~ki mesta,...
Transcript of 02 1 DEL KONECEN 2006 - Собрание на РМ izvestaj...Makedonija zaedno" 5 prateni~ki mesta,...
Izve{taj 2006
4
1. VOVED Sobranieto na Republika
Makedonija e pretstavni~ki organ na
gra|anite i nositel na zakonodavnata vlast
na Republikata.
Sobranieto e ednodomno koe go
so~inuvaat 120 pratenici koi se izbiraat
na op{ti, neposredni i slobodni izbori so
tajno glasawe.
Vo sega{niot sostav na Sobranieto
pratenicite se izbrani vrz osnova na pro-
porcionalen model i tie svojata funkcija ja
vr{at profesionalno.
Pratenicite se izbiraat za vreme od ~etiri
godini i tie ne mo`at da bidat otpovikani.
Vrz osnova na Ustavot na Republika Ma-
kedonija Sobranieto na Republika Make-
donija:
- go donesuva i izmenuva Ustavot;
- donesuva zakoni i dava avtenti~no tol-
kuvawe na zakonite;
- gi utvrduva javnite dava~ki;
- donesuva Republi~ki buxet i zavr{na
smetka na buxetot
- donesuva prostoren plan na Republikata;
-ratifikuva me|unarodni dogovori;
- odlu~uva za vojna i mir;
- donesuva odluka za menuvawe na granicata
na Republikata;
- donesuva odluka za stapuvawe i istapu-
vawe od sojuz ili zaednica so drugi dr`avi;
- raspi{uva referendum;
- odlu~uva za rezervite na Republikata;
- osnova soveti;
- izbira Vlada na Republika Makedonija;
- izbira sudii na Ustavniot sud na Repub-
lika Makedonija;
- vr{i izbor i razre{uvawe na sudii;
- vr{i izbori, imenuvawa i razre{uvawa i
na drugi nositeli na javni i drugi funkcii
utvrdeni so Ustavot i so zakon;
- vr{i politi~ka kontrola i nadzor nad
Vladata i nad drugite nositeli na javni
funkcii {to se odgovorni pred Sobra-
nieto;
- dava amnestija i
- vr{i drugi raboti utvrdeni so Ustavot.
Sobranieto za vr{ewe na rabotite
od svojata nadle`nost donesuva i odluki,
dek-laracii, rezolucii, preporaki i
zaklu~oci.
Ogranizacijata i funkcioniraweto
na Sobranieto na Republika Makedonija i
na rabotnite tela na Sobranieto se utvrdu-
vaat so Delovnik {to Sobranieto go done-
suva so mnozinstvo glasovi od vkupniot broj
pratenici. So ogled na toa {to zakonodav-
nata dejnost e osnovna dejnost na Sobranie-
to, vo Delovnikot e precizno uredena pos-
tapkata za razgleduvawe i donesuvawe na
zakonite i drugite akti. Isto taka, so De-
lovnikot se uredeni instrumentite i pos-
tapkata preku koi Sobranieto vr{i poli-
ti~ka kontrola i nadzor vrz rabotata na
organite na izvr{nata vlast, kako i drugi
pra{awa {to proizleguvaat od ustavnite
nadle`nostinaSobranieto
Izve{taj 2006
6
2.1. IZBORNI REZULTATI
Pettite parlamentarnite izbori vo Republika Makedonija se odr`aa na 5 juli 2006 godina. Glasaweto se odviva{e vo {est izborni edinici po proporcionalniot model.
Vo {este izborni edinici, odnosno na 2973 izbira~ki mesta, od vkupno evidentiranite 1 741 449 izbira~i vo Republika Makedonija svoeto glasa~ko pravo go ostvarija 933 089 izbira~i odnosno 53,58%.
Na 135 kandidatski listi, predlo`eni se i utvrdeni 2700 kandidati za izbor na pratenici od 26 politi~ki partii, 7 koalicii i 2 listi na grupa izbira~i.
Izborna edinica broj 1 Vo prvata izborna edinica se utvrdeni 29 listi na kandidati za pratenici i toa 23 samostojni listi na politi~ki partii i 6 listi na koalicii so vkupno 580 kandidati za pratenici. Vo ovaa izborna edinica, od vkupno zapi{anite 290 584 izbira~i vo izbira~kiot spisok na 429 izbira~ki mesta glasale 162 199 izbira~i odnosno 55,82%. Spored rezultatite koalicijata "VMRO-DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR" osvoi 7 prateni~ki mesta, Koalicijata "Za Makedonija zaedno" 5 prateni~ki mesta, Nova social-domakratska partija - 2, Demokratskata Partija na Albancite - 2, Koalicijata DUI-PDP - 2, Demokratska obnova na Makedonija - 1 i VMRO- Narodna Partija edno prateni~ko mesto. Izborna edinica broj 2 Vo vtorata izborna edinica se utvrdeni 25 listi na kandidati za pratenici i toa 19 samostojni listi na politi~ki partii i 6 listi na koalicii so vkupno 500 kandidati za pratenici. Vo ovaa izborna edinica, od vkupno zapi{anite 295 523 izbira~i vo izbira~kiot spisok na 381 izbira~ki mesta glasale 152 443 izbira~i odnosno 51,58%. Spored rezultatite koalicijata "VMRO-DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR" osvoi 7 prateni~ki mesta, Koalicijata "Za Makedonija zaedno" 5 prateni~ki mesta, Nova social-domakratska partija - 2, Demokratskata Partija na Albancite - 2, Koalicijata DUI-PDP - 3 i VMRO- Narodna Partija edno prateni~ko mesto. Izborna edinica broj 3 Vo tretata izborna edinica se utvrdeni 20 listi na kandidati za pratenici i toa 15 samostojni listi na politi~ki partii i 5 listi na koalicii so vkupno 400 kandidati za pratenici. Vo ovaa izborna edinica, od vkupno zapi{anite 285 166 izbira~i vo izbira~kiot spisok na 625 izbira~ki mesta glasale 176 371 izbira~i odnosno 61,85%. Spored rezultatite koalicijata "VMRO-DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR" osvoi 10 prateni~ki mesta, Koalicijata "Za Makedonija zaedno" 7 prateni~ki mesta, Nova social-domakratska partija - 1 i VMRO- Narodna Partija 2 prateni~ki mesta.
Izve{taj 2006
7
Izborna edinica broj 4 Vo ~etvrtata izborna edinica se utvrdeni 20 listi na kandidati za pratenici i toa 14 samostojni listi na politi~ki partii, 4 listi na koalicii i 1 na grupa gra|ani so vkupno 400 kandidati za pratenici. Vo ovaa izborna edinica, od vkupno zapi{anite 285 748 izbira~i vo izbira~kiot spisok na 558 izbira~ki mesta glasale 184 173 izbira~i odnosno 64,45%. Spored rezultatite koalicijata "VMRO-DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR" osvoi 11 prateni~ki mesta, Koalicijata "Za Makedonija zaedno" 7 prateni~ki mesta, Nova social-domakratska partija - 1 i VMRO- Narodna Partija 1 prateni~ko mesto. Izborna edinica broj 5 Vo petata izborna edinica se utvrdeni 22 listi na kandidati za pratenici i toa 15 samostojni listi na politi~ki partii, 6 listi na koalicii i 1 na grupa gra|ani so vkupno 440 kandidati za pratenici. Vo ovaa izborna edinica, od vkupno zapi{anite 284 894 izbira~i vo izbira~kiot spisok na 548 izbira~ki mesta glasale 158 118 izbira~i odnosno 55,50%. Spored rezultatite koalicijata "VMRO-DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR" osvoi 8 prateni~ki mesta, Koalicijata "Za Makedonija zaedno" 6 prateni~ki mesta, Demokratskata Partija na Albancite - 1, Koalicijata DUI-PDP - 2, Nova social-domakratska partija - 1, Partijata za evropska idnina - PEI - 1 i VMRO- Narodna Partija 1 prateni~ko mesto. Izborna edinica broj 6 Vo {estata izborna edinica se utvrdeni 18 listi na kandidati za pratenici i toa 13 samostojni listi na politi~ki partii i 5 listi na koalicii so vkupno 360 kandidati za pratenici. Vo ovaa izborna edinica, od vkupno zapi{anite 299 534 izbira~i vo izbira~kiot spisok na 435 izbira~ki mesta glasale 141 587 izbira~i odnosno 47,27%. Spored rezultatite Koalicijata DUI-PDP osvoi 10 prateni~ki mesta, Demokratskata Partija na Albancite - 6, Koalicijata "VMRO-DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR" osvoi 2 prateni~ki mesta i Koalicijata "Za Makedonija zaedno" 2 prateni~ki mesta.
Izve{taj 2006
8
Petti parlamentarni izbori 05 juli 2006 godina - Izborni rezultati
I
zbor
na
edin
ica
Bro
j na
izbi
ra~k
i m
esta
Vkupen broj na
zapi{ani izbira~i vo EIS
Vkupno glasale
%
Nev
a`e~
ki
liv
~iw
a
Kandidatska lista
Dobieni glasovi B
roj n
a m
and
ati
NSDP 12.549 2
Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 34.688 5
DOM 6.800 1
DPA 13.126 2
Koalicija VMRO-DPMNE; LPM; SPM; DS; PDTM; SRM; SDA; PVM; EPM; PZ; NDM; BDP; PDSRM i PIR
48.170 7
VMRO-NP 7.406 1
Br
oj 1
K
ise
la
Vo
da
429 290.584 162.199
55,82%
7.538
DUI; PDP 16.779 2
DUI; PDP 19.469 3
DPA 12.500 2
Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 29.012 5
NSDP 10.887 2
Koalicija VMRO-DPMNE; LPM; SPM; DS; PDTM; SRM; SDA; PVM; EPM; PZ; NDM; BDP; PDSRM i PIR
39.543 7
Br
oj 2
K
uman
ov
o
381 295.523
152.443
51,58%
6.312
VMRO-NP 9.044 1
VMRO-NP 15.311 2
NSDP 12.338 1
Koalicija VMRO-DPMNE; LPM; SPM; DS; PDTM; SRM; SDA; PVM; EPM; PZ; NDM; BDP; PDSRM i PIR
70.202 10 Br
oj 3
[
tip
625 285.166 176.371
61,85%
8.225
Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 47.063 7
NSDP 7.404 1
Koalicija VMRO-DPMNE; LPM; SPM; DS; PDTM; SRM; SDA; PVM; EPM; PZ; NDM; BDP; PDSRM i PIR
79.656 11
VMRO-NP 11.623 1
Br
oj 4
S
trum
ic
a
558 285.748 184.173
64,45%
6.725
Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 57.230 7
Izve{taj 2006
9
Koalicija VMRO-DPMNE; LPM; SPM; DS; PDTM; SRM; SDA; PVM; EPM; PZ; NDM; BDP; PDSRM i PIR
55.657 8
NSDP 9.071 1
VMRO-NP 10.997 1
PEI 6.459 1
Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 37.412 6
DUI; PDP 13.424 2
Br
oj 5
B
ito
la
548 284.894 158.118
55,50%
6.179
DPA 7.561 1
DUI; PDP 61.144 10
DPA 36.408 6
Koalicija VMRO-DPMNE; LPM; SPM; DS; PDTM; SRM; SDA; PVM; EPM; PZ; NDM; BDP; PDSRM i PIR
11.344 2 Br
oj 6
T
eto
vo
435 299.534
141.587
47,27%
2.894
Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 13.058 2
Vkupno: 2.976 1.741.449 974.891 37.873 823.335 120
2.2. PRATENI^KI SOSTAV
Vo sostavot na Sobranieto na Republika Makedonija vo ovoj petti prateni~ki
sostav na Sobranietogodina vlegoa 45 pratenici od redovite na Koalicijata "VMRO-
DPMNE, LP, SPM, DS, PDTM, SRM, SDA, PVM, EPM, PZ, NDM, BDP, PDSRM i PIR", 32
pratenici od Koalicijata "Za Makedonija zaedno", 17 pratenici od Koalicijata DUI-
PDP, 11 pratenici od DPA, 7 pratenici od Novata socijaldemokratska partija, 6
pratenici od VMRO Narodna Partija i po 1 pratenik od DOM i PEI.
Izve{taj 2006
10
Petti parlamentarni izbori 05 juli 2006 godina Izborni rezultati - Broj na dobieni mandati vo izbornite edinici
Broj na dobieni mandati vo
izbornata edinica broj Reden broj
Kandidatska lista 1 2 3 4 5 6
VKUPNO
1. Koalicija VMRO-DPMNE (VMRO-DEMOKRATSKA PARTIJA ZA MAKEDONSKO NACIONALNO EDINSTVO); LIBERALNA PARTIJA NA MAKEDONIJA; SOCIJALISTI^KA PARTIJA NA MAKEDONIJA; DEMOKRATSKI SOJUZ; PARTIJA ZA DVI@EWE NA TURCITE VO MAKEDONIJA; SOJUZ NA ROMITE OD MAKEDONIJA; STRANKA NA DEMOKRATSKA AKCIJA NA MAKEDONIJA-SDA; PARTIJA NA VLASITE OD MAKEDONIJA; EVROPSKA PARTIJA NA MAKEDONIJA; PARTIJA NA ZELENITE; NARODNO DVI@ERWE ZA MAKEDONIJA; BO[WA^KA DEMOKRATSKA PARTIJA; PARTIJA NA DEMOKRATSKITE SILI NA ROMITE NA MAKEDONIJA; PARTIJA ZA INTEGRACIJA ROMITE
7 7 10 11 8 2 45
2. Koalicija ZA MAKEDONIJA ZAEDNO 5 5 7 7 6 2 32
3. DEMOKRATSKA UNIJA ZA INTEGRACIJA (DUI), PARTIJA ZA DEMOKRATSKI PROSPERITET (PDP)
2 3 - - 2 10 17
4. DEMOKRATSKA PARTIJA NA ALBANCITE (DPA)
2 2 - - 1 6 11
5. NOVA SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA 2 2 1 1 1 - 7
6. VMRO-NARODNA PARTIJA 1 1 2 1 1 - 6
7. DOM - DEMOKRATSKA OBNOVA NA MAKEDONIJA
1 - - - - - 1
8. PARTIJA ZA EVROPSKA IDNINA - PEI - - - - 1 - 1
VKUPNO: 20 20 20 20 20 20 120
Izvor na podatocite: Izve{tai za sprovedenite izbori za pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija vo 2006 godina, Dr`avna izborna komisija.
Izve{taj 2006
11
PRATENI^KI SOSTAV reden broj
ime i prezime prateni~ka grupa
promeni
1. Avirovi} Vladanka SPM 2. Ademi Xevat DUI 3. Ajdini Naser DPA 4. Aliti Rafiz DUI 5. Anastasovski Ivan NSDP 6. Andov Stojan LP 7. Arifi Teuta DUI 8. Ahmeti Ali DUI 9. Bendevska Vesna SDSM 10. Bexeti Bqerim PDP 11. Bo`inovska Valentina VMRO-NP 12. Boneva Silvana VMRO-DPMNE 13. Bu~kovski Vlado SDSM 14. Buxaku Agron DUI 15. Vejseli Abduladi PDP 16. Veliu Fazli DUI 17. Veqanovski Trajko VMRO-DPMNE 18. Vitanov Zoran SPM 19. Georgievskai Qubi{a VMRO-DPMNE 20. Georgievski Qub~o VMRO-NP 21. Geramit~ioski Tale SDSM
22. Ge~ev Ilija SDSM 25.08.2006 - ostavka, zamenet so Kirov Aco
23. Ginev Jovan VMRO-DPMNE 24. Grkovska Slavica SDSM 25. Grozdanov Cvetko VMRO-DPMNE
26. Gruevski Nikola VMRO-DPMNE 26.08.2006- izbran Premier na Vladata, zamenet so Spasenovski Aleksandar
27. Dameski Pan~e VMRO-DPMNE 28. Danevski Tome VMRO-DPMNE 29. Derkoski Oliver VMRO-DPMNE 30. Dimeska Katerina VMRO-DPMNE 31. Dimitrovski Ratko VMRO-DPMNE 32. Dimovski Ilija VMRO-DPMNE 33. Dogani Besim DPA 34. Dodovski Marjan VMRO-NP 35. Don~ev Danail VMRO-NP 36. Duli} Blagorodna VMRO-DPMNE 37. Duraku Sadula DUI 38. Gelova Stojanova Sowa VMRO-DPMNE 39. \or|eska Ru`a VMRO-DPMNE 40. \or~ev Vladimir VMRO-DPMNE 41. @ernovski Andrej LP 42. Za{ov Blagoj NSDP 43. Ivanov Qubosav Yingo SPM 44. Ivanova Cvetanka SDSM 45. Ivanova Jagotka VMRO-DPMNE
Izve{taj 2006
12
46. Ivanovski Igor SDSM
47. Iloski Ilija SDSM 25.08.2006 - ostavka, zamenet so Ge{takovski Kire
48. Jakimovska Svetlana VMRO-DPMNE 49. Jakupi Zumrete DUI 50. Janevska Vesna VMRO-NP
51. Jankulovski @ivko NSDP 26.08.2006- izbran za minister vo Vladata, zamenet so Sekulovska Mirjana
52. Jankulovska Gordana VMRO-DPMNE 26.08.2006- izbrana za minister vo Vladata, zameneta so Georgievski Vele
53. Ja{ari Adnan DUI 54. Kaba Garip DPA 55. Kadri Flora DPA 56. Kitanoski Ilija VMRO-DPMNE 57. Kitanoski Lazar SDSM 58. Kondarko Boris SDSM
59. Kowanovski Zoran VMRO-DPMNE 26.08.2006- izbran za minister vo Vladata, zamenet so Kiparizovska Krstevska Anita
60. Kocev Van~o VMRO-DPMNE
61. Krstevski Zoran LP 26.08.2006- imenuvan za direktor na JPAU, zamenet so Andonovska Marija -VMRO-DPMNE
62. Kunovska Jagnula NSDP 63. Lal~evska Ristanka LP 64. Makraduli Jani SDSM 65. Manasievski Jovan LP 66. Markoski Goce VMRO-DPMNE 67. Mato{i Ru`di DPA
68. Memeti Vlora DPA 08.11.2006 - ostavka, zameneta so Ramadani Agim
69. Milo{oski Antonio VMRO-DPMNE 26.08.2006- izbran za minister vo Vladata, zamenet so Dimitrievski Darko
70. Misovski Goran NSDP 71. Mitanovski Vele NSDP 72. Mitreva Ilinka SDSM
73. Mladenovska Georgievska Meri
SDSM
74. Mustafa Ne`det SDSM 75. Najdovski Slobodan LDP 76. Neziri Hadi DPTM 77. Nezirovi} Safet PDP 78. Nikolov Marijan~o SDSM 79. Nikolovski Aleksandar VMRO-DPMNE 80. Orov~anec \or|i VMRO-NP 81. Pa~emski Mile VMRO-DPMNE 82. Penov Risto LDP 83. Petkovski Tito NSDP 84. Petrov Goran VMRO-DPMNE 85. Polo`ani Azis DUI 86. Pop Arsov Petar VMRO-DPMNE 87. Popovska Liljana DOM 88. Popovski Nikola SDSM 89. Rahi} Esad SDSM
Izve{taj 2006
13
90. Rexepi Daut DPA 91. Rilkoski Nikola SDSM 92. Saliu Selvie DUI 93. Saliu [aban SRM 94. Selmani Aj{e DUI 95. Selmani Elmaze DPA
96. Selmani Imer DPA 26.08.2006- izbran za minister vo Vladata, zamenet so Hazbie Ibi{i
97. Serafimov Vlatko SDSM
98. Slaveski Trajko VMRO-DPMNE 26.08.2006- izbran za minister vo Vladata, zamenet so Petreski Zoran
99. Spasovski Oliver VMRO-DPMNE 100. Stan~evska Nada VMRO-DPMNE 101. Stefanovska Aneta VMRO-DPMNE 102. Stoiqkovi} Ivan DPSM 103. Stojanov Risto VMRO-DPMNE 104. Sulejmani Fadil DUI od 25.10.2006 nezavisen pratenik
105. Tan~eva Tulieva Nadica VMRO-DPMNE
106. Ta~i Menduh DPA 107. Ta{eva Violeta VMRO-DPMNE 108. Topuzova Karevska Roza LDP 109. Trajanov Pavle DS 110. ]ur~iev Nikola SDSM 111. Filipova Verica SDSM 112. Hani Tahir DUI 113. Hasipi Kenan DPTM 114. Canoski Fijat PEI 115. Cvetkovska Blagorodna SDSM
116. ^ingoski Vlatko VMRO-DPMNE 26.08.2006- imenuvan za direktor, zamenet so Stoj~e Krstevski
117. Xaferi Arben DPA 118. [ambevski Oliver VMRO-DPMNE 119. [e}erinska Radmila SDSM 120. [utarov Vasko VMRO-DPMNE 121. Kirov Aco SDSM 14.09.2006 namesto Ilija Ge~ev 122. Ge{takovski Kire SDSM 14.09.2006 namesto Ilija Iloski 123. Spasenovski
Aleksandar VMRO-DPMNE 14.09.2006 namesto Gruevski Nikola
124. Georgievski Vele VMRO-DPMNE 14.09.2006 namesto Jankulovska Gordana 125. Kiparizovska Krstevska
Anita VMRO-DPMNE 14.09.2006 namesto Kowanovski Zoran 126. Dimitrievski Darko VMRO-DPMNE 14.09.2006 namesto Milo{oski Antonio 127. Petreski Zoran VMRO-DPMNE 14.09.2006 namesto Slaveski Trajko 128. Sekulovska Mirjana NSDP 14.09.2006 namesto Jankulovski @ivko 129. Hazbie Ibi{i DPA 14.09.2006 namesto Selmani Imer 130. Krstevski Stoj~e VMRO-DPMNE 29.09.2006 namesto ^ingoski Vlatko 131. Andonovska Marija VMRO-DPMNE 29.09.2006 namesto Krstevski Zoran 132. Ramadani Agim DPA 24.11.2006 namesto Vlora Memeti
Izve{taj 2006
14
Jovan GinevQubi{a Georgievski
Darko Dimitrievski Pan~e Dameski Oliver Derkoski
Katerina Dimeska Ratko Dimitrovski Ilija Dimovski Blagorodna Duli}
Jagotka Ivanovska Svetlana Jakimovska Ilija KitanovskiMarija Andonovska
Vele \or|ievski Van~o Kocev Goce Markoski Anita Kiparizovska-Krstevska
VMRO-Demokratska partija za makedonsko nacionalno edinstvo (VMRO-DPMNE)
Ru`a \or|eska
Vladimir \or~ev
Aleksandar Nikoloski
Tome Danevski
Silvana Boneva Trajko Veqanovski
Cvetko Grozdanov
Izve{taj 2006
15
Goran PetrovMile Pa~emski Petar Pop Arsov Stoj~e Krstevski Nada Stan~evska
Aneta Stefanovska Risto Stojanov Violeta Ta{eva Zoran Petreski
[ambevski Oliver Vasko [utarov Aleksandar Spasenovski
VMRO-Demokratska partija za makedonsko nacionalno edinstvo (VMRO-DPMNE)
Izve{taj 2006
16
Ivan Anastasovski Blagoj Za{ov @ivko Jankulovski Jagnula Kunovska
Vele Mitanovski Tito Petkovski
Socijalisti~ka partija na Makedonija (SPM)
Goran Misovski
Vladanka Avirovi} Zoran Vitanov
Ristanka Lal~evskaStojan Andov
Liberalna partija (LP)
Nova Socijal-demokratska partija (NSDP)
Mirjana Sekulovska
Izve{taj 2006
17
Naser Ajdini Besim Dogani Garip Kaba Flora Kadri
Elmaze Selmani Arben Xaferi
Ru`di Mato{i
Daut Rexepi Ibi{i Hazbije Menduh Ta~i
Demokratska partija na albancite (DPA)
Vesna Janevska Qub~o Georgievski Danail Don~ev Marjan Dodovski
\or|i Orov~anec
VMRO-Narodna partija (VMRO-NP)
Agim Ramadani
Izve{taj 2006
18
Liljana Popovska
Pavle Trajanov
Fijat Canovski
[aban Saliu
Dvi`ewe za obnova na Makedonija (DOM)
Demokratski sojuz (DS)
Partija za evropska idnina (PEI)
Sojuz na Romite
Izve{taj 2006
19
Oliver Spasovski Nikola Popovski Esad Rahi} Nikola Rilkoski Vlatko Serafimov
Verica FilipovaRadmila [ekerinska
Vesna Bendevska Vlado Bu~kovski
Tale Geramit~ioski
Igor Ivanovski Jani Makraduli
Boris Kondarko
Ilinka Mitreva Marjan~o Nikolov
Slavica GrkovskaCvetanka Ivanova
Lazar Kitanovski
Nikola ]urk~iev
Aco Kirov
Meri Mladenovska-\or|ievska
Kire Ge{takovski
Socijal-demokratski sojuz na Makedonija (SDSM)
Izve{taj 2006
20
Andrej @ernovski Jovan Manasievski Slobodan Najdovski Risto Penov
Liberalno-demokratska partija (LDP)
DEMOKRATSKA PARTIJA NA TURCITE NA MAKEDONIJA
Hadi Neziri Kenan Hasipi
Ivan Stoilkovi}
Ne`det Mustafa
DEMOKRATSKA PARTIJA NA SRBITE OD MAKEDONIJA
OBEDINETA PARTIJA ZA EMANCIPACIJA NA ROMITE
Izve{taj 2006
21
Fazli VeliuXevat Ademi Rafis Aliti Teuta Arifi Agron Buxaku
Sadula Duraku Adnan Ja{ari Selvie Saliu
Aj{e Selmani Tahir HaniAli Ahmeti
Demokratska unija za integracija (DUI)
Zumrete Jakupi Azis Polo`ani
Abduladi Vejseli Safet NeziriBlerim Bexeti
Partija za demokratski prosperitet (PDP)
Fadil Sulejmani
Nezavisen pratenik
Izve{taj 2006
22
2.3. Etni~ka struktura na pratenici
godina makedonci albanci turci romi srbi bo{waci vlasi drugi
br % br % br % br % br % br % br % br %
26.07 85 70,83 28 23,3 2 1,66 2 1,66 1 0,83 1 0,83 / 1 0,83
31.12 84 70 28 23,3 2 1,66 2 1,66 1 0,83 1 0,83 1 0,83 1 0,83
2.4. Polova struktura na pratenici
godina ma`i `eni
br % br %
26.07.2006 85 70,83 35 29,16
31.12.2006 84 70 36 30
2.5. Starosna struktura na pratenici
pod 30 30-39 40-49 50-59 60-69 Nad 70 pratenici
br % br % br % br % br % br %
26.07.2006 4 3,33 29 24,16 56 46,66 23 19,16 6 5 2 1,66
31.12.2006 7 5,83 26 21,66 56 46,66 23 19,16 6 5 2 1,66
2.6. Obrazovna struktura na pratenici
sredno vi{o visoko postdiplomsko obrazovanie
br % br % br % d-r m-r spec
26.07.2006 6 5 4 3,33 110 91,66 14 17 3
31.12.2006 8 6,66 3 2,5 109 90,83 12 16 4
Izve{taj 2006
1
3. SEDNICI NA SOBRANIE
Izve{taj 2006
2
Izve{taj 2006
3
3.1. PLENARNI SEDNICI
Odr`ani:
31 sednica
18
6
zavr{eni nezavr{eni
vkupno sednici - 24
zavr{eni - 18
nezavr{eni - 6
20
1
2
1
rabotni sednici prateni~ki pra{awa obra}awa sve~eni
Izve{taj 2006
4
Posebni sednici
Posebni sednici vo periodot
26.07.2006 - 31.12.2006
Prateni~ki pra{awa - 1
- 22 sednica, odr`ana na 28.12.2006 godina; Obra}awa - 2
- Pretsedatel na Republika Hrvatska, Stipe Mesi} (10 sednica, 24.10.2006 godina)
- Pretsedatel na Republika Makedonija, Branko Crvenkovski, (19 sednica, 21.12.2006 godina).
Sve~eni - 1
- sve~ena sednica po povod petnaesetgodi{ninata od denot na nezavisnosta na Republika Makedonija - Osmi septemvri (03 sednica, 07.09.2006 godina).
Vremetraewe na sednici
Spored broj na rabotni denovi, najdolga sednica na Sobranieto na Republika Makedonija e 6 -ta sednica so 21 raboten den (103 ~asa i 05 minuti).
Spored vkupen broj na rabotni ~asovi, najdolga sednica na Sobranieto na Republika Makedonija e 6 -ta sednica so 103 ~asa i 05 minuti.
Spored kontinuitet, najdolga sednica na Sobranieto na Republika Makedonija e sedmoto prodol`enie na 16 -ta sednica, koe traelo od 11,45 ~asot vo sreda do 00,30 ~asot sledniot den vo ~etvrtok.
Spored vkupen broj na rabotni ~asovi, najkratka sednica na Sobranieto na Republika Makedonija e 10-ta sednica koja traela 15 minuti - (od 13,20 ~asot do 13,35 ~asot).
Izve{taj 2006
5
3.2. Prisustvo i u~estvo na sednicite
VR
EM
ET
RA
EW
E N
A S
ED
NI
CI
SEDNICA RABOTNI
DENOVI
VKUPNO
VREMETRAEWE
prva 2 5 ~asa i 45 minuti
vtora 4 25 ~asa i 15 minuti
treta 1 20 minuti
~etvrta 3 18 ~asa i 25 minuti
petta 1 1 ~as i 05 minuti
{esta 21 103 ~asa i 05 minuti
sedma 1 6 ~asa
osma 1 7 ~asa i 45 minuti
devetta 1 40 minuti
desetta 1 15 minuti
edinaesetta 1 20 minuti
dvanaesetta 10 56 ~asa i 15 minuti
trinaesetta 1 45 minuti
~etirinaesetta 7 39 ~asa i 10 minuti
petnaesetta 1 45 minuti
{esnaesetta 9 63 ~asa i 10 minuti
sedumnaesetta 1 1 ~as i 05 minuti
osumnaesetta 1 20 minuti
devetnaesetta 1 40 minuti
dvaeset i prva 2 9 ~asa i 15 minuti
dvaeset i vtora 1 6 ~asa i 40 minuti
dvaeset i ~etvrta 2 8 ~asa i 15 minuti
dvaeset i petta 1 25 minuti
VKUPNO: 23 sednici 74 dena 355 ~asa i 40 minuti
Izve{taj 2006
6
Vkupniot broj na denovi na sednici na Sobranieto iznesuva 63.
Vo tekot na tie rabotni denovi ostvareni se :
vkupno prisustva: 7560
vkupno otsustva: 1116 od koi:
- opravdani 849 - neopravdani 267
Prisustvo na pratenici vo denovi koga Sobranieto odr`uvalo sednici
0 1 2
15 17
57 58 59 60 61 62 63
0
10
20
30
40
50
60
70
1 1 1 1 1 1 3 2 10 13 19 19
br
oj
na
de
no
vi
na
se
dn
ic
i
broj na pratenici prisutni vo denovi koga se odr`uvale sednici
Soglasno so Delovnikot (~len 29) na pratenik koj otsustvuva najmalku ~etiri pati
kontinuirano od sednici na Sobranieto, a za toa ne go izvestil pretsedatelot (neopravdano
otsuten) mu se odbiva 5% od platata za sekoj den otsustvo. .
1 1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
juli avgust septemvri oktomvri noemvri dekemvri
odbitoci spored meseci
br
oj n
a o
db
ito
ci
Izve{taj 2006
7
3.3. Odlu~uvawe i glasawe
Izve{taj 2006
8
Собранието, како законодавен орган,
усвојува закони на неговите седници.
Право на предлагање закон има се-
кој пратеник, Владата на Република
Македонија и 10.000 избирачи.
Иницијатива за донесување закон до
овластените предлагачи може да даде
секој граѓанин, група граѓани,
институции и здруженија.
Предлогот за донесување на закон се
разгледува на седниците на надлежното
работно тело, како и на други работни
тела во чиј делокруг спаѓаат прашања
што се уредуваат со законот. Работните
тела доставуваат извештај до
Собранието во кој го изнесуваат својот
став во однос на предлогот. Мислење
доставува и Владата, доколку таа не е
предлагач на законот.
Врз основа на заклучокот на Соб-
ранието, предлагачот подготвува
предлог на закон. Предлогот на закон
повторно го разгледуваат работните
тела кои го разгледувале во претход-
ната фаза и доставуваат извештај на
Собранието.
Во оваа фаза може да се поднесу-
ваат амандмани на текстот на предло-
жениот закон, од страна на секој
пратеник, работно тело на Собранието и
Владата.
За посложени и системски закони
можна е уште една фаза - односно нацрт
на закон пред изготвувањето на
предлогот на закон.
Доколку не се работи за сложен и
обемен закон, можно е тој да се до-
несе по скратена постапка - односно
предлог за донесување на закон, со
предлог на закон.
По општата и амандманската рас-
права на пленарна седница на Собра-
нието, Собранието гласа за донесување
на законот ако присуствуваат мно-
зинство пратеници. Законите, по
правило, се донесуваат со мнозинство
гласови од присутните пратеници, а
најмалку една третина од вкупниот број
пратеници. Уставот ги утврдува
исклучоците, односно оние закони за
кои е потребно двотретинско мнозин-
ство од вкупниот број пратеници.
Законите се прогласуваат со указ
кој го потпишуваат претседателот на
Републиката и претседателот на
Собранието.
Претседателот на Републиката мо-же
да одлучи да не го потпише указот за
потпишување на законот. Во тој случај,
Собранието повторно го разгледува
законот и доколку го усвои со
мнозинство гласови од вкупниот број
пратеници (апсолутно мнозинство),
претседателот на Републиката е должен
да го потпише указот. Претседателот е
должен да го потпише указот и за
прогласување на законите кои се
донесени со двотретинско мнозинство.
Законите се објавуваат во
“Службен весник на Република
Македонија”
3.4. Fazi i postapka za donesuvawe na zakoni
Izve{taj 2006
9
za
ko
ni
od
lu
ki
de
kl
ar
ac
ii
in
te
rp
el
ac
ii
28
58
11
0
10
20
30
40
50
60
70 Razgleduvani akti
A K T
vk
up
no
po
d
nev
en
re
d
do
nes
en
i
ned
on
es
en
i
po
vl
e~en
i
pr
va f
aza
nac
rt z
ak
on
usv
oen
i
neusv
oen
i
neo
sn
ov
an
i
ner
azgl
ed
an
i
1. zakoni 42 27 1 14
2. odluki 61 57 1 3
3. deklaracii 1 1
4. izve{tai 1 1
5. planovi 1 1
6. avtenti~ni tolkuvawa
1
1
7. interpelacija 1 1
VKUPNO 108 85 2 1 20
Izve{taj 2006
10
2
2
1
9
1
10
4
0 10 20
broj na razgledani zakoni
4
6
7
12
13
14
16
RAZGLEDANIZAKONI PO SEDNICI
sednica razgledani doneseni nedoneseni povle~eni 1 faza nacrt
04 2 1 1
06 2 2
07 1 1
12 9 9
13 1 1
14 10 10
16 4 4
vkupno
29 28 1
Izve{taj 2006
11
VKUPEN BROJ NA RAZGLEDUVANI ZAKONI 29
28
1
doneseni
povle~eni
DONESENI ZAKONI 28
10
1
15
1
ratifikacii
redovna postapka
skratena postapka
itna postapka
NEDONESENI I POVLE^ENI ZAKONI (16)
1
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
povle~eni
vlada
pratenici
Izve{taj 2006
12
3.4.1. Doneseni zakoni
DONESENI ZAKONI
Reden broj
AKT
PREDLAGA^
POSTAPKA
SEDNICA
1. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za danokot na dodadena vrednost
Vlada skratena 4
19.09.2006
2.
Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za pravata na pretsedatelot na Republika Makedonija i negovoto semejstvo po prestanuvawe na funkcijata
Vlada skratena 7
13.10.2006
3. Zakon za izmenuvawe na Zakonot za popis na zemjodelstvoto vo Republika Makedonija,2006 godina
Vlada itna 13
27.10.2006
4. Predlog na zakon za policija Vlada redovna 6
30.10.2006
5. Zakon za sledewe na komunikaciite Vlada skratena 6
15.11.2006
6. Izmenuvawe i dopolnuvawe na Buxetot na Republika Makedonija za 2006 godina
Vlada redovna 12
16.11.2006
7. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za spre~uvawe na korupcijata
Vlada skratena 12
24.11.2006
8. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za registrirawe na gotovinskite pla}awa.
Vlada skratena 12
24.11.2006
Doneseni zakoni - 17
1
15
1
redovna postapkaskratena postapkaitna postapka
Izve{taj 2006
13
9. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za prevoz vo patniot soobra}aj
Vlada skratena 12
27.11.2006
10. Zakon za izmenuvawe na Zakonot za ste~aj
Vlada skratena 12
27.11.2006
11. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za trgovija
Vlada skratena 12
29.11.2006
12. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za Narodna banka na Republika Makedonija
Vlada skratena 14
07.12.2006
13. Zakon za dopolnuvawe na Zakonot za izvr{uvawe
Vlada skratena 14
07.12.2006
14. Buxet na Republika Makedonija za 2007 godina
Vlada redovna 16
29.12.2006
15. Zakon za izvr{uvawe na Buxetot na Republika Makedonija za 2007 godina
Vlada skratena 16
29.12.2006
16. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za personalen danok od dohod
Vlada skratena 16
29.12.2006
17. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za danokot od dobivka
Vlada skratena 16
29.12.2006
Izve{taj 2006
14
3.4.2. Doneseni ratifikacii
Reden broj
AKT
PREDLAGA^
POSTAPKA
SEDNICA
1.
Zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Hrvatska za sorabotka vo oblasta na turizmot
Vlada skratena 12
24.11.2006
2.
Zakon za ratifikacija na Spogodbata pome|u Evropskata zaednica i Republika Makedonija za nekoi aspekti na vozdu{niot soobra}aj
Vlada skratena 12
24.11.2006
3.
Zakon za ratifikacija na Spogodbata za sorabotka vo oblasta na kulturata, me|u Vladata na Republika Makedonija i Sovetot na ministri na Republika Albanija
Vlada skratena 14
06.12.2006
4.
Zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Moldova za odbegnuvawe na dvojnoto odano~uvawe i za za{tita od fiskalna evazija po odnos na danokot od dohod i danokot na kapital
Vlada skratena 14
06.12.2006
5.
Zakon za ratifikacija na Protokolot za oru`je so zaslepuva~ki laser (Protokol IV od Konvencijata za odredeni konvencionalni oru`ja)
Vlada skratena 14
07.12.2006
6.
Zakon za ratifikacija na Protokolot za eksplozivni ostatoci od vojna (Protokol V od Konvencijata za odredeni konvencionalni oru`ja)
Vlada skratena 14
07.12.2006
7.
Zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Polska za vra}awe i prezemawe na lica koi prestojuvaat bez odobrenie
Vlada skratena 14
07.12.2006
8.
Zakon za ratifikacija na Spogodbata za izmena na Spogodbata za stopanska sorabotka pome|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Slovenija
Vlada skratena 14
07.12.2006
9.
Zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Sojuznata vlada na Republika Avstrija za prezemawe na lica so nezakonski prestoj
Vlada skratena 14
07.12.2006
10.
Zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Bugarija za prekugrani~na policiska sorabotka
Vlada skratena 14
07.12.2006
Izve{taj 2006
15
3.4.3. Povle~eni zakoni
Reden broj
AKT
PREDLAGA^
SEDNICA
1.
Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za elektronski komunikacii, so Predlog na zakon
Vlada 04
19.09.2006
Izve{taj 2006
16
3.5. ODLUKI I DRUGI AKTI
3.5.1. ODLUKI
8
35
3
5
1
1
1
0 10 20 30 40
Po predlaga~ vkupno:54
vlada komisija za pra{awa na izbori i imenuvawa
komisija za mandatno-imunitetni pra{awa pratenici
verifikaciona komisija mandatar
pretsedava~ na Sobranie
52
2
0
10
20
30
40
50
60
70
80
redovna itna
Po postapka vkupno:54
redovna
itna
Izve{taj 2006
17
Reden broj
AKT
PREDLAGA^
POSTAPKA
SEDNICA
1.
Izbor na pretsedatel i ~lenovi na Verifikacionata komisija na Sobranieto na Republika Makedonija
Pretsedava~ na Sobranieto
redovna 1 kon.sed. 26.07.2006
2. Verifikacija na mandatite na pratenicite
Verifikacionata komisija
redovna 1 kon.sed. 26.07.2006
3.
Izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za pra{awa za izborite i imenuvawata na Sobranieto na Republika Makedonija
Grupa od 11 pratenici
redovna
1 kon.sed. 26.07.2006
4. Izbor na Pretsedatel na Sobranieto na Republika Makedonija
Kom. za pra{awa na izborite i imenuvawata
redovna 1 kon.sed. 01.08.2006
5. Izbor na Vlada na Republika Makedonija
mandatar Nikola
Gruevski redovna
2 26.08.2006
6.
Odluka za izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za delovni~ko i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija.
Komisijata za pra{awa za izborite i
imenuvawata
redovna
2
07.09.2006
7.
Odluka za osnivawe na postojani rebotni tela na Sobranieto na Republika Makedonija.
Silvana Boneva, T. Veqanovski, G. Jankulovska,
Goran Misovski, Marjan Dodovski,
O. Spasovski, Roza T. Karevska, Liljana Popovska
i Fqora Kadri
redovna
2
07.09.2006
8.
Odluka za dopolnuvawe na Odlukata za osnivawe na delegacii, prateni~ki grupi i drugi oblici na ostvaruvawe na me|unarodna sorabotka na Sobranieto na Republika Makedonija.
Silvana Boneva, T. Veqanovski, G. Jankulovska, Goran Misovski,
Marjan Dodovski, O. Spasovski,
Roza T. Karevska, Liljana Popovska
i Fqora Kadri
redovna
2
07.09.2006
9.
Verifikacija na mandati na pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za delovni~ki i
mandatno - imunitetni
pra{awa
redovna 4
14.09.2006
10.
Odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za pra{awa za izborite i imenuvawata na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 4
14.09.2006
Izve{taj 2006
18
11.
Odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli, zamenici na pretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 4
14.09.2006
12. Odluka za preraspredelba na sredstvata me|u buxetskite korisnici
Vlada redovna 4
14.09.2006
13. Imenuvawe zamenici ministri vo Vladata na Republika Makedonija
Vlada redovna 5
21.09.2006
14. Odluka za utvrduvawe na brojot na potpretsedateli vo Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 5
21.09.2006
15.
Odluka za izbor na {ef, ~lenovi i zamenici na ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa.
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 5
21.09.2006
16. Odluka za izbor na ~lenovi na komitetot za odnosi me|u zaednicite
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 8
27.09.2006
17. Verifikacija na mandati na pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za delovni~ki i
mandatno - imunitetni
pra{awa
redovna 6
29.09.2006
18.
Odluka za izmenuvawe na odlukata za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovna operacija na Evropskata Unija vo Bosna i Hercegovina EUFOR, Altea
Vlada redovna 9
10.10.2006
19.
Odluka za izbor na pretse-dateli, zamenici na pretsedatelite, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
20.
Odluka za dopolnuvawe na Odlukata za izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
21.
Odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamen-tarnoto sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka vo Evropa
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
22
Odluka za utvrduvawe na sostavot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Interparlamentarnata unija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
Izve{taj 2006
19
23.
Odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnata dimenzija na Centralno-evropskata inicijativa
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
24.
Odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Severnoatlanskata dogovorna organizacija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
25.
Odluka za izbor na {ef,~lenovi i zamenici ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija voSobranieto na Zapadnoevropskata Unija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 9
10.10.2006
26. Odluka za izmenuvawe na odlukata za osnivawe na Sovet na Sobraniskiot kanal
Silvana Boneva, Goran Misovski, Vesna Janevska, Ru`di Mato{i i Roza T. Karevska
itna 7
13.10.2006
27.
Odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika Makedonija - medicinski tim za u~estvo vo mirovna operacija na Evropskata Unija vo Bosna i Hercegovina EUFOR, Altea
Vlada itna 11
16.10.2006
28.
Odluka za izbor na pretsedatel, potpretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
29.
Odluka za osnivawe na prateni~ki grupi na Sobranieto na Republika Makedonija za bilateralna parlamentarna sorabotka
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
30. Odluka za izbor na ~lenovi i nivni zamenici na Sovetot na Sobraniskiot kanal
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
31.
Odluka za izmenuvawe na Odlukata za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Sovetot za statistika na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
32.
Odluka za izmenuvawe na Odlukata za imenuvawe na pretsedatel, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za re{avawe na `albi vo oblasta na energetikata
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
33.
Odluka za imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Komisijata za re{avawe na `albi vo oblasta na pazarot na hartii od vrednost
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
Izve{taj 2006
20
34.
Odluka za nadomestok na tro{ocite na organizatorite na izbornata kampawa od ~ii listi na kandidati se izbrani pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 12
08.11.2006
35.
Odluka za izmenuvawe i dopolnuvawe na Odlukata za osnivawe na delegacii, prateni~ki grupi i drugi oblici na ostvaruvawe na me|unarodnata sorabotka na Sobranieto na Republika Makedonija
T. Veqanovski, Esad Rahi},
Goran Misovski, R. Lal~evska, Garip Kaba,
Silvana Boneva i Jani Makraduli
redovna 12
08.11.2006
36. Verifikacija na mandat na pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za delovni~ki i
mandatno - imunitetni
pra{awa
redovna 15
24.11.2006
37. Izbor na potpretsedateli na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
38.
Odluka za izmenuvawe na odlukata za izbor na ~lenovi i nivni zamenici na Sovetot na Sobraniskiot kanal
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
39.
Odluka za dopolnuvawe na odlukata za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
40.
Odluka za izmenuvawe i dopolnuvawe na odlukata za utvrduvawe na sostavot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Inter-parlamentarnata unija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
41.
Odluka za dopolnuvawe na odlukata za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Severno-atlanskata dogovorna organizacija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
42.
Odluka za dopolnuvawe na odlukata za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnata dimenzija na Centralno-evropskata inicijativa
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
43.
Odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
Izve{taj 2006
21
44.
Odluka za izmenuvawe na odlukata za izbor na {ef,~lenovi i zamenici na ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovet na Evropa
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
45.
Odluka za izmenuvawe na odlukata za pretsedatel, potpretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
46.
Odluka za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Komisijata za za{tita od konkurencija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
47.
Odluka za utvrduvawe na potrebata i postapkata za izveduvawe na rekonstrukcija, dogradba i nadgradba na zgradata na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 14
30.11.2006
48.
Odluka za ispra}awe na edinici na Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovnata operacija vo Irak.
Vlada redovna 18
01.12.2006
49. Odluka za oglasuvawe imenuvawe na ~lenovi na Dr`avnata komisija za spre~uvawe na korupcijata
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 16
13.12.2006
50.
Odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli, zamenici na pretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 16
13.12.2006
51.
Odluka za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Odborot za dodeluvawe na nagradata "Goce Del~ev"
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 16
13.12.2006
52. Izbor na ~len na Vladata na Republika Makedonija.
Vlada redovna 17
21.12.2006
53.
Odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovna operacija vo Avganistan
Vlada redovna 25
27.12.2006
54.
Odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovna operacija na Evropskata Unija vo Bosna i Hercegovina EUFOR, Altea
Vlada redovna 25
27.12.2006
Izve{taj 2006
22
3.5.2. ODLUKI VO SUDSTVO I OBVINITELSTVO
Odluki po predlaga~i
2
1vlada
kom. za pra{awa zaizbori i imenuvawa
Odluki po postapka
1
2
itna postapka
redovna postapka
Reden broj
AKT
PREDLAGA^
POSTAPKA
SEDNICA
1.
Poveduvawe na postapka za utvrduvawe odgovornost za razre{uvawe na Javniot obvinitel na Republika Makedonija
Vlada redovna 4
20.09.2006
2. Razre{uvawe od funkcijata Javen obvinitel na Republika Makedonija
Vlada itna 7
13.10.2006
3. Odluka za oglasuvawe imenuvawe na Javen obvinitel na Republika Makedonija
Komisija za pra{awa na izborite i
imenuvawata
redovna 16
13.12.2006
Izve{taj 2006
23
3.5.3. DRUGI AKTI
DEKLARACII
Reden broj
A K T
PREDLAGA^
usvoena/ neusvoena
SEDNICA
1.
Deklaracija za borba protiv nasilstvoto vrz `enite, vklu~uvaj}i go i semejnoto nasilstvo.
Grupa pratenici usvoena 15
24.11.2006
INTERPELACII
Reden broj
A K T
PREDLAGA^
usvoena/ neusvoena
SEDNICA
1. Interpelacija za rabotata na ministerot za obrazovanie i nauka, gospodin Sulejman Ru{iti
Prateni~ka grupa na DUI
neusvoena 14
06.12.2006
Izve{taj 2006
24
3.6. AMANDMANI
51
39
348
51
39
44
227 77
podneseni usvoeni neusvoeni povle~eni
pratenici
komisii
vlada
predlaga~i podneseni usvoeni neusvoeni povle~eni
Vlada na R.M 91 90 - 1
Komisii 34 34 - -
Pratenici 305 40 196 69
Vkupno 430 164 196 70
Izve{taj 2006
25
3.7. PRATENI^KI PRA[AWA
22 14 10
16 8 8
1
5 6 2
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
po
sta
ve
ni
od
gov
or
en
i
pi
sm
en
o
VKUPNO POSTAVENI PRATENI^KI PRA[AWA
politi~ki sistem ekonomski sistem javni dejnosti
1
2
3
0
0
3
1
2
0
-1 1 3 5 7 9 11 13 15
postaveni
odgovoreni
neodgovoreni
POSTAVENI POME\U DVE SEDNICI
politi~ki sistem ekonomski sistem javni dejnosti
Izve{taj 2006
26
Sednica broj 22 - - - - - - - - - Vkupno
Broj na pratenici
koi postavile pra{awe 16 - - - - - - - - - 16
POSTAVENI
Politi~ki sistem
22 - - - - - - - - - 22
Ekonomski sistem
14 - - - - - - - - - 14
Javni dejnosti
10 - - - - - - - - - 10
Vkupno: 46 - - - - - - - - - 46
Odgovoreni na samata sednica
Politi~ki sistem
16 - - - - - - - - - 16
Ekonomski sistem
8 - - - - - - - - - 8
Javni dejnosti
8 - - - - - - - - - 8
Vkupno: 32 - - - - - - - - - 32
Odgovoreni vo pismena forma
Politi~ki sistem
1 - - - - - - - - - 1
Ekonomski sistem
- - - - - - - - - - -
Javni dejnosti
- - - - - - - - - - -
Vkupno: 1 - - - - - - - - - 1
Neodgovoreni pra{awa
Politi~ki sistem
5 - - - - - - - - - 5
Ekonomski sistem
6 - - - - - - - - - 6
Javni dejnosti
2 - - - - - - - - - 2
Vkupno: 13 - - - - - - - - - 13
Izve{taj 2006
1
4. RABOTNI TELA I KOMITET ZA ODNOSI
ME\U ZAEDNICITE
Izve{taj 2006
2
Izve{taj 2006
3
4. RABOTNI TELA I KOMITET
ZA ODNOSI ME\U ZAEDNICITE
4.1 RABOTNI TELA
So Odlukata za osnovawe na postojani rabotni tela na Sobranieto na
Republika Makedonija ("Slu`ben vesnik na Republika Makedonija" br. 86/2006, 97/2006 i 102/2006) vo Sobranieto na Republika Makedonija se osnovani 19 komii i eden komitet.
Zna~ajna postignuvawe vo raboteweto na ovoj parlamentaren sostav e osnovaweto na Komisija za ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite, kako svoeviden napredok na planot na rodovata ednakvost i na{e pribli`uvawe do EU. Sostav na komisiite
Sostavot na komisiite od redot na pratenicite e utvrden so Odluka na Sobranieto (Slu`ben vesnik na Republika Makedonija, br. 107/2006), vo zavisnost od brojot na prateni~kite grupi i brojot na pratenicite vo prateni~kite grupi. So cel da se obezbedi pogolema stru~nost i transparentnost, so Delovnikot na Sobranieto na RM dadena e mo`nost vo
rabotata na komisiite da prisustvuvaat i da u~estvuvaat nau~ni, stru~ni i javni rabotnici, kako i pretstavnici na lokalnata samouprava, javnite pretprijatija, sindikatot i drugi institucii. Rabotnoto telo ima pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, odreden broj na ~lenovi i nivni zamenici
Organizacija i funkcionirawe na komisiite Organizacijata i funkcioniraweto na rabotnite tela na Sobranieto se utvrdeni vo Delovnikot za rabotata na Sobranieto na Republika Makedonija (donesen na 15 juli 2002 godina). Spored Delovnikot, rabotnoto telo raboti na sednica {to ja svikuva pretsedatelot na rabotnoto telo.
Pretsedatelot e dol`en da svika sednica i na barawe na pretsedatelot na Sobranieto, ili ako toa go predlo`at najmalku edna tretina od ~lenovite na rabotnoto telo, vo sprotivno sednicata na rabotnoto telo ja svikuva pretsedatelot na Sobranieto
Komisiite - forum za debati vo funkcija na sednicite na Sobranieto
Rabotata na komisiite e vo funkcija na plenarnite sednici, {to pretstavuva kvaliteten instrument za poefikasno i pokvalitetno rabotewe na Sobranieto. Pokraj razgleduvaweto na zakonski predlozi i sledewe na izvr{uvaweto na aktite na Sobranieto, komisiite raspravaat i na aktuelni temi vo oblastite za koi imaat nadle`nost, {to pretstavuva eden vid kontrolna funkcija na komisiite na realizacijata na vladinite politiki.
Karakteristika na komisiskoto rabotewe vo ovoj parlamentaren sostav se i javnite debati. Vo periodot 26 juli - 31 dekemvri 2006 godina, sobraniskite komisii vkupno 86 sednici, na ~ii dnevni redovi se na{le 219 to~ki. Od niv 101 se zakonski proekti, me|u koi dominiraat zakonite od politi~kiot sistem (57 zakoni), potoa od ekonomskata sfera (27 zakoni) i od javnite dejnosti (17 zakoni)
Izve{taj 2006
4
Tabela: rabotno telo i broj na ~lenovi
RABOTNO TELO BROJ NA ^LENOVI I NIVNI
ZAMENICI
Komisija za ustavni pra{awa pretsedatel + 16 ~lena
Zakonodavno - pravna komisija pretsedatel + 12 ~lena
Komisija za politi~ki sistem i odnosi me|u zaednicite pretsedatel + 12 ~lena
Komisija za odbrana i bezbednost pretsedatel + 12 ~lena
Komisija za nadvore{na politika pretsedatel + 12 ~lena
Komisija za evropski pra{awa pretsedatel + 12 ~lena
Postojana anketna komisija za za{tita na slobodite i pravata na gra|aninot
pretsedatel + 8 ~lena
Komisija za nadzor nad rabotata na Upravata za bezbednost i kontrarazuznuvawe i na Agencijata za razuznuvawe
pretsedatel + 8 ~lena
Komisija za finansirawe pretsedatel + 12 ~lena
Komisija za ekonomski pra{awa pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za transport i vrski i ekologija pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za obrazovanie, nauka i sport pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za kultura pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za zdravstvo pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za trud i socijalna politika pretsedatel + 10 ~lena
Komisija za ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite pretsedatel +10 ~lena
Komisija za pra{awa na izborite i imenuvawata pretsedatel + 12 ~lena
Komisija za delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa pretsedatel + 8 ~lena
Komitet za odnosi me|u zaednicite pretsedatel + 18 ~lena
Razgledani zakoni po oblasti
RAZGLEDANI PO OBLASTI:
352 zakonski proekti
57
27
17
politi~ki sistem ekonomski sistem javnite dejnosti
Izve{taj 2006
5
Komisija za ustavni
pra{awa
NADLE@NOSTI:
- sproveduvawe na Ustavot;
-predlozi za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Ustavot;
-na~elni pra{awa od ustaven karakter
vo vrska so donesuvaweto i
izvr{uvaweto na zakonite i drugi
propisi i akti i
- drugi pra{awa od ustaven karakter.
red. broj
IME I PREZIME
STOJAN ANDOV,
- pretsedatel
TRAJKO VEQANOSKI,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI:
1. Blagorodna Duli}
2. Darko Dimitrievski
3. Anita K. Krstevska
4. Oliver Derkoski
5. Tito Petkovski
6. Besim Dogani
7. \or|i Orov~anec
8. Vlado Bu~kovski
9. Lazar Kitanovski
10. Meri M. \or|ievska
11. Risto Penov
12. Ivan Stoiqkovi}
13. Ilija Dimovski
14. Fazli Veliu
15. Blerim Bexeti
16. Tahir Hani
ZAMENICI ^LENOVI:
1. Silvana Boneva
2. Zoran Petreski
3. Ristana Lal~evska
4. [aban Saliu
5. Aleksandar Spasenovski
6. Jagnula Kunovska
7. Daut Rexepi
8. Danail Don~ev
9. Cvetanka Ivanova
10. Boris Kondarko
11. Oliver Spasovski
12. Jovan Manasijevski
13. Kenan Hasipi
14. Azis Polo`ani
15. Xevat Ademi
16. Selvie Saliu
Komisijata za ustavni pra{awa e
postojano rabotno telo na Sobranieto na
Republika Makedonija, koe soglasno
utvrdenite nadle`nosti razgleduva
pra{awa {to se odnesuvaat na
sproveduvaweto na Ustavot na Republika
Makedonija i predlozite za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Ustavot.
Na~inot i obemot na rabota na
Komisijata e diktiran i proizleguva od
karakterot i specifi~nosta na pra{awata
{to se vo nejzina nadle`nost.
Vo izve{tajniot period, Komisijata
odr`a edna sednica na koja se rasprava{e
po Predlogot za pristapuvawe kon izmena
na Ustavot na Republika Makedonija,
predlo`en od Vladata na Republika
Makedonija, a so koj se predlaga izmena na
Ustavot zaradi sozdavawe osnov za
voveduvawe na zadol`itelno sredno
obrazovanie, osnovawe na privatni
ustanovi vo osnovnoto obrazovanieto i
promena na imeto na Narodnata banka na
Republika Makedonija i del od celite-
funkciite na Bankata.
Odr`ani sednici 1
Vkupno razgledani to~ki 1
Izmeni na Ustavot 1
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
6
Zakonodavno-pravna
komisija
NADLE@NOSTI:
- usoglasenost na zakonite i drugi akti
so Ustavot i so pravniot sistem, kako i nivnata pravno-tehni~ka obrabotka;
- usoglasenost na zakonite so zakonodavstvoto na Evropskata unija;
- barawa za davawe avtenti~no tolkuvawe i izgotvuvawe predlozi na avtenti~no tolkuvawe na zakonite;
- utvrduvawe na pre~isten tekst na zakonite i drugi akti ako so zakon, odnosno so drug akt bide ovlastena;
- davawe ispravki na gre{ki vo objaveniot tekst na zakon ili na drug akt, vrz osnova na izvorniot tekst na usvoeniot zakon ili drug akt na Sobranieto i
- drugi pra{awa {to se odnesuvaat na zakonodavno-pravnata dejnost i izgraduvaweto na pravniot sistem vo Republika Makedonija.
Red.broj
IME I PREZIME
BLAGORODNA DULI] , - pretsedatel
SVETLANA JAKIMOVSKA, - zamenik na pretsedatelot
^LENOVI:
1. Ristanka Lal~evska
2. Nadica Tan~eva Tulieva
3. Aneta Stefanovska
4. Ilija Dimovski
5. Jagnula Kunovska
6. Garip Kaba
7. \or|i Orov~anec
8. Cvetanka Ivanova
9. Boris Kondarko
10. Oliver Spasovski
11. Adnan Ja{ari
12. Blerim Bexeti
ZAMENICI ^LENOVI:
1. Pavle Trajanov
2. Trajko Veqanoski
3. Darko Dimitrievski
4. [aban Saliu
5. Blagoj Za{ov
6. Flora Kadri
7. Valentina Bo`inovska
8. Nikola Rilkoski
9. Vesna Bendevska
10. 10. Roza Topuzova Karevska
11. 11. Tahir Hani
12. 12. Abduladi Vejseli
Zakonodavno-pravnata komisija na
Sobranieto na Republika Makedonija
soglasno nadle`nosta utvrdena vo
Odlukata za osnovawe na postojani rabotni
tela na Sobranieto na Republika
Makedonija razgleduva predlozi na akti od
site oblasti, odnosno od ekonomskata,
politi~kata i od oblasta na javnite
dejnosti.
Od oblasta na politi~kiot sistem
Komisijata gi razgleda slednite predlozi
na zakoni:
-Predlog-zakonot za policija;
-zakonot za sledewe na komunikacii;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
pravata na Pretsedatelot na Republika
Makedonija i negovoto semejstvo po
prestanuvawe na funkcijata;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
organizacija i rabota na organite na
dr`avnata uprava;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
zdru`enija na gra|ani i fondacii;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
spre~uvawe na korupcijata;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
politi~ki partii;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
praznicite;
-dopolnuvawata na Zakonot za izvr{uvawe.
Od oblasta na ekonomskiot sistem
Komisijata gi razgleda slednite predlozi
na zakoni:
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
danokot na dodadena vrednost;
Izve{taj 2006
7
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
elektronski komunikacii;
-izmenite i doplnuvawata na Buxetot na
Republika Makedonija za 2006 godina;
-izmenite na Zakonot za ste~aj;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
trgovija;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
radiodifuzna dejnost;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
registrirawe na gotovinski pla}awa;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
prevoz vo patniot soobra}aj;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
Narodna banka na Republika Makedonija;
-Buxetot na Republika Makedonija za 2007
godina;
-zakonot za izvr{uvawe na Buxetot na
Republika Makedonija za 2007 godina;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
personalen danok na dohod;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
danokot od dobivka;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
vnatre{na revizija vo javniot sektor;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
javna vnatre{na finansiska kontrola;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
hartii od vrednost;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
edno{alterski sistem i za vodewe na
trgovski registar i registar na drugi
pravni lica;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
trgovski dru{tva;
-izmenite i dopolnuvawata na zakonot za
javni pati{ta.
Od oblasta na javnite dejnosti vo ovoj
period Komisijata razgleda slednite
predlozi na zakoni:
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
zdravstveno osiguruvawe;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
zdravstvena za{tita;
-zakonot za kultura;
-izmenite na Zakonot za Biroto za razvoj na
obrazovanieto;
-izmenite na Zakonot za sredno
obrazovanie;
- dopolnuvawata na Zakonot za stru~no
obrazovanie i obuka;
Vo ovoj preriod Komisijata gi razgleda i
slednite ratifikacii:
-zakonot za ratifikacija na Dogovorot me|u
Vladata na Republika Makedonija i
Vladata na Republika Hrvatska za
sorabotka vo oblasta na turizmot;
-zakonot za ratifikacija na Spogodbata
pome|u Evropskata Zaednica i Republika
Makedonija za nekoi aspekti na vozdu{niot
soobra}aj;
-zakonot za ratifikacija na Dogovorot me|u
Vladata na Republika Makedonija i
Sojuznata Vlada na Republika Avstrija za
prezemawe na lica so nezakonski prestoj;
-zakonot za ratifikacija na Dogovorot me|u
Vladata na Republika Makedonija i
Vladata na Republika Bugarija za
prekugrani~na policiska sorabotka;
-zakonot za ratifikacija na Spogodbata za
izmena na Spogodbata za stopanska
sorabotka pome|u Republika Makedonija i
Republika Slovenija;
-zakonot za ratifikacija na Protokolot za
oru`ja so zaslepuva~ki laser (Protokolot
IV od Konvencijta za odredeni konven-
cionalni oru`ja CCW);
Izve{taj 2006
8
-zakonot za ratifikacija na Protokolot za
eksplozivni ostatoci od vojna (Protokolot
V od Konvencijata za odredeni konven-
cionalni oru`ja CCW);
-zakonot za ratifikacija na Spogodbata
me|u Vladata na Republika Makedonija i
Vladata na Republika Polska za vra}awe i
prezemawe na lica koi prestojuvaat bez
odobrenie;
-zakonot za ratifikacija na Spogodbata za
sorabotka vo oblasta na kulturata me|u
Vladata na Republika Makedonija i
Sovetot na ministri na Republika
Albanija;
-zakonot za ratifikacija na Dogovorot me|u
Republika Makedonija i Republika Polska
za socijalno osiguruvawe;
-zakonot za ratifikacija na
multilateralna Spogodba pome|u
Evropskata Zaednica i nejzinite zemji
~lenki Republika Albanija, Bosna i
Hercegovina, Republika Bugarija,
Republika Hrvatska, Republika
Makedonija, Republika Island, Republika
Crna Gora, Kralstvoto Norve{ka, Romanija,
Republika Srbija i Misijata na
Obedinetite nacii za privremena
administracija vo Kosovo za osnovawe na
Evroska zaedni~ka vozduhoplovna oblast;
-zakonot za ratifikacija na Dogovorot
pome|u Makedonskata Vlada i Vladata na
kralstvoto Danska za prezemawe na
sopstveni dr`avjani i stranci koi
nezakonski prestojuvaat na teritoriite na
dogovornite strani;
-zakonot za ratifikacija na Dogovorot me|u
Vladata na Republika Makedonija i
Vladata na Kralstvoto Norve{ka za
prezemawe na lica so nezakonski prestoj na
nivnite teritorii;
-zakonot za ratifikacija na Spogodbata
me|u Vladata na Republika Makedonija i
Vladata na Republika Bugarija za vzaemni
patuvawa na gra|anite.
Drugi materijali i akti razgleduvani vo
ovoj period vo Komisijata:
-Statutot na Komisijata za za{tita na
pravoto za sloboden pristap do
informaciite od javen karakter (Prva i
Vtora faza);
-Predlogot za pristapuvawe kon izmena na
Ustavot na Republika Makedonija;
-Predlog-deklaracijata za aktivnostite za
ispolnuvawe na obvrskite i standardite za
~lenstvo vo NATO vo post-Riga periodot,
podnesena pod broj 07-4663/1 od 12
dekemvri 2006 godina;
-Predlog-deklaracijata za aktivnostite za
ispolnuvawe na obvrskite i standardite za
~lenstvo vo NATO vo post-Riga periodot,
podnesena pod broj 07-4665/1 od 12
dekemvri 2006 godina;
-Barawe za davawe na avtenti~no
tolkuvawe na ~len 75 od Zakonot za
osnovnoto obrazovanie, podneseno od
pratenikot Ratko Dimitrovski;
-Barawe za davawe na avtenti~no
tolkuvawe na ~len 66 od Zavr{nite i
preodnite odredbi od Zakonot za upravnite
sporovi podneseno od Narodniot
pravobranitel;
-Barawe za davawe na avtenti~no
tolkuvawe na ~len 27 stav 1 od Zakonot za
javni pretprijatija podneseno od
pratenikot Ristanka Lal~evska;
-Barawe za davawe na avtenti~no
tolkuvawe na ~len 54 stav 1 od Zakonot za
prostorno i urbanisti~ko planirawe,
Izve{taj 2006
9
podneseno od gradona~alnikot na op{tina
Karpo{
Odr`ani sednici 10
Vkupno razgledani to~ki 60
Izmeni na Ustavot 1
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 10
ekonomski sistem 19
javni dejnosti 6
Vkupno razgledani ratifikacii
14
Podneseni amandmani 52
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
8
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
\*) Vo ovoj broj vleguvaat i predlozite na
zakoni za ratifikuvawe na me|unarodni
dogovori od razni oblasti.
Izve{taj 2006
10
Komisija za odbrana i
bezbednost
NADLE@NOSTI:
- za za{tita na poredokot utvrden so
Ustavot; - ostvaruvawe na nadzorot vo domenot
na odbranata i bezbednosta;
- odbrana na Republikata i civilnata za{tita;
- sorabotka so kolektivni sistemi na bezbednost i odbrana vo koj Republikata pristapila;
- integracijata na Republikata vo evroatlanskite organizacii i odnosite na Republikata so tie organizacii;
- za{tita na `ivotot, li~nata sigurnost i imotot na gra|anite zagarantirani so Ustavot;
- proizvodstvo,promet, nabavuvawe, poseduvawe i nosewe na oru`je, delovi na oru`je i municija;
- obezbeduvawe na li~nosti i objekti; - dr`avjanstvo; - oddr`uvawe na javniot red i mir; - javnite sobiri i javnite priredbi; - bezbednost na patniot, vozdu{niot,
`elezni~kiot i ezereskiot soobra}aj; - za{tita od prirodni nepogodi i
epidemii; - prijavuvawe i odjavuvawe na
`iveali{tetoto i prestojuvali{teto; - premin na dr`avnite granici i
dvi`ewe i prestoj vo grani~niot pojas; - dvi`ewe i prestoj na strancite; - utvrduvawe i re{avawe na grani~nite
incidenti i drugi povredi na dr`avnite granici i
- drugi pra{awa {to se odnesuvat na odbranata i bezbednosta.
red.broj
IME I PREZIME
VLADIMIR \OR^EV,
- pretsedatel
CVETKO GROZDANOV,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Pavle Trajanov
2. Tome Danevski
3. Goce Markoski
4. Ilija Kitanovski
5. Tito Petkovski
6. Menduh Ta~i
7. Vesna Janevska
8. Jovan Manasijevski
9. Esad Rahi}
10. Ivan Stoiqkovi}
11. Sadula Duraku
12. Fadil Sulejmani
ZAMENICI NA ^LENOVITE
1. Zoran Vitanov
2. Zoran Petreski
3. Vele \or|ievski
4. Pan~e Dameski
5. Vele Mitanovski
6. Garip Kaba
7. \or|i Orov~anec
8. Oliver Spasovski
9. Andrej @ernovski
10. Nikola Rilkoski
11. Tahir Hani
12. Zumrete Jakupi
Komisijata za odbrana i bezbednost
vo izve{tajniot period gi odr`a: Prvata,
Vtorata, Tretata, ^etvrtata, Pettata,
[estata (zaedni~ka sednica so Komisijata
za nadvore{na politika) i Sedmata
sednica, na koi bea razgledani slednite
temi kako to~ki na dnevniot red i gi usvoi
slednite zaklu~oci po istite:
Prva sednica na Komisijata za
odbrana i bezbednost odr`ana na 25
septemvri i 24 oktomvri 2006 godina.
1.Predlog na zakon za policija;
2.Predlog za donesuvawe na zakon za
sledewe na komunikaciite, so Predlog na
zakon;
Izve{taj 2006
11
3.Razgleduvawe na Amandmanite dostaveni
od Vladata na Republika Makedonija na den
27 Septemvri 2006 godina i koi se sostaven
del na Predlog zakonot za sledewe na
komunikaciite.
Zaklu~oci:
1.Komisijata ednoglasno go usvoi
zaklu~okot na Sobranieto da mu predlo`i
da go razgleda i donese zakonot za policija.
2.Komisijata zaklu~i da mu predlo`i na
Sobranieto da go razgleda i usvoi
Predlogot za donesuvawe na zakonot za
sledewe na komunikaciite, so Predlogot na
zakon i da go donese Zakonot za sledewe na
komunikaciite.
3.Komisijata za odbrana i bezbednost
ednoglasno usvoi zaklu~ok so koj gi podr`a
Amandmanite na Predlogot na zakonot za
sledewe na komunikaciite dostaveni od
Vladata na Republika Makedonija koi se
sostaven del na istiot, ocenuvaj}i gi kako
podobruvawe na tekstot se so cel zakonot
da bide precizen, jasen i primenliv vo
praksata.
Vtora sednica na Komisijata za
odbrana i bezbednost odr`ana na 2 i 8
noemvri 2006 godina.
1.Predlog za izmena i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija;
2.Razgleduvawe na amandmanot na
Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina dostaven od Vladata na Republika
Makedonija na 8 noemvri 2006 godina.
Zaklu~oci:
1.Komisijata za odbrana i bezbednost
ednoglasno usvoi zaklu~ok da mu predlo`i
na Sobranieto na Republika Makedonija da
go razgleda i usvoi Predlogot za izme-
nuvawe i dopolnuvawe na Buxetot na
Republika Makedonija za 2006 godina vo
predlo`eniot tekst.
2.Komisijata ednoglasno zaklu~i da mu se
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go poddr`i amandmanot
dostaven od Vladata, a koj e sostaven del
na Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe
na Buxetot na Republika Makedonija za
2006 godina.
Treta sednica na Komisijata za
odbrana i bezbednost odr`ana na 21
noemvri 2006 godina.
1.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Protokolot za eksplozivni
ostatoci od vojna (Protokol V od
Konvencijata za odredeni konvencionalni
oru`ja), so Predlog na zakon;
2.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na
Republika Makedonija i Vladata na
Republika Polska za vra}awe i prezemawe
na lica koi prestojuvaat bez odobrenie, so
Predlog na zakon;
3.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Protokolot za oru`je so
zaslepuva~ki laser (Protokol IV od
Konvencijata za odredeni konvencionalni
oru`ja CCW), so Predlog na zakon;
4.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na
Republika Makedonija i Sojuznata Vlada na
Republika Avstrija so prezemawe lica so
nezakonski prestoj, so Predlog na zakon i
5.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na
Republika Makedonija i Vladata na
Republika Bugarija za prekugrani~na
policiska sorabotka, so Predlog na zakon.
Zaklu~oci:
1..Komisijata ednoglasno konstatira deka
ima potreba od negovo donesuvawe i usvoi
Izve{taj 2006
12
zaklu~ok da mu predlo`i na Sobranieto na
Republika Makedonija da go donese istiot
vo predlo`eniot tekst.
2.Komisijata ednoglasno konstatira deka
ima potreba od negovo donesuvawe i usvoi
zaklu~ok da mu predlo`i na Sobranieto na
Republika Makedonija da go donese istiot
vo predlo`eniot tekst.
3.Komisijata ednoglasno konstatira deka
ima potreba od negovo donesuvawe i usvoi
zaklu~ok da mu predlo`i na Sobranieto na
Republika Makedonija da go donese istiot
vo predlo`eniot tekst.
4.Komisijata ednoglasno konstatira deka
ima potreba od negovo donesuvawe i usvoi
zaklu~ok da mu predlo`i na Sobranieto na
Republika Makedonija da go donese istiot
vo predlo`eniot tekst.
5.Komisijata ednoglasno konstatira deka
ima potreba od negovo donesuvawe i usvoi
zaklu~ok da mu predlo`i na Sobranieto na
Republika Makedonija da go donese istiot
vo predlo`eniot tekst.
^etvrta sednica na Komisijata za
odbrana i bezbednost odr`ana na 5
dekemvri 2006 godina.
1.Predlog na buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina.
Zaklu~ok:
1.Komisijata za odbrana i bezbednost
ednoglasno zaklu~i da mu predlo`i na
Sobranieto na Republika Makedonija da
gorazgleda i donese Buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina vo predlo`eniot
tekst.
Petta sednica na Komisijata za odbrana i
bezbednost odr`ana na 18 dekemvri 2006
godina.
1.Predlog na deklaracija za aktivnostite
za ispolnuvawe na obvrskite i standardite
za ~lenstvo vo NATO vo post - Riga
periodot;
2.Predlog na deklaracija za aktivnostite
za ispolnuvawe na obvrskite i standardite
za ~lenstvo vo NATO vo post - Riga
periodot;
3.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot pome|u
Makedonskata Vlada i Vladata na
Kralstvoto Danska za prezemawe na
sopstveni dr`avjani i stranci koi
nezakonski prestojuvaat na teritoriite na
dogovornite strani, so Predlog na zakon;
4.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na
Republika Makedonija i Vladata na
Kralstvoto Norve{ka za prezemawe na lica
so nezakonski prestoj na nivnite teritorii,
so Predlog na zakon;
5.Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Spogodbata me|u Vladata
na Republika Makedonija i Vladata na
Republika Bugarija za vzaemni patuvawa na
gra|anite, so Predlog na zakon.
Zaklu~oci:
1.Komisijata za odbrana i bezbednost so 6
glasa za i 2 protiv zaklu~i da mu predlo`i
na Sobranieto na Republika Makedonija da
ja razgleda i usvoi Deklaracijata za
aktivnostite za ispolnuvawe na obvrskite
i standardite za ~lenstvo vo NATO vo post
- Riga periodot podnesena od grupa
pratenici vo predlo`eniot tekst.
2.Komisijata so mnozinstvo glasovi za i
eden vozdr`an zaklu~i da gi povika
predlaga~ite na dvete sli~ni deklaracii
da gi razgledaat tekstovite na dvete
deklaracii i da izvr{at dopolnitelni
konsultacii vo funkcija na politi~kiot
dijalog, kako i donesuvawe na eventualno
Izve{taj 2006
13
{iroko prifatena deklaracija za ~lenstvo
vo NATO.
3.Komisijata za odbrana i bezbednost go
razgleda Predlogot za donesuvawe na zakon
za ratifikacija na Dogovorot pome|u
Makedonskata Vlada i Vladata na
Kralstvoto Danska za prezemawe na
sopstveni dr`avjani i stranci koi
nezakonski prestojuvaat na teritoriite na
dogovornite strani i oceni deka ima
potreba od negovo donesuvawe. Komisijata
go razgleda i tekstot na Predlogot na
zakonot i ednoglasno zaklu~i da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go usvoi istiot vo
predlo`eniot tekst.
4.Komisijata za odbrana i bezbednost go
razgleda Predlogot za donesuvawe na zakon
za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata
na Republika Makedonija i Vladata na
Kralstvoto Norve{ka za prezemawe na lica
so nezakonski prestoj na nivnite teritorii
i oceni deka ima potreba od negovo
donesuvawe. Komisijata go razgleda i
tekstot na Predlogot na zakonot i
ednoglasno zaklu~i da mu predlo`i na
Sobranieto na Republika Makedonija da go
usvoi istiot vo predlo`eniot tekst.
5.Komisijata za odbrana i bezbednost go
razgleda Predlogot za donesuvawe na zakon
za ratifikacija na Spogodbata me|u
Vladata na Republika Makedonija i
Vladata na Republika Bugarija za vzaemni
patuvawa na gra|anite i oceni deka ima
potreba od negovo donesuvawe. Komisijata
go razgleda i tekstot na Predlogot na
zakonot i ednoglasno zaklu~i da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go usvoi istiot vo
predlo`eniot tekst.
[esta zaedni~ka sednica na
Komisijata za odbrana i bezbednost i
Komisijata za nadvore{ni raboti odr`ana
na 19 dekemvri 2006 godina.
1.Informirawe na ~lenovite na Komisiite
za zaklu~ocite od Samitot na NATO vo
Riga, kako i za pretstojnite aktivnosti do
ispolnuvawe na obvrskite za ~lenstvo vo
Alijansata od strana na ministrite za
odbrana i za nadvore{ni raboti, g-n Lazar
Elenovski i g-n Antonio Milo{oski.
Sedma sednica na Komisijata za odbrana i
bezbednost odr`ana na 28 i 29 dekemvri
2006 godina.
-Informirawe na ~lenovite na Komisijata
za odbrana i bezbednost od strana na
ministerot za odbrana, g-din Lazar
Elenovski i ministerot za vnatre{ni
raboti, g-|a Gordana Jankulovska za
aktuelnite nastani vo vrska so transportot
na oru`je i incidentot vo diskotekata
"Proces" vo Skopje.
Odr`ani sednici 7
Vkupno razgledani to~ki 18
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 8
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani 3
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
4
Informacii, izve{tai 2
Pra{awa, predlozi 2
Izve{taj 2006
14
Komisija za
politi~ki sistem
NADLE@NOSTI: - funkcionirawe na politi~kiot
sistem; - menuvawe na granicite na
Republikata; - dr`avnite simboli i nivnata
upotreba; - sudstvoto, advokaturata i javnoto
obvinitelstvo; - amnestija i pomiluvawe; - sloboda na dvi`eweto i sloboda na
izborot na `iveali{teto; - mati~na evidencija i za{tita na li~nite podatoci; - li~ni imiwa, li~ni karti i patni
ispravi; - popis na naselenieto; - sistemot na javnoto informirawe; - pravo na zdru`uvawe na gra|anite i
politi~ko organizirawe, izbira~ko pravo i na~in na izbor na
pratenici, pretsedatelot na Republika
Makedonija, ~lenovite na sovetite i gradona~alnicite; - referendum; - lokalna samouprava; - narodniot pravobranitel; -Makedonskata pravoslavna crkva
kako i Islamskata verska zaednica vo Makedonija,
Katoli~kata crkva, Evangelsko-metodisti~kata crkva,
Evrejskata zaednica i drugi verski zaednici i religiozni
grupi; - odlikuvawa, priznanija i nagradi; - praznicite na Republika Makedonija; - organizacija na dr`avnata uprava; - pravo na upotreba na jazicite i
pismata na zaednicite; - garantirawe na za{titata na
etni~kiot, kulturniot, jazi~niot n verskiot identitet na
zaednicite i
- drugi pra{awa {to se odnesu vaat na politi~kiot sistem i odnosite me|u zaednicite.
red. broj
IME I PREZIME
ZORAN PETRESKI,
- pretsedatel
RISTANKA LAL^EVSKA,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Silvana Boneva
2. [aban Saliu
3. Aleksandar Spasenovski
4. Ivan Anastasovski
5. Ru`di Mato{i
6. Valentina Bo`inovska
7. Vlado Bu~kovski
8. Kenan Hasipi
9. Roza Topuzova Karevska
10. Rafiz Aliti
11. Xevat Ademi
12. Trajko Veqanovski
ZAMENICI ^LENOVI
1. Blagorodna Duli}
2. Pavle Trajanov
3. Oliver Derkovski
4. Anita Kiparizovska Krstevska
5. Goran Misovski
6. Garip Kaba
7. Vesna Janevska
8. Meri Mladenovska \or|ieva
9. Boris Kondarko
10. Ne`det Mustafa
11. Fazli Veliu
12. Agron Buxaku
Komisijata za politi~ki sistem i
odnosi me|u zaednicite na Sobranieto na
Republika Makedonija soglasno nadle`-
nosta utvrdena vo Odlukata za osnovawe na
postojani rabotni tela na Sobranieto na
Republika Makedonija razgleduva predlozi
na akti od oblasta politi~kiot sistem.
Komisijata gi razgleda slednite
predlozi na zakoni:
-Predlog-zakonot za policija;
-zakonot za sledewe na komunikacii;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
pravata na Pretsedatelot na Republika
Makedonija i negovoto semejstvo po
prestanuvawe na funkcijata;
Izve{taj 2006
15
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
organizacija i rabota na organite na
dr`avnata uprava;
-izmenuvata i dopolnuvawata na Buxetot na
Republika Makedonija za 2006 godina;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
zdru`enija na gra|ani i fondacii;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
spre~uvawe na korupcijata;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
politi~ki partii;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za
praznicite;
-dopolnuvawata na Zakonot za izvr{uvawe;
-Buxetot na Republika Makedonija za 2007
godina;
Drugi materijali i akti razgleduvani vo
ovoj period vo Komisijata:
-Statutot na Komisijata za za{tita na
pravoto za sloboden pristap do
informaciite od javen karakter (prva
faza)
Odr`ani sednici 6
Vkupno razgledani to~ki 12
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 4
ekonomski sistem -
javni dejnosti 5
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
1
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
16
Komisija za
nadvore{na politika
NADLE@NOSTI:
- nadvore{nata politika na Republika
Makedonija i nejzinite odnosi so drugite
dr`avi i me|unarodni organizacii;
- politikata so koja se obezbeduva gri`ata na
Republikata za polo`bata i pravata na
pripadnicite na makedonskiot narod vo
sosednite zemji i za iselenicite od Makedonija,
kako i za kulturnite, ekonomskite i socijalnite
prava na gra|anite od Republikata vo stranstvo;
- stapuvawe ili istapuvawe od sojuz ili
zaednici so drugi dr`avi;
- stapuvawe vo ~lenstvo ili istapuvawe od
~lenstvo na me|unarodni organizacii;
- potreba od zapo~nuvawe pregovori za
sklu~uvawe bilateralni i multilateralni
me|unarodni dogovori na Republika Makedonija,
odnosno za platformite na ovie pregovori;
- ratifikacija na me|unarodni dogovori;
- me|unarodna regulativa od oblasta na
~ovekovite i gra|anskite prava, slobodi i
dokumenti na me|unarodni organizacii i
asocijacii;
- vospostavuvawe na parlamentarna
sorabotka na Republikata so drugi dr`avi i
me|unarodni organizacii;
- vospostavuvawe sorabotka so komisiite za
nadvore{na politika na parlamentite na drugi
dr`avi;
- inicijativi i predlozi za definirawe na
strategijata na nadvore{nata politika na
Republika Makedonija i
- drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
nadvore{nata politika na Republika
Makedonija.
red. broj
IME I PREZIME
FLORA KADRI,
- pretsedatel
RU@DI MATO[I,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Vasko [utarov
2. Vladimir \or~ev
3. Liljana Popovska
4. Aleksandar Nikoloski
5. Oliver [ambevski
6. Blagoj Za{ov
7. Vesna Janevska
8. Ilinka Mitreva
9. Radmila [ekerinska
10. Jovan Manasijevski
11. Agron Buxaku
12. Azis Polo`ani
ZAMENICI ^LENOVI
1. Tome Danevski
2. Aleksandar Spasenovski
3. Fijat Canovski
4. Vladanka Avirovi}
5. Petar Pop Arsov
6. Ivan Anastasovski
7. Danail Don~ev
8. Igor Ivanovski
9. Slavica Grkovska
10. Andrej @ernovski
11. Fadil Sulejmani
12. Selvie Saliu
Soglasno so ~len 2 to~ka 5 od
Odlukata za osnovawe na postojani rabotni
tela na Sobranieto na Republika
Makedonija ("Slu`ben vesnik na Republika
Makedonija broj 97/2006), vo smisla na
nadle`nostite i delokrugot na rabota,
obvrskite i aktivnostite na Komisijata,
glavno mo`at da se smestat vo dve ramki.
Kako edno od rabotnite tela na
zakonodavniot dom, toa se aktivnosti koi
se odnesuvaat na procesot za donesuvawe na
zakonski akti i aktivnosti koi se
odnesuvaat na prezentirawe na principite
na nadvore{nata politka na dr`avata na
Izve{taj 2006
17
me|unaroden plan, odnosno ostvaruvawe na
del od parlamentarnata sorabotka so drugi
dr`avi i me|unarodni organizacii.
1. Vo odnos na aktivnostite koi se
odnesuvaat na procesot na razgleduvawe na
zakonski akti, Komisijata vo izminatiot
period od vkupno odr`ani 7 sednici, na 4
sednici bea razgledani i prepora~ani na
Sobranieto 15 predlozi za donesuvawe na
zakoni za ratifikacija na me|unarodni
dogovori, izmenite na Buxetot za 2006 i
Buxetot za 2007 godina i edna inicijativa,
dodeka dve sednici bea so tematska
sodr`ina od koi ednata se odr`a zaedno so
Komisijata za odbrana i bezbednost, za koja
komisiite donesoa zaklu~ok.
2. Vo odnos na aktivnostite koi se
odnesuvaat na ostvaruvawe na
parlamentarnata sorabotka na bilateralen
i multilateralen plan, realizirani se
vkupno 3 sredbi so pretstavnici i
delegacii na drugi dr`avi vo zemjata,
dodeka pretsedatelot na Komisijata,
u~estvuva{e na Konferencijata na
pretsedateli na komisii za nadvore{na
politika na zemjite ~lenki na EU vo
ramkite na Finskoto pretsedatelstvo.
Odr`ani sednici 7
Vkupno razgledani to~ki 18
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 15
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
1
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
18
Komisija za evropski
pra{awa
NADLE@NOSTI: -usoglasenosta na predlozite za
donesuvawe zakoni, odnosno predlozite na zakoni so zakonodavstvoto na Evropskata unija ;
-sledeweto i pottiknuvaweto na procesot na usoglasuvawe na zakonodavstvoto na Republika Makedonija so zakonodavstvoto na Evropskata unija, predlaga merki za unapreduvawe na postapkite za usoglasuvawe, dava mislewa i predlozi za aktivnostite na rabotnite tela na Sobranieto na ovoj plan;
-ispolnuvaweto na obvrskite {to proizleguvaat od spogodbite me|u
Republika Makedonija i Evropskata unija;
-sledeweto na aktivnostite na Vladata i organite na dr`avnata uprava naso~eni kon steknuvawe na ~lenstvo na Republika Makedonija vo Evropskata unija i-ostvaruvaweto na programite i drugite akti na instituciite na Evropskata unija vo Republika Makedonija, vklu~uvaj}i gi i programite za finansiska poddr{ka;
-redovnoto informirawe na Sobranieto za site pra{awa svrzani so evropskata integracija;
-pokrenuvaweto i ostvaruvaweto na aktivnostite za informirawe na javnosta vo vrska so procesite na evropskata integracija;
-sorabotkata so soodvetnite komisii na drugite zemji i
-razgleduva drugi pra{awa vo vrska so evropskata integracija vo vrska so niv dava mislewa i preporaki;
Komisijata gi razgleduva pra{awata
{to se odnesuvaat za:
-sledewe na sproveduvaweto na
Nacionalnata strategija za integracija na
Republika Makedonija vo Evropskata unija
i redovno go izvestuva Sobranieto za
nejzinoto sproveduvawe;
red. broj
IME I PREZIME
TITO PETKOVSKI,
- pretsedatel
BLAGOJ ZA[OV,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Aleksandar Spasenovski
2. Vladanka Avirovi}
3. Petar Pop Arsov
4. Anita Kiparizovska Krstevska
5. Valentina Bo`inovska
6. Pan~e Dameski
7. Ru`di Mato{i
8. Radmila [e}erinska
9. Ilinka Mitreva
10. Andrej @ernovski
11. Teuta Arifi
12. Agron Buxaku
ZAMENICI ^LENOVI
1. Zoran Vitanov
2. Liljana Popovska
3. Ilija Dimovski
4. Aleksandar Nikolovski
5. Vladimir \or~ev
6. Garip Kaba
7. Marjan Dodovski
8. Jovan Manasijevski
9. Slavica Grkovska
10. Igor Ivanovski
11. Azis Polo`ani
12. Fadil Sulejmani
- sledewe na ispolnuvawe na obvrskite koi
proizleguvaat od dogovorite me|u
Republika Makedonija i Evropskata unija i
ostvaruvawe na programite i drugite akti
na instituciite na Evropskata unija,
vklu~uvaj}i gi i programite za finansiska
pomo{;
- sledewe i pottiknuvawe na procesot na
usoglasuvawe na zakonodavstvoto na
Republika Makedonija so zakonodavstvoto
na Evropskata unija, kako i predlaga
merki za unapreduvawe na postapkite za
usoglasuvawe, dava mislewa i predlozi za
aktivnostite na drugite rabotni tela na
Sobranieto i go naso~uva nivnoto vnimanie
na pra{awa svrzani so priemot na
Izve{taj 2006
19
Republika Makedonija vo ~lenstvo vo
Evropskata unija;
- sledewe na aktivnostite na Vladata i
organite na dr`avnata uprava vo vrska so
priemot na Republika Makedonija vo
~lenstvo vo Evropskata unija i vo vrska so
niv dava mislewa i preporaki;
- analizirawe na posledicite od
pristapuvawe na Republika Makedonija vo
~lenstvo vo Evropskata unija i podgotvuva
izve{tai vo vrska so istite;
-redovno informirawe na Sobranieto za
site pra{awa svrzani so evropskata
integracija, vklu~itelno i preku sobirawe
informacii, literatura i drugi dokumenti
povrzani so Evropskata unija;
- predlagawe i ostvaruvawe na aktivnosti
naso~eni kon informirawe na javnosta za
procesite na evropskata integracija;
-sorabotka so soodvetnite komisii na
drugite zemji i
- razgleduvawe na drugi pra{awa vo vrska
so evropskata integracija i priemot na
Republika Makedonija vo ~lenstvo vo
Evropskata unija."
Za izminatiot period (26 juli do
31 dekemvri 2006 godina) Komisijata za
evropski pra{awa oddr`a {est sednici i
ostvari pove}e aktivnosti od svojata
nadle`nost.
Vo izve{tajniot period Komisijata za
evropski pra{awa:
-rasprava{e po Godi{niot izve{taj na
Evropskata komisija za napredokot na
Republika Makedonija za 2006 godina, pri
{to zaklu~i da mu predlo`i na Sobranieto
da svika godi{na sobraniska sednica,
posvetena na procesot na evrointegracijata
na Republika Makedonija soglasno
Deklaracijata za ulogata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo procesot za
stabilizacija i asocijacija. Izve{tajot go
prezentira{e N.E. Ervan Fuere {ef na
Delegacijata na Evropskata komisija i
Specijalen pretstavnik na Evropskata
Unija vo Republika Makedonija;
-odr`a posebna sednica posvetena na Nacrt
Nacionalnata programa za usvojuvawe na
pravoto na evropskata unija na Vladata na
Republika Makedonija-Prezentacija na
Zamenik na pretsedatelot na Vladata na
Republika Makedonija Gabriela
Konevska- Trajkovska;
-odr`a posebna tematska sednica
posvetena na Nacrt akcioniot plan za IPA
podgotovki - Prezentacija na Zamenik na
pretsedatelot na Vladata na Republika
Makedonija Gabriela Konevska-
Trajkovska;
-razgleda eden zakonski predlog od aspekt
na negovata usoglasenost so evropskoto
zakonodavstvo;
-rasprava{e po predvidenite buxetski
sredstva za evrointegrativnite procesi na
Makedonija vo Rebalansot na Buxetot za
2006 godina i vo Buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina.
Me|unarodna aktivnost
- Komisijata za evropski pra{awa be{e
doma}in na Tretata Konferencija na
parlamentarnite komiteti za evropski
integracii/pra{awa na zemjite u~esni-
~ki vo Procesot na Stabilizacija i
Asocijacija vo Jugoisto~na Evropa
(KOSAP), {to se odr`i na 13-14 dekemvri
2006 vo Sobranieto na Republika
Makedonija.
Izve{taj 2006
20
U~estvo na me|unarodni konferencii
-pretsedatelot na Komisijata za evropski
pra{awa Tito Petkovski u~estvuva{e na
Konferencijata "Vo duhot na Evropa", {to
se odr`a na 17-19 noemvri 2006 godina, vo
Berlin, Germanija;
-zamenik pretsedatelot na Komisijata za
evropski pra{awa Blagoj Za{ov
u~estvuva{e na 37 Konferencija na
komisiite za evropski pra{awa na zemjite
~lenki na Evropskata unija (KOSAK)-20-21
noemvri 2006 godina vo Helsinki, Finska.
Me|unarodni sredbi na pretsedatelot i
~lenovite na Komisijata za evropski
pra{awa vo Sobranieto na Republika
Makedonija
-sredba na pretsedatelot na Komisijata za
evropski pra{awa Tito Petkovski so g-|a
Livija Plaks, Pretsedatel na Proektot za
etni~ki odnosi i so g-din Aleks
Grigoriev Roen{vili, direktor za
Zapaden Balkan (3 oktomvri, 2006 godina);
-sredba na pretsedatelot na Komisijata za
evropski pra{awa Tito Petkovski, so
{efot na Delegacijata na Evropskata
komisija i Specijalen pretstavnik na
Evropskata unija vo Republika Makedonija
Ambasadorot Ervan Fuere, (4 oktomvri
2006 godina);
-sredba na pretsedatelot na Komisijata za
evropski pra{awa Tito Petkovski so
Generalniot direktor za EU pra{awa vo
MNR na Avstrija Martin Sajdik (31
oktomvri 2006 godina);
-sredba na ~lenovite na Komisijata za
evropski pra{awa so Delegacijata na
Komisijata za nadvore{ni raboti, evropski
raboti i turizam na Flamanskiot
parlament na Kralstvoto Belgija (16-18
noemvri 2006 godina);
-sredba na ~lenovite na Komisijata za
evropski pra{awa so Delegacijata na
Komisijata za podr{ka na demokratijata
na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na
SAD (19-23 noemvri 2006 godina);
-sredba na pretsedatelot na Komisijata za
evropski pra{awa na Sobranieto na
Republika Makedonija, Tito Petkovski, so
Ambasadorkata na Kralstvoto Holandija
vo Republika Makedonija, g-|a Frederik
Marija De Man, (24 noemvri 2006 godina);
-sredba so dr`avniot sekretar za evropski
pra{awa na Republika Slovenija, g-din
Janez Lenar~i} - (6 dekemvri 2006
godina);
Odr`ani sednici 6
Vkupno razgledani to~ki 7
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 1
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
2
Informacii, izve{tai 1
Pra{awa, predlozi 1
Izve{taj 2006
21
Komisija za pra{awa
na izborite i
imenuvawata
NADLE@NOSTI:
- podnesuvawe predlozi za izbor i
imenuvawe, odnosno razre{uvawe na
funkcioneri koi gn izbira, odnosno
imenuva Sobranieto, ako so zakon,
Delovnikot ili drug akt na Sobranieto e
opredeleno vakov predlog da podnesuva
Komisijata;
- podnesuvawe predlozi za izbori i
imenuvawe, odnosno razre{uvawe na
funkcioneri koi gi izbira, odnosno
imenuva Sobranieto, ako so Ustavot, zakon,
Delovnikot ili drug akt na Sobranieto ne e
opredeleno vakov predlog da podnesuva
drug organ;
- predlagawe sostav na postojanite i
povremeni rabotni tela na Sobranieto;
- predlagawe sostav na postojanite
delegacii na Sobranieto vo me|unarodnite
parlamentarni sobranija i na prateni~kite
grupi na Sobranieto za sorabotka so drugi
parlamenti;
- predlagawe ~lenovi na upravni organi
i drugi tela vo javnite pretprijatija,
organizaciite i instituciite koi gi izbira,
odnosno imenuva Sobranieto ako so
Ustavot, zakon ili drug akt ne e opredeleno
vakov predlog da podnesuva drug organ;
- predlagawe ~lenovi na redakciskiot
odbor na glasiloto na Sobranieto;
- predlagawe imenuvawe i razre{uvawe
pretstavnici na Republikata vo organite
na upravuvaweto i ~lenovn na konkursni
komisii za izbor na individualni
rabotovodni organi koi se vo nadle`nost
na Sobranieto;
- predlagawe sostav na odbori i drugi
tela na Sobranieto za organizirawe i
sproveduvawe proslavi na oddelni
istoriski nastani od zna~ewe za
Republikata i na drugi nastani ~ie
odbele`uvawe e potrebno, kako i za
dodeluvawe na republi~ki nagradi;
- davawe mislewe po predlozite za
izbor, odnosno imenuvawe nositeli na javni
funkcii koi gi izbira, odnosno gi imenuva
Sobranieto, a koi se predlo`eni od drugi
organi;
- razgleduvawe predlozi na propisi za
platite i za drugi primawa na pratenicite
i funkcionerite koi gi izbira ili imenuva
Sobranieto, kako i na pratenicite i
funkcionerite na koi im prestanala
funkcijata i vo ramkite na zakonskite
ovlastuvawa donesuva pobliski propisi za
nivno izvr{uvawe;
- donesuvawe akti za koi e ovlastena od
Sobranieto;
- donesuvawe poedine~ni re{enija za
platite i za drugi primawa na pratenicite
i funkcionerite koi gi izbira ili imenuva
Sobranieto;
- donesuvawe akt za odbivawe 5% od
platata za sekoj den otsustvo na pratenik
koj najmalku tri pati otsustvuva od sednica
na Sobranieto, odnosno od sednica na
rabotnoto telo, a za toa ne go izvestil
pretsedatelot na Sobranieto, odnosno na
rabotnoto telo;
-ja opredeluva visinata na nadomestokot
na tro{ocite za u~estvo vo rabotata na
rabotnite tela od redot na nau~nite i
stru~nite institucii i asocijacii;
- opredeluvawe vo soglasnost so
Izve{taj 2006
22
propisite, visinata na dnevnicite, na
tro{ocite za odvoen `ivot, na
nadomestokot za godi{en odmor, na
selidbenite i drugi tro{oci;
- odlu~uvawe po `albi protiv re{enija
na generalniot sekretar na Sobranieto,
dokolku so zakon ili drug akt poinaku ne e
opredeleno;
- davawe ispravki na akti {to gi
donesuva i objavuva Komisijata vo "Slu`ben
vesnik na Republika Makedonija" i
- razgleduvawe i drugi pra{awa {to se
odnesuvaat na izborite i imenuvawata.
red. broj
IME I PREZIME
TRAJKO VEQANOSKI,
- pretsedatel
BLAGORODNA DULI],
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Qubisav Ivanov Yingo
2. Ristana Lal~evska
3. Ilija Kitanovski
4. Silvana Boneva
5. Ru`di Mato{i
6. Goran Misovski
7. Nikola ]ur~iev
8. Oliver Spasovski
9. Rafiz Aliti
10. Azis Polo`ani
11. Roza Topuzovska Karevska
12. Marjan Dodovski
ZAMENICI ^LENOVI
1. Nadica Tan~eva Tulieva
2. Oliver [ambevski
3. Violeta Ta{eva
4. Nada Stan~evska
5. Flora Kadriu
6. Ivan Anastasovski
7. Verica Filipova
8. Vlatko Serafimov
9. Blerim Bexeti
10. Aj{e Selmani
11. Jovan Manasijevski
12. Valentina Bo`inovska
Komisijata vo ramkite na svojata
nadle`nost i ingerencii koi proizleguvaat
od Delovnikot na Sobranieto i Odlukata za
osnovawe na rabotni tela, svojata
aktivnost ja ostvaruva preku odr`uvawe na
sednici na koi razgleduva pra{awa {to se
odnesuvaat na izborite i imenuvawata.
Komisijata za pra{awa na izborite i
imenuvawata na Sobranieto na Republika
Makedonija za periodot od 26 juli 2006 do
31 dekemvri 2006 godina, ima odr`ano 12
sednici so 43 to~ki na dneven red.
Vo funkcija na odr`uvawe na
sednicite, pri svikuvawe na sednicite, do
~lenovite na Komisijata zaedno so
pokanite be{e dostavuvan i materijal so
priprema na sednicite, odnosno obrabotka
na to~kite na dneven red. Ova podrazbira i
realizacija na sednicite od Komisijata,
odnosno izgotvuvawe na akti za sednica na
Sobranieto i toa:
-predlozi, predlog-odluki, amandmani i
predlog-odluki za izmenuvawe i
dopolnuvawe vkupno 35.
Pri utvrduvawe na Predlog-odlukite,
pretsedatelot na Komisijata ostvaruva{e
sorabotka so koordinatorite na
prateni~kite grupi, so organite na
dr`avnata uprava, javnite slu`bi, nau~nite
institucii i zdru`enija na gra|ani.
Isto taka nadle`nost na Komisijata e
i da podnesuva predlozi za izbori i
imenuvawe, odnosno razre{uvawe na
funkcioneri koi gi izbira odnosno imenuva
Sobranieto. Soglasno ova, Komisijata gi
utvrdi slednive predlozi:
-Predlog na kandidati za pretsedatel na
Sobranieto;
-Predlog za imenuvawe na Glaven dr`aven
revizor;
-Predlog na kandidati za potpretsedateli
na Sobranieto;
-Predlog za izbor na ~lenovi na Sudskiot
Sovet na Republika Makedonija;
Izve{taj 2006
23
Do Komisijata preku arhivskata kniga
ima pristignato od 26 juli 2006 do 31
dekemvri 2006 vkupno 300 akti, dopisi i
barawa i istite se realizirani.
Komisijata donesuva poedina~ni
Re{enija za plati i drugi primawa na
pratenicite i funkcionerite koi gi izbira
i imenuva Sobranieto na Republika
Makedonija. Isto taka soglasno propisite ja
opredeluva visinata za nadomest za odvoen
`ivot, nadomest za prevoz i apana`a na
izbrani i imenuvani lica i izgotvuva
Re{enija po istite.
Re{enija za apana`a-51, re{enija za
zasnovawe na raboten odnos-120 i ostanati
re{enija vkupno-10.
Drugi aktivnosti na Komisijata:
-Priem i klasifikacija na prijavite po
oglasot za ~lenovi na Sudski Sovet, po
oglasot za ~lenovi na Dr`avna komisija za
spre~uvawe na korupcija i po oglasot za
javen obvinitel na Republika Makedonija.
Odr`ani sednici 12
Vkupno razgledani to~ki 43
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
481
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi 43
Izve{taj 2006
24
Postojana
anketna komisija
za za{tita na
slobodite i pravata na
gra|aninot
NADLE@NOSTI:
Soglasno so Odlukata za osnovawe na postojani rabotni tela na Sobranieto na Republika Makedonija, Postojanata anketna komisija za za{tita na slobodite i pravata na gra|aninot ima pretsedatel, osum ~lena i nivni zamenici, a razgleduva:
-na~elni pra{awa, predlozi i mislewa vo vrska so ostvaruvaweto na odredbite na Ustavot, zakoni i drugi propisi i akti od zna~ewe za ostvaruvawe i za{tita na slobodite i pravata na gra|aninot;
-uka`uvawe na potrebata od donesuvawe na zakoni i drugi propisi i akti zaradi pocelosna za{tita na slobodite i pravata na gra|aninot;
-sledewe, razgleduvawe i analizirawe na ostvaruvaweto na ratificiranite me|unarodni akti koi ja reguliraat za{titata na slobodite i pravata na gra|aninot;
-razgleduvawe na dopisite na gra|anite i zazemawe stavovi po istite;
-sorabotuva so nau~ni i stru~ni organizacii od oblasta na za{titata na slobodite i pravata na gra|anite;
-sorabotuvawe so soodvetni stranski i me|unarodni tela od oblasta na za{titata na slobodite i pravata na gra|anite i
-drugi pra{awa {to se odnesuvaat na za{titata na slobodite i pravata na gra|aninot.
Komisijata ne mo`e da vr{i istra`ni ili drugi sudski funkcii.
Naodite na Komisijata se osnova za poveduvawe postapka za utvrduvawe na odgovornost na nositelite na javnite funkcii.
red. broj
IME I PREZIME
MERI MLADENOVSKA
\OR\IEVSKA , - pretsedatel
VESNA BENDEVSKA ,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Ru`a \or|eska
2. Stojan Andov
3. [aban Saliu
4. Jagotka Ivanovska
5. Ivan Anastasovski
6. Hazbije Ibi{i
7. Jovan Manasijevski
8. Tahir Hani
ZAMENICI ^LENOVI
1. [ambevski Oliver
2. Nadica Tan~eva Tulieva
3. Nada Stan~evska
4. Stojanov Risto
5. Goran Misovski
6. Agim Ramadani
7. Verica Filipova
8. Sadula Duraku
Vo izve{tajniot period Postojanata
anketna komisija za za{tita na slobodite i
pravata na gra|aninot ne odr`a sednica.
Izve{taj 2006
25
Komisija za nadzor nad
rabotata na Upravata
za bezbednost i
kontrarazuznavawe i
Agencijata za
razuznavawe
NADLE@NOSTI: - po~ituvawe na pravata i slobodite,
utvrdeni so Ustavot i zakoni od strana na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i Agencijata za razuznavawe na gra|anite, pretprijatijata i drugi pravni lica;
- zakonitosta vo sproveduvawe na ovlastuvawata na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i Agencijata za razuznavawe od aspekt na pre~ekoruvawe na ovlastuvawata. prezemawe neovlasteni postapki, zloupotreba i drugi negativnosti vo raboteweto, sprotivno na nivnite prava utvrdeni so zakon;
- metodite i sredstvata {to gi koristat Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i Agencijata za razuznavawe od aspekt na zakonitosta i po~ituvaweto na pravata na gra|aninot i drugi subjekti;
- materijalnata, kadrovskata i tehni~kata opremenost na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i Agencijata za razuznavawe i
- drugi pra{awa {to se odnesuvaat na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i Agencijata za razuznavawe.
Vo izve{tajniot period Komisijata za
nadzor nad rabotata na Upravata za
bazbednost i kontrarazuznavawe i
Agencijata za razuznavawe odr`a 4 sednici
na koi rasprava{e za:
-Zakonot za policija i Zakonot za sledewe
na komunikacii;
-Rebalans na Buxetot;
-Amandmani za sledewe na komunikacii i
-Buxetot za 2007 god.
Zakonski proekti razgledani na
sednicite na Komisijata:
Na dneven red na odr`anite sednici
bea razgledani:
-Zakonot za policija i Zakonot za sledewe
na komunikacii;
-Rebalans na Buxetot;
-Amandmani za sledewe na komunikacii i
-Buxetot za 2007 godina.
red. broj
IME I PREZIME
ESAD RAHI], - pretsedatel
BORIS KONDARKO,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Pavle Trajanov
2. Cvetko Grozdanov
3. Zoran Petreski
4. Stoj~e Krstevski
5. Oliver Derkoski
6. Menduh Ta~i
7. Lazar Kitanovski
8. Tahir Hani
ZAMENICI ^LENOVI
1. Darko Dimitrievski
2. Aleksandar Nikolovski
3. Stojan Andov
4. Van~o Kocev
5. Aneta Stefanovska
6. Ru`di Mato{i
7. Nikola Rilkoski
8. Blerim Bexeti
Odr`ani sednici 4
Vkupno razgledani to~ki 5
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 2
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi 1
Izve{taj 2006
26
Komisija za
finansirawe i buxet
NADLE@NOSTI: - sistemot na finansirawe; - Buxetot na Republikata; - danocite, taksite, pridonesite i
drugi javni dava~ki na gra|anite i pravnite lica;
- carinskiot sistem; monetarno-kreditniot, bankarskiot i
devizniot sistem; - platniot promet i revizijata; - zaemite i kreditite; - javnite nabavki; - sistemot na osiguruvawe; - sopstvenosta i drugi imotno-pravni
odnosi; - stokovnite rezervi; - igrite na sre}a i - drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
finansiraweto.
red. broj
IME I PREZIME
XEVAT ADEMI, - pretsedatel
ABDULADI VEJSELI,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Sowa Gelova Stojanova
2. Ratko Dimitrovski
3. Zoran Vitanov
4. Vladanka Avirovi}
5. Goran Petrov
6. Goran Misovski
7. Hazbie Ibi{i
8. Danail Don~ev
9. Nikola Popovski
10. Slobodan Najdovski
11. Igor Ivanovski
12. Adnan Ja{ari
ZAMENICI ^LENOVI
1. Oliver Derkoski
2. Qubisav Ivanov Yingo
3. Mile Pa~emski
4. Ilija Kitanovski
5. Jovan Ginev
6. Mirjana Sekulovska
7. Naser Ajdini
8. Marjan Dodovski
9. Marjan~o Nikolov
10. Verica Filipova
11. Roza Topuzovska Karevska
12. Rafiz Aliti
Komisijata za finansirawe i buxet
vo periodot od 26 juli do 31 dekemvri 2006
godina ima zaka`ano 6 sednici so vkupno
12 to~ki na dneven red. Od vkupno
zaka`anite, Komisijata ja ima odr`ano
samo prvata sednica so koja pretsedava{e
pratenikot Nikola Popovski, poradi toa
{to toga{ sîu{te ne e izbran pretsedatel
na Komisijata, a i poradi otsustvo na
toga{niot zamenik na pretsedatelot na
Komisijata pratenikot Igor Ivanovski. Na
ovaa sednica e razgledan Predlogot za
donesuvawe na zakon za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Zakonot za danok na
dodadena vrednost, so Predlog na Zakon.
Ostanatite 5 sednici (2-ta, 3-ta, 4-ta, 5-
ta i 6-ta) se zaka`uvani, odnosno
zapo~nuvaa i se prekinuvaa bidej}i
pratenicite gi napu{taa sednicite, zaradi
upotreba na albanskiot jazik od strana na
pretsedatelot na Komisijata g.Xevat Ademi
pri otpo~nuvaweto na vodeweto na
sednicite. Imeno, spored ~lenovi na
Komisijata potrebno e da se po~ituva
~lenot 3 od Delovnikot na Sobranieto na
Republika Makedonija, odnosno deka
slu`ben jazik e makedonskiot jazik i
spored toa sednicite treba da se vodat na
makedonski jazik. Osnova za ovoj stav na
pratenicite e tolkuvaweto na ~lenot 3 od
Delovnikot na Sobranieto na Republika
Makedonija od strana na Komisijata za
delovni~ki i mandatno-imunitetni
pra{awa na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Vo prodol`enie sledi hronolo{ki kako
se zaka`uvani sednicite, i {to bilo
predlo`eno na dneven red na istite.
Izve{taj 2006
27
Vtorata sednica na Komisijata be{e
zaka`ana za 3 noemvri 2006 godina, a na
dneven red be{e Predlog za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina, i Predlog na
odluka za nadomestok na tro{ocite na
organizatorite na izbornata kampawa od
~ii listi na kandidati se izbrani
pratenici vo Sobranieto na Republika
Makedonija. Vedna{ po zapo~nuvaweto na
sednicata se postavi pra{aweto za
po~ituvawe na odredbite na Delovnikot na
Sobranieto na Republika Makedonija.
Poradi vodeweto na sednicata od moja
strana na albanski jazik, ~lenovi na
Komisijata ja napu{tija sednicata i nema{e
kvorum za rabota.
Tretata sednica be{e zaka`ana za 9
noemvri 2006 godina na koja be{e
predlo`eno da se razgleduvaat
Amandmanite po Predlogot za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina podneseni od
Vladata na Republika Makedonija. I na
ovaa sednica se povtori istata situacija
kako na Vtorata sednica.
^etvrtata sednica be{e zaka`ana
za 24 noemvri 2006 godina, no i na ovaa
sednica se povtori istata situacija kako na
vtorata i tretata sednica. Za ovaa sednica
be{e predlo`eno da se razgleduva Predlog
za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Zakonot za Narodna banka
na Republika Makedonija, so Predlog na
zakon.
Pettata sednica be{e zaka`ana za 7
dekemvri 2006 godina. Na dneven red za
ovaa sednica bea predlo`eni slednite
to~ki: Predlog na Buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina; Predlog za
donesuvawe na zakon za izvr{uvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2007
godina, so Predlog na zakon; Predlog za
donesuvawe na zakon za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Zakonot za personalniot
danok na dohod, so Predlog na zakon;
Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
danok na dobivka, so Predlog na zakon;
Predlog za donesuvawe na zakon za javna
vnatre{na finansiska kontrola, so
Predlog na zakon; Predlog za donesuvawe
na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Zakonot za vnatre{na revizija vo javniot
sektor, so Predlog na zakon. I na ovaa
sednica se povtori situacijata kako za
prethodnite tri sednici, odnosno po
napu{tawe na sednicata od strana na
~lenovi na Komisijata istata be{e
prekinata poradi nemawe kvorum.
[estata sednica be{e zaka`ana za
18 dekemvri 2006 godina, so predlo`en
dneven red: Predlog za donesuvawe na
zakon za izmenuvawe na Zakonot za hartii
od vrednost, so Predlog na zakon; Predlog
za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na
Zakonot za finansirawe na edinicite na
lokalnata samouprava, so Predlog na zakon
(podnesen od grupa pratenici). I ovaa
sednica be{e prekinata po napu{taweto na
~lenovi na Komisijata na istata, poradi
otpo~nuvaweto na vodeweto na sednicata
od strana na pretsedatelot na albanski
jazik odnosno poradi nesoglasuvaweto me|u
pretsedatelot i ~lenovi na Komisijata
okolu tolkuvaweto na ~lenot 3 od
Delovnikot na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Pretsedatelot na Komisijata smeta deka
odredbite od Amandmanot V stav 2 od
Ustavot na Republika Makedonija i ~lenot
3 od Delovnikot na Sobranieto na
Izve{taj 2006
28
Republika Makedonija mu davaat za pravo
sednicite da gi vodi na albanski jazik.
Voedno pretsedatelot istaknuva deka
neodr`uvaweto na sednicite na Komisijata
za finansirawe i buxet ima negativno
vlijanie vrz rabotata na Sobranieto na
Republika Makedonija, imaj}i predvid deka
ovaa Komisija e edna od pozna~ajnite
rabotni tela vo Sobranieto poradi
nadle`nostite koi gi ima soglasno
Odlukata za osnovawe na postojani rabotni
tela na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Odr`ani sednici 1
Vkupno razgledani to~ki 1
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 1
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
29
Komisija za
ekonomski pra{awa
NADLE@NOSTI: - proizvodstvo i trgovija; - mineralni surovini i energetika; - turizam, ugostitelstvo i zanaet~istvo; - nadvore{no-trgovsko rabotewe, - stranski vlo`uvawa; - sopstveni~ka transformacija; merki protiv monopolska polo`ba i
mono-polsko odnesuvawe na pazarot; - za{tita na potro{uva~ite; - javni pretprijatija; - koncesii; - pobrz razvoj na stopanski nedovolno
razvienite podra~ja; - statistika i - drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
ekonomskiot sistem.
red. broj
IME I PREZIME
QUBISAV IVANOV YINGO,
- pretsedatel
ILIJA KITANOVSKI,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Van~o Kocev
2. Nada Stan~evska
3. Ratko Dimitrovski
4. Mirjana Sekulovska
5. Agim Ramadani
6. Verica Filipova
7. Neziri Hadi
8. Slobodan Najdovski
9. Abduladi Vejseli
10. Zumrete Jakupi
ZAMENICI ^LENOVI
1. Risto Stojanov
2. Sowa Gelova Stojanova
3. Violeta Ta{eva
4. Goran Misovski
5. Hazbie Ibi{i
6. Marjan~o Nikolov
7. Aco Kirov
8. Igor Ivanovski
9. Teuta Arifi
10. Safet Neziri
Komisijata za ekonomski pra{awa e
postojano rabotno telo osnovano soglasno
so Odlukata za osnovawe na postojani
rabotni tela na Sobranieto na Republika
Makedonija donesena na 07 septemvri 2006
godina ("Slu`ben vesnik na RM" br. 97/2006
godina). So ovaa Odluka se opredeleni
nadle`nostite i brojot na ~lenovite na
Komisijata.
Komisijata ima pretsedatel, deset
~lenovi i nivni zamenici.
Vo izve{tajniot period Komisijata za
ekonomski pra{awa odr`a tri sednici i
edna rabotna sredba. Na sednicite bea
razgledani vkupno osum to~ki na dneven red
od oblasta na ekonomskiot sistem.
Komisijata za ekonomski pra{awa
odr`a edna rabotna sredba na barawe na
misijata na Svetska banka.
Komisijata za ekonomski pra{awa
vo ovoj period razgleda ~etiri zakoni vo
skratena postapka, go razgleda Predlogot
za izmenuvawe i dopolnuvawe na Buxetot
na RM za 2006 godina i Predlogot na
buxetot na RM za 2007 godina. Komisijata go
razgleda Finansiskiot plan na Regula-
tornata Komisija za energetika na
Republika Makedonija za 2007 godina i
Predlogot na odlukata za davawe
soglasnost na utvrdenata stapka na
nadomest od vkupniot prihod na dru{tvata
koi vr{at energetska dejnost za
finansirawe na raboteweto na
Regulatornata komisija za energetika na
Republika Makedonija za 2007 godina.
Vo izminatiot period Komisijata
za ekonomski pra{awa podnese eden
amandman.
Izve{taj 2006
30
Site aktivnosti na Komisijata za
ekonomski pra{awa se realiziraat vo
ramkite na opredelenite nadle`nosti.
Za site razgledani to~ki od sednicite na
Komisijata se izgotveni posebni izve{tai i
zapisnici od sekoja sednica.
Odr`anite sednici na Komisijata za
ekonomski pra{awa bea otvoreni za
pretstavnicite na sredstvata za javno
informirawe.
Vo izminatiot period Komisijata za
ekonomski pra{awa aktivnostite gi naso~i
vo razgleduvawe na zakoni od ekonomskiot
sistem.
Komisijata go razgleda Predlogot na
odlukata za davawe soglasnost na
utvrdenata stapka na nadomest od vkupniot
prihod na dru{tvata koi vr{at energetska
dejnost za finansirawe na raboteweto na
Regulatornata komisija za energetika na
RM za 2007 godina, kako i Predlogot na
finansiskiot plan na Regulatornata
Komisija za energetika na Republika
Makedonija za 2007 godina.
So Predlog-odlukata se predviduva
nadomestot za finansirawe na raboteweto
na Regulatornata Komisija za energetika za
2007 godina da iznesuva 0,051% od
ostvareniot vkupen prihod na dru{tvata
koi vr{at energetska dejnost vo 2006
godina i istiot e pod predvideniot
zakonski maksimum od 0,1%. Predlo`eniot
procent na zafa}awe, za razlika od
procentot odobren za 2006 godina koj
iznesuva{e 0,053%, e ponizok za 3,8%.
Osobeno zna~ajna e raspravata na
Komisijata po Predlogot na Buxetot na
Republika Makedonija za 2007 godina.
Za 2007 godina se predviduva
proektirana stapka na realen porast na
BDP od 6% i relativno niska stapka na
inflacija od 3%. Od po~etokot na
godinata }e se sprovede dano~na reforma
so voveduvawe na ramen danok preku
namaluvawe na dano~nite stapki na
personalniot danok na dohod i danokot na
dobivka. Voveduvaweto na ramniot danok e
so cel da se obezbedi poefikasen dano~en
sistem preku ednostavni i niski danoci i
sozdavawe preduslov za ekonomski
napredok, zgolemuvawe na investiciite i
namaluvawe na nevrabotenosta vo
dr`avata. Fiskalnata politika }e se
realizira vo ramkite na planirani rashodi
od 112.016 milioni denari koi }e se
finansiraat od oceneti prihodi na nivo od
108.623 milioni denari. Deficitot na
buxetot za 2007 godina e planiran na 1% od
planiraniot BDP vo visina od 3.394
milioni denari vo koj e vklu~en deficitot
na centralniot buxet so iznos od 2.805
milioni denari ili 0,8% od planiraniot
BDP, kako i deficitot od 0,2% na Fondot
za magistralni i regionalni pati{ta vo
iznos od 540 milioni denari. Vo raspravata
na Komisijata bea postaveni golem broj na
pra{awa i izneseni zabele{ki, razli~ni
mislewa, sugestii i predlozi.
Komisijata posveti osobeno vnimanie i
ostvari obemna rasprava po Predlogot za
donesuvawe na zakon za izmenuvawe na
Zakonot za ste~aj, so Predlog na zakon. Kako
osnovna pri~ina poradi koja Vladata na
Republika Makedonija predlo`i izme-
nuvawe na Zakonot za ste~aj be{e
eliminirawe na ograni~uvaweto na brojot
na postapkite koi mo`e da gi vodi eden
ste~aen upravnik, odnosno bri{ewe na
odredbata vo ~lenot 22 stav 1 to~ka 10. Vrz
osnova na izvr{ena analiza na sostojbite
kako rezultat na prakti~nata primena na
Izve{taj 2006
31
zakonot bilo konstatirano deka u{te vo
samiot po~etok se odolgovlekuva ste~ajnata
postapka pri {to se naru{uva na~eloto na
itnost na postapkata. Vrz osnova na
raspravata po tekstot na Predlogot na
zakonot Komisijata podnese amandman so koj
be{e predlo`eno povtorno voveduvawe na
ograni~uvawe na brojot na ste~ajnite
postapki koi mo`e da gi vodi ste~ajniot
upravnik, odnosno za ste~aen upravnik da
ne mo`e da se imenuva upravnik koj do toj
moment ve}e vodi ste~ajna postapka vo
najmalku tri pretprijatija. Be{e
predlo`eno ova re{enie da se primenuva
posle 30 juni 2007 godina.
Isto taka Komisijata za ekonomski
pra{awa gi razgleda i gi poddr`a
izmenuvawata i dopolnuvawata na Zakonot
za trgovskite dru{tva i na Zakonot za
edno{alterskiot sistem i za vodewe na
trgovskiot registar i registar na drugi
pravni lica.
Me|unarodna aktivnost
Komisijata za ekonomski pra{awa na 30
noemvri 2006 godina na barawe na g-|a
Sandra Blumenkamp direktor na
kancelarijata na Svetskata Banka vo
Republika Makedonija odr`a rabotna
sredba so delegacija na misijata na Svetska
banka koja prestojuva{e vo Republika
Makedonija vo periodot od 27 noemvri do 1
dekemvri 2006 godina. Celta na
odr`uvaweto na sredbata be{e da se
diskutira za izmenite na Zakonot za ste~aj.
Direktorot na kancelarijata na Svetska
banka vo Republika Makedonija Sandra
Blumenkamp informira{e deka Svetskata
banka so zadovolstvo gi prifa}a site
mo`nosti za pro{iruvawe na sorabotkata i
so pretstavnici od Sobranieto na
Republika Makedonija, vklu~uvaj}i ja i
Komisijata za ekonomski pra{awa. Vo
idnina }e bide od golem zaedni~ki interes
dokolku po~esto se odr`uvaat rabotni
sostanoci na koi }e se diskutira za
razli~ni temi od oblasta na reformite vo
dr`avata. Osobeno be{e iska`ana
podgotvenost za ostvaruvawe na
pointenzivna sorabotka i odr`uvawe na
sredbi vo vrska so podgotovkite na noviot
dokument za parterstvo na Republika
Makedonija i Svetskata banka, dokument
{to }e se odnesuva za narednite ~etiri
godini.
Komisijata za ekonomski pra{awa i
misijata na Svetska banka zaedni~ki ja
ocenija rabotnata sredba kako uspe{na i
korisna za pointenzivna natamo{na
sorabotka
Odr`ani sednici 3
Vkupno razgledani to~ki 8
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 4
javni dejnosti -
Podneseni amandmani 1
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
2
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
32
Komisija za
zemjodelstvo,
{umarstvo i
vodostopanstvo
NADLE@NOSTI: - zemjodelskoto zemji{te, pasi{tata i
drugi prirodni bogatstva i prirodni sili;
-arondacijata, komasacijata i melioracijata;
sto~arstvoto,poljodelstvoto,ovo{tar-stvoto i lozarstvoto:
- lovot i ribolovot; - `ivotinskiot i rastitelniot svet; - veterinarno zdravstvo i za{tita na
rastenijata; - premerot i katastarot na zemji{teto; - upotrebata i koristeweto na vodite
i odobruvaweto na re`imot na vodite; - hidromeliorativnite sistemi i
hidro-meteorolo{kite raboti i - drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
zemjodelstvoto, {umarstvoto i vodostopanstvoto.
red. broj
IME I PREZIME
MARJAN DODOVSKI,
- pretsedatel
DANAIL DON^EV,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Fijat Canoski
2. Pan~e Dameski
3. Risto Stojanov
4. Jovan Ginev
5. Daut Rexepi
6. Aco Kirov
7. Vlatko Serafimov
8. Slobodan Najdovski
9. Sadula Duraku
10. Safet Neziri
ZAMENICI ^LENOVI
1. Qubisav Ivanov Yingo
2. Katerina Dimeska
3. Jagotka Ivanovska
4. Ratko Dimitrovski
5. Ru`di Mato{i
6. Tale Geramit~ioski
7. Nikola ]ur~iev
8. Andrej @ernovski
9. Rafiz Aliti
10. Adnan Ja{ari
Komisijata za zemjodelstvo, {umarstvo i
vodostopanstvo e postojano rabotno telo
osnovano soglasno so Odlukata za osnovawe
na postojani rabotni tela na Sobranieto na
Republika Makedonija donesena na 07
septemvri 2006 godina ("Slu`ben vesnik na
RM" br. 97/2006 godina). So ovaa Odluka se
opredeleni nadle`nostite i brojot na
~lenovite na Komisijata.
Komisijata ima pretsedatel, deset
~lenovi i nivni zamenici.
Sednici na Komisijata
Komisijata za zemjodelstvo, {umarstvo i
vodostopanstvo na Sobranieto na
Republika Makedonija za periodot od 26
juli 2006 do 31 dekemvri 2006 godina ima
odr`ano pet sednici na koi se razgledani
sedum to~ki na dneven red. Vo izve{tajniot
period Komisijata razgleda: dva zakoni vo
skratena postapka, go razgleda Predlogot
za izmenuvawe i dopolnuvawe na Buxetot
na RM za 2006 godina. Na posebna sednica
Komisijata rasprava{e po amandmanot na
Vladata na Republika Makedonija podnesen
na Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe
na Buxetot na Republika Makedonija za
2006 godina. {to se odnesuva{e i na
Razdelot 14001-Ministerstvo za zemjo-
delstvo, {umarstvo i vodostopanstvo. Isto
taka Komisijata go razgleda i Predlogot na
buxetot na Republika Makedonija za 2007
godina.
Vo izve{tajniot period Komisijata ne
podnese amandmani.
Za site razgledani to~ki od sednicite na
Komisijata izgotveni se posebni izve{tai i
zapisnici od sekoja sednica.
Izve{taj 2006
33
Komisijata za zemjodelstvo, {umarstvo i
vodostopanstvo na sednicite razgleduva
predlozi za donesuvawe na zakoni koi se vo
ramkite na nejzinite nadle`nosti i od
oblasta na zemjodelstvoto, {umarstvoto i
vodostopanstvoto.
Site aktivnosti na Komisijata za
zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo
se realiziraat soglasno nadle`nostite
utvrdeni vo Odlukata za osnovawe na
rabotni tela na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Zna~ajna e raspravata na Komisijata po
Predlogot za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
danokot na dodadena vrednost, so Predlog
na zakon. Vo raspravata na Komisijata be{e
izneseno pozitivno mislewe za predl-
o`enite izmenuvawa i dopolnuvawa na
zakonot pri {to be{e potencirano deka
pretstavuva stimul i poddr{ka na
zemjodelskite proizvoditeli i pozitivno
}e vlijae na zgolemuvawe na zemjodelskoto
proizvodstvo. Efektite od namaluvaweto
na stapkata na DDV od 18% na 5% }e gi
po~uvstvuvaat okolku 180.000 semejstva koi
direktno se vklu~eni vo zemjodelstvoto.
Komisijata osobeno vnimanie posveti na
Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina. So Rebalansot na Buxetot za 2006
godina se predviduva{e zgolemuvawe na
sredstvata za okolu edna milijarda denari
za razdelite Ministerstvo za zemjo-
delstvo, {umarstvo i vodostopanstvo,
Upravata za hidrometeorolo{ki raboti i
Agencijata za pottiknuvawe na razvojot-
Bitola. Najgolem del od vkupnoto
zgolemuvawe na sredstvata za zemjo-
delstvoto se odnesuva{e na stavkite 46-
subvencii i transferi. Vkupnoto zgole-
muvawe na kategorijata iznesuva{e
802.326.000 denari od koi za programata za
pottiknuvawe na razvojot na zemjodelstvoto
se predviduvaat 619.325.000 denari, za
programata za zdravstvena za{tita na
`ivotnite se planira zgolemuvawe za
170.000.000 denari i za programata za
zdravje na rastenijata zgolemuvawe od
13.000.000 denari.
Osobeno zna~ajna e raspravata po
Predlogot na buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina. Za razdelot
14001 Ministerstvo za zemjodelstvo,
{umarstvo i vodostopanstvo bea planirani
sredstva vo iznos od 2.007.340.000 denari
koi }e se realiziraat preku sedum programi
na ministerstvoto. Vo kategorijata 42-
Stoki i uslugi osven planirani sredstva po
osnov na patni i dnevni rashodi, komunalni
uslugi, dogovorni uslugi, i drugi tekovni
rashodi, vklu~eni se sredstva kako
buxetsko u~estvo za izgradba na hidro-
sistemot Zletovica - 50.000.000 dena-ri, za
izgradba na hidrosistemot Lisi~e-
25.000.000 denari, za 4.800.000 denari za
Proektot za navodnuvawe na Ju`no
Vardarskata dolina, 7.000.000 denari za
plate`nata agencija. Za isplata na kamati
od nerezidentni krediti vo 2007 godina
planirani se 18.456.000 denari za slednite
proekti: hidrosistem Lisi~e, hidrosistem
Zletovica i Ju`no Vardarska dolina. Vo
ramkite na kategorijata 46 Subvencii i
transferi planirani se vkupno
1.430.326.000 denari, a se odnesuvaat na
slednite programi:za pottiknuvawe na
razvojot na zemjodelstvoto planirani se
Izve{taj 2006
34
sredstva vo iznos od 1.138.626.000 denari
kako direktni merki za poddr{ka na
zemjodelcite; 3.000.000 denari za proektot
IFAD 2 za razvoj na ju`ni i isto~ni ruralni
regioni vo Republika Makedonija; 270
milioni denari za Programata za za{tita
na `ivotnite; 14 milioni denari za
potprogramata za za{tita na rastenija i
700.000 denari za potprogramata za za{tita
na seme i saden materijal;
Vo stavkata 48-Kapitalni rashodi za
2007 godina planirani se 246.838.000
denari koi }e se realiziraat za slednite
celi: 25 milioni denari za Programata za
pro{irena reprodukcija na {umite; 23
milioni denari za rekonstrukcija na brani;
50 milioni denari za hidrosistemot
Zletovica i 25 milioni denari za
hidrosistemot Lisi~e; 30 milioni denari
za proektot za regulacija na vodni tekovi
na rekata Vardar; 1,6 milioni denari za
rehabilitacija i restruktuirawe na
navodnuvaweto, 15 milioni denari za
potprogramata BB- Revitalizacija na sela
45 milioni denari za ruralen razvoj.
Me|unarodna aktivnost
Komisijata za zemjodelstvo, {umarstvo i
vodostopanstvo vo izve{tajniot period
ostvari me|unarodna aktivnost i ja
prodol`i bilateralnata sorabotka so
Komisijata za zemjodelstvo i {umarstvo na
Narodnoto Sobranie na Republika Bugarija.
Najavena e vozvratna poseta na parla-
mentarnata Komisija za zemjodelstvo i
{umarstvo na Republika Bugarija koja se
o~ekuva da se ostvari vo tekot na 2007
godina.
Pretsedatelot na komisijata
u~estvuva{e na Vtorata Evro-
Mediteranska Konferencija za
zemjodelstvo na koja be{e razgledano
pra{aweto na "Izgradbata na evro-
mediteranska zemjodelska i ruralna
politika vo globalen kontekst".
Na Konferencijata u~estvuvaa
parlamentarci i pretstavnici na zemjo-
delski organizacii od Evropa i regionot na
Mediteranskite dr`avi. Konferencijata se
odr`a na 28 i 29 septemvri 2006 godina vo
Strazburg, Republika Francija i istata
be{e vo organizacija na Evropskiot
Parlament i Parlamentarnoto Sobranie na
Sovetot na Evropa i vo sorabotka so
Mediteranskiot Komitet na Me|unarodnata
federacija na zemjodelski proizvoditeli
(IFAP).
Pretsedatelot na komisijata
u~estvuva{e na Konferencijata na
Komisiite za zemjodelstvo na zemjite
~lenki na EU i na zemjite kandidati, {to se
odr`a na 12 i 13 oktomvri 2006 godina vo
Helsinki, Republika Finska. Konferen-
cijata be{e organizirana od strana na
Parlamentot na Finska, a vo ramkite na
Finskoto pretsedatelstvo so Evropskata
Unija. Temata na Konferencijata be{e
"Evropskiot model na zemjodelstvoto i
Pretstojnite predizvici" pri {to bea
razgledani pra{awata za evropskiot
zemjodelski model vo globalni ramki kako
i od aspekt na Zaedni~kata zemjodelska
politika i Svetskata trgovska orga-
nizacija, kako i globalnite perspektivi na
ishranata i zemjodelstvoto.
Za realiziranata me|unarodna
aktivnost na Komisijata izgotveni se
posebni izve{tai i istite se dostaveni do
Izve{taj 2006
35
pretsedatelot na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Odr`ani sednici 5
Vkupno razgledani to~ki 7
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 2
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
2
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi 1
Izve{taj 2006
36
Komisija za transport,
vrski i ekologija
NADLE@NOSTI:
- patniot, `elezni~kiot, re~niot,
ezerskiot, vozdu{niot, po{tensko-
telegrafskiot, telefonskiot i
radiosoobra}ajot;
- `i~arite i ski-liftovite;
- sistemite na telekomunikacii i
radiodifuzniot sistem;
- izgradbata na investicionite objekti vo
oblasta na transportot i
telekomunikaciite;
- prostornoto i urbanisti~koto
planirawe;
- ureduvaweto na grade`noto zemji{te;
- stanbenoto i komunalnoto
stopanisuvawe;
- za{titata i unapreduvaweto na
`ivotnata sredina, prirodata, vozduhot,
zemjata i vodite od zagaduvawe;
- obezbeduvawe uslovi za zdrava
`ivotna sredina:
- spre~uvawe na {tetnata bu~ava;
- za{titata od jonizira~ko zra~ewe i
drugi {tetni dejstva po `ivotot i
zdravjeto na lu|eto i posebnite merki na
sigurnost pri upotreba na nuklearna
energija i
- drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
transportot,vrskite, urbanizmot i
ekologijata.
red. broj
IME I PREZIME
NIKOLA ]UR^IEV,
- pretsedatel
MARJAN^O NIKOLOV,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Zoran Vitanov
2. Katerina Dimeska
3. Goran Petrov
4. Vele Mitanovski
5. Garip Kaba
6. Danail Don~ev
7. Vlatko Serafimov
8. Tale Geramit~ioski
9. Rafiz Aliti
10. Agron Buxaku
ZAMENICI ^LENOVI
1. Goce Markovski
2. Petar Pop Arsov
3. Fijat Canoski
4. Blagoj Za{ov
5. Agim Ramadani
6. Marjan Dodovski
7. Hadi Neziri
8. Slobodan Najdovski
9. Adnan Ja{ari
10. Aj{e Selmani
Komisijata vo izve{tajniot period
gi odr`a: Prvata, Vtorata, Tretata,
^etvrtata, i Pettata sednica, na koi bea
razgledani slednite temi kako to~ki na
dnevniot red i gi usvoi slednite
zaklu~oci po istite:
Prva sednica na Komisijata za
transport, vrski i ekologija odr`ana na 18
septemvri 2006 godina.
1.Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
elektronski komunikacii, so Predlog na
zakon;
2.Razno.
Zaklu~ok:
1. Komisijata za transport, vrski i
ekologija so {est glasa za i tri glasa
protiv zaklu~i da mu predlo`i na
Sobranieto na Republika Makedonija da go
razgleda i donese Predlogot na zakonot za
Izve{taj 2006
37
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
elektronskite komunikacii vo predlo`e-
niot tekst.
Vtora sednica na Komisijata za
transport, vrski i ekologija odr`ana na 30
oktomvri 2006 godina.
1. Predlog za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina;
2. Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na spogodbata pome|u
Evropskata Zaednica i Republika Make-
donija na nekoi aspekti na vozdu{niot
soobra}aj, so Predlog na zakon.
Zaklu~oci:
1. Komisijata za transport, vrski i
ekologija, ednoglasno usvoi zaklu~ok da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go razgleda i usvoi
Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina vo predlo`eniot tekst.
2. Komisijata za transport, vrski i
ekologija ednoglasno usvoi zaklu~ok da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go razgleda i donese
Predlogot na zakonot za ratifikacija na
Spogodbata me|u Evropskata zaednica i
Republika Makedonija za nekoi aspekti na
vozdu{niot soobra}aj vo predlo`eniot
tekst.
Treta sednica na Komisijata za
transport, vrski i ekologija odr`ana na 7
noemvri 2006 godina.
1. Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
prevoz vo patniot soobra}aj so Predlog na
zakon.
Zaklu~ok:
1. Komisijata za transport, vrski i
ekologija ednoglasno zaklu~i da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go razgleda i donese zakonot
za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za prevoz vo patniot soobra}aj vo
predlo`eniot tekst.
^etvrta sednica na Komisijata za
transport, vrski i ekologija odr`ana na 4
dekemvri 2006 godina.
1. Predlog na buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina;
2. Godi{en izve{taj za sproveduvawe na
Prostorniot plan na Republika Makedonija
za 2005 godina;
3. Razno.
Zaklu~oci:
1. Komisijata za transport, vrski i
ekologija ednoglasno zaklu~i da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go razgleda i donese Buxetot
na Republika Makedonija za 2007 godina vo
predlo`eniot tekst.
2. Komisijata za transport, vrski i
ekologija zaklu~i da mu predlo`i na
Sobranieto na Republika Makedonija na
edna od narednite sednici da go razgleda i
usvoi Godi{niot izve{taj za sproveduvawe
na Prostorniot plan na Republika
Makeodnija za 2005 godina vo predlo`eniot
tekst.
Petta sednica na Komisijata za
transport, vrski i ekologija odr`ana na 20
dekemvri 2006 godina.
1. Predlog za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na multilateralna Spogodba
pome|u Evropskata zaednica i nejzinite
zemji ~lenki, Republika Albanija, Bosna i
Hercegovina, Republika Bugarija, Repu-
blika Hrvatska, Republika Makedonija,
Republika Island, Republika Crna Gora,
Kralstvo Norve{ka, Romanija, Republika
Srbija i Misijata na Obedinetite nacii za
Izve{taj 2006
38
privremena administacija na Kosovo za
osnovawe na Evropska zaedni~ka
vozuhoplovna oblast, so Predlog na zakon;
2. Predlog za donesuvawe zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
elekronskite komunikacii, so Predlog na
zakon;
3. Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
javnite pati{ta, so Predlog na zakon.
Zaklu~oci:
1. Komisijata ednoglasno zaklu~i da mu
predlo`i na Sobranieto da go razgleda i
donese zakonot za ratifikacija na
multilateralna Spogodba pome|u
Evropskata zaednica i nejzinite zemji
~lenki, Republika Albanija, Bosna i
Hercegovina, Republika Bugarija, Repu-
blika Hrvatska, Republika Makedonija,
Republika Island, Republika Crna Gora,
Kralstvo Norve{ka, Romanija, Republika
Srbija i Misijata na Obedinetite nacii za
privremena administacija na Kosovo za
osnovawe na Evropska zaedni~ka
vozduhoplovna oblast, vo predlo`eniot
tekst.
2. Komisijata zaklu~i da mu predlo`i na
Sobranieto na Republika Makedonija da go
razgleda i donese Predlogot na zakonot za
izmena i dopolnuvawe na Zakonot za
elektronski komunikacii zaedno so
amandmanot predlo`en od Komisijata.
3. Komisijata ednoglasno zaklu~i da mu
predlo`i na Sobranieto na Republika
Makedonija da go razgleda i da go donese
zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Zakonot za javnite pati{ta vo
pradlo`eniot tekst.
A M A N D M A N
Vo ~lenot 3 zborovite "me|unarodnoto
i" se bri{at.
O b r a z l o ` e n i e
So amandmanot }e se ovozmo`i kandidatite
koi steknale iskustvo vo Republika
Makedonija da imaat ednakvi uslovi pri
izbor na direktor na Agencijata za
elektronski komunikacii.
Odr`ani sednici 5
Vkupno razgledani to~ki 9
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 2
ekonomski sistem -
javni dejnosti 4
Podneseni amandmani 1
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai 1
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
39
Komisija za
obrazovanie, nauka
i sport
NADLE@NOSTI:
- sistemot i organizacijata na
predu~ili{noto vospituvawe i
obrazovanie, osnovnoto, srednoto i
visokoto obrazovanie;
- pravoto na nastava na jazicite na
zaednicite vo oblasta na vospituvaweto
i obrazovanieto;
- sistemot i organizacijata na nau~no-
istra`uva~kata dejnost;
- sozdavawe, primena i vrednuvawe na
pronajdocite, patentite i drugi
inventivni aktivnosti {to proizleguvaat
od nau~noto, umetni~koto ili drug vid
intelektualno tvore{tvo;
- informatikata, nau~niot i
tehnolo{kiot razvoj i tehni~kata
kultura;
- organizacija, razvoj i funkcionirawe
na informacioniot sistem vo
Republikata;
- obrazovanneto na mladite,
u~eni~kiot i studentskiot standard;
- pottiknuvawe na intelektualnoto,
kulturnoto i nau~noto tvore{tvo na
mladite;
- edukacija za preventivna za{tita na
mladite od bolestite na zavisnost i od
SIDA;
- razvoj i unapreduvawe na fizi~kata
kultura;
- razvojot na vrvniot sport i
- drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
obrazovanieto, naukata, mladite i
sportot
red. broj
IME I PREZIME
SLAVICA GRKOVSKA,
- pretsedatel
NE@DET MUSTAFA,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Violeta Ta{eva
2. Fijat Canoski
3. Cvetko Grozdanov
4. Ru`a \or|eska
5. Mirjana Sekulovska
6. Naser Ajdini
7. Tale Geramit~ioski
8. Blagorodna Cvetkovska
9. Fazli Veliu
10. Fadil Sulejmani
ZAMENICI ^LENOVI
1. Marija Andonovska
2. Goran Petrov
3. Tome Danevski
4. Vasko [utarov
5. Vele Mitanovski
6. Daut Rexepi
7. Radmila [e}erinska
8. Vesna Bendevska
9. Teuta Arifi
10. Azis Polo`ani
Komisijata za obrazovanie, nauka i
sport na Sobranieto na Republika
Makedonija, vo periodot od 26 juli do 31
dekemvri 2006 godina rabote{e na sednici
na Komisijata, a soglasno so svoite
nadle`nosti ostvari i drugi aktivnosti
svrzani so obrazovanieto, naukata i
sportot.
Komisijata odr`a pet sednici na
koi bea razgledani predlozi na zakoni i
aktuelni temi od oblasta na obrazovanieto.
^lenovite na Komisijata raspravaa i za
Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina i za Predlogot na buxetot na
Republika Makedonija za 2007 godina.
Izve{taj 2006
40
Sednici posveteni na zakonski predlozi
Na edna od sednicite, Komisijata se
proiznese po Predlogot za donesuvawe na
zakon za izmenuvawe na Zakonot za
srednoto obrazovanie, so Predlog na zakon.
So izmenite se predlaga odlagawe na
primenata na dr`avnata matura,
u~ili{nata matura i na dr`avniot ispit na
u~enicite od srednoto obrazovanie za
{kolskata 2007/2008 godina. Sednicata
be{e organizirana kako javna rasprava, na
koja bea pokaneti i isslu{ani iskustvata
od primenata na pilot dr`avnata matura na
direktorite na dr`avnite sredni u~ili{ta
"Rade Jov~evski - Kor~agin" i "Orce
Nikolov", srednoto medicinsko u~ili{te
"Pan~e Kara|ozov" i na privatnoto sredno
u~ili{te "Jahja Kemal", kako i na
pretstavnik na Biroto za razvoj na
obrazovanieto.
Komisijata vode{e debata po izmenite i
dopolnuvawata na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina, pri {to
pozitivno gi oceni zgolemenite buxetski
proekcii za obrazovanieto, {to ne zna~i
deka tie se na nivoto na potrebite, pred se
ako se ima predvid faktot deka
obrazovanieto e osnova za ekonomski razvoj
na zemjata.
Vo raspravata po Predlogot na buxetot
na Republika Makedonija za 2007 godina,
vnimanieto na ~lenovite na Komisijata
be{e naso~eno na buxetskite sredstva vo
programite za osnovnoto, srednoto i
visokoto obrazovanie, naukata i
nau~noistra`uva~kata dejnost kako i na
Biroto za razvoj na obrazovanieto i na
Agencijata za mladi i sport.
Na posebna sednica, Komisijata
rasprava{e za Predlogot za pristapuvawe
kon izmena na Ustavot na Republika
Makedonija, so koj se predviduva
voveduvawe zadol`itelno sredno
obrazovanie. Stavovite na ~lenovite na
Komisijata po ova pra{awe bea podeleni,
pri {to mnozinstvoto pratenici go poddr`a
ovoj predlog na Vladata na Republika
Makedonija.
Tematski sednici na Komisijata
Komisijata odr`a sednica na koja go
razgleda Izve{tajot na rektorot za
rabotata na Univerzitetot "Sv. Kiril i
Metodij" vo periodot 1 oktomvri 2005 - 30
septemvri 2006 godina. Komisijata za prv
pat vo dosega{nata praksa rasprava za
izve{taj na univerzitet i predlo`i ova da
stane redovna praksa vo komisiskoto
rabotewe. So rabotata na Univerzitetot
"Sv. Kiril i Metodij", ~lenovite na
Komisijata izvorno bea informirani od
rektorot na Univerzitetot prof. d-r \or|i
Martinovski. Vrz osnova na raspravata po
Izve{tajot, Komisijata usvoi Zaklu~ok koj e
vo nasoka na reformi na visokoto
obrazovanie vo soglasnost so principite na
Bolowskata deklaracija i obezbeduvawe na
finansiska poddr{ka na dr`avata za nivna
realizacija. So ogled na odredbata od
~lenot 70, stav 3 od Zakonot za visokoto
obrazovanie, spored koja rektorot e dol`en
najmalku edna{ vo godinata do senatot i
osnova~ot da podnesuva izve{taj za
rabotata, so Zaklu~okot Komisijata gi
povika rektorite na Univerzitetot "Sv.
Kliment Ohridski" od Bitola i
Univerzitetot vo Tetovo, ovaa obvrska da ja
realiziraat do krajot na godinata.
Izve{taj 2006
41
Vo izve{tajniot period, vo
proekcija be{e odr`uvawe na u{te dve
tematski sednici, na koi Komisijata
treba{e da bide informirana za
aktuelnite sostojbi vo obrazovanieto i za
sostojbite na Univerzitetot vo Tetovo
utvrdeni vo Zapisnikot od izvr{eniot
inspekciski nadzor. Iako, soglasno
delovni~kite odredbi pretsedatelot na
Komisijata upati pisma do ministerot za
obrazovanie i nauka i do direktorot na
Dr`avniot prosveten inspektorat so
barawe za dostavuvawe na predlo`enite
informacii, a so ogled na toa deka tie ne
bea dostaveni, sednicite na Komisijata ne
se odr`aa.
Me|unarodna aktivnost na Komisijata
Vo oraganizacija na Evropskiot
parlament, na 18 i 19 dekemvri 2006 godina,
delegacija na Komisijata, vo ~ij sostav bea
pretsedatelot na Komisijata Slavica
Grkovska i ~lenovite Fiat Canoski, Tale
Geramit~ioski i Azis Polo`ani,
u~estvuva{e na kolokviumot na tema
"Obrazovanie i mladi - evropska
perspektiva", {to se odr`a vo Brisel. Na
kolokviumot u~estvuvaa i parlamentarni
delegacii na komisiite za obrazovanie na
Albanija, Srbija i Crna Gora. Celta na
kolukviumot be{e zajaknuvawe na
interparlamentarnata sorabotka vo
pro{irena Evropa vo domenot na
obrazovanieto i kulturata, vklu~itelno i
vo regionot na Zapaden Balkan.
Predsedava~i na kolokviumot bea
pretsedatelot i potpretsedatelot na
Komisijata za kultura i obrazovanie na
Evropskiot parlament, evropratenicite
Krista Prets i Pal [mit, a kako
uvodni~ari na temite bea pretstavnicite
na Evropskata komisija Jan Figel, Tawa
Frideriks i Angelika Verli, Jari Jakonen
od Finskoto pretsedatelstvo so EU, Goran
Svilanovi} od Paktot za stabilnost, kako i
evropratenikot Doris Pak. Vo tematskite
diskusii od na{a strana be{e istaknata
potrebata od mobilnost i interkulturen
dijalog me|u samite zemji, kako i potrebata
od liberalizacija na vizniot re`im kako
ograni~uvawe vo komunikacijata i
sorabotkata vo oblasta na obrazovanieto,
mladite i kulturata.
Na inicijativa na pretsedatelot na
Komisijata Slavica Grkovska, vo
podgotovka e konferencija koja {to }e bide
posvetena na srednoto stru~no obrazovanie
i obuka, a }e se odr`i pod pokrovitelstvo
na Paktot za stabilnost na JIE. Na
konferencijata se o~ekuva prisustvo na
kompetentni pretstavnici od ovaa oblast
od zemjite na Jugoisto~na Evropa, kako i na
pretstavnici od EP i drugi me|unarodni
organizacii.
Odr`ani sednici 5
Vkupno razgledani to~ki 8
Izmeni na Ustavot 1
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti 1
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai 1
Pra{awa, predlozi 3
Izve{taj 2006
42
Komisija za
zdravstvo
NADLE@NOSTI: - zdravstvenata za{tita na
naselenieto; - zdravstvenoto osiguruvawe; - za{titata na naselenieto od zarazni
bolesti, od {tetno vlijanie na gasovite, jonizira~kite zra~ewa i bu~avata, zagadenosta na vozduhot, vodata, zemji{teto i `ivotnite proizvodi;
- za{tita od bolestite na zavisnost i od SIDA;
- higiensko-epidemiolo{kata sostojba; -proizvodstvoto, prometot i
snabduvaweto so lekovi, pomo{nite lekoviti sredstva i medicinskite pomagala , medicinska oprema, sanitetski uredi i materijali, otrovi i opojni drogi;
-sanitarniot i zdravstveniot nadzor -drugi pra{awa {to se odnesuvaat na
zdravstvoto.
red. broj
IME I PREZIME
AZIS POLO@ANI,
- pretsedatel
AJ[E SELMANI,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Goce Markovski
2. Mile Pa~emski
3. Jovan Ginev
4. Vele Georgievski
5. Marija Andonovska
6. Agim Ramadani
7. Kenan Hasipi
8. Vesna Bendevska
9. Kire Ge{takovski
10. Zumrete Jakupi
ZAMENICI ^LENOVI
1. Van~o Kocev
2. Vasko [utarov
3. Cvetko Grozdanov
4. Svetlana Jakimovska
5. Ru`a \or|eska
6. Blagorodna Cvetkovska
7. Nikola Popovski
8. Roza Topuzovska Karevska
9. Elmaze Selmani
10. Xevat Ademi
Soglasno Odlukata za osnovawe na
postojani rabotni tela na Sobranieto na
Republika Makedonija, Komisijata za
zdravstvo kako postojano rabotno telo ima
pretsedatel, deset ~lena i nivni zamenici.
Vo izve{tajniot period od 26 juli do
31 dekemvri 2006 godina Komisijata za
zdravstvo ima zaka`ano tri sednici.
Soglasno ~len 116 stav 4 od
Delovnikot na Sobranieto na Republika
Makedonija so sednicite rakovode{e i
pretsedava{e pretsedatelot na Komisi-
jata za zdravstvo Aziz Polo`ani.
Sednicite na Komisijata za
zdravstvo bea zaka`uvani, odnosno
zapo~nuvaa i se prekinuvaa bidej}i
mnozinstvoto pratenici gi napu{taa
sednicite zaradi upotreba na albanski
jazik od strana na pretsedatelot na
Komisijata. Imeno, pretsedatelot na
Komisijata smeta deka vrz osnova na
Amandmanot V stav 2 od Ustavot na
Republika Makedonija i ~lenot 3 od
Delovnikot na Sobranieto na Republika
Makedonija ima pravo sednicite da gi vodi
na albanski jazik. Nasproti ova
mnozinstvoto pratenici smetaat deka
soglasno ~len 3 od Delovnikot na
Sobranieto na Republika Makedonija
slu`ben jazik e makedonskiot jazik, pa
spored toa sednicite treba da se vodat na
makedonski jazik. Kako osnov za ovoj stav
be{e i tolkuvaweto na navedeniot ~len od
Delovnikot od strana na Komisijata za
delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{a-
wa na Sobranieto.
Izve{taj 2006
43
Op{ta be{e konstatacijata na
~lenovite na Komisijata deka neodr`u-
vaweto na sednicite na Komisijata za
zdravstvo imaat negativen odraz vrz
rabotata na Sobranieto po pra{awata od
zdravstvenata dejnost.
Prvata sednica na Komisijata
be{e zaka`ana na 6 noemvri 2006 godina.
Na dneven red bea predlo`eni:
1. Predlog za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina i
2. Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
zdravstvenoto osiguruvawe.
Vtorata sednica na Komisijata
be{e zaka`na na 21 noemvri 2006 godina.
Na dneven red bea predlo`eni:
1.Predlog za donesuvawe Zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na
Zakonot za zdravstvena za{tita, so
Predlog-zakon
2.Predlog za donesuvawe Zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
zdravstveno osiguruvawe, so Predlog-zakon.
Tretata sednica na Komisijata
be{e zaka`ana na 8 dekemvri 2006
godina. Na dneven red be{e predlo`en:
Predlogot na Buxet na Republika
Makedonija za 2007 godina.
Odr`ani sednici -
Vkupno razgledani to~ki -
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
44
Komisija za trud i
socijalna politika
NADLE@NOSTI: - rabotnite odnosi i za za{titata na
rabotnicite na rabota; - pravoto na {trajk; - vrabotuvawe i prava vo slu~aj na
nevrabotenost;; - za{tita na `enata na rabota i za{tita na
maj~instvoto; - platite i `ivotniot standard; - socijalnata politika i socijalnata
sigurnost na gra|anite; - sistemot, organizacijata, razvojot i
unapreduvaweto na socijalnata za{tita i za{titata na decata;
- populacionata politika, brakot i semejstvoto;
- sistemot na penziskoto i invalidskoto osiguruvawe;
- bore~ko-invalidskata za{tita i za{ti-tata na voenite invalidi i licata progonuvani i zatvorani za ideite na samobitnosta na makedonskiot narod i negovata dr`avnost i - drugi pra{awa {to se odnesuvaat na trudot i socijalnata politika.
red. broj
IME I PREZIME
JOVAN MANASIJEVSKI,
- pretsedatel
ACO KIROV,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Svetlana Jakimovska
2. Nada Stan~evska
3. Violeta Ta{eva
4. Mile Pa~emski
5. Darko Dimitrievski
6. Daut Rexepi
7. Kire Ge{takovski
8. Ne`det Mustafa
9. Selvie Saliu
10. Aj{e Selmani
ZAMENICI ^LENOVI
1. Katerina Dimeska
2. Ratko Dimitrievski
3. Jovan Ginev
4. Vladanka Avirovi}
5. Anita Kiparizovska Krstevska
6. Elmaze Selmani
7. Cvetanka Ivanova
8. Tale Geramit~ioski
9. Sadula Duraku
10. Fadil Sulejmani
Soglasno Odlukata za osnovawe na
postojani rabotni tela na Sobranieto na
Republika Makedonija, Komisijata za trud i
socijalna politika ima pretsedatel, deset
~lena i nivni zamenici.
Vo izve{tajniot period od 26 juli do
31 dekemvri 2006 godina Komisijata za
trud i socijalna politika, odr`a ~etiri
sednici.
Prvata sednica be{e odr`ana na 30
oktomvri 2006 godina, Vtorata sednica na
22 noemvri 2006 godina, Tretata sednica
na 1 dekemvri 2006 godina i ^etvrtata
sednica na 15 dekemvri 2006 godina.
Soglasno ~len 116 stav 4 od
Delovnikot na Sobranieto na Republika
Makedonija so sednicite rakovode{e i
pretsedava{e pretsedatelot na Komisija-
ta za trud i socijalna politika Jovan
Manasijevski.
Na Prvata sednica od 30 oktomvri
2006 godina, na dneven red na Komisijata
be{e Predlogot za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina so Buxeti za
2006 godina na
-Fondot na penziskoto i invalidskoto
osiguruvawe na Makedonija
- Agencijata za vrabotuvawe na Republika
Makedonija.
Komisijata go razgleda Rebalansot
za 2006 godina, osobeno vo delot na
socijalnata za{tita, penziskoto i inva-
lidskoto osiguruvawe, vrabotuvaweto i dr.
Po tekstot na Rebalansot Komisijata ne
predlo`i amandmani.
Izve{taj 2006
45
Na Vtorata sednica na Komisijata
odr`ana na 22 noemvri 2006 godina, be{e
razgledan Predlogot za donesuvawe na
Zakon za dopolnuvawe na Zakonot za
penziskoto i invalidskoto osiguruvawe, so
Predlog na zakon.
Predlogot koj be{e podnesen od
Prateni~kata grupa na VMRO-NP be{e vo
nasoka na re{avawe na problemite na
ste~ajnite rabotnici. Po pristapuvaweto
kon izjasnuvaweto na ovoj predlog,
Komisijata ne zazede stav.
Na dneven red na Tretata sednica,
odr`ana na 1 dekemvri 2006 godina bea
razgledani:
1.Predlog Buxet na Republika Makedonija
za 2007 godina, so buxeti za 2007 godina na:
- Fondot na penziskoto i invalidskoto
osiguruvawe na Makedonija
- Agencijata za vrabotuvawe na Makedonija
2.Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe na Zakonot za praznicite na
Republika Makedonija, so Predlog na zakon
i
3.Razgleduvawe na Izve{tajot na
Evropskata komisija za napredokot na
Republika Makedonija za 2006 godina, so
poseben osvrt na delot za vrabotuvawe i
socijalna politika.
Pove}eto ~lenovi na Komisijata
konstatiraa deka Buxetot e vo nasoka na
pobrz ekonomskiot rast i zabrzuvawe na
strukturnite reformi. Po tekstot na
Predlogot na Buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina, Komisijata ne
predlo`i amandmani.
So Predlogot za donesuvawe na
Zakon za izmenuvawe na Zakonot za
praznici se predlaga voveduvawe novi
dr`avni praznici i zgolemuvawe na brojot
na nerabotni denovi. Po tekstot na ovoj
zakon Komisijata ne predlo`i amandmani.
Po odnos na tretata to~ka,
Komisijata ja odlo`i raspravata zaradi
neprisustvoto na pretstavnici po
Izve{tajot.
Na ^etvrtata sednica na
Komisijata odr`ana 15 dekemvri 2006
godina, bea razgledani:
1.Izve{tajot na Evropskata komisija za
napredokot na Republika Makedonija za
2006 godina, so poseben osvrt na delot za
vrabotuvawe i socijalna politika i
2. Predlogot za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot me|u Republika
Makedonija i Republika Polska za
socijalno osiguruvawe, so Predlog na zakon.
Po odnos na Izve{tajot na
Evropskata Komisija, Komisijata go usvoi
sledniot zaklu~ok:
1. Komisijata za trud i socijalna
politika na Sobranieto na Republika
Makedonija konstatira deka Godi{niot
izve{taj na Evropskata Komisija za
napredokot na Republika Makedonija, so
poseben osvrt vo delot za vrabotuvawe i
socijalna politika dava realna ocenka na
sostojbite vo Makedonija vo 2006 godina.
2. Komisijata mu predlaga na
Sobranieto na Republika Makedonija da i
prepora~a na Vladata na Republika
Makedonija vo Programata za rabota za 2007
godina i Buxetot na Republika Makedonija
za 2007 godina da gi operacionalizira
preporakite i sogleduvawata sodr`ani vo
Izve{tajot na Evropskata Komisija.
Komisijata go razgleda Predlogot za
donesuvawe na Zakonot za ratifikacija na
Izve{taj 2006
46
Dogovorot me|u Republika Makedonija i
Republika Polska za socijalno osi-
guruvawe, koj e od zna~ewe za bilate-
ralnite odnosi me|u dvete dr`avi.
Odr`ani sednici 4
Vkupno razgledani to~ki 7
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem 2
ekonomski sistem -
javni dejnosti 1
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai 2
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
47
Komisija za
delovni~ki i
mandatno-imunitetni
pra{awa
NADLE@NOSTI: - sproveduvawe na Delovnikot na
Sobranieto i na delovnicite na rabotnite tela i dava mislewe za razre{uvawe na sporni pra{awa;
- inicijativi za izmenuvawe na Delovnikot na Sobranieto i delovnicite na rabotnite tela;
- predlagawe na donesuvawe, odnosno izmenuvawe i dopolnuvawe na Delovnikot na Sobranieto;
- izve{taite na Dr`avnata izborna komisija za pratenici od listata na kandidati koi stanale pratenici za ostatokot od mandatot;
- osnovite za prestanok i odzemawe na mandatot na pratenik i za toa na Sobranieto mu podnesuva izve{taj;
- imunitetot na pratenicite, sudiite ijavniot obvinitel i negovite zamenici i
- drugi pra{awa vo vrska so Delovnikot i mandatno-imunitetnite prava.
red. broj
IME I PREZIME
SVETLANA JAKIMOVSKA,
- pretsedatel
VLADIMIR \OR^EV,
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Oliver Derkoski
2. Ristana Lal~evska
3. Blagoj Za{ov
4. Elmaze Selmani
5. Nikola Rilkoski
6. Slobodan Najdoski
7. Nadica Tan~eva Tulieva
8. Adnan Ja{ari
ZAMENICI ^LENOVI
1. Aneta Stefanova
2. Ilija Dimovski
3. Jagotka Ivanovska
4. Ivan Anastasovski
5. Ru`di Mato{i
6. Vlatko Serafimov
7. Oliver Spasovski
8. Fazli Veliu
Komisijata za delovni~ki i mandatno-
imunitetni pra{awa na Sobranieto na
Republika Makedonija, vo periodot od 26
juli 2006 godina do 31 dekemvri 2006
godina, ima odr`ano pet sednici so vkupno
pet to~ki na dneven red.
Komisijata vo ramkite na svojata
nadle`nost i ingerencii koi proizleguvaat
od Delovnikot na Sobranieto i Odlukata za
osnovawe na rabotni tela, gi razgleduva,
Izve{taite na Dr`avnata izborna komisija
za pratenici izbrani od lista na kandidati
koi stanale pratenici za ostatokot od
mandatot. Soglasno ovaa nadle`nost,
Komisijata go razgleda:
- Izve{tajot na Dr`avnata izborna komisija
za prezemenite raboti soglasno ~len 102 od
Zakonot za izbor na pratenici vo
Sobranieto na Republika Makedonija broj
07-818/1 od 5 septemvri 2006 godina
- Izve{tajot na Dr`avnata izborna komisija
za prezemenite raboti soglasno ~len 153 od
Izborniot zakonik broj 10-1650/1 od 27
septemvri 2006 godina i
- Izve{tajot na Dr`avnata izborna komisija
za prezemenite raboti soglasno ~len 153
od Izborniot zakonik broj 10-1760/2 od
9 noemvri 2006 godina.
Isto taka, Komisijata soglasno svoite
nadle`nosti i ingerencii razgleduva i
pra{awata koi se odnesuvaat na sprove-
duvawe na Delovnikot na Sobranieto i
delovnicite na rabotnite tela, i dava
mislewe za razre{uvawe na spornite
pra{awa. Vo ovoj period, Komisijata na
svoite sednici gi razgleda Barawata za
davawe mislewe koi bea dostaveni do nea,
a se odnesuvaat na:
- Barawe na pretsedatelot na
Sobranieto na Republika Makedonija za
Izve{taj 2006
48
davawe mislewe vo vrska so primenata na
~len 166 stav 2 od Delovnikot na
Sobranieto na Republika Makedonija po
odnos na podnesenite amandmani na
Predlogot za zakonot za poloicija od grupa
pratenici na prateni~kata grupa na LDP i
prateni~kite grupi na DUI i PDP i
- Barawe na pretsedatelot na
Sobranieto na Republika Makedonija za
davawe mislewe vo vrska so primenata na
~len 166 stav 2 od Delovnikot na
Sobranieto na Republika Makedonija po
odnos na podnesenite amandmani na
Predlogot za zakonot za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Zakonot za spre~uvawe na
korupcijata od grupa pratenici: Cvetanka
Ivanova, Jani Makraduli, Vesna Bendevska
i Oliver Spasovski.
Odr`ani sednici 5
Vkupno razgledani to~ki 5
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
-
Informacii, izve{tai 3
Pra{awa, predlozi 2
Izve{taj 2006
49
Komisijata za ednakvi
mo`nosti na `enite i
ma`ite
NADLE@NOSTI: - razgleduvawe na predlozi na zakoni i drugi propisi {to gi donesuva Sobranieto od oblasta na trudot i socijalnata politika, obrazovanieto, i zdravstvoto, kako i drugi predlozi na zakoni i drugi propisi od aspekt na vklu~enosta na rodoviot koncept vo niv; - razgleduvawe na predlog na Nacionalniot plan za akcija za ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite; - sledewe na usvojuvaweto i primenata na osnovnite i posebnite merki vo site oblasti od javniot i privatniot sektor preku dostaveni izve{tai od Oddelenieto za unapreduvawe na ramnopravnosta me|u polovite pri Ministerstvoto za trud i socijalna politika; - sledewe na sistemot na merki za otstranuvawe na neednakviot tretman na `enite i ma`ite preku dostaveni izve{tai od Oddelenieto za unapreduvawe na ramnopravnosta me|u polovite pri Ministerstvoto za trud i socijalna politika; - inicirawe na donesuvawe i izmenuvawe na zakoni i drugi propisi od oblasta na ednakvite mo`nosti na `enite i ma`ite; - pottiknuvawe na sorabotkata me|u nadle`nite organi za pra{awa koi se odnesuvaat na ednakvite mo`nosti na `enite i ma`ite; - redovno informirawe na Sobranieto za site pra{awa svrzani so ednakvite mo`nosti na `enite i ma`ite; - sorabotka so soodvetnite komisii na drugite zemji i - drugi pra{awa {to se odnesuvaat na ednakvite mo`nosti na `enite i ma`ite.
Komisijata za ednakvi mo`nosti
na `enite i ma`ite, od prvata sednica
{to be{e odr`ana na 27 septemvri 2006
godina, do 31 dekemvri 2006 godina,
odr`a ~etiri sednici, dve javni
raspravi, predlo`i edna deklaracija
(usvoena) i dva amandmani (usvoeni).
Komisijata odr`a ~etiri sednici
na koi bea razgledani izmenite na Buxetot
na Republika Makedonija za 2006 godina i
buxetskite proekcii za 2007 godina, kako i
aktuelni temi od oblasta na rodovata
ednakvost
red. broj
IME I PREZIME
LILJANA POPOVSKA,
- pretsedatel
SILVANA BONEVA
- zamenik na pretsedatelot
^LENOVI
1. Katerina Dimeska
2. Jagotka Ivanovska
3. Aleksandar Nikolovski
4. Jagnula Kunovska
5. Elmaze Selmani
6. Cvetanka Ivanova
7. Marjan~o Nikolov
8. Vesna Bendevska
9. Selvije Saliu
10. Aj{e Selmani
ZAMENICI ^LENOVI
1. Vele \or|ievki
2. Pan~e Dameski
3. Sowa Gelova Stojanova
4. Mirjana Sekulovska
5. Hazbije Ibi{i
6. Verica Filipova
7. Esad Rahi}
8. Ivan Stoiqkovi}
9. Agron Buxaku
10. Zumrete Jakupi
Tematski raspravi na Komisijata
1. Na prvata sednica (27 septemvri
2006 godina), na koja prisustvuva{e i
pretsedatelot na Sobranieto gospodin
Qubi{a Georgievski i Rabotnata grupa na
Makedonskoto `ensko lobi, Komisijata gi
utvrdi prioritetnite oblasti na koi }e
bide naso~ena vo svoeto rabotewe vo
mandatniot komisiskoto dejstvuvawe:
-socio-ekonomskata sfera;
- zdravstvoto;
- za{titata na `enata od nasilstvo;
- izedna~uvawe na nivoto na emancipacija i
obrazovanie kaj `enite od razli~ni
sredini;
- me|unarodnata sorabotka so srodni
komisii i
- rodovo senzibilizirawe na javnosta.
Izve{taj 2006
50
Na vtorata sednica (24 oktomvri
2006 godina), na koja, na ~lenovite na
Komisijata im se obratija pretstavnikot na
Kancelarijata na UNICEF vo Skopje g-|a
Hongvei Gao i ekspertot za prevencija na
zloupotreba i nasilstvo vrz decata doc.d-r
Marija Raleva, Komisijata gi dopolni
utvrdenite pririteti so razgleduvawe na
pra{aweto za gri`ata za decata.
3. Na inicijativa na Zdru`enieto na
`enite operirani od rak na dojka "@ivotna
iskra", Komisijata odr`a javna rasprava
(24 oktomvri 2006 godina), na tema:
"Potrebata od zakonsko regulirawe na
ranoto otkrivawe, dijagnosticiraweto i
lekuvaweto na rakot na dojkata kaj
`enata".
Na raspravata u~estvuvaa
pretstavnici od zdravstvenata dejnost koi
neposredno u~estvuvaat vo lekuvaweto na
malignite bolesti, od nevladinite
organizacii koi raspolagaat so informacii
za sostojbite na zdravstven plan, od
nadle`nite ministerstva, kako i ~lenovi
na Komisijata za zdravstvo na Sobranieto
na Republika Makedonija.
Po raspravata be{e formuliran
Zaklu~ok, vo koj ja konstatira potrebata od
zakonsko regulirawe na ranoto otkrivawe,
dijagnosticirawe i lekuvawe na rakot na
dojkata kaj `enata, odnosno dopolnuvawe na
~lenot 32 od Zakonot za zdravstvena
za{tita so novi merki i aktivnosti i so
programa za rano otkrivawe na rakot na
dojkata, kako i obezbeduvawe sredstva za
nivna realizacija vo Buxetot na Republika
Makedonija i koristewe sredstva od
nadvore{ni izvori.
Ovie zalo`bi na Komisijata
podocna bea konkretizirani preku
amandman na Predlogot na zakonot za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
zdravstvenata za{tita, so koj ~lenot 32 se
dopolnuva so merki i aktivnosti i so
programa za rano otkrivawe,
dijagnosticirawe i lekuvawe na rakot na
dojkata kaj `enata. Vo sobraniskata
rasprava po ovoj zakonski proekt,
ministerot za zdravstvo Imer Selmani go
prifati predlo`eniot amandman.
4. Vo sorabotka so Regionalniot
centar za polova ednakvost na Paktot za
stabilnost za Jugoisto~na Evropa,
Komisijata odr`a javna rasprava (10
noemvri 2006 godina), na tema "^ovekovata
bezbednost od polov aspekt". Na
raspravata u~estvuvaa prateni~ki vo
Sobranieto, pretstavnici na Makedonskoto
`ensko lobi, direktorot na Zavodot za
statistika, nevladini organizaci i
mediumi. Vrz osnova na podatocite od
nadle`nite dr`avni institucii i javnata
rasprava, Komisijata podgotvi Izve{taj za
~ovekovata bezbednost od polov aspekt.
Izve{tajot gi prezentira sostojbite vo
Republika Makedonija vo odnos na
semejnoto nasilstvo vrz `enite,
ekonomskata bezbednost i u~estvoto na
`enite vo donesuvaweto na odluki, kako i
prezemenite politiki i praktiki vo
presmetuvaweto na potrebite na `enite i
decata begalci i raseleni.
Na Regionalnata sredba na GTF vo
Zagreb, Izve{tajot go prezentira{e
pratenikot Zumrete Jakupi.
Razgleduvawe na zakonski predlozi
1. Komisijata vode{e debata po
Predlogot za izmenuvawe i dopolnuvawe na
Buxetot na Republika Makedonija za 2006
godina (7 noemvri 2006 godina). Vnimanieto
na ~lenovite na Komisijata be{e naso~eno
Izve{taj 2006
51
na delot na zdravstvenata za{tita za
prevencija i potrebata od obezbeduvawe
buxetski sredstva za ranoto otkrivawe na
rakot na dojkata. Vakvata ocenka proizleze
od javnata rasprava na Komisijata na ovaa
tema, od koja proizlegoa zaklu~oci za
potrebata od regulirawe na posebnata
gri`a na ovoj plan vo delot na merkite i
programite vo Zakonot za zdravstvenata
za{tita. So ogled na toa deka so
rebalansot se re{avaat finansiskite
implikacii od Buxetot za 2006 godina,
Komisijata izrazi nade` deka finansiski
sredstva za ranoto otkrivawe,
dijagnosticiraweto i lekuvaweto na rakot
na dojkata }e se obezbedat vo novite
buxetski proekcii za 2007 godina.
2. Od ovie pri~ini, na sednicata na
koja se vode{e rasprava za Predlot na
Buxetot na Republika Makedonija za 2007
godina (6 dekemvri 2006 godina), Komisija
podnese amandman vo Razdelot
Ministerstvo za zdravstvo, za vnesuvawe
nova potprograma "Rano otkrivawe,
dijagnosticirawe i lekuvawe na rak na
dojkata kaj `enata", so iznos od 3 milioni
denari. Na sobraniskata sednica, na ~ij
dneven red be{e Predlogot na buxetot za
2007 godina, ministerot za finansii Trajko
Slaveski go prifati amandmanot so
predlo`enata buxetskata stavka.
Me|unarodna aktivnost na Komisijata
Vo organizacija na Komisijata za
ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite na
Sovetot na Evropa, na 19 oktomvri 2006
godina, pretsedatelot na Komisijata
Liljana Popovska u~estvuva{e na koordi-
nativniot sostanok na kontakt parlamen-
tarcite vklu~eni vo panevro-pskata
kampawa vo borba protiv nasilstvoto vrz
`enite, {to se odr`a vo Strazburg. Vo
kampawata, {to }e trae dve godini, se
vklu~eni site 46 zemji ~lenki na Sovetot
na Evropa i }e se odviva pod mototo
"Zdru`eni parlamenti vo borbata protiv
doma{noto nasilstvo vrz `enata".
Komisijata se vklu~i vo podgotovka
na sobraniskite aktivnosti posveteni na
borbata protiv nasilstvoto vrz `enite.
Komisijata podgotvi i na Sobranieto mu
predlo`i usvojuvawe na Deklaracija za
borba protiv nasilstvoto vrz `enite,
vklu~uvaj}i go i semejnoto nasilstvo,
koja {to be{e poddr`ana so potpisi na
pove}e od 80 pratenici. Na parlamen-
tarniot den za zapo~nuvawe na ovaa
kampawa 24 noemvri 2006 godina,
Sobranieto na Republika Makedonija
odr`a sednica na koja so aklamacija ja
usvoi Deklaracijata za borba protiv
nasilstvoto vrz `enite, vklu~uvaj}i go i
semejnoto nasilstvo.
Odr`ani sednici 4
Vkupno razgledani to~ki 9
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani 2
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 2
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
1
Informacii, izve{tai 5
Pra{awa, predlozi 1
Izve{taj 2006
52
ODR@ANI SEDNICI I RAZGLEDANI AKTI
Komisija za
Od
r`
an
i s
ed
nic
i
Vk
up
no
ra
zgl
ed
an
i
to
~ki
Izm
en
i n
a U
sta
vot
Zakoni po oblasti
Po
dn
ese
ni
a
ma
nd
man
i
Bux
et,
re
ba
la
ns,
za
vr
{na
s-k
a
Dr
ugi
ak
ti
In
fo
rm
ac
ii
, i
zv
e{
ta
i
Pr
a{
aw
a, p
red
lozi
Po
li
ti~
ki
si
ste
m
Ek
on
om
sk
i
si
ste
m
Ja
vni
d
ejn
osti
ustavni pra{awa 1 1 1 - - - - - - - -
Zakonodavno-pravna komisija 10 60 1 24 19 6 52 2 8 - -
odbrana i bezbednost 7 18 - 8 - - 3 2 4 2 2
politi~ki sistem i odnosi me|u zaednicite
6 12 - 4 - 5 2 1 - -
nadvore{na politika 7 18 - 15 - - - 2 1 - -
evropski pra{awa 6 7 - - 1 - - 2 2 1 1
pra{awa na izborite i imenuvawata
12 43 - - - - - - - - 43
Postojana anketna komisija za za{tita na slobodite i pravata
na gra|aninot - - - - - - - - - - -
nadzor nad rabotata na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i na
Agencijata za razuznavawe
4 5 - 2 - - - 2 - - 1
finansirawe i buxet 1 1 - - 1 - - - - - -
ekonomski pra{awa 3 8 - - 4 - 1 2 2 - -
zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo
5 7 - - 2 - - 2 - - 1
transport, vrski i ekologoja 5 9 - 2 - 4 1 2 - 1 -
obrazovanie, nauka i sport 5 8 1 - - 1 - 2 - 1 3
kultura 1 1 - - - - - - 1 - -
zdravstvo - - - - - - - - - - -
trud i socijalna politika 4 7 - 2 - 1 - 2 - 2 -
delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa
5 5 - - - - - - 3 2
ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite
4 9 - - - - 2 2 1 5 1
Vkupno: 86 219 3 57 27 17 59 24 22 15 54
Izve{taj 2006
53
4.2. KOMITET ZA ODNOSI ME\U ZAEDNICITE
NADLE@NOSTI:
Komitetot razgleduva pra{awa od
odnosite me|u zaednicite vo
Republikata , a osobeno:
-go sledi obezbeduvaweto na pravata
na pripadnicite na zaednicite koi ne se
vo mnozinstvo vo Republikata utvrdeni
so Ustavot i zakoni;
-razgleduva na~elni pra{awa od
oblasta na odnosite me|u zaednicite i
izvr{uvaweto na zakonite i drugite
propisi i op{ti akti od ovaa oblast;
-uka`uva na potrebata za donesuvawe
zakoni i drugi propisi i op{ti akti so
koi se ureduvaat odnosite me|u
zaednicite;
-razgleduva predlozi na zakoni i na
drugi propisi i op{ti akti {to gi
donesuva Sobranieto od oblasta na
odnosite me|u zaednicite;
-ostvaruvaweto na pravoto na
upotreba na jazikot i pismoto na
zaednicite koi ne se vo mnozinstvo
vo Republikata, utvrdeno so Ustavot i
zakon;
-ostvaruvaweto na pravoto na
nastava na jazikot na zaednicite koi ne
se vo mnozinstvo vo Republikata vo
oblasta na obrazovanieto, utvrdeno so
Ustavot i zakon i ostvaruvaweto na
pravoto na izrazuvawe na identitetot i
osobenostite na zaednicite koi ne se
mnozinstvo vo Republikata vo oblasta
na kulturata, informiraweto, izdava-
~kata dejnost i vo drugi oblasti,
utvrdeno so Ustavot i zakon.
Vo svojot sostav Komitetot za odnosi
me|u zaednicite broi 19 ~lenovi od koi po
7 pratenici Makedonci i Albanci i 5
pratenici od site zaednici vo Makedonija -
Tur~in, Vlav, Rom, Srbin i Bo{wak.
red. broj
IME I PREZIME
AJDINI NASER,
- pretsedatel
^LENOVI
1. [ambevski Oliver
2. Danevski Tome
3. Gelova Stojanova Sowa
4. Dimovski Ilija
5. Kunovska Jagnula
6. Mitreva Ilinka
7. [e}erinska Radmila
8. Ajdini Naser
9. Kaba Garip
10. Selmane Elmaze
11. Arifi Teuta
12. Bexeti Bqerim
13. Ademi Xevat
14. Duraku Sadula
15. Hasipi Kenan
16. Kiparizovska Krstevska Anita
17. Saliu [aban
18. Stoiqkovi} Ivan
19. Rahi} Esad
Komitetot razgleduva pra{awa od
odnosite me|u zaednicite vo Republikata a
osobeno:
- go sledi obezbeduvaweto na pravata
na pripadnicite na zaednicite koi
ne se vo mnozinstvo vo Republikata
utvrdeni so Ustavot i zakoni;
- razgleduva na~elni pra{awa od
oblasta na odnosite me|u
zaednicite i izvr{uvaweto na
zakonite i drugite propisi i op{ti
akti od ovaa oblast;
- uka`uva na potrebata za donesuvawe
zakoni i drugi propisi i op{ti akti
so koi se ureduvaat odnosite me|u
zaednicite;
Izve{taj 2006
54
- razgleduva predlozi na zakoni i na
drugi propisi i op{ti akti {to gi
donesuva Sobranieto od oblasta na
odnosite me|u zaednicite;
- ostvaruvaweto na pravoto na
upotreba na jazikot i pismoto na
zaednicite koi ne se vo mnozinstvo
vo Republikata, utvrdeno so Ustavot
i zakon;
- ostvaruvaweto na pravoto na
nastava na jazikot na zaednicite koi
ne se vo mnozinstvo vo Republikata
vo oblasta na obrazovanieto,
utvrdeno so Ustavot i zakon i
- ostvaruvaweto na pravoto na
izrazuvawe na identitetot i
osobenostite na zaednicite koi ne
se mnozinstvo vo Republikata vo
oblasta na kulturata, informi-
raweto, izdava~kata dejnost i vo
drugi oblasti, utvrdeno so Ustavot i
zakon.
Komitetot za odnosi me|u zaednicite
vo ovoj period odr`a dve sednici i edna
sredba so Delegacija na Sovetodavniot
komitet na Ramkovnata konvencija za
za{tita na nacionalnite malcinstva na
Sovetot na Evropa .
Prvata sednica na Komitetot za
odnosi me|u zaednicite vo noviot
prateni~ki sostav na Sobranieto se odr`a
na 28 septemvri 2006 godina i so nea
rakovode{e pretsedatelot na Sobranieto
na Republika Makedonija, Qubi{a
Georgievski.
Pretsedatelot na Sobranieto
Qubi{a Georgievski izvesti deka toj
pretsedava so prvata - konstitutivna
sednica na Komitetot se do izborot na
pretsedatel na Komitetot.
Pred da se premine na usvojuvawe na
dnevniot red, nekolku ~lenovi na
Komitetot od imeto na zaednicite od
redovite na koalicijata "Za Makedonija
zaedno", se izjasnija deka nema da
u~estvuvaat vo rabotata na sednicata na
Komitetot poradi nivnoto nezadovolstvo
od na~inot na konstituirawe na Komitetot
i od odnosot na parlamentarnoto
mnozinstvo kon ulogata i zna~eweto na
Komitetot .
Vo vrska so Predlogot za izmenuvawe
i dopolnuvawe na Delovnikot na Komitetot
{to be{e na dneven red na sednicata,
pretsedava~ot pojasni deka izmenite imaat
cel da se uredi na~inot na svikuvawe na
prvata sednica na Komitetot kako i
postapkata za izbor na pretsedatel na
Komitetot, bidej}i vo Delovnikot na
Komitetot nema odredbi {to se odnesuvaat
na izborot na pretse-datel na Komitetot.
Komitetot gi usvoi izmenite i
dopolnuvawata na Delovnikot na Komitetot
za odnosi me|u zaednicite a potoa za
pretsedatel na Komitetot za odnosi me|u
zaednicite ednoglasno go izbra
pratenikot Naser Ajdini, ~len na
Komitetot .
Vtorata sednica na Komitetot za
odnosi me|u zaednicite se odr`a na 29
septemvri 2006 godina .
Pretsedatelot na Komitetot gi izvesti
prisutnite deka sednicata e svikana po
barawe na pretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija zaradi nastanatiot
spor vo vrska so sproveduvawe na
postapkata za glasawe po Predlogot na
zakon za policija {to e na dneven red na
sednicata na Sobranieto.
Izve{taj 2006
55
Pred da premine na dnevniot red,
pretsedatelot na Komitetot gi objasni
odredbite od Delovnikot za rabota na
Komitetot {to se odnesuvaat na
nadle`nosta na Komitetot, a voedno i
na~inot na glasawe vo Komitetot pri
odlu~uvawe vo slu~aj na spor vo vrska so
sproveduvawe na postapka za glasawe po
zakon.
Soglasno Amandman XII to~ka 1 stav 6 na
Ustavot na Republika Makedonija,
Komitetot za odnosi me|u zaednicite vo
vrska so sporot za sproveduvaweto na
postapkata za glasawe po Predlogot na
zakon za policija odlu~i deka Predlogot na
zakonot za policija ne sodr`i odredbi vo
smisla na Amandman X to~ka 2 na Ustavot na
Republika Makedonija, poradi {to za
donesuvaweto na ovoj zakon ne e potrebno
mnozinstvoto utvrdeno so Amandmanot X
to~ka 2 na Ustavot.
Delegacija na Sovetodavniot komitet na
Ramkovnata konvencija za za{tita na
nacionalnite malcinstva na Sovetot na
Evropa vo sostav: g-|a Marju Lauristin
(Estonia), g-|a Regina Tavares de Silva
(Portugalija) i g-|a Artemiza Tatjana ^iska
(pretstavnik na Sekretarijatot na SoE), vo
periodot od 27-29 noemvri 2006 godina
prestojuva{e vo Republika Makedonija,
zaradi razgleduvawe na Vtoriot izve{taj
na Vladata na Republika Makedonija po
spomenatata Konvencija.
Delegacijata izrazi interes za sredba so
~lenovite na Komitetot za odnosi me|u
zaednicite, koja {to be{e ostvarena na 27
noemvri 2006 godina.
Delegacijata go potencira{e stavot deka
Komitetot e mesto kade multietni~kiot
dijalog }e se razviviva i ke se unapreduva
za dobroto na celoto makedonsko
op{testvo. Osobeno se potencira{e
ocenkata deka mnogu va`en del od procesot
e decentralizacijata i ona {to ~lenovite
na Komitetot mo`at da go napravat e da
nabquduvaat i da se zalo`at sredstvata
nameneti za etni~kite zaednici da se
iskoristat za nivnata vistinska namena. So
toa, se oceni, deka site diskusii ke najdat
svoja realna implementacija vo
sekojdnevniot `ivot.
Na krajot na sredbata, pretsedatelot na
Komitetot se zablagodari na ~lenovite na
Delegacijata i na ~lenovite na Komitetot i
ja oceni sredbata za korisna za dvete
strani i izrazi nade` deka sorabotkata }e
prodol`i
Odr`ani sednici 2
Vkupno razgledani to~ki -
Izmeni na Ustavot -
Zakoni po
oblasti
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
javni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti 2
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Izve{taj 2006
102
5. PRETSEDATEL I POTPRETSEDATELI
NA SOBRANIETO
Izve{taj 2006
103
5.1. PRETSEDATEL
Pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija se izbira od redot na pratenicite so mnozinstvo glasovi od vkupniot broj pratenici (61 pratenik). Mandatot na pretsedatelot trae ~etiri godini.
Pretsedatelot na Sobranietogo pretstavuva Sobranieto, gi svikuva sednicite na Sobranieto i rakovodi so niv, se gri`i za primenata na Delovnikot na Sobranieto i vr{i drugi raboti utvrdeni so Ustavot na
Republika Makedonija i so Delovnikot na Sobranieto na Republika Makedonija.
Pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija g-din Qubi{a Georgievski pratenik od VMRO-DPMNE na ovaa funkcija be{e izbran na Prvata konstitutivna sednica na Sobranieto, odr`ana na 26 juli i 1 avgust 2006 godina, po {totuku zavr{enite petti parlamentarni izbori vo Republika Makedonija.
Pregled na nadvore{no-politi~ki bilateralni aktivnosti na pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija Qubi{a Georgievski
(26 juli 2006 - 31 dekemvri 2006)
Sredba so Ivan Vangelov, porane{en ambasador vo Vatikan (28 avgust 2006); Sredba so Liana Dumitresku, pratenik vo Romanskiot parlament (29 avgust 2006); Sredba so novoimenuvan ruski ambassador, g. Solocinski V. Dmitrievi~ (04 septemvri 2006); Sredba so Zoran Popovi}, ambasador na Republika Srbija (04 septemvri 2006); Sredba so Hongvej Gao, pretstavnik na UNICEF ( 05 septenvri 2006); Sredba so Kineskiot ambasador, (11 septemvri 2006); Sredba so Petra Bles, pretstavnik na Paktot za stabilnost (11 septemvri 2006); Sredba so Francuskata ambasadorka, g-|a Veronik Bi`on (11 septemvri 2006); Sredba so Solomon Pasi, porane{en minister za nadvore{ni raboti na R. Bugarija, (14 septemvri 2006); Sredba so ambasadorot na Polska, Andrej Dobr`inski (18 septemvri 2006); Sredba so Agim ^eku, premier na Kosovo (19 septemvri 2006); Sredba so g-|a Meri An Rukavina Cipeti}, pretstavnik na Gender task Force, (20 septemvri 2006); Sredba so Mirko Kraqev, sovetnik vo Hrvatskata ambasada (22 septemvri 2006);
Izve{taj 2006
104
Sredba so Ulrih Klepman, pretstavnik na fondacijata Konrad Adenauer, (22 septemvri 2006); Sredba so pretstavnici na OBSE, Karlos Pai{ i Sara Brajton (25 septemvri 2006); Sredba so ambasadorot na Avstrija, Filip Hojos (25 septemvri 2006); Sredba so novoimenuvaniot ambasador na Romanija,Adrian Stefan Konstantinesku (25 septemvri 2006); Sredba so ambasadorot na Moldavija g. Vje~eslav Madan (28 septemvri 2006); Sredba so Belgiskiot ambasador, g. Filip Beke (28 septemvri 2006); Sredba so kardinalot na Hrvatska, g. Vinko Puli} (30 septemvri 2006); Sredba so pretstavnik od EU, g. [tefan Lene (10 oktomvri 2006); Sredba so delegacija na Germanskiot Bundestag (13 oktomvri 2006); Sredba so Erhard Busek, (17 oktomvri 2006); Sredba so Ivan Sokolov- ORGA FIM, (20 oktomvri 2006); Sredba so {efot i delegacijata na Sovetot na Evropa, (23 oktomvri 2006); Sredba so g-|a Rozmari Di Karlo, pomo{nik sekretar vo Biro za Evropski i evro-aziski pra{awa na SAD, (23 oktomvri 2006); Sredba so Hrvatskiot pretsedatel g. Stjepan Mesi}, (24 oktomvri 2006); Sredba so ambasadorot na Japonija g. Itaru Umezu, (26 oktomvri 2006); Pro{talna sredba so ambasadorot na Kina, (30 oktomvri 2006); Pro{talna sredba so ambasadorot na OBSE Karlos Pai{, (30 oktomvri 2006); Sredba so ambasadorot na Romanija, Adrian Stefan Konstantinesku (03 noemvri 2006); Sredba so Ervan Fuere EU, (08 noemvri 2006); Sredba so noviot Francuski ambasador g. Bernard Valero, (10 noemvri 2006); Sredba so ambasadorot na Egipet, Heba Elmarasi, (17 noemvri 2006); Sredba so delegacija na Flamanskiot Parlament-Belgija, (17 noemvri 2006); Sredba so Ferenc \ur~an, premier na Ungarija (23 noemvri 2006); Sredba so Turskiot ambasador,Taner Karaka{ (27 noemvri 2006); Sredba so Ruskiot ambasador, g. Solocinski V. Dmitrievi~ (28 noemvri 2006);
Izve{taj 2006
105
Sredba so prof. Volfgang Ce (01 dekemvri 2006); Sredba so Kineskiot ambasador, Dong ^ungfeng (06 dekemvri 2006); Sredba so Italijanskiot ambasador, Donatino Markon (06 dekemvri 2006); Sredba so [panskiot ambasador, Hoze Manuel Paz Ageras (06 dekemvri 2006); Sredba so Florij Fon Kjunik, politi~ki sovetnik na Ervan Fuere,(06 dekemvri 2006); Sredba so ambasadorot na Indija, Lal Miler Dingliana (07 dekemvri 2006); Sredba so ambasadorot na Brazil, Paolo Ameriko Vega Volovski (07dekemvri 2006); Pro{talna sredba so Polskiot ambasador Andrej Dob`inski, (12 dekemvri 2006); Sredba so pretsedatelot na Parlamentarnoto Sobranie na OBSE, (13 dekemvri 2006); Sredba so Georg Valdner EVN, (18 dekemvri 2006); Sredba so Els de Groen, (19 dekemvri 2006); Sredba so ambasadorot Blagoja Hanxiski, (27 dekemvri 2006).
Pregled na nadvore{no-politi~kite multilateralni
aktivnosti na pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija (oktomvri 2002 - noemvri 2003 )
Rabotna sredba so g-|a Petra Blez, specijalen sovetnik za parlamentarna sorabotka na Paktot za stabilnost za Jugoisto~na Evropa, (Skopje, 11 septemvri 2006 g.) Tet-a tet sredba so g. Solomon Pasi, pretsedatel na Komisijata za nadvore{na politika na Narodnoto sobranie na Bugarija pri negovoto u~estvo na Konferencijata za regionalna sorabotka i bezbednost vo Struga (Skopje, 14 septemvri 2006 g.) Rabotna sredba so g-|a Meri En Rukavina-Cipeti}, direktor na Regionalniot centar za rodova ednakvost na Paktot za stabilnost na JIE (Skopje, 20 septemvri 2006 g.) Sredba so g.Stefan Lene pretstavnik na EU vo procesot za idniot status na Kosovo i direktor na DGE VI vo Sovetot na EU (10 oktomvri 2006 g); Sredba so g. Erhard Busek specijalen koordinator na Paktot za stabilnost za JIE (17. oktomvri 2006 g.) Sredba so Delegacijata vo PS na SE po oktovriskata sesija vo Strazburg ( 23 oktomvri 2006 g.)
Izve{taj 2006
106
Sredba so Delegacijata vo IPU po sednicata vo @eneva (26 oktomvri 2006 g.) Pro{talna sredba so g. Karlos Pai{ {ef na Misijata na OBSE (30 oktomvri 2006g.) Sredba so g.Ervan Fuere, specijalen pratenik na EU i {ef na Delegacijata na Evropskata komisija (8 noemvri 2006 g.) Sredba so delegacijata na PS na OBSE, predvodena od pretsedatelot Joran Lenmarker, pridru`uvan od g. Roberto Bateli, specijalen pretstavnik na OBSE za JIE, g. Andreas Notel specijalen pretstavnik na PS na OBSE vo Viena i od g-|a Natalija Drozd {ef na misijata na OBSE vo Republika Makedonija. (13 dekemvri 2006 g.) Pozdraven zbor na Tretata konferencija na parlamentarni komisii za evropska integracija/pra{awa na dr`avite u~esni~ki vo procesot za stabilizacija i asocijacija od Jugoisto~na Evropa (13 dekemvri 2006 g) Sve~ano potpi{uvawe na akreditacijata na Delegacija vo PS na SE so mandat za 2007 godina i na nominacijata na {efot na Delegacijata za funkcija na potpretsedatel na Parlamentarnoto sobranie.(28 dekemvri 2007 g.)
Izve{taj 2006
107
5.2. POTPRETSEDATELI
D-R IVAN ANASTASOVSKI
U~estvo vo rabotata na rabotnite
tela na Sobranieto na Republika
Makedonija i vo prateni~kite grupi
za bilateralna sorabotka
Potpretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija realiziral
golem broj na aktivnosti preku
redovnoto u~estvo na sednicite na
Pretdsedatelstvoto na Sobranieto {to
se odr`uvaat edna{ sedmi~no na koi se
razgleduvaat mnogu va`ni pra{awa
svrzani so tekovnite raboti na
Sobranieto, me|unarodnite aktivnosti
kako i pra{awa na op{t karakter.
Potpretsedatelot d-r Ivan Anasta-
sovski doa|a od redovite na Nova
Socijal Demokratska partija,a na ovaa
funkcija e izbran na sednicata na
Sobranie na Republika Makedonija
odr`ana 30.11.2006 godina
Kako pratenik redovno u~estvuval
na site plenarni sednici na
Sobranieto na Republika Makedonija, a
kako Potpretsedatel po potreba
rakovodi so plenarnite sednici na
Sobranieto.
Vo spomenatiot period aktivno
u~estvuval vo rabotata na komisijata za
Politi~ki sistem i odnosi me|u
zaednicite, Postojanata anketna
komisija za za{tita i slobodite na
pravata na gra|anite, a zamenik ~len e
i na Komisijata za nadvore{na poli-
tika.
Potpretsedatelot d-r Ivan
Anastasovski e potpretsedatel i na
Me{ovitiort parlamentaren komitet -
Republika Makedonija i Evropska
Unija.
Potpretsedatel e i na Delegacijata
na Sobranieto na Republika
Makedonija vo Parlamentarniot komi-
tet za stabilizacija i asocijacija.
^len e na prateni~kata grupa na
Sobranieto na Republika Makedonija za
sorabotka so parlamentot na Republika
Italija .
^len e za sorabotka na parlamentot
vo Golemoto Vojvodstvo Luksemburg.
Vo svojstvo na ~len na spomenatite
komisii bil me|u najaktivnite prate-
nici i u~estvuval na site sednici na
komisiite.
Kako potpretsedatel d-r Ivan
Anastasovski na Sobranieto na
Republika Makedonija u~estvuval na
pove}e sredbi i priemi so ministrite i
Vladata na Republika Makedonija,
Izve{taj 2006
108
sredbi so koordinatorite na drugi
politi~ki partii vo Sobranie na
Republika Makedonija, u~estvuval na
pove}e sve~enosti organizirani po
povod zna~ajni datumi, dodeluvawe na
priznanija, nagradi i drugi.
U~estvo na konferencii Vo ramkite na debatata po
inicijativata za izmeni na zakonot za
sudovite odr`ana na 06.12.2006 godina
vo Kavadarci potpretsedatelot imal
prezentacija na godi{niot izve{taj za
rabotata na Osnoven sud Kavadarci za
2005 i 2006 godina.
U~estvuval na tribinata vo
organizacija na Helsin{kiot komitet
za ~ovekovi prava "Demokratski
deficit i ~ovekovi prava vo Make-
donija" vo svetloto na posledniot
izve{taj na Evropskata komisija
odr`ana na 12.12.2006 godina vo Skopje.
Sredbi so stranski delegacii i
drugi diplomatski pretstavnici vo
Skopje
- Sredba so g-din Sebastijan Dvor`ak
{ef na politi~kiot oddel na OBSE
odr`ana na 19.12.2006 godina.
U~estvo na konferencii vo
stranstvo
-Parlamentaren sostanok na tema
"Idninata na Evropa"- organizirana od
Finskiot i Evropskiot Parlament
odr`ana na 4 i 5 dekemvri 2006 godina
vo Brisel.
BESIM DOGANI
U~estvo vo rabotata na rabotnite
tela na Sobranieto na Republika
Makedonija i prateni~ki grupi za
bilateralna sorabotka
Potpretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija realiziral
golem broj na aktivnosti koj {to se
sostojat vo redovno u~estvo na
sednicite na pretsedatelstvoto na
Sobranieto na Republika Makedonija,
koi se odr`uvat edna{ nedelno vo koi
se razgleduvaat mnogu va`ni pra{awa
svrzani za redovnite raboti na
Sobranieto, me|unarodnite aktivnosti
kako i pra{awa na op{t karakter.
Potpretsedatelot Besim Dogani
doa|a od redovite na Demokratska
Partija na Albancite i e izbran na
sednicata na Sobranieto na Republika
Makedonija odr`ana na 30 noemvri
2006 godina.
Vo spomenatiot period, kako
pratenik redovno u~estvuval na site
plenarni sednici na Sobranieto na
Republika Makedonija.
Vo spomenatiot period aktivno
u~estvuval vo rabotata na komisijata za
Ustavni pra{awa kako ~len na
Izve{taj 2006
109
komisijata.
Za istaknuvawe e i toa {to g-din
Besim Dogani aktivno u~estvuval vo
rabotata na rabotnata grupa za
podgotvuvawe na noviot delovnikot za
rabota na Sobranieto na Republika
Makedonija .
Gospodinot Besim Dogani kako
potpretsedatel na Sobranieto na
Republika Makedonija e aktivno
anga`iran vo bilateralnata parla-
mentarna sorabotka i e ~len na
prateni~kata grupa na Sobranieto na
Republika Makedonija za sorabotka so
parlamentite na Balti~kite zemji
Estonija, Letonija i Litvanija.
Pretsedatel e na prateni~kata
grupa na Sobranieto na Republika
Makedonija za sorabotka na
parlamentite na Bliskiot i Sredniot
istok.
^len e na prateni~kata grupa na
Sobranieto na Republika Makedonija za
sorabotka na parlamentot na
Islamskata Republika Iran.
^len e na prateni~kata grupa za
sorabotka na parlamentot na Kanada,
Republika Mongolija i na parlamentot
na Kralstvoto [panija .
Vo svojstvo na ~len na spomenatite
komisii bil me|u najaktivnite
pratenici i u~estvuval na site sednici
na komisiite.
Gospodinot Besim Dogani kako
potpretsedatel na Sobranieto na
Republika Makedonija e {ef na
delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto Sobranie na
Severnoatlanskata Dogovorna
Organizacija (PS na NATO ).
Gospodin Besim Dogani kako
potpretsedatel na Sobranieto na
Republika Makedonija u~estvuval na
pove}e sredbi i priemi so ministrite i
Vladata na Republika Makedonija,
sredbi so koordinatorite na drugite
politi~ki partii vo Sobranie na
Republika Makedonija, u~estvuval na
dodeluvawe na priznanija, nagradi i
drugo.
Potpretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija Besim Dogani
imal i mnogubrojni sredbi so stranki -
gra|ani na Republika Makedonija.
2.U~estvo na konferencii vo
stranstvo
Potpretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija Besim Dogani
u~estvuval na Parlamentarniot
Transatlanski Forum vo Va{ington -
SAD (11 - 13 dekemvri 2006 godina )
Izve{taj 2006
110
6. ME\UNARODNA SORABOTKA
Izve{taj 2006
111
6. ME\UNARODNA SORABOTKA
Parlamentarnata sorabotka na Sobranieto na Republika Makedonija se bazira
na ustavnite i zakonskite re{enija so koi se definiraat nadle`nostite na
parla-mentot za ovaa oblast:
Parlamentarnata diplomatija e naso~ena kon:
- natamo{no pribli`uvawe na zamjata kon evropskite i evroatlantskite strukturi;
- jaknewe na odnosite so zemjite koi se strate{ki va`ni za nadvore{nata politika na Republika Makedonija;
- razvivawe na regionalnata sorabotka i stabilnost vo Jugoisto~na Evropa
6.1. Multilateralna sorabotka
PARLAMENTARNO SOBRANIE NA
SOVETOT NA EVROPA
[ef na delegacijata: g. Oliver [ambevski
^lenovi: g. Ru`di Mato{i, g-|a Ilinka
Mitreva
Zamenici-~lenovi: g. Blagoj Za{ov, g. Aziz
Polo`ani, g. Andrej @ernovski
Sovetot na Evropa e me|uvladina
organizacija formirana na 5 maj 1949
godina od 10 zemji, a denes ima 46 zemji
~lenki. Osnovnite celi na Sovetot na
Evropa se:
• za{tita na ~ovekovite prava,
pluralisti~ka demokratija i
vladeewe na pravoto;
• unapreduvawe na svesta i ohrabruvawe
na razvojot na evropskiot kulturen
identitet i raznovidnost;
• barawe na re{enijata za problemite
so koi se soo~uva evropskoto
op{testvo(ksenofobija, netolerancija,
za{tita na ~ovekovata okolina,
kloniraweto, sidata, drogite i
narkomanijata, organiziraniot krimi-
nal i sl.)
• pomagawe na konsolidacijata na
demokratskata stabilnost vo Evropa
preku politi~ki, zakonodavni i
ustavni promeni.
Izve{taj 2006
112
Parlamentarnoto sobranie na Sevetot
na Evropa e parlamentaren forum na
Sovetot na Evropa, kade se raspravaat
problemite so koi se soo~uva evropskoto
op{testvo i ima sovetodavna funkcija vo
odnos na Komitetot na ministrite. Toa e
najstaroto parlamentarno sobranie
kreirano na evropskata po~va. Negovata
aktivnost e fokusirana na pra{awa od
tekovna politi~ka va`nost, vklu~uvaj}i gi
i problemite na modernoto op{testvo i
aspekti na me|unarodnata politika.
Sobranieto ima pet politi~ki grupi:
Socijalisti~ka grupa; Narodna evropska
partija; Evropska demokratska grupa;
Liberalna, demokratska i reformatorska
grupa i Grupa na obedinetata levica.
Voobi~aeno ~lenovite se grupiraat
vo ovie partiski grupi spored nivnata
partiska pripadnost vo svoite zemji, no
nekoi ~lenovi izbiraat da ne bidat
~lenovi na niedna politi~ka grupa.
Sobranieto zasedava ~etiri pati godi{no
(januari, april, juni i septemvri), na javni
sednici koi traat edna rabotna sedmica, a
voobi~eno odr`uva i edna mini proletna
sednica vo nekoja od zemjite-~lenki.
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri - 31
dekemvri 2006 godina
Na sednicata na Monitoring
Komisijata na Parlamentarnoto sobranie
na Sovetot na Evropa (PS na SE), {to se
odr`a na 14 septemvri 2006 godina vo
Naflion, Grcija, u~estuva{e pratenikot g.
Andrej @ernovski, zamenik ~len na
Delegacijata na Sobranieto na Republika
Makedonija vo PS na SE.
Na redovnata godi{na sesija
(~etvrt del) na Parlamentarnoto Sobranie
na Sovetot na Evropa (PS na SE), {to se
odr`a od 2 do 6 oktomvri 2006 godina vo
Strazburg, Republika Francija, u~estvu-
va{e Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo Parlamentarnoto
Sobranie na Sovetot na Evropa vo sostav
od pratenicite: {efot na Delegacijata g.
Oliver [ambevski, g-|a Ilinka Mitreva
~len na Delegacija, g. Blagoj Za{ov, g.
Andrej @ernovski, zamenici ~lenovi na
Delegacijata vo pridru`ba na g. Nikola
Todorovski, sekretar na Delegacijata i g-|a
Marija Stefanova kosekretar na
Delegacijata.
Na sednicata na Biroto i na
postojanata komisija na Parlamentarnoto
Sobranie na Sovetot na Evropa (PS na SE),
{to se odr`a na 16 i 17 noemvri 2006
godina vo San Marino, u~estvuva{e g.
Nikola Todorovski, dr`aven sovetnik za
me|unarodna sorabotka.
Na sednica na komisijata za
migracii, begalci i naselenie, {to se
odr`a na 13 i 14 noemvri 2006 godina vo
Man~ester i London, u~estvuva{e g. Andrej
@ernovski, zamenik ~len na Delegacijata
na Sobranieto na Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto Sobranie na Sovetot na
Evropa (PS na SE).
Na sednica na komisijata za ednakvi
mo`nosti mo`nosti `enite i ma`ite, {to
se odr`a na 27 i 28 noemvri 2006 godina vo
Madrid, Kralstvo [panija, u~estvuva{e g-|a
Ilinka Mitreva, ~len na Delegacijata na
Sobranieto na Republika Makedonija vo
Izve{taj 2006
113
Parlamentarnoto Sobranie na Sovetoto na
Evropa (PS na SE).
Na sednica na Komisiite za
migracii, begalci i naselenie i Minitoring
komisijata, {to se odr`aa na 11 i 12
dekemvri 2006 godina vo Pariz, Republika
Francija, u~estvuva{e g. Andrej @ernovski,
zamenik ~len na Delegacijata na
Sobranieto na Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto Sobranie na Sovetot na
Evropa (PS na SE).
Na 15 dekemvri 2006 godina vo
Pariz, Republika Francija na sostanok na
sekretarite na nacionalnite delegacii na
Parlamentarnoto Sobranie na Sovetot na
Evropa, u~estvuva{e, g. Nikola Todorovski,
dr`aven sovetnik za me|unarodna sora-
botka.
Na sednica na Komisijata za pravni
pra{awa i ~ovekovi prava, {to se odr`a na
18 dekemvri 2006 godina vo Pariz,
Republika Francija, u~estvuva{e g-|a
Ilinka Mitreva, ~len na Delegacijata na
Sobranieto na Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto Sobranie na Sovetoto na
Evropa (PS na SE).
PARLAMENTARNO SOBRANIE NA
OBSE
[ef na Delegacijata: g. Jovan
Manasievski
^lenovi: g. Vladimir \or~ev,
g-|a Vlora Kadri
Zamenici-~lenovi: g. Andrej @ernovski,
g-|a Liljana Popovska, g. Ru`di Mato{i
Parlamenarnoto sobranie na
Organizacijata za bezbednost i sorabotka
vo Evropa (PS na OBSE) e formirano vo
1991 godina, po predlogot za negovo
formirawe so Pariskata Povelba za Nova
Evropa od 1990 godina.
Osnovna zada~a na Parlamentarnoto
Sobranie e da go olesnuva me|u-
parlamentarniot dijalog me|u zemjite
~lenki na OBSE i da ja vrednuva
implementacijata na celite na OBSE.
Vo ramkite na Parlamentarnoto
sobranie funkcioniraat tri Generalni
komiteti: Komitet za demokratija, ~ovekovi
prava, humanitarni pra{awa; Komitet za
ekonomski raboti, tehnologija i `ivotna
sredina, kako i Komitet za politi~ki
raboti i bezbednost.
^lenovite na Delagacijata na
Sobranieto na Republika Makedonija vo PS
na OBSE redovno u~estuvaat vo rabotata na
sesiite na Parlamentarnoto sobranie, na
Postojaniot Komitet, kako i na drugite
sostanoci organizirani od PS na OBSE.
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri - 31
dekemvri 2006 godina
Na Esenskite sostanoci na
Parlamentarnoto sobranie na
Oranizacijata za bezbednost i sorabotka vo
Evropa (PS na OBSE), {to se odr`a od 17
do 20 noemvri 2006 godina vo Malta,
u~estvuva{e Delegacija na Sobranieto na
Republika Makedonija vo Parlamentarnoto
sobranie na OBSE, vo sostav pratenicite: g.
Jovan Manasijevski, [ef na Delegacija, g-
|a Flora Kadri, ~len na Delegacija i g-ca
Biljana Ognenovska sektetar na
Delegacijata.
Izve{taj 2006
114
INTERPARLAMENTARNA UNIJA
[ef na delegacijata: g. Qubi{a
Georgievski
^lenovi: g. Ilija Kitanovski, g. Goran
Misovski, g. Jani Makraduli, g. Agron
Buxaku i g-|a Flora Kadri
Interparlamentarnata unija (IPU),
osnovana vo 1889 godina e najstarata
multilateralna politi~ka organizacija vo
koja ~lenuvaat 146 nacionalni parlamenti
i 7 me|unarodni parlamentarni sobranija.
Svetskata organizacija na
parlamentite so sedi{te vo @eneva ima
status na postojan nabquduva~ vo
Organizacijata na Obedinetite nacii.
Kako centralna to~ka za svetski
parlamentaren dijalog, Interparlamen-
tarnata unija raboti za mir i sorabotka
me|u narodite i za cvrsto vospostavuvawe
na pretstavni~kite institucii. Za taa cel,
IPU pottiknuva kontakti, koordinacija i
razmena na mislewa me|u parlamentite i
~lenovite na parlamentite na site zemji,
razgleduva pra{awa od me|unaroden
interes i gi izrazuva svoite stavovi za tie
pra{awa, so cel da ja pottikne aktivnosta
od strana na parlamentite i nivnite
~lenovi, pridonesuva za za{tita i
unapreduvawe na ~ovekovite prava, ~ie{to
po~ituvawe e su{testven faktor na
parlamentarnata demokratija i obezbeduva
podobro zapoznavawe so rabotata na
pretstavni~kite institucii i jakneweto i
razvojot na nivnite sredstva za akcija.
Interparlamentarnata unija pret-
stavuva direkten izvor na informacii za
najzna~ajnite nastani i tendencii {to se
odvivaat na globalen me|unaroden plan, a
osobeno klu~nite aktivnosti na
Organizacijata na Obedinetite nacii i
nejzinite specijalizirani agencii. Taa
sorabotuva i so regionalni inter-
parlamentarni organizacii, kako i so me|u-
narodni vladini i nevladini organizacii
koi se motivirani od istite ideali. Vo
ovaa nasoka, IPU nastojuva da se obezbedi
{to poaktivno u~estvo na ~lenovite na
parlamentite vo me|unarodnata politika.
IPU prezema i aktivnosti za ratifikacija
na najzna~ajnite me|unarodno-pravni
instrumenti.
Sobranieto na Republika
Makedonija e ~len na Inter-
parlamentarnata unija od 1994 godina. So
Odlukata za osnovawe delegacii,
prateni~ki grupi i drugi oblici na
ostvaruvawe na me|unarodnata sorabotka na
Sobranieto na Republika Makedonija (Sl.
vesnik na Republika Makedonija br. 85/02)
se osnova Delegacija na Sobranieto na
Republika Makedonija vo IPU, koja se
sostoi od pretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija i ~etiri ~lenovi.
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri - 31
dekemvri 2006 godina
Na seminar na Postojanata Anketna
Komisija, {to se odr`a od 18 do 20
septemvri 2006 godina vo @eneva,
[vajcarska Konfederacija, U~estvuva{e g.
Gligor Stojmenov, sovetnik na Postojanata
Izve{taj 2006
115
anketna Komisija vo Sobranieto na
Republika Makedonija.
Na 115-to Sobranie na Inter-
parlamentarnata unija, {to se odr`a vo
@eneva, [vajcari od 16 do 18 oktomvri
2006 godina, u~estvuvaa pratenikot g. Agron
Buxaku, ~len na Delegacijata, g-|a Roksa
Georgievska, zamenik Generalen sekretar
na Sobranito na Republika Makedonija i g-
|a Lidija Karakam~eva sekretar na
Delegacijata.
Na konferencija na Svetskata
Trgovska Organizacija (STO), {to se odr`a
od 30 noemvri do 3 dekemvri vo @eneva.
[vajcarija, u~estvuvaa pratenikot g. Zoran
Vitanov i g. Nikola Todorovski, dr`aven
sovetnik za me|unarodna sorabotka.
PARLAMENTARNA DIMENZIJA NA
CEI
[ef na Delegacijata: g. Petar Pop Arsov
^lenovi: g. Nada Stan~evska i g. Nikola
Popovski
Zamenici-~lenovi: g. Vasko [utarov, g-|a
Elmaze Selmani i g. Tale Geramit~ioski
Centralnoevropskata inicijativa e
regionalna organizacija vo koja ~lenuvaat
sedumnaeset zemji ~lenki: Alija, Avstrija,
Belorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarija,
Hrvatska, ^e{kata Republika, Ungarija,
Italija, Makedonija, Moldavija, Polska,
Romanija, Slova~ka, Slovenija, Ukraina i
Srbija i Crna Gora. Inicijativata e
osnovana vo 1989 godina, pod imeto
Kvadragonala, od strana na ~etiri zemji:
Italija, Ungarija, Avstrija i SFR
Jugoslavija. Vo 1990 godina kon
inicijativata se priklu~uva ^ehoslova~ka,
so {to taa stanuva Pentagonala. Sledi
Polska vo 1991 godina i grupata prerasnuva
vo Heksagonala, a vo 1992 godina ~lenki
stanuvaat Bosna i Hercegovina, Hrvatska i
Slovenija, po {to inicijativata go menuva
imeto vo Centralnoevropska inicijativa.
Republika Makedonija e ~len na CEI od
1993 godina.
Centralnoevropskata inicijativa se
stremi kon: zacvrstuvawe na sorabotkata
me|u zemjite ~lenki, zabrzuvawe na
procesot na evropskata integracija preku
poddr{ka na najnerazvienite ~lenki i onie
na koi im e najpotreben zabrzan ekonomski
razvoj, zacvrstuvawe na ekonomskite,
socijalnite, pravnite i drugite aspekti na
procesite na tranzicija i sl.
Parlamentarnata dimenzija na CEI
ja so~inuvaat Parlamentarnoto sobranie,
Parlamentarniot komitet i ad hok
komitetite na Parlamentarnoto sobranie.
Dvajca ~lenovi na parlamentot od sekoja
zemja ~lenka u~estvuvaat vo rabotata na
Parlamentarniot komitet, koj se odr`uva
naprolet, a na Parlamentarnoto sobranie,
koe se sostanuva vo tekot na esenta,
u~estvuvaat delegacii sostaveni od tri do
sedum ~lena. Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija se sostoi od tri
~lena.
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri - 31
dekemvri 2006 godina
Na 2 i 3 noemvri 2006 godina vo
Tirana, Republika Albanija se odr`a
sostanok na Parlamentarnata Dimenzija na
CEI, u~estvuvaa pratenicite g. Petar Pop
Arsov, {ef na Delegacijata, g-|a Nada
Izve{taj 2006
116
Stan~evska, , ~len na Delegacija i g. Rexep
Prekopuca sekretar na Delegacijata.
PARLAMENTARNO SOBRANIE NA
NATO
[ef na delegacijata: g. Besim Dogani
^lenovi: g. Vlado Bu~kovski i g. \or|i
Orov~anec
Zamenici-~lenovi: g. Garip Kaba, g. Ilija
Kitanoski i g. Esad Rahi}
Parlamentarnoto sobranie na NATO
e me|uparlamentarna organizacija koja nema
formalni odnosi so NATO. Formirano e vo
1955 godina, kako Severnoatlantsko
sobranie, a vo noemvri 1998 godina se
preimenuva{e vo Parlamentarno sobranie
na NATO. Sostaveno e od 26 zemji ~lenki i
13 asocirani delegacii, me|u koi e
Delegacijata na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Republika Makedonija u~estvuva{e
za prv pat vo rabotata na Severnoatlantsko
sobranie vo 1994 godina, kako nabquduva~
na 41 sesija, {to se odr`a vo Pariz,
Francija. Na ovaa sesija i be{e dodelen
status na asocirana delegacija.
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri 2006
- 31 dekemvri 2006
Na 23 i 24 oktomvri 2006 godina se
odr`a sostanok na komisiite za
bezbednost, komisiite za odbrana i na
Delegaciite na parlamentite vo NATO, na
Sobranieto na Republika Makedonija, na
Parlamentot na Republika Albanija i
Parlamentot na Republika Hrvatska,
u~estvuvaa pratenicite: g. Besim Dogani,
[ef na Delegacija na PS na NATO, g.
Vladimir \or~ev, g. Oliver Spasovski,
pretsedatel i ~len na Komisijata za
odbrana i bezbednost, g. Esad Rahi}, g.
Pavle Trajanov, pretsedatel i ~len na
komisijata za nadzor nad rabotata na
Upravata za bezbednost i kontra-
razuznavawe i na Agencija za razuznavawe i
sekretar na Delegacijata g. Rexep
Prokopuca.
Od 3 do 6 oktomvri 2006 godina,
pratenikot g. Esad Rahi}, pretsedatel na
Komisijata za nadzor nad rabotata na
Upravata za bezbednost i kontra-
razuznavawe i na Agencijata za
razuznavawe, ostvari poseta na Viena i
Pri{tina.
Na 52-to Godi{no zasedanie na
Parlamentarnoto sobranie na NATO, {to se
odr`a od 13 do 17 noemvri 2006 godina vo
Kvebek, Kanada, u~estvuva{e Delegacija na
Sobranieto na Repbulika Makedonija vo
Parlamentarno sobranie na NATO, vo
sostav na pratenicite: g. Besim Dogani,
[ef na Delegacijata, g. Vlado Bu~kovski i
g. \or|i Orov~anec ~lenovi na Delegacijata
i g-|a Lidija Karakam~eva sekretar na
Delegacijata.
Na 11 i 12 dekemvri 2006 godina,
Delegacija na Sobranieto na Republika
Makedonija vo Parlamentarnoto sobranieto
na NATO, vo sostav na pratenicite: g. Besim
Dogani, [ef na Delegacijata i g. Vlado
Bu~kovski, ~len na Delegacijata u~estvuvaa
vo rabotata na Transatlantskiot
Izve{taj 2006
117
parlamentaren forum, {to se odr`a vo
Va{tington, SAD.
Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata
[ef na Delegacijata: g-|a Ilinka Mitreva
^lenovi: g. Balgoj Za{ov, g. Naser Ajdini, g.
Agron Buxaku, g. Teuta Arifi, g. Vasko
[utarov
Me|unarodnata organizacija na
Frankofonijata e me|uvladina organizacija
formirana na 20 mart 1970 godina, od 21
dr`avi i vladi, pod imeto Agencija za
kulturna i tehni~ka sorabotka (Agence de
coopération culturelle et technique - ACCT), a
vo 1998 godina taa se preimenuva vo
Me|unarodna organizacija na Franko-
fonijata (Organization internationale de la
Francophonie-OIF). Vo ovaa organizacija so
sedi{te vo Pariz, denes ~lenuvaat 53
dr`avi i vladi i 10 zemji nabluduva~i.
Republika Makedonija se zdobi so
asocijativen status vo ovaa organizacija na
Samitot na [efovi na dr`avi i vladi,
odr`an vo septemvri 1999 godina vo
Monkton, Kanada.
Osnovnite celi na me|unarodnata
organizacija na Frankofonijata se:
promovirawe na francuskiot jazik i
jazi~nata i kulturnata razli~nost,
promovirawe na mirot, demokratijata i
~ovekovite prava, podr{ka na obrazo-
vanieto, obukata, visokoto obrazovanie i
istra`uvaweto, razvoj na sorabotkata vo
slu`ba na odr`liviot razvoj i
solidarnosta.
Parlamentarnoto Sobranie na
Frankofonijata e pretstavni~ko sobranie
na Frankofonijata i nejzino konsultativno
sobranie.Toa e formirano vo maj 1967
godina na Konstitutivnoto sobranie vo
Luksemburg, pod imeto "Me|unarodna
asocijacija na parlamentarci koi go govorat
francuskiot jazik" (AIPLF). Vo juli 1989
godina, AIPLF se preimenuva vo
"Me|unarodno sobranie na parlamentarci
koi go govorat francuskiot jazik", a vo juli
1998 godina vo Parlamentarno sobranie na
Frankofonijata (Assemblée parlementaire de
la Francophonie -APF).
Parlamentarnoto sobranie na
Frankofonijata pretstavuva mesto na
debati, predlozi i razmena na mislewa za
site pra{awa od interes na negovite
~lenki. Vo tesna sorabotka so
Me|unarodnata agencija na Frankofonijata
Sobranieto prezema akcii na poleto na
interparlamentarnata sorabotka i razvojot
na demokratijata, koi imaat za cel da ja
zacvrstuvaat solidarnosta pome|u
parlamentarnite institucii i da ja
promoviraat demokratijata i vladeeweto
na pravoto, osobeno vo frankofonskite
zaednici. Parlamentarnoto sobranie na
Frankofonijata dava zna~itelen pridones
vo debatite za temi, kako {to se: slobodata
i politi~kite prava, parlamentite i
komunikacijata, frankofonskiot ekonomski
prostor, obrazovanieto, pre~kite za
difuzija na znaewata vo frankofonskite
zemji, mestoto na francuskiot jazik vo
me|unarodnite organizacii i sl. Vo ramkite
na parlamentarnata dimenzija na
Parlamentarnoto Sobranie na
Frankfonijata se formirani i slednite
Izve{taj 2006
118
organi: Mre`a na `eni parlamentarki,
Parlamentarna mre`a za borba protiv
HIV/SIDA, Parlament na mladi
frankofoni i dr.
Vo Parlamentarnoto sobranie na
Frankofonijata ~lenuvaat 65 parlamenti,
parlamentarni sobranija ili soveti na
zemji, pokraini, regioni i me|unarodni
organizacii. Sekcijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo Parlamentarnoto
sobranie na Frankofonijata, kako i Biroto
na Sekcijata i delegacijata na Sobranieto
na Republika Makedonija vo Parla-
mentarnoto sobranie na Frankofonijata se
osnovani vo januari 2001 godina.
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri - 31
dekemvri 2006 godina
Od 1 do 3 septemvri 2006 godina vo
Sofija, Republika Bugarija, se odr`a
simpozium na tema: Novi prostori na
me|unarodnata politi~ka sorabotka za
Frankofonijata vo Evropa. U~estvuva{e g.
Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za
me|unarodna sorabotka, vo svojstvo na
li~en pretstavnik na pretsedatelot na
Sobranieto na Republika Makedonija, g.
Qubi{a Georgievski.
Od 17 do 19 oktomvri 2006 godina se
odr`a, 19 - ta sesija na regionalnoto
Sobranie na PSF - Region Evropa, vo
Luksemburg.
U~estvuva{e delegacijata na Sekcijata na
Sobranieto na Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto Sobranie na Franko-
fonijata vo sostav od pratenikot g.Blagoj
Za{ov i g. Naser Ajdini,~lenovi na
Delegacijata i g. Liman Avdiu sekretar na
Delegacijata.
Me{ovit parlamentaren komitet na
EU i Republika Makedonija
Ko-presedatel na MPK RM-EU: g.
Aleksandar Spasenovski
Me{ovitiot parlamentaren
komitet Republika Makedonija -
Evropska Unija (EU) e formiran vrz osnova
na Rezolucijata na Evropskiot parlament
od 10 mart 2004 godina, Odlukata donesena
od strana na Sobranieto na Republika
Makedonija od 7 dekemvri 2004 godina za
osnovawe na Delegacija na Sobranieto na
Republika Makedonija vo Parlamentarniot
komitet za stabilizacija i asocijacija i vrz
osnova na Dogovorot za stabilizacija i
asocijacija na Republika Makedonija,
(osobeno ~l. 114). Sobranieto na Republika
Makedonija vo Komitetot e zastapeno od
kopretsedatel, dvajca potpretsedateli i
~etirinaeset ~lena.
Formiraweto na Me{ovitiot
parlamentaren komitet (MPK) e izraz na
cvrstata opredelba na na{ata zemja za
polnopravno ~lenstvo vo EU, kako i na
zalo`bite na Sobranieto na Republika
Makedonija, preku parlamentaren dijalog,
da pridonese kon procesot na
evrointegracija i dostignuvawe na
evropskite standardi.
Vo osnova, MPK pretstavuva forum
kade {to ~lenovite na Sobranieto na
Republika Makedonija i Evropskiot
parlament }e razmenuvaat iskustva,
mislewa i stavovi za zajaknuvawe na
me|usebnoto partnerstvo. Komitetot, kako
bilateralno telo so koe Republika
Makedonija se odvojuva od ostanatite zemji
na t.n. Zapaden Balkan, pretstavuva
Izve{taj 2006
119
formalno i efikasno zajaknuvawe i
izdignuvawe na povisoko nivo na odnosite
i sorabotkata na Sobranieto na Republika
Makedonija i Evropskiot parlament.
Osnovna cel na MPK e razgleduvawe
na site aspekti na odnosite me|u Republika
Makedonija i EU, osobeno implementacijata
na Dogovorot za stabilizacija i asocijacija.
Po predlog na Biroto na Me{ovitiot
parlamentaren komitet mo`at da se davaat
preporaki do Evropskiot parlament, do
Sobranieto i Vladata na Republika
Makedonija, do Sovetot na Evropskata unija
i do Evropskata komisija.
MPK se sostanuva dva pati godi{no -
edna{ vo Sobranieto na Republika
Makedonija i edna{ vo Evropskiot
parlament.
Sednicite na Me{ovitiot
parlamentaren komitet zavr{uvaat so
usvojuvawe na Zavr{na izjava, dokument vo
koj se sodr`ani zaedni~kite stavovi za
odredeni aktuelni pra{awa.
Vo ovoj period nema{e u~estvo na
nastani organizirani od MPK RM-EU.
SOBRANIE
NA ZAPADNOEVROPSKATA UNIJA
[ef na Delegacijata: g. Aleksandar
Nikolski
^lenovi: g. Naser Ajdini i g. Rafiz Aliti
Zamenici-~lenovi: g. Pavle Trajanov, g-|a
Mirjana Sekulovska, g. Boris Kondarko
Sobranieto na Zapadnoevropskata
unija (SZEU), so sedi{te vo Pariz, e
osnovano vo 1954 godina, a inaugurativnata
sednica ja odr`alo na 5 juli 1955 godina.
Kako prvo evropsko interparlametarno
sobranie za bezbednosni i odbrambeni
pra{awa, Sobranieto prestavuva forum za
debata so tri glavni domeni na aktivnost:
• ja pretstavuva parlamentarnata
dimenzija na Zapadnoevropskata unija;
• dejstvuva kako Interparlamentarno
evropsko sobranie za bezbednost i
odbrana, so fokus na Evropskata
bezbednosna i odbranbena politika
(ESDP)
• vr{i kontrola na me|uvladinata
sorabotka vo poleto na vooru`uvaweto
i istra`uvaweto i razvojot na
vooru`uvaweto, odnosno aktovnostite
na Zapadnoevropskata grupata za
vooru`uvawe (WEAG) i Zapadno-
evropskata organizacija za
vooru`uvawe (WEAO).
Vo Sobranieto na Zapadnoevropskata
unija ~lenuvaat okolu 400 pratenici od
nacionalnite parlamenti na 37 evropski
dr`avi. Sobranieto odr`uva dve redovni
sednici godi{no vo sedi{teto na
Sobranieto vo Pariz, a po potreba mo`at
da odr`at i vonredni sednici vo drugi
gradovi. Vo SZEU se formirani {est
postojani komisii, koi odr`uvaat po
nekolku sednici godi{no. Sobranieto, isto
taka organizira kolokviumi na koi
u~estvuvaat pratenici, eksperti i
pretstavnici na vladite, koi diskutiraat
za tekovni odbrambeni i bezbednostni
pra{awa.
Delegacija na Sobranieto na
Republika Makedonija e postojano prisutna
na sednicite na Sobranieto na
Zapadnoevropskata unija, po~nuvaj}i od
1993 godina. Vo dekemvri 2003 godina
Izve{taj 2006
120
Republika Makedonija se zdobi so stasus na
"specijalen gostin" vo Sobranieto na ZEU.
So ovoj status se ovozmo`uva delegacija od
dvajca pratenici redovno da u~estvuva na
sednicite na SZEU (bez pravo na glas), kako
i na sednicite na komisiite i vo drugite
formi na redovna aktivnost na SZEU
(seminari, konferencii, kolokviumi i
sli~no).
Aktivnosti vo periodot 1 septemvri - 31
dekemvri 2006 godina
Na sednicata na Komisijata za
odbrana na SZEU, {to se odr`a od 21
noemvri 2006 godina vo Pariz, Republika
Francija, u~estuvaa pratenikot g. Naser
Ajdini i g. Liman Avdiu, sekretar na
Delegacijata.
Na vtoriot del od 52-to Redovnata sesija na
Sobranieto na ZEU, {to se odr`a od 18 do
20 dekemvri 2006 godina, {to se odr`a vo
Pariz, Republika Francija, u~estvuvaa
pratenikot g. Rafiz Aliti, ~len na
Delegacijata i g. Liman Avdiu sekretar na
Delegacijata.
PARLAMENTARNO SOBRANIE
NA MEDITERANOT
[ef na Delegacija: g. Ilija Dimovski
^lenovi: g- |a Mirjana Sekulovska i g.
Xevat Ademi
Na 10 i 11 septemvri 2006 godina vo
Aman, Jordan se odr`a inaugurativnata
sesija na Parlamentarnoto sobranie na
Mediteranot (PAM). U~estvuva{e
pratenikot, Vladimir \or~ev, ~len
Delegacijata i Lidija Karakam~eva,
sekretar na Delegacijata.
PAKT ZA STABILNOST
Vo ovoj period nema{e u~estvo na
nastani organizirani od Paktot za
stabilnost
.
Izve{taj 2006
121
6.2.DRUGA ME\UNARODNA AKTIVNOST
DRUGI AKTIVNOSTI
(pratenici)
Na Regionalna trkalezna masa na
tema: Pre~ki na patot na BiH kon EU - kako
do liberalizacija na vizniot re`im na BiH
i regionot, {to se odr`a na 12 septemvri
2006 godina vo BiH. U~estvuva{e prate-
nikot Cvetanka Ivanova.
Na Forumot "Den na Makedonija" i
sredbata "Balkanot i Evropskata unija",
{to se odr`a na 11 i 12 septemvri 2006
godina na Saemot "Fiera del Levante" vo Bari
Republika Italija. U~estvuva pratenikot
Liljana Popovska i Biljana Ognenovska,
rakovoditel na oddelenieto za multi-
lateralna sorabotka.
Na sredba na pretsedava~ite na
KOSAK, {to se odr`a na 11 septemvri 2006
godina vo Helsinki, Finska. U~estvuva{e
~lenot na Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija, Silvana Boneva i
Marija Stefanova, sekretar na
Delegacijata.
Na 16 oktomvri 2006 godina vo
Zagreb na seminari za parlamentarci,
u~estvuva{e g. Esad Rahi}, pretsedatel na
Komisijata za nadzor nad rabotata na
Upravata za bezbednost i
kontrarazuznavawe i na Agencijata za
razuznavawe.
Na oficijalna pokana na
Pretstavni~kiot dom na Parlamentot na
^e{kata republika, Delegacija od
stru~nata slu`ba predvodena od zamenik
generalniot sekretar na Sobranieto na
Republika Makedonija, g.Felek Kasami, g-|a
Biljana Ivanovska, arhitekt i rakovoditel
na Oddelenieto za investicioni i tehni~ki
raboti i g-|a Marijana Opa{inova, sovetnik
za preveduvawe ostvarija poseta od 23 do
26 noemvri 2006 godina vo Pretstavni~kiot
dom na Parlamentot na ^e{kata Republika.
Na 4 i 5 dekemvri 2006 godina vo
Strazburg, Republika Francija, u~estvu-
va{e g-|a Marija Aleksova, pomo{nik
rakovoditel na sektorot za rabotni tela na
Sobranieto na Republika Makedonija vo
seminar za aktivnostite na Parla-
mentarnoto Sobranie na Sovetot na Evropa,
za slu`bata na nacionalnite parlamenti
koi rabotat vo oblasta na pravoto.
Na Parlamentaren sostanok za
idninata na Evropa, {to se odr`a na 4 i 5
dekemvri 2006 godina vo Brisel, Belgija,
u~estvuva g. Ivan Anastasovski, potpretse-
datel na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Vo ramkite na bilateralnata
sorabotka me|u Sobranieto na Republika
Makedonija i Nacionalnoto sobranie na
Republika Francija, g-|a Biljana
Ognenovska, rakovoditel na Oddelenieto
za mulitateralna sorabotka i g-|a Marija
Stefanova, sovetnik za bilateralna
sorabotka, realiziraa sta` vo
Nacionalnoto sobranie na Republika
Francija od 23 noemvri do 5 dekemvri 2006
godina.
Izve{taj 2006
122
Na 18 i 19 dekemvri 2006 godina vo
Brisel, Belgija, se odr`a kolokvium na
tema: "Obrazovanieto i mladinata-
evropskite perspektivi", vo organizacija
na Evropskiot Parlament. U~estvuvaa
pratenicite: g-|a Slavica Grkovska, g. Fijat
Canoski, g. Aziz Polo`ani, g. Tale
Geramit~ioski, g-|a Lidija Karakam~eva,
rakovoditel na Sektorot za me|unarodna
sorabotka i g-|a Len~e Gligorovska,
sovetnik na Komisijata za obrazovanie,
nauka i sport.
Delegacija na Sobranieto na
Republika Makedonija predvodena od g-|a
Ilinka Mitreva, a vo ~ij sostav se i
pratenicite g. Fadil Sulejmani, g. Goran
Misiovski, g. Jovan Manasijevski, g.
Aleksandar Nikoloski i g. Rexep Prekopuca
sekretar na Delegacijata, ostvarija poseta
na Parlamentot na Obidinetoto Kralstvo
na Velika Britanija i Severna Irska od 3
do 8 dekemvri 2006 godina.
Na 14 i 15 dekemvri 2006 godina vo
Podgorica, Crna Gora, u~estvuva{e g-|a
Cvetanka Ivanova na trkalezna masa
"Ustavot i pravata na malcinstvata".
Izve{taj 2006
123
7.JAVNOST VO RABOTATA NA SOBRANIETO
Izve{taj 2006
124
7.1.SOBRANISKI TV KANAL
Sobraniskiot Kanal / MRT emituva programa vo traewe od 14 ~asa dnevno (od 10
do 24 ~asot) vo rabotnite, kako i vo denovite na vikend {to e za 2 ~asa pove}e od
prethodniot period.
Soglasno Spogodbata za zaedni~ko koristewe na osnovnata mre`a na JP MRD za
prenesuvawe na programskiot servis namenet za emituvawe na aktivnostite na
Sobranieto na RM, sklu~ena me|u Sovetot na Sobraniskiot Kanal i JP MRT, na
Sobraniskiot Kanal se emituvaat aktivnostite na Sobranieto.
Pokraj direktnite prenosi na plenarnite sednici na Sobranieto, na
Sobraniskiot kanal, direktno ili odlo`eno (snimki) se prezentiraat aktivnostite na
sobraniskite komisii, a se emituvaat i direktni prenosi ili snimki od drugi
aktivnosti vo Parlamentot {to se sostaven del od negovoto funkcionirawe.
Na ovoj na~in se ostvaruva osnovnata funkcija na Sobraniskiot kanal-javnost vo
rabotata na pratenicite vo Sobranieto na Republika Makedonija so {to nivnata
rabota se stava na uvid na onie koi im go dale mandatot, odnosno, gra|anite na
Makedonija.
Vo periodot od 26-ti juli 2006-ta, koga se odr`a Konstitutivnata sednica na
Sobranieto vo sega{niot sostav, do 31-vi dekemvri 2006-ta godina, direktno bea
prenesuvani 63 sobraniski zasedanija vo vreme traewe od 14.520 minuti, kako i
prenosi i snimki od sednici na sobraniskite komisii i drugi aktivnosti vo
Sobranieto (kako na primer, Seminar za ~lenovite na Sovetot na Sobraniskiot kanal,
sve~eni sobiri po povod zna~ajni datumi od makedonskata istorija, obra}awa na
stranski dr`avnici vo Parlamentot, pres konferencii, obra}awe na Pretsedatelot
na Sobranieto Qubi{a Georgievski po povod 15 godi{ninata od Ustavot,
novogodi{noto obra}awe na Premierot Nikola Gruevski i sl.) vo traewe od okolu
2000 minuti.
Vo vreme koga Sobranieto nema aktivnosti, MRT emituva programa od sopstveno
proizvodstvo (dokumentarna, obrazovna, nau~na,filmska, dramska i kulturna
programa, kako i direktni prenosi ili snimki od pozna~ajni doma{ni ili stranski
Izve{taj 2006
125
sportski nastani) i obrabotena stranska programa od razli~ni `anrovi so namera da
se zadovolat vkusovite i barawata na po{irok krug gleda~i od razli~na vozrast.
Vo delot koj sega e vo nadle`nost na ureduva~kata politika na MRT (zna~i, koga
nema prenosi od sobraniskite sednici) na 4-ti dekemvri 2006 godina, na Sobraniskiot
Kanal/MRT vr{evme direkten prenos od Prvata otvorena sednica na Vladata na RM
{to se odr`a po istekot na prvite sto dena od sostavuvaweto na ovoj Vladin Kabinet,
{to predizvika golem interes kaj gleda~ite od prosta pri~ina {to , za prv pat, edna
vladina sednica be{e direktno i celosno prenesuvana na MRT.
MRT organizira{e javna debata po povod "100 dena Vlada’’we" {to be{e
prenesuvana na Sobraniskiot kanal. Za prv pat vo istorijata na MTV. Vladata vo poln
sostav (site ministri) u~estvuva{e vo `iva debata so odgovornite urednici na
nacionalni mediumi vo Makedonija, a be{e ostvaren i kontakt so gleda~ite. Ovie
programski sodr`ini bea prevzemeni i od Satelitskiot Kanal na MRT zaradi
interesot na na{ite iselenici od dijasporata.
So konstituiraweto na noviot sostav na Sobranieto na Republika
Makedonija bea imenuvani i novi ~lenovi na Sovetot na Sobraniskiot kanal, od
redovite na site prateni~ki grupi vo Sobranieto. Sovetot odlu~i da go prodol`i
traeweto na Spogodbata ({to istekuva{e na 31.12.2006 god.) do 31.03.2007 godina.
Izve{taj 2006
126
7.2. Elektronska komunikacija
Sekojdnevno se a`urira sodr`inata na WEB stranicata so najnovi informacii, soop{tenija i najavi na pretstojnite aktivnosti na Sobranieto
Izve{taj 2006
127
PREBARUVAWE PO STENOGRAFSKI BELE[KI
Celosnata transparentnost vo rabotata na Sobranieto se ogleduva i preku sodr`inata na WEB stranicata koja sekojdnevno se zbogatuva so novi podatoci.
Izve{taj 2006
128
DNEVNI REDOVI NA SEDNICI SO LINKOVI DO AKTITE KOI SE RAZGLEDUVAAT I GLASAWATA PO TO^KITE OD DNEVNIOT RED
MO@NOST ZA UPATUVAWE NA AMANDMANI
Izve{taj 2006
129
OTVORENI SE LINKOVI DO KANCELARIJATA ZA KONTAKT ME\U NVO-i I SOBRANIETO, PORTAL PRAVO, E-IZBIRA^KI SPISOK I SOVET NA EVROPA
Izve{taj 2006
130
POBRZ PRISTAP DO NOVOSTASANITE ZAKONSKI PROEKTI SE OSTVARUVA PREKU STRANATA ZA PRIMENI MATERIJALI
Izve{taj 2006
131
8. AKTIVNOSTI NA NEVLADINITE ORGANIZACII VO SOBRANIETO NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Izve{taj 2006
132
8.1. Активностите на kancelarijata za kontakt pome|u nevladinite organizacii i Собранието на Република
Македонија
Gra|anskata Asocijacija za Razvoj na Demokratskite Institucii MOST e
doma{na, nevladina i nepartiska organizacija, formirana vo maj 2002 od strana na
pretstavnici na 20 nevladini organizacii od celata dr`ava, koi se voedno i partneri
na MOST vo skoro sekoj proekt sproveduvan od MOST.
Misijata na MOST e da pridonese za gradewe na podemokratska, postabilna i
prosperitetna Makedonija, preku involvirawe na gra|anite vo aktivnosti i proekti
koi obezbeduvaat transparentnost, odgovornost i otvorenost na dr`avnite institucii
kon vistinskite potrebite na gra|anite.
MOST veruva deka zgolemuvaweto na involviranosta na gra|anite mo`e da ima
zna~ajna uloga vo zajaknuvaweto na demokratskite institucii, vladeeweto na pravoto
i po~ituvaweto na ~ovekovite prava vo Makedonija.
Celi na organizacijata se:
• Edukacija na gra|anite i pottiknuvawe na nivno zgolemeno u~estvo vo
op{testvenite procesi vo Makedonija;
• Zgolemuvawe na odgovornosta na civilnite, politi~kite i vladinite institucii
kon potrebite na gra|anite i
• Zgolemuvawe na stepenot na otvorenost i transparentnost na site subjekti i
procesi vo op{testvo
Edinstveniot na~in gra|anite da veruvaat vo vladinite, politi~kite i izbornite
institucii e da se zgolemi nivoto na transparentnost i odgovornost na istite.
Izve{taj 2006
133
Paralelno so zalo`bite na MOST za zgolemuvawe na transparentnosta na
izborniot proces, MOST raboti i na poleto na edukacija i vklu~uvawe na gra|anite vo
procesot na kreirawe politiki i donesuvawe na odluki. MOST pomaga vo
zgolemuvaweto i odr`livosta na znaeweto na gra|anite za nivnite gra|anski i
politi~ki prava i odgovornosti, kako krucijalna potreba i prv ~ekor kon vklu~uvawe
na gra|anite vo razvojot na podemokratska, stabilna i prosperitetna Makedonija.
Otvoraweto i odr`uvaweto na otvoren i postojan dijalog pome|u gra|anite i
nivnite pretstavnici vo instituciite na sistemot be{e eden od predizvicite so koi
MOST se soo~i vo tekot na svoeto rabotewe. Proektite i aktivnostite koi bea
sprovedeni vo ovaa nasoka pretstavuvaat pionerski obidi, ne samo vo zemjava tuku i
vo regionot.
' PROGRAMA: EDUKACIJA I VKLU^UVAWE NA GRA\ANITE
Cel na programata
Edukacija i vklu~uvawe na gra|anite vo procesite na donesuvawe odluki i
pra{awa povrzani so civilnoto op{testvo.
Realizirani proekti
• Gra|anski Vodi~ niz Sobranieto na R Makedonija, publikacija so tira` od 10 000
primeroci distribuirani do NVOi i gra|anite.
• Prv Pat Glasam (se realizira od 2004)
PROGRAMA: OTVORENI INSTITUCII
Cel na programata
Zgolemuvawe na odgovornosta na civilnite, politi~kite i vladinite
institucii kon potrebite na gra|anite.
Izve{taj 2006
134
Realizirani proekti
Mobilen Parlament (se realizira od 2003)
Broj na u~esnici
Lokalna vlast
Fazi Period na implementacija
Broj na odr`ani
javni sredbi
Pratenici NVO i gra|ani
Gradona~alnici Drugi pretstavnici
Prets. od ministerstva
I april - juli 2003 15 42 650
II septemvri 2003 - Mart 2004
11 21 404
III septemvri 2005 - Maj 2006 20 38 698 10 48 6
septemvri -dekemvri 2006
8 23 330 4 3
IV
septemvri 2006 - fevruari 2008
januari 2007 - fevruari 2008
Treba da se implementira1
Vkupen broj na organizirani javni sredbi/ prisutni pratenici
54 124
Praven Resursen Centar www.pravo.org.mk (se realizira od 2004). Vo tekot na
prvata godina od implementacija na proektot 384 zakoni i 70 izmeni i dopolnuvawa
se a`urirani na veb stranata, a vo 2006 godina novi 305 zakoni, 535 izmeni i
dopolnuvawa, 70 odluki na Vrhovniot sud na RM, komparativni analizi za 15 zakoni,
52 novosti povrzani so zakonskata regulativa, 22 presudi od Vrhovniot sud na RM i
"Prebaruva~ za odlukite na evropskiot sud za ~ovekovi prava".
Kancelarija za kontakt pome|u NVOi i Sobranie na Republika Makedonija
www.kancelarija.org.mk (se realizira od 2004)
1 38 јавни средби се планирани во оваа IV фаза
Izve{taj 2006
135
Period na implementacija
Rezultati oktomvri2004 - dekemvri2005
Januari 2006 - dekemvri 2006
Odr`ani sredbi Broj na sredbi
Broj na sredbi
gra|ani 17 10 NVO 23 18 Kancelarija za kontakt pome|u NVOi i Sobranieto na RM 13 15
Pretsedatel na Sobranieto na RM
2 0
Na barawe na:
Politi~ka partija 1 2 Vkupno 56 45
gra|ani 17 10 NVO 30 25 Sobraniski komisii 4 6 Pretsedatel na Sobranieto na RM
1 0 Odr`ani so:
Pretstavnici na politi~ki partii 4 4
Vkupno 56 45
Proekti 14 20 Inicijativi za predlog zakoni 3 3 Izmeni i dopolnuvawa na zakoni 3 1
Podgotovka i realizacija na javni debati 4 2
Podgotovka i realizacija na javni soslu{uvawa 0 2
Diskutirani temi:
Drugi barawa 32 17 Vkupno 56 45
"Mojot pratenik"- nabquduvawe i izvestuvawe za rabotata na site 120
pratenici vo Sobranieto na RM. Za ovaa cel potpi{an e Memorandum za sorabotka so
Sobranieto na R M. Preku ovoj proekt gra|anite }e imaat mo`nost vo celost da se
informiraat za rabotata na izbranite pratenici. Publikacijata, naslovena Mojot
Pratenik, dva pati godi{no, besplatno }e bide dostavuvana do gra|anite, za tie da
imaat uvid vo kvantitativnite parametri od rabotata na narodnite izbranici i
zakonodavniot dom. Preku vakvite aktivnosti se o~ekuva da se intenzivira
kooperativnosta i otvorenosta na pratenicite od Sobranieto na R Makedonija, kon
potrebite na gra|anite i da se podobri kvalitetot na nivnata rabota. Istoto }e
pridonese i za artikulacija na interesite i potrebite na gra|anite i gra|anskite
organizacii vo procesot na kreirawe i donesuvawe zakoni vo Sobranieto na
Republika Makedonija.
Izve{taj 2006
136
Publikacijata, pokraj podatoci za rabotata na pratenicite, direktno povrzana
so Sobranieto, }e sodr`i i podatoci za aktivnostite koi narodnite izbranici gi
sproveduvaat nadvor od zakonodavniot dom, povrzani so potrebite i barawata na
gra|anite. Vo isto vreme }e bide sproveduvano i ispituvawe na javnoto mislewe, za da
se sporedat rezultatite i da se vidi kako gra|anite go gledaat Sobranieto i {to
mislat za negovata rabota.
Realizacijata na proektot, koj vo 2003 godina ima{e svoja pilot faza, e
bazirana na potpi{an Memorandum za sorabotka pome|u Sobranie na Republika
Makedonija i MOST.
Izve{taj 2006
137
8.2. Aktivnostite pome|u NDI i Sobranieto na Republika Makedonija
Izve{taj za rabotata na Nacionalniot demokratski institut za
ndavore{ni raboti (NDI) so Sobranieto na Republika Makedonija za periodot juni - dekemvri 2006 godina
avgust 2006 - vovedni sostanoci so novoizbraniot pretsedatel na Sobranieto na RM
za minatata sorabotka na institutot so Sobranieto i za mo`nite na~ini na idnata
sorabotka
avgust 2006 - po~etni razgovori so {efot na kabinet na pretsedatelot na Sobranieto
na RM za podgotovkite za novata orientaciona sesija za pratenicite i pomo{ vo
izrabotkata na formular za informacii popolnet od slu`bite na Sobranieto, za site
novi pratenici
avgust 2006 - sredba so porane{niot pretsedatel na @enskiot parlamentaren klub za
iskustvata od zakonodavnite prioriteti pokrenati od ovoj Klub vo tekot na
izminatiot period od 4 godini
19 oktomvri - priem vo ~est na novoizbranite `eni prateni~ki vo Sobranieto na RM
30 - 31oktomvri, 2006 - Orientaciona sesija za novoizbranite pratenici za ulogata i
odgovornostite na pratenikot
noemvri 2006 - Poddr{ka i pomagawe na diskusiite pri tri-dnevnata poseta na
kongresnata delegacija na Komisijata za demokratska pomo{ od SAD na Sobranieto na
Republika Makedonija
Izve{taj 2006
138
16 dekemvri, 2006 - prva sesija vo Sobranieto na RM so @enskiot parlamentaren klub
so 28 novoizbrani prateni~ki za prioritizirawe i strate{ko planirawe
septemvri-dekemvri - preliminarni razgovori so koordinatorite na prateni~kite
grupi vo Sobranieto na RM za povtorno otvarawe na kancelariite za komunikacija so
gra|anite
dekemvri - konsultacii so vladea~kata partija za organzirawe na sesija za
prioritizirawe za vladea~kite partii vo Sobranieto i implikaciite na noviot
Delovnik vrz nivnite agendi za izglasuvawe na zakonite
Orientaciona sesija za novoizbranite pratenici vo
Sobranieto na Republika Makedonija
Na 30 i 31 oktomvri 2006 NDI organizira{e Parlamentarna orientaciona
sesija naslovena kako "Uslugi i odgovornosti - Pretstavuvaj}i go narodot" vo
Sobranieto na Republika Makedonija.
Na dvodnevniot nastan bea pretstaveni ~etirite ulogi na pratenikot vo
Sobranieto, imeno, kako zakonodavec, ~len na komisija, javen slu`benik i ~len na
partija.
Govornicite od stranstvo, g-din Qubomir Fajtak, sekretar na Mandatno-
imunitetnata komisija vo Nacionalniot sovet na Republika Slova~ka i Alister Brt,
pratenik od severoisto~en Bredford{ir, minister vo senka ja objasnija Ulogata na
sovremeniot zakonodavec i javnata slu`ba, kako i na izbranite pretstavnici.
Ostanatite govornici bea od redovite na stru~nata slu`ba na Sobranieto koi se
osvrnaa na raznite sektori i uslugi vo zakonodavnata institucija, i poistaknatite
pratenici od prethodniot mandat koi, vo odnos na ovie ~etiri ulogi na pratenicite,
gi spodelija svoite bogati iskustva pred sega{nite pratenici.
Na pratenicite i na gostite im be{e podelen i prira~nik, nasloven kako
"Uslugi i odgovornosti - Pretstavuvaj}i go narodot" podgotven na tri jazika
(makedonski, albanski i angliski) od NDI vo sorabotka so Sobranieto na RM, koj
sodr`i najraznovidni prakti~ni sodr`ini za trojnata uloga na pratenicite
reflektiraj}i gi naprednite i pozitivni primeri od me|unarodnata, pred sé
evropskata i doma{nata praksa.
Na dvodnevniot nastan prisustvuvaa vkupno 74 pratenici, pretstavuvaj}i go
celiot politi~ki i etni~ki spektrum zastapen vo Sobranieto.
Sponzori na delovi od nastanot organiziran od strana na NDI vo sorabotka so
Sobranieto na RM bea USAID, [vajcarskata ambasada i Evropskata Unija.
Izve{taj 2006
139
Jaknewe na `enskoto zakonodavno i izborno u~estvo
NDI ima{e sredba so porane{niot Pretsedatel na @enskiot parlamentaren
Klub, Blagorodna Mingova - Krepieva, so cel da diskutira za zakonodavnite
prioriteti za vreme na minatiot ~etirigodi{en mandat i da se procenat iskustvata za
vreme na nejzinoto predvodewe na klubot. Mingova-Krepieva predlo`i zakonite za
spre~uvawe na diskriminacijata da bidat glaven prioritet na klubot, baraj}i od NDI
da pomogne vo zalagawata za Komisija za ednakvi mo`nosti, kako i da ja ponudi svojata
sorabotka vo podgotovkata na noviot Delovnik. NDI, isto taka, vode{e diskusii i so
koordinatorot na prateni~kata grupa na VMRO-DPMNE, Silvana Boneva, fokusiraj}i
se na poddr{kata na NDI na ovoj klub.
Poddr{ka na rabotata na @enskiot parlamentaren klub
NDI organzira{e priem vo Sobranieto vo ~est na novoizbranite `eni
prateni~ki na 19 oktomvri 2006. Pretsedatelot na Sobranieto ima{e pozdraven govor
pred grupata, a NDI ja iskoristi mo`nosta da gi zapoznae prisutnite prateni~ki so
idnite programski aktivnosti so @enskiot parlamentaren klub.
Na 16 dekemvri 2006, NDI go odr`a prviot seminar so @enskiot parlamentaren
klub za prioritizirawe i strate{ko planirawe, fokusiraj}i se na identifikuvawe
na prioritetite i kako istite efektivno da se ostvaruvaat.
Na nastanot, pomognat od NDI, prisustvuvaa 28 prateni~ki koi gi
identifikuvaa prioritetite vo slednite kategorii: ekonomija - kvoti za `eni
rakovoditeli, `eni vo biznisot, i zakon za penzionirawe; zdravstvo - reproduktivno
zdravje, dostapnost za mamografija i detski bolesti; obrazovanie - primarno
obrazovanie vo ruralnite oblasti, ednakvi obrazovni mo`nosti, i prakti~no
vklu~uvawe na Informati~kata tehnologija i stranskite jazici vo u~ili{tata;
bezbednost - zakon za policija, nelegalno oru`je i doma{no nasilstvo i prostitucija,
i politi~ki sistem - zakon za ednakvi mo`nosti, nediskriminatorski principi vo
makedonskoto zakonodavstvo i penzii za `enite.
Jaknewe na odnosite so izbira~ite (gra|anite)
NDI vode{e pove}e razgovori so koordinatorite na prateni~kite grupi vo
Sobranieto na RM okolu idninata na kancelariite na pratenicite za komunikacija so
gra|anite, proekt organiziran od strana na Institutot, Vo tekot na ovie razgovori,
pokraj razgovorite okolu povtornoto zapo~nuvawe na proektot na NDI od januari 2007
godina, se postavi i pra{aweto za idnata odr`livost na ovie kancelarii odnosno
nivnoto dolgoro~no finansirawe i opremuvawe.
Izve{taj 2006
140
Proektot na NDI za kancelariite na pratenicite za komunikacija so gra|anite
be{e pretstaven i opi{an za vreme na orientacionata sesija za novoizbranite
pratenici, istaknuvaj}i gi postignatite rezultati i neprocenlivata resursnost koja ja
obezbeduvaat kancelariite.
Kongresna Komisija za demokratska pomo{ od SAD
Delegacija na Komisijata za demokratska pomo{ od Kongresot na SAD go poseti
Sobranieto na Republika Makedonija. Za vreme na tridnevnata poseta, ~lenovite na
delegacijata se sretanaa so koordinatorite na prateni~kite grupi, komisiskiot
personal, istra`uva~kite oddeli i administracijata na Sobranieto. Delegacijata
odr`a i sostanok so Pretsedatelot na dr`avata, Pretsedatelot na Sobranieto i
Pretsedatelot na Vladata na RM. Za vreme na sredbite so razli~nite pretstavnici,
Komisijata za demokratska pomo{ ponudi poddr{ka vo ~etiri glavni oblasti: odnosi
so izbira~ite (gra|anite), Delovnikot, vladea~kata i opoziciskata politika, i
rabotata na Komisiite. NDI pomogna vo logisti~kata podgotovka za posetata i
posreduva{e pri sostanocite pome|u delegacijata i raznite politi~ki partneri so
cel da se diskutiraat demokratskite procesi vo Makedonija.
Izve{taj 2006
141
9.SLU@BA NA SOBRANIETO
Izve{taj 2006
142
9.SLU@BA NA SOBRANIETO
Soglasno Delovnikot na Sobranieto na Republika Makedonija, slu`bata na Sobranieto gi vr{i stru~nite i drugite raboti za potrebite na Sobranieto, sobraniskite rabotni tela i za pratenicite. Vo izve{tajniot period, slu`bata na Sobranieto na Republika Makedonija
nastojuva{e stru~no, profesionalno, navremeno i odgovorno da gi izvr{i postavenite zada~i, koi proizleguvaa, prvenstveno, od delokrugot na nejzinata rabota, no i od potrebite na pratenicite, od sorabotkata so nadle`nite dr`avni organi i institucii vo zemjata i od barawata na me|unarodnata zaednica.
Vo maj 2003 godina, vrz osnova na Zakonot za dr`avni slu`benici (donesen vo juli 2000 godina), bea doneseni vnatre{nite akti za organizacija i sistematizacija, so {to, za prv pat, vrabotenite vo slu`bata se zdobija so status na dr`avni slu`benici. Slu`bata, organizaciono i funkcionalno, be{e postavena spored sovremeni standardi koi pretpostavuvaa kvalitetno i efikasno izvr{uvawe na postavenite zada~i, rakovodej}i se pritoa, od principite na depolitiziranost, profesionalnost i nepristrasnost vo rabotata. So voveduvaweto na noviot sistem na kontrola, ocenuvawe i nagraduvawe, se obezbedi poobjektivno vrednuvawe i stimulacija na stru~nosta, kreativnosta, inicijativnosta i odgovornosta vo raboteweto.
Organizacijata, zada~ite i na~inot na rabota, kako i definiraweto na rabotnite mesta po vid i po broj na izvr{iteli, se ureduvaat so Pravilnikot za vnatre{na organizacija i delokrug i so Pravilnikot za sistematizacija na rabotnite mesta vo slu`bata.
Izve{taj 2006
143
So slu`bata vo ovoj period rakovodea zamenicite na Generalniot sekretar, g-|a Roksa Georgievska i g-din Felek Kasami.
Dr`avnite sovetnici gi vr{at najslo`enite zada~i od soodvetnata oblast, ja koordiniraat rabotata na oddelni organizacioni oblici, predlagaat stavovi po pra{awa od sobraniska nadle`nost, i gi sovetuvaat generalniot sekretar i drugite funkcioneri za relevantni pra{awa. Spored vidot, obemot i stepenot na slo`enosta na rabotite i drugite uslovi potrebni za nivno vr{ewe, vo slu`bata postojat slednive organizacioni oblici: kabinet na pretsedatelot na Sobranieto; sektor i oddelenie.
Kabinetot na pretsedatelot na Sobranieto so dve oddelenija gi vr{i stru~nite i administrativno-tehni~kite raboti za potrebite na pretsedatelot na Sobranieto, vklu~itelno koordinativnite, konsultativnite, organizacionite i drugite raboti {to proizleguvaat od funkcijata na pretsedatelot i na potpretsedatelite na Sobranieto. Sektorot na generalniot sekretar so sedum oddelenija gi vr{i normativno-pravnite raboti od delokrug na generalniot sekretar, preveduva~kite, lektorskite, protokolarnite raboti, kako i onie {to se odnesuvaat na kadrovskite pra{awa vo Sobranieto, na kancelarijata na generalniot sekretar i na vnatre{nata revizija.
Sektorot za zakonodavstvo so dve oddelenija, podgotvuva mislewa po predlozite za donesuvawe zakoni, nacrtite i predlozite na zakonite i na drugite akti {to gi donesuva Sobranieto, dava stru~na pomo{ na pratenicite vo podgotvuvaweto na zakonite i drugite akti i na amandmanite i gi podgotvuva za objavuvawe vo "Slu`ben vesnik na Republika Makedonija" tekstovite na zakonite i na drugite akti od oblasta na politi~kiot sistem, javnite dejnosti i ekonomskiot sistem.
Sektorot za sednici so tri oddelenija, vr{i stru~ni i drugi raboti vo vrska so podgotvuvaweto i realizacijata na sednicite, kako i raboti {to se odnesuvaat na prateni~kite pra{awa. Sektorot za rabotni tela so ~etiri oddelenija, vr{i raboti vo vrska so odr`uvaweto na sednicite na rabotnite tela, obezbeduva stru~na pomo{ na ~lenovite na rabotnite tela , podgotvuva izve{tai, predlozi na zaklu~oci i amandmani od sednicite na rabotnite tela po pra{awa od oblasta na politi~kiot, ekonomskiot sistem i javnite dejnosti i razgleduva pra{awa vo vrska so usoglasenosta na zakonite so zakonodavstvoto na Evropskata Unija. Sektorot za istra`uvawe i analiza so dve oddelenija, vr{i istra`uvawa i podgotvuva analizi, informacii i mislewa vo oblastite na politi~kiot, ekonomskiot sistem i javnite dejnosti po pra{awa od nadle`nost i interes na Sobranieto.
Sektorot za me|unarodna sorabotka so dve oddelenija, pomaga vo ostvaruvaweto na bilateralnata i multilateralnata sorabotka na pretsedatelot, potpretsedatelite na Sobranieto, pratenicite, generalniot sekretar i slu`bata.
Sektorot za dokumentacija, biblioteka i informatika e sostaven od {est oddelenija i vr{i raboti za obrabotka i ~uvawe na dokumentacionite materijali, unapreduvawe na bibliote~nata dejnost, funkcioniraweto na informati~kiot sistem i tehnikata na Sobranieto, za pra{awata svrzani so publicisti~kata dejnost i za ostvaruvaweto na odnosite so javnosta.
Sektorot za finansisko- materijalno rabotewe so dve oddelenija, vr{i raboti vo vrska so finansiskoto i materijalnoto rabotewe na Sobranieto. Sektorot za administrativni i op{ti raboti so ~etiri oddelenija, vr{i administrativni, op{ti, investicioni, tehni~ki raboti, ekspedicija i sramnuvawe na materijali, a vo negov sostav raboti i pe~atnicata.
Izve{taj 2006
144
Programa za praktikanti vo
Sobranieto na Republika Makedonija
Vo sorabotka so Nacionalniot Demokratski Institut od Va{ington, vo Sobranieto na
Republika Makedonija, aktivno se sproveduva Programata za praktikanti. Od 2005 godina, so
potpi{uvaweto na Memorandumot za razbirawe pome|u NDI i Sobranieto na Republika
Makedonija ovaa programa vo celost e vo nadle`nost na Sobranieto na Republika Makedonija.
Vo izminatite {est godini okolu 250 studenti ja imaa mo`nosta da prakticiraat vo
Sobranieto, pri {to so zadovolstvo mo`e da se konstatira deka Programata vo celost go
opravda nejzinoto postoewe. Interesot na studentite koi apliciraa na objaveniot oglas be{e
isklu~itelno golem, {to zboruva za kvalitetot i opravdanosta na ovaa programa.
Vo osnova, programata se zasniva na volonterska osnova, so iznao|awe na mo`nosti za
minimalen nadomest od strana na Sobranieto vo iznos od 3000 denari mese~no. Od
dosega{noto iskustvo, mo`e da se konstatira deka praktikantite imaa odgovoren pristap kon
postavenite zada~i za vreme na nivnoto prakticirawe i nivnata golema `elba za prou~uvawe
na sobraniskoto rabotewe . Po zavr{uvaweto na semestarot na prakticirawe studentite
dobivaat sertifikat za nivniot anga`man vo Sobranieto na Republika Makedonija.
Programata za praktikanti, prethodno se objavuva vo dnevniot pe~at, kade se
definirani kriteriumite koi treba da gi ispolnat studentite - kandidati za ovaa programa.
Vo osnova, pravo na aplicirawe imaat studentite od ~etvrtata godina na studiite i
apsolventi. Izborot na prijavenite kandidati se vr{i na isklu~itelno transparenten na~in,
pri {to poedine~no se objavuva testirawe t.e. razgovor so sekoj aplikant. Programata trae
{est meseci. Brojot na primeni studenti se definira vrz osnova na prethodnata sonda`a, koja
se pravi vo Sobranieto, pome|u prateni~kite grupi i potrebite na Stru~nata slu`ba na
Sobranieto. Od dosega{noto iskustvo, brojot se dvi`i vo prosek od 35 do 40 studenti.
Soglasno prirodata na rabotata na Sobranieto, strukturata na praktikantite se dvi`i vo
prosek 60% od pravnite fakulteti, 20% od ekonomskite fakulteti, 10% od Fakultetot za
politi~ki nauki i 10% od Elektro-tehni~kiot fakultet - Oddel informatika i od ostanatite
oblasti. Vo vkupniot broj na studenti, koi prakticiraat vo Sobranieto, so 22% zastapeni se
studentite od nacionalnostite.
Praktikantite se dol`ni da bidat prisutni vo Sobranieto po ~etiri ~asa dnevno a za
nivnoto prisustvo se vodi evidencija.
Izve{taj 2006
145
41 41
67
29
010203040506070
1 2 3 4
VKUPNO: 178
1-Rakovodni dr`avni slu`benici 2-Stru~ni dr`avni slu`benici 3-Stru~no - administrativni dr`avni slu`benici 4- Rabotnici koi ne se dr`avni slu`benici
Pregled na sektorite vo Slu`bata na Sobranieto Dr`avni slu`benici
naziv na sektorot
vkupen broj na
vraboteni vo sektor
rako-vodni stru~ni
stru~no-adminis-trativni
rabotnici koi ne se dr`avni
slu`benici
Kabinet na pretsedatelot na Sobranieto 5 3 2 - -
Sektor na generalniot sekretar 27 7 15 5 -
Sektor za zakonodavstvo 7 4 2 1 -
Sektor za sednici na Sobranieto 9 5 2 2 -
Sektor za rabotni tela na Sobranieto 15 5 10 - -
Sektor za istra`uvawe i analiza 6 3 3 - -
Sektor za me|unarodna sorabotka na Sobranieto 7 4 2 1 -
Sektor za dokumentacija, biblioteka i informatika 16 4 4 8 -
Sektor za finansisko-materijalno rabotewe 10 1 - 9 -
Sektor za administrativni i op{ti raboti. 76 5 1 41 29
VKUPNO: 178 41 41 67 29
Izve{taj 2006
146
Strani na stenogram na sednici na Sobranieto
12
123
3
76
3
426
26
22
6
3
3
276
3
187
7
368
8
3
6
43
49
36
4
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500
01 sednica
02 sednica
03 sednica
04 sednica
05 sednica
06 sednica
07 sednica
08 sednica
09 sednica
10 sednica
11 sednica
12 sednica
13 sednica
14 sednica
15 sednica
16 sednica
17 sednica
18 sednica
19 sednica
21 sednica
22 sednica
24 sednica
25 sednica
Izve{taj 2006
147
Pregled na zavedeni akti vo Delovodnikot na pisarnicata i arhivata
2507
12
3695
410
5001000150020002500300035004000
osnovni broevi podbroevi
obi~ni strogo doverlivi
Pregled na isprateni akti i pratki od pisarnicata i arhivata
13592
1126 16038364
6058
3646157
60583646
99559
Isprateni obi~ni akti i pratki preku po{ta
Isprateni i primeni prepora~ani akti i pretki
Isprateni EMS pratki
Dostaveni akti i pratki so dostavna kniga
Isprateni posebni pratki
Dostaveni akti i pratki do pratenicite i do slu`bata na Sobranieto vo zgradata
isprateni telegrami
primeni prepora~ani pratki
primeni pratki od doverliv karakter
interno dostaveno
dostaveno na raka
Izve{taj 2006
148
Pregled na dostaveni akti za objavuvawe vo "Slu`ben vesnik na Republika Makedonija"
810
17
30
10
114
56
51
1
-50 450 950
Zakoni
ratifikacii
odluki
ostanati akti
VKUPNO: 84 akti i 1005 stranici
Broj na akti
Broj na stranici
IZVR[EN PREVOD 899 stranici
299
600
0
100
200
300
400
500
600
700
800
angliskialbanski
Izve{taj 2006
149
IZMNO@ENI MATERIJALI Vkupno izmno`eni: A4 format: 462.940 kopii A3 format: 1.197.152 kopii A4 format pe~ateni: 222.472 kopii
92540
86260
92115
87532
101646
224860
256782
282168
2847
220020
210210
3112
38026
40185
49983
52426
41852
0 30000 60000 90000 120000 150000 180000 210000 240000 270000 300000
juli 2006
avgust 2006
septemvri 2006
oktomvri 2006
noemvri 2006
dekemvri 2006
A4 format - pe~ateni
A3 format
A4 format
Izve{taj 2006
167
10. PRILOZI
Izve{taj 2006
168
Prilog 1 Pregled na odr`ani sednici
Odr`ana na Reden broj
Sednica na Sobranieto na Republika Makedonija
data den ~as (od -do)
1. Prva konstitutivna sednica
26.07.2006 01.08.2006
-sreda -vtornik
10,15-13,50 11,00-13,10
2. Vtora sednica
25.08.2006 26.08.2006 06.09.2006 07.09.2006
-petok -sabota -sreda -~etvrtok
11,05-20,05 11,20-23,35 11,15-12,10 12,05-15,10
3. Treta sednica 07.09.2006 -~etvrtok 19,36-19,57
4. ^etvrta sednica 14.09.2006 19.09.2006 20.09.2006
-~etvrtok -vtornik -sreda
11,10-15,35 11.05-20,00 11,05-16,10
5. Petta sednica 21.09.2006 -~etvrtok 11,10-12,15
6. [esta sednica
29.09.2006 02.10.2006 03.10.2006 04.10.2006 05.10.2006 06.10.2006 09.10.2006 10.10.2006 12.10.2006 16.10.2006 17.10.2006 18.10.2006 19.10.2006 20.10.2006 25.10.2006 26.10.2006 27.10.2006 30.10.2006 01.11.2006 02.11.2006 15.11.2006
-petok -ponedelnik -vtornik -sreda -~etvrtok -petok -ponedelnik -vtornik -~etvrtok -ponedelnik -vtornik -sreda -~etvrtok -petok -sreda -~etvrtok -petok -ponedelnik -sreda -~etvrtok -sreda
11,45-16,40 10,00-15,50 11,00-17,30 10,05-17,35 10,05-18,05 11,15-20,45 12,00-17,25 12,15-17,40 11,00-17,30 11,05-16,50 11,00-17,15 11,00-17,00 11,00-17,00 11,20-12,50 11,00-17,15 11,25-18,00 11,00-12,10 11,35-11,50 15,25-17,55 11,35-13,40 11,10-11,20
7. Sedma sednica 13.10.2006 -petok 11,15-17,15
8. Osma sednica 27.09.2006 -sreda 11,05-18,50
9. Devetta sednica 10.10.2006 -vtornik 11,10-11,50
10. Desetta sednica 24.10.2006 -vtornik 13,20-13,35
11. Edinaesetta sednica 16.10.2006 -ponedelnik 17,00-17,20
Izve{taj 2006
169
12. Dvanaesetta sednica
08.11.2006 09.11.2006 10.11.2006 15.11.2006 16.11.2006 17.11.2006 23.11.2006 24.11.2006
27.11.2006 29.11.2006
-sreda -~etvrtok -petok -sreda -~etvrtok -petok -~etvrtok -petok -ponedelnik -sreda
11,35-16,10 12,05-17,35 11,30-19,15 11,20-15,20 11,00-18,00 11,20-17,45 11,15-16,50
11,15-14,00 i 16,20-17,05 11,10-16,50 11,10-17,25
13. Trinaesetta sednica 27.10.2006 -petok 16,05-16,50
14. ^etirinaesetta sednica
30.11.2006 01.12.2006 05.12.2006 06.12.2006 07.12.2006 08.12.2006 12.12.2006
-~etvrtok -petok -vtornik -sreda -~etvrtok -petok -vtornik
15,05-20,45 11,40-16,25 11,50-17,55 12,15-16,45 12,20-18,00 11,05-17,35 15,00-18,00
15. Petnaesetta sednica 24.11.2006 -petok 15,35-16,20
16. [esnaesetta sednica
13.12.2006 14.12.2006 18.12.2006 19.12.2006 22.12.2006 25.12.2006 26.12.2006 27.12.2006 29.12.2006
-sreda -~etvrtok -ponedelnik -vtornik -petok -ponedelnik -vtornik -sreda -petok
11,10-18,45 11,05-18,00 15,05-17,50 12,35-17,40 11,10-18,10 11,30-19,00 11,15-20,05 11,45-00,30 10,10-14,55
17. Sedumnaesetta sednica 21.12.2006 -~etvrtok 15,35-16,40
18. Osumnaesetta sednica 01.12.2006 -petok 11,20-11,40
19. Devetnaesetta sednica 21.12.2006 -~etvrtok 12,00-12,40
20. Dvaeset i prva sednica 20.12.2006 21.12.2006
-sreda -~etvrtok
11,25-18,15 18,00-20,25
21. Dvaeset i vtora sednica 28.12.2006 -~etvrtok 11,30-18,10
22. Dvaeset i ~etvrta sednica15.12.2006 18.12.2006
-petok -ponedelnik
12,05-18,05 11,35-13,50
23. Dvaeset i petta sednica 27.12.2006 -sreda 11,20-11,45
Izve{taj 2006
170
Prilog 2 Usvoeni dnevni redovi na sednicite
Prva konstitutivna sednica 26.07.2006 (sreda)
1. Izbor na pretsedatel i ~lenovi na Verifikacionata komisija na Sobranieto na
Republika Makedonija; 2. Verifikacija na mandatite na pratenicite vo Sobranieto na Republika
Makedonija; 3. Izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na
Komisijata za pra{awa na izborite i imenuvawata na Sobranieto na Republika Makedonija;
4. Izbor na Pretsedatel na Sobranieto na Republika Makedonija. Vtora sednica 25.08.2006 (petok)
1. Izbor na Vlada na Republika Makedonija; 2. Predlog za utvrduvawe na brojot na potpretsedateli na Sobranieto na
Republika Makedonija; 3. Predlog na odluka za izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi
i nivni zamenici na Komisijata za delovni~ko i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija;
4. Predlog na odluka za osnivawe na postojani rebotni tela na Sobranieto na Republika Makedonija;
5. Predlog na odluka za dopolnuvawe na Odlukata za osnivawe na delegacii, prateni~ki grupi i drugi oblici na ostvaruvawe na me|unarodna sorabotka na Sobranieto na Republika Makedonija.
Treta sednica 07.09.2006 (~etvrtok)
- Sve~ena sednica po povod petnaesetgodi{ninata od denot na nezavisnosta na Republika Makedonija - Osmi septemvri. ^etvrta sednica 14.09.2006 (~etvrtok)
1. Verifikacija na mandati na pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija; 2. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedatel,
zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za pra{awa za izborite i imenuvawata na Sobranieto na Republika Makedonija;
3. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli, zamenici na pretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija;
4. Predlog na odluka za preraspredelba na sredstvata me|u buxetskite korisnici; 5. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
danokot na dodadena vrednost, so Predlog na zakon; 6. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
elektronski komunikacii, so Predlog na zakon;
Izve{taj 2006
171
7. Predlog za poveduvawe na postapka za utvrduvawe odgovornost za razre{uvawe na Javniot obvinitel na Republika Makedonija.
Petta sednica 21.09.2006 (~etvrtok)
1. Imenuvawe zamenici ministri vo Vladata na Republika Makedonija; 2. Predlog na odluka za utvrduvawe na brojot na potpretsedateli vo Sobranieto
na Republika Makedonija; 3. Predlog na odluka za izbor na {ef, ~lenovi i zamenici na ~lenovite na
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa.
[esta sednica 29.09.2006 (petok)
1. Verifikacija na mandati na pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija; 2. Predlog na zakon za policija; 3. Predlog za donesuvawe na zakon za sledewe na komunikaciite, so Predlog na
zakon. Sedma sednica 13.10.2006 (petok)
1. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava, so Predlog na zakon; 2. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
pravata na pretsedatelot na Republika Makedonija i negovoto semejstvo po prestanuvawe na funkcijata, so Predlog na zakon;
3. Predlog za razre{uvawe od funkcijata Javen obvinitel na Republika Makedonija;
4. Predlog na odluka za izmenuvawe na odlukata za osnivawe na Sovet na Sobraniskiot kanal.
Osma sednica 27.09.2006 (sreda)
1. Predlog na Odluka za izbor na ~lenovi na komitetot za odnosi me|u zaednicite.
Devetta sednica 10.10.2006 (vtornik)
1. Predlog na odluka za izmenuvawe na odlukata za ispra}awe na edinica na
Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovna operacija na Evropskata Unija vo Bosna i Hercegovina EUFOR, Altea;
2. Predlog-odluka za izbor na pretse-dateli, zamenici na pretsedatelite, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija;
3. Predlog-odluka za dopolnuvawe na Odlukata za izbor na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija;
4. Predlog-odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamen-tarnoto sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka vo Evropa;
Izve{taj 2006
172
5. Predlog-odluka za utvrduvawe na sostavot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Interparlamentarnata unija;
6. Predlog-odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnata dimenzija na Centralno-evropskata inicijativa;
7. Predlog-odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Severnoatlanskata dogovorna organizacija;
8. Predlog-odluka za izbor na {ef,~lenovi i zamenici ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija voSobranieto na Zapadnoevropskata Unija.
Desetta sednica 24.10.2006 (vtornik)
-Na ovaa sednica Pretsedatelot na Republika Hrvatska g-din Stipe Mesi} }e mu se obrati na Sobranieto na Republika Makedonija. Edinaesetta sednica 16.10.2006 (ponedelnik)
1. Predlog na odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika
Makedonija - medicinski tim za u~estvo vo mirovna operacija na Evropskata Unija vo Bosna i Hercegovina EUFOR, Altea .
Dvanaesetta sednica 08.11.2006 (sreda)
1. Predlog na odluka za izbor na pretsedatel, potpretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija;
2. Predlog na odluka za osnivawe na prateni~ki grupi na Sobranieto na Republika Makedonija za bilateralna parlamentarna sorabotka;
3. Predlog na odluka za izbor na ~lenovi i nivni zamenici na Sovetot na Sobraniskiot kanal;
4. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Sovetot za statistika na Republika Makedonija;
5. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za imenuvawe na pretsedatel, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za re{avawe na `albi vo oblasta na energetikata;
6. Predlog na odluka za imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Komisijata za re{avawe na `albi vo oblasta na pazarot na hartii od vrednost;
7. Predlog na odluka za nadomestok na tro{ocite na organizatorite na izbornata kampawa od ~ii listi na kandidati se izbrani pratenici vo Sobranieto na Republika Makedonija;
8. Predlog na odluka za izmenuvawe i dopolnuvawe na Odlukata za osnivawe na delegacii, prateni~ki grupi i drugi oblici na ostvaruvawe na me|unarodnata sorabotka na Sobranieto na Republika Makedonija;
9. Predlog za izmenuvawe i dopolnuvawe na Buxetot na Republika Makedonija za 2006;
10. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za spre~uvawe na korupcijata, so Predlog na zakon;
Izve{taj 2006
173
11. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Hrvatska za sorabotka vo oblasta na turizmot, so Predlog na zakon;
12. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata pome|u Evropskata zaednica i Republika Makedonija za nekoi aspekti na vozdu{niot soobra}aj, so Predlog na zakon;
13. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za registrirawe na gotovinskite pla}awa, so Predlog na zakon;
14. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za prevoz vo patniot soobra}aj, so Predlog na zakon;
15. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za ste~aj, so Predlog na zakon;
16. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za trgovija, so Predlog na zakon;
17. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za zdru`enija na gra|ani i fondacii, so Predlog na zakon;
18. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za radiodifuzna dejnost, so Predlog na zakon;
19. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 70 od Zakonot za osnovno obrazovanie, podneseno od pratenikot Ratko Dimitrovski;
20. Predlog na odluka za osnivawe na anketna komisija za ispituvawe i poseduvawe prislu{ni uredi od strana na politi~kite partii;
21. Predlog na odluka za davawe soglasnost na utvrdenata stapka na nadomest od vkupniot prihod na dru{tvata koi vr{at energetska dejnost za finansirawe na raboteweto na Regulatornata komisija za energetika na Republika Makedonija za 2007 godina;
22. Predlog na finansiski plan na Regulatornata komisija za energetika na Republika Makedonija za 2007 godina;
23. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za zdravstveno osiguruvawe;
24. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za penzisko i invalidsko osiguruvawe, so Predlog na zakon;
Trinaesetta sednica 27.10.2006 (petok)
1. Predlog na zakon za izmenuvawe na Zakonot za popis na zemjodelstvoto vo Republika Makedonija, 2006 godina.
^etirinaesetta sednica 30.11.2006 (~etvrtok)
1. Predlog za izbor na potpretsedateli na Sobranieto na Republika Makedonija; 2. Predlog na odluka za izmenuvawe na odlukata za izbor na ~lenovi i nivni
zamenici na Sovetot na Sobraniskiot kanal; 3. Predlog na odluka za dopolnuvawe na odlukata za izbor na {ef i ~lenovi na
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka;
4. Predlog na odluka za izmenuvawe i dopolnuvawe na odlukata za utvrduvawe na sostavot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Interparlamentarnata unija;
5. Predlog na odluka za dopolnuvawe na odlukata za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Severnoatlanskata dogovorna organizacija;
Izve{taj 2006
174
6. Predlog na odluka za dopolnuvawe na odlukata za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnata dimenzija na Centralnoevropskata inicijativa;
7. Predlog na odluka za izbor na {ef i ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot;
8. Predlog na odluka za izmenuvawe na odlukata za izbor na {ef,~lenovi i zamenici na ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovet na Evropa;
9. Predlog na odluka za izmenuvawe na odlukata za pretsedatel, potpretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija;
10. Predlog na odluka za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Komisijata za za{tita od konkurencija;
11. Predlog na odluka za utvrduvawe na potrebata i postapkata za izveduvawe na rekonstrukcija, dogradba i nadgradba na zgradata na Sobranieto na Republika Makedonija;
12. Interpelacija za rabotata na ministerot za obrazovanie i nauka, gospodin Sulejman Ru{iti;
13. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za sorabotka vo oblasta na kulturata, me|u Vladata na Republika Makedonija i Sovetot na ministri na Republika Albanija, so Predlog na zakon;
14. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Moldova za odbegnuvawe na dvojnoto odano~uvawe i za za{tita od fiskalna evazija po odnos na danokot od dohod i danokot na kapital, so Predlog na zakon;
15. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Protokolot za oru`je so zaslepuva~ki laser (Protokol IV od Konvencijata za odredeni konvencionalni oru`ja) , so Predlog na zakon;
16. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Protokolot za eksplozivni ostatoci od vojna (Protokol V od Konvencijata za odredeni konvencionalni oru`ja) , so Predlog na zakon;
17. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Polska za vra}awe i prezemawe na lica koi prestojuvaat bez odobrenie, so Predlog na zakon;
18. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za izmena na Spogodbata za stopanska sorabotka pome|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Slovenija, so Predlog na zakon;
19. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Sojuznata vlada na Republika Avstrija za prezemawe na lica so nezakonski prestoj, so Predlog na zakon;
20. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Bugarija za prekugrani~na policiska sorabotka, so Predlog na zakon;
21. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za Narodna banka na Republika Makedonija, so Predlog na zakon;
22. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za politi~ki partii, so Predlog na zakon;
23. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za praznicite na Republika Makedonija, so Predlog na zakon;
24. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za izvr{uvawe, so Predlog na zakon;
25. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za zdravstveno osiguruvawe, so Predlog na zakon;
26. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za zdravstvena za{tita, so Predlog na zakon.
Izve{taj 2006
175
Petnaesetta sednica 24.11.2006 (petok)
1. Verifikacija na mandat na pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija; 2. Predlog na Deklaracija za borba protiv nasilstvoto vrz `enite, vklu~uvaj}i go
i semejnoto nasilstvo. [esnaesetta sednica 13.12.2006 (sreda)
1. Predlog na odluka za oglasuvawe imenuvawe na Javen obvinitel na Republika
Makedonija; 2. Predlog na odluka za oglasuvawe imenuvawe na ~lenovi na Dr`avnata komisija
za spre~uvawe na korupcijata; 3. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli,
zamenici na pretsedateli, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija;
4. Predlog na odluka za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi na Odborot za dodeluvawe na nagradata "Goce Del~ev";
5. Predlog na Buxet na Republika Makedonija za 2007 godina; 6. Predlog za donesuvawe na zakon za izvr{uvawe na Buxetot na Republika
Makedonija za 2007 godina, so Predlog na zakon; 7. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
zapersonalen danok od dohod, so Predlog na zakon 8. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
danokot od dobivka, so Predlog na zakon; 9. Predlog za donesuvawe na zakon za javna vnatre{na finansiska kontrola, so
Predlog na zakon; 10. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
vnatre{na revizija vo javniot sektor, so Predlog na zakon; 11. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
kultura, so Predlog na zakon; 12. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za tutun i tutunski
proizvodi, so Predlog na zakon; 13. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za zdravstvena
za{tita, so Predlog na zakon. Sedumnaesetta sednica 21.12.2006 (~etvrtok)
1. Predlog za izbor na ~len na Vladata na Republika Makedonija.
Osumnaesetta sednica 01.12.2006 (petok)
1. Predlog na odluka za ispra}awe na edinici na Armijata na Republika
Makedonija za u~estvo vo mirovnata operacija vo Irak.
Devetnaesetta sednica 21.12.2006 (~etvrtok)
-Obra}awe na Pretsedatelot na Republika Makedonija Branko Crvenkovski.
Izve{taj 2006
176
Dvaeset i prva sednica 20.12.2006 (sreda)
1. Godi{en izve{taj na Evropskata komisija za napredokot na Republika Makedonija za 2006 godina.
Dvaeset i vtora sednica 28.12.2006 (~etvrtok)
-Na ovaa sednica na Sobranieto na Republika Makedonija }e bidat postavuvani prateni~ki pra{awa. Dvaeset i ~etvrta sednica 15.12.2006 (petok)
1. Izbor na ~lenovi na Sudskiot sovet na Republika Makedonija.
Dvaeset i petta sednica 27.12.2006 (sreda)
1. Predlog na odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovna operacija vo Avganistan;
2. Predlog na odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na Republika Makedonija za u~estvo vo mirovna operacija na Evropskata Unija vo Bosna i Hercegovina EUFOR, Altea.
Izve{taj 2006
177
Prilog 3 Me|unarodni aktivnosti
Datum
Me|unarodna organizacija Nastan
Mesto na odr`uvawe
SEPTEMVRI 2006
1-3 PSF Simpozium na tema: Novi prostori na me|unarodna politi~ka sorabotka na Frankofonijata vo Evropa
Sofija, Bugarija
14 PS na SE Sednica na Monitoring komisijata na PS na SE (Andrej @ernovski) Naflion, Grcija
10-11 PAM Unaugurativna sesija na Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot (Vladimir \or~ev)
Aman, Jordan
11 KOSAK Sredba na pretsedava~ite na KOSAK (Silvana Boneva) Helsinki, Finska
12 Regionalna trkalezna masa na tema: Pre~ki na patot na BiH kon EU (Cvetanka Ivanova)
Saraevo, BiH
11-12 U~estvo na forumot "Den na Makedonija" i sredba na tema Balkanot i EU (Liljana Popovska)
Bari, Republika Italija
18-20 IPU Seminar na postojanata anketna Komisija @eneva, [vajcarija
OKTOMVRI 2006
2-6 PS na SE
Redovna godi{na sesija na PS na SE (~etvrt del) (Oliver [ambevski, Ilinka Mitreva, Blagoj Za{ov i Andrej @ernovski)
Strazburg, Republika Francija
3-6 PS na NATO Poseta na Viena i Pri{tina (Esad Rahi})
Viena, Avstrija i Pri{tina, Kosovo
16-18 IPU 115-to Sobranie na IPU (Agron Buxaku) @eneva, [vajcarija
16 / Seminari za parlamentarci od Jugoisto~na Evropa (Esad Rahi})
Zagreb, Republika Hrvatska
17-19 PSF 19-ta sesija na regionalnoto Sobranie na PSF - Region Evropa (Blagoj Za{ov i Naser Ajdini)
Luksemburg
23-24 PS na NATO
Sostanok na Komisiite za odbrana, bezbednost i na Delegaciite na parlamentite vo NATO (Besim Dogani, Esad Rahi}, Vladimir \or~ev, Oliver Spasovski i Pavle Trajanov)
Tirana, Republika Albanija
NOEMVRI 2006
2-3 CEI
Sostanok na parlamentarnata dimenzija na CEI (Petar Pop Arsov, Nade Stan~evska)
Tirana, Republika Albanija
Izve{taj 2006
178
13-17 PS na NATO 52-to Godi{no zasedanie na PS na NATO (Besim Dogani, Vlado Bu~kovski i \or|i Orov~anec)
Kvebek, Kanada
13-14 PS na SE Sednica na komisijata za migracii, begalci i naselenie na PS na SE (Andrej @ernovski)
Man~ester i London, Anglija
16-17 PS na SE Sednica na birito i postojana komisija na PS na SE
San Marino
17-20 PS na OBSE Esenski sostanoci na PS na OBSE (Jovan Manasijevski i Flora Kadri)
Malta
22 ZSEU Sednica na Komisijata za odbrana NA ZSEU (Naser Ajdini)
Pariz, Republika Francija
19-24
Poseta na Republika Makedonija na Delegacija za podr{ka na Demokratijata na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD
Skopje, Ohrid, Republika Makedonija
20-22
Oficijalna poseta na dr`avnito sekretar na Ministerstvo za nadvore{ni raboti na Kralstvo Norve{ka na Republika Makedonija
Skopje, Republika Makedonija
23 Oficijalna poseta na pretsedatelot na
Vladata na Republika Ungarija na Republika Makedonija
Skopje, Republika Makedonija
23-26
oficijalna poseta na Pretstavni~kiot dom na Parlamentot na ^e{kata Republika od strana na stru~nata slu`ba na Sobranieto na RM
Praga, ^e{ka Republika
27-28 PS na SE Sednica na Komisijata za ednakvi mo`nosti me|u `enite i ma`ite na PS na SE (Ilinka Mitreva)
Madrid, [panija
27-29
Poseta na delegacija na ~lenovi na Sovetodavniot komitet na Ramkovnata konfencija za za{tita na nacionalnite malcinstva na Sovetot na Evropa na Republika Makedonija
Skopje, Republika Makedonija
27.11-2.12
Poseta na Sobranieto na Republika Makedonija na prof. Volfgang Ce, ekspert za delovnik, porane{en generalen sekretar na Bundestagot na Sojuzna Republika Germanija
Skopje, Republika Makedonija
30.11-3.12
IPU i EP Konferencija na Svetskata trgovska organizacija STO (Zoran Vitranov)
@eneva, [vajcarija
23.11-5.12 Sta` vo nacionalnoto Sobranie na
Republika Francija Republika Francija
DEKEMVRI 2006
3-8
Poseta na Parlamentot na Obedinetoto Kralstvo na Velika Britanija i Severna Irska (Ilinka Mitreva, Fadil Sulejmani, Goran Misovski, Jovan Manasijevski i Aleksandar Nikolovski)
London, Velika Britanija
6
Sredbata na ~lenovite na Komisijata za evropski pra{awa i na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabili-zacija i asocijacija, so g. Janez Lenar~i~, Dr`aven sekretar za evropski pra{awa na Republika Slovenija
Skopje, Republika Makedonija
Izve{taj 2006
179
4-5 PS na SE Seminar za aktivnosti na PS PS za slu`bata na nacionalnite parlamenti od oblasta na pravoto
Strazburg, Republika Franicija
4-5 Parlamentaren sostanok za idninata na Evropa (Ivan Anastasovski) Brisel, Belgija
11-12 PS na NATO Transatlanski parlamentaren forum, vo organizacija na OS na NATO (Besim Dogani i Vlado Bu~kovski)
Va{ington, SAD
11-12 PS na SE Sednica na komisijata za migracii, begalci i naselenie na PS na SE (Andrej @ernovski)
Pariz, Republika Francija
14-15 Trkalezna masa na tema "Ustavot i pravata na malcinstvata" (Cvetanka Ivanova)
Podgorica, Crna Gora
15 PS na SE Sostanok na sekretari na nacionalnite delegacii na PS na SE
Pariz, Republika Francija
18 PS na SE Sednica na Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekovi prava na PS na SE (Ilinka Mitreva)
Pariz, Republika Francija
18-19 EP
Parlamentaren kolokvium na tema: ''Obrazovanieto i mladinata - evropskite perspektivi" (Fijat Canoski, Azis Polo`ani, Slavica Grkovska i Tale Geramit~ioski)
Brisel, Belgija
18-20 SZEU U~estvo na Vtoriot del na 52-ta sesija na SZEU (Rafiz Aliti)
Pariz, Republika Francija
Objasnuvawe na kratenkite:
PS na SE - Parlamentarno sobranie na Sovet na Evropa; PS na NATO - Parlamentarno sobranie na NATO; PS na OBSE - Parlamentarno sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka vo Evropa; IPU - Interparlamentarna Unija; PS na CEI - Parlamentarno sobranie na Centralnoevropskata inicijativa; SZEU - Sobranie na Zapadnoevropskata unija;
PSF - Parlamentarno sobranie na Frankofonija MPK - Me{ovit parlamentaren komitet Republika Makedonija-EU PzS - Pakt za stabilnost STO - Svetska trgovska organizacija EP - Evropski parlament
PAM - Parlamentarno sobranie na Mediteranot
Izve{taj 2006
183
Prilog 4
INTEGRALNI IZVE[TAI ZA AKTIVNOSTITE NA PARLAMENTARNITE GRUPI I DELEGACII
Izve{taj 2006
184
1. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA SOVET NA EVROPA
187
IZVE[TAJ za u~estvoto na ^etvrtiot del na redovnata sesija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa za 2006 godina, odr`an od 2 do 6 oktomvri 2006 godina vo Strazbur, Republika Francija
187
IZVE[TAJ za sednicata na Postojaniot komitet na PS na Sovetot na Evropa (San Marino, 17 noemvri 2006)
195
INFORMACIJA za sostanokot na sekretarite na nacionalnite delegacii na PS na SE vo Pariz, Francija, 15 dekemvri 2006 godina
203
2. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA OBSE
207
IZVE[TAJ od Esenskite sostanoci na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, odr`ani od 17 do 20 noemvri 2006 godina na Malta
207
3. INTERPARLAMENTARNA UNIJA
217
IZVE[TAJ za u~estvoto na 115-to Sobranie na Interparlamentarnata unija, odr`ano od 16 do 18 oktomvri 2006 godina vo @eneva, [vajcarska Konfederacija
217
IZVE[TAJ za u~estvoto na Parlamentarnata konferencija na Svetskata trgovska organizacija (PK na STO) (@eneva, [vajcarija 1 i 2 dekemvri 2006)
227
4. CENTRALNOEVROPSKA INICIJATIVA (CEI)
239
INFORMACIJA od Sednicata na Parlamentarnoto sobranie na CEI odr`ana vo Tirana, Republika Albanija na 2 i 3 noemvri 2006 godina
239
5. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA NATO
245
INFORMACIJA od Konferencijata na komisiite za bezbednost, odbrana i delegaciite na parlamentite vo Parlamentarnoto sobranie na NATO na parlamentite na Republikia Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska, odr`ana vo Tirana, Republika Albanija na 23 i 24 oktomvri 2006 godina
245
IZVE[TAJ za u~estvo na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na 52-to godi{no zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na NATO vo Kvebek, Kanada, od 13 do 17 noemvri 2006 godina
249
6. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA FRANKOFONIJA
257
IZVE[TAJ za u~estvoto na Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna sorabotka na Konferencijata za novite prostori na me|unarodnata politi~ka sorabotka za Frankofonijata vo Evropa, odr`ana na 2 i 3 septemvri 2006 godina vo Sofija, Republika Bugarija
257
IZVE[TAJ za u~estvoto na Delegacijata na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata na 19-to Sobranie za regionot Evropa na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, odr`ano od 18 do 22 oktomvri 2006 godina vo Luksemburg, Golemo Vojvodstvo Luksemburg
261
Izve{taj 2006
185
7. SOBRANIE NA ZAPADNOEVROPSKA UNIJA
269
IZVE[TAJ za u~estvoto na delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU na sednicata na Komisijata za odbrana, odr`ana na 22 noemvri 2006 godina vo Pariz, Francija
269
IZVE[TAJ za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU na 52-ta sednica na Zapadnoevropskata unija, odr`ana od 18 do 20 dekemvri 2006 godina vo Pariz, Francija
273
8. EVROPSKI PARLAMENT
281
IZVE[TAJ za u~estvoto na delegacijata na Komisijata za obrazovanie, nauka i sport na Sobranieto na Republika Makedonija na kolokviumot na tema "Obrazovanie i mladi - evropska perspektiva, odr`an na 18 i 19 dekemvri 2006 godina vo Brisel, Kralstvo Belgija
281
9. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA MEDITERANOT
287
IZVE[TAJ za u~estvoto na inaugurativnoto zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot, odr`ano na 10 i 11 septemvri 2006 godina vo Aman, Jordan
287
10. BILATERALA
293
INFORMACIJA za oficijalnata poseta na Republika Makedonija na Delegacijata na Komisijata za poddr{ka na demokratijata na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD, ostvarena od 19 do 23 noemvri 2006 godina
293
IZVE[TAJ od posetata na Parlamentot na Republika ^e{ka na delegacija od Slu`bata na Sobranieto na Republika Makedonija, realizirana od 23 do 26 noemvri 2006 godina
303
INFORMACIJA od posetata na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na Dolniot dom na Obedinetoto Kralstvo na Velika Britanija i Severna Irska, realizirana od 3 do 8 dekemvri 2006 godina
317
BELE[KA od sredbata na ~lenovite na Komisijata za evropski pra{awa i na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija so g. Janez Lenar~i~, dr`aven sekretar za evropski pra{awa na Republika Slovenija, ostvarena na 6 dekemvri 2006 godina
321
11. MULTILATERALA
325
IZVE[TAJ od Sostanokot na pretsedateli na KOSAK 11 septemvri 2006 godina vo Helsinki 325
IZVE[TAJ za u~estvoto na Forumot "Den na Makedonija" i sredbata "Balkanot i Evropskata unija", odr`ani na 11 i 12 septemvri 2006 godina vo Bari, Republika Italija
329
Izve{taj 2006
186
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
IZVE[TAJ
za u~estvoto na ^etvrtiot del na redovnata sesija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa za 2006 godina,
odr`ana od 2 do 6 oktomvri 2006 godina vo Strazbur, Republika Francija
Skopje, oktomvri 2006 godina
Izve{taj 2006
187
Na ^etvrtiot del na redovnata sesija za 2006 godina na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, koj se odr`a od 2 do 6 oktomvri 2006 godina vo Strazbur, Francija, u~estvuvaa: {efot na Delegacijata g. Oliver [ambevski i ~lenovite na Delegacijata g-|a Ilinka Mitreva, g. Blagoj Za{ov i g. Andrej @ernovski vo pridru`ba na g. Nikola Todorovski, sekretar na Delegacijata i Marija Stefanova kosekretar na Delegacijata.
Vo tekot na sesijata spored redosledot na nivnoto izlagawe, svoe obra}awe
imaa: g. Ivo Sanader, premier na Republika Hrvatska, g. Sali Beri{a, premier na Republika Albanija, g. Adnan Terzi}, pretsedava~ na Sovetot na ministrite na Bosna i Hercegovina, g. Sergej Lavrov, minister za nadvore{ni raboti na Ruskata Federacija, g-|a Dalija Itzik, spiker na Knesetot na Izrael, kako i generalniot sekretar na OECD g. Angel Guria.
Na sesijata se rasprava{e za institucionalniot balans na Sovetot na Evropa,
implementacijata na presudite na Evropskiot sud za ~ovekovi prava, generalnata politika za sostojbata na Balkanot, aktuelnata sostojba na Kosovo, Buxetot na Sovetot na Evropa za 2007 godina, ratifikacijata na Ramkovnata konvencija za za{tita na ~ovekovite prava od strana na zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa, OECD i svetskata ekonomija, potrebata za usoglasuvawe na rabotata i semejniot `ivot, promocijata na lokalnata samouprava dol` granicite na Sovetot na Evropa. Po itna postapka se rasprava{e za: razvojot na sostojbata vo Liban vo kontekst na sostojbata na Bliskiot Istok i masovnoto doa|awe na nelegalni emigranti na ju`nite bregovi na Evropa.
Akreditacijata na Delegacijata vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na
Evropa, so mandat do krajot na 2006 godina be{e verificirana na po~etokot na sesijata. [efot na Delegacijata g. Oliver [ambevski, vrz osnova na rotacija me|u zemjite ~lenki, be{e izbran za potpresedatel na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, do narednata sesija na Parlamentarnoto sobranie.
Delegacijata ima{e i sredba so pretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie
na Sovetot na Evropa g. Rene van der Linden. [efot i ~lenovite na Delegacijata u~estvuvaa vo rabotata na partiskite grupi i komisiite ~ii{to ~lenovi se.
1. Na sredbata so pretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na
Evropa g. Rene van der Linden, odr`ana vo tekot na prviot den na oktomvriskata sesija, {efot na Delegacijata g. Oliver [ambevski ja pretstavi novata Delegacija i ja prenese zalo`bata na Sobranieto na Republika Makedonija za anga`irano u~estvo vo rabotata na Parlamentarnoto sobranie i vo aktivnostite od op{toevropsko zna~ewe inicirani od Sovetot na Evropa. Presedatelot van der Linden istakna deka so vnimanie gi sledi nastanite i izve{taite na PS na SE vo koi se spomnuva Republika Makedonija, kako Izve{tajot za izborite, koj be{e prezentiran istoto popladne na plenarnata sednica. Vo toj kontekst, g-|a Ilinka Mitreva istakna deka nekoi diskusii sozdavaat pogre{na slika za nestabilnosta, iako od konfliktot vo 2001 godina dosega Republika Makedonija napravi zabele`itelen progres. Postignata e stabilnost, prezemeni se niza reformi i zemjata sega ima status na kandidat za ~len, a o~ekuvame idnata godina da bidat zapo~nati i pregovorite za ~lenstvo vo EU. Gospodinot van der Linden re~e deka edna ili dve intervencii vo diskusiite vo komisiite ili na plenarnite sesii ne go izrazuvaat misleweto na celoto Parlamentarno sobranie. Toj naglasi deka vo sekoj slu~aj napredokot vo priklu~uvaweto zavisi od sekoja zemja poedine~no.
Na sredbata be{e vra~ena pokanata na pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija g. Qubi{a Georgievski do g. van der Linden da ja poseti na{ata zemja. Pritoa e uka`no deka posetite i sredbite na najvisoko parlamentarno nivo imaat silen pottiknuvana~ki impuls vo razvojot na odnosite i sorabotkata, zaradi
Izve{taj 2006
188
{to i se obnovuva pokanata za poseta. Pretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie so zadovolstvo ja prifati pokanata i re~e deka }e nastojuva da ja poseti Republika Makedonija narednata godina, napomenuvaj}i deka bi bilo dobro dokolku toa bide kombinirano so nekoja druga aktivnost. Nadovrzuvaj}i se na iznesenoto g. [ambevski ja soop{ti opredelbata na Sobranieto na Republika Makedonija za pokanuvawe na Politi~kata, Monitoring ili nekoja druga komisija na Parlamentarnoto sobranie za odr`uvawe na sednica vo Republika Makedonija idnata godina.
2. Vo Izve{tajot na Biroto za aktivnostite me|u dvete sesii na Parlamentarnoto sobranie bea prezentirani zaklu~ocite na izvestitelite za nabquduvaweto na pretsedatelskite i parlamentarnite izbori vo Meksiko (2 juli 2006), parlamentarnite izbori vo Republika Makedonija (5 juli 2006) i parlamentarnite izbori vo Republika Crna Gora (10 septemvri 2006).
Vo zaklu~okot na izvestitelot na Ad hok komisijata za nabquduvawe na parlamentarnite izbori vo Republika Makedonija, turskiot pratenik od Grupata na evropskite demokratski partii g. Mevlut ^avu{oglu be{e istaknato deka parlamentarnite izbori vo Republika Makedonija bea vo najgolema mera vo soglasnost so zalo`bite i standardite na Sovetot na Evropa za demokratski izbori. No, slu~aite na nasilstvo i zapla{uvawe vo tekot na prvata polovina na kampawata, kako i izoliranite slu~ai na seriozni nepravilnosti na denot na izborite, ostavija damka na demokratskiot proces. Sepak, generalnata ocena e deka glasa~ite mo`ea da odlu~at za politi~kata nasoka na svojata dr`ava vo demokratska atmosfera i deka ne treba da se dozvoli zabele`anite nepravilnosti da frlat senka na napraveniot demokratski napredok. Me|u drugoto vo Izve{tajot se poso~uva deka politi~kite sili vo Makedonija se podeleni po etni~ka osnova i izbornata borba e vodena me|u etni~ki baziranite partii vo ramkite na makedonskata i albanskata etni~ka zaednica. Vo zaklu~ocite i preporakite na Ad hok komisijata se istaknuva deka noviot izboren zakon sozdava pokonzistentna osnova i podobra ramka za sproveduvawe na demokratski izbori, a vlastite se povikuvaat da gi implentiraat preporakite dadeni od strana na Venecijanskata komisija za podobruvawe na Izborniot zakonik.
Vo svojot prilog vo plenarnata debata g-|a Mitreva se sogalasi so zaklu~okot deka parlamentarnite izbori vo Makedonija se vo najgolema mera vo sogalasnost so standardite i zalo`bite na Sovetot na Evropa i OBSE i naglasi deka izborite ja potvrdija demokratskata zrelost na makedonskoto op{testvo. Pritoa, kako porane{en minster za nadvore{ni raboti, taa naglasi deka mototo na prethodnata vlada bilo odr`uvaweto na fer i demokratski izbori soglasni so me|unarodnite standardi, koi }e ovozmo`at dobitnicite da bidat makedonski gra|ani i zacvrstuvaweto na evropskiot kurs na Republika Makedonija.
3. Po povod 10-godi{ninata od za~lenuvaweto na Republika Hrvatska vo Sovetot na Evropa, na prvata sednica na oktomvriskata sesija obra}awe ima{e pretsedatelot na Vladata na Republika Hrvatska g. Ivo Sanader. Toj naglasi deka za edna decenija od za~lenuvaweto do denes napredokot {to go postigna Hrvatska í obezbedi status na kandidat za Evropskata unija. Otvoraweto na pregovorite so EU jasno poka`uva deka zemjata pozitivno gi ispolnila neophodnite kriteriumi, ja poka`ala svojata zrelost i stanala partner od doverba. Vo ovoj kontekst g. Sanader istakna deka reformata na sudstvoto bila uspe{na blagodarej}i na Sovetot na Evropa i na pomo{ta od zemjite ~lenki na EU. Toj, isto taka, naglasi deka procesot na integracija stava fokus i na drugi va`ni aspekti na razvojot na evropskite op{testva kako regionalnata sorabotka, taka sorabotkata vo borbata protiv novite bezbednosni zakani, razvojot na civilnoto op{testvo itn. Sinergijata na bilateralnata i regionalnata sorabotka, spored g. Sanader, }e go garantira prodol`uvaweto na procesite na demokratski reformi vo Jugoisto~na Evropa, obezbeduvaj}i trajna stabilnost vo regionot.
Izve{taj 2006
189
4. Centralno vnimanie na oktomvriskata sesija be{e posveteno na generalnata politika za sostojbata na Balkanot. Debatata za ova pra{awe, vrz osnova na Izve{tajot na ungarskiot pratenik, {ef na Alijansata na liberalni i demokratski partii g. Matija{ Er{i najnapred be{e vodena vo Komisijata za politi~ki pra{awa. Izvestitelot g. Eor{i istakna deka 2006 godina e klu~na za celiot region, bidej}i se slu~uvaat zna~ajni nastani kako nezavisnosta na Crna Gora i zapo~nuvaweto na pregovorite za stausot na Kosovo. Parlamentarnoto sobranie ja razgleduva sostojbata na Zapaden Balkan vo celina, no istovremeno e svesno deka sekoja od dr`avite ima svoi specifi~nosti. Spored izvestitelot, osobeno e va`no da se inicira platforma za dijalog za sostojbata vo regionot. Bea podneseni niza amandmani svrzani so olesnuvaweto na vizno-paso{kiot re`im za zemjite od regionot, doslednata sorabotka so Ha{kiot sud, zna~eweto na CEFTA za ekonomskata sorabotka vo regionot i podgotovkite za EU, celosnoto po~ituvawe na pravata na malcinstvata, pridonesot na me|unarodnata zaednica na balkanskata stabilnost i demokratski razvoj i drugi. Be{e pokrenato i pra{aweto na valorizacija na pozicijata na Hrvatska i Makedonija svrzana so nivniot status na kandidati vo EU, pri {to e napravena distinkcija vo polza na Hrvatska, kako zemja koja ve}e gi zapo~nala pregovorite. Od strana na pratenicite na zemjite ~lenki na EU izrazena e poznatata generalna rezerviranost kon natamo{noto pro{iruvawe i vetuvawata vo toj pravec. [efot na Delegacijata g. [ambevski, vo dogovor so Hrvatskata delegacija, insistira{e oznakata Zapaden Balkan da se upotrebuva kako goeografska, a ne kako politi~ka oznaka. Vo toj kontekst bea podneseni pove}e amandmani so koj terminot "Zapaden Balkan", kako entitet e zament so "zemjite od Zapaden Blakan", kako individualna oznaka za statusot, dostignuvawata i zalo`bite na sekoja zemja poedine~no. Amndmanite se prifateni od Komisijata i vneseni vo tekstot na Predlogot na izve{tajot, za koj potoa se rasprava{e na plenarnata sednica.
Na plenarnata sednica na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, izvestitelot Eor{i izrazi o~ekuvawe na zemjite od Zapaden Balkan, koi se spravuvaat so zna~itelen broj na predizvici da im bide dadena poddr{ka i pomo{ od me|unarodnata zaednica, a osobeno Sovetot na Evropa i Evropskata unija. Neophodno Sovetot na Evropa da prodol`i so kontinuirano sledewe i valorizacija na postignuvawata na ovie dr`avi. Od me|unarodnata zaednica, pred sî od EU i SE, e pobarano da definira strategija za zemjite od Zapaden Balkan so jasna perspektiva soglasna so naporite i napredokot vo izgradbata na demokratijata, vladeeweto na pravoto, po~ituvaweto na ~ovekovite prava i borbata protiv korupcijata, organiziraniot kriminal i {vercot. Me|utoa, na sesijata be{e usvoen amandmanot na pratenicite od nekoi zemji ~lenki na EU so koj od Predlogot na rezolucijata e izbri{ana preporakata do EU za utvrduvawe na termini za evrointegracija na zemjite od Zapaden Balkan.
U~estvuvaj}i vo raspravata g-|a Mitreva se zadr`a na tri pra{awa: integracijata na zemjite od Zapaden Balkan vo EU, regionalnata sorabotka i liberalizacijata na vizno-paso{kiot re`im, kako {to naglasi za nea posebno va`no pra{awe. Vo zaklu~okot na nejzinoto izlagawe be{e izrazeno nadevawe deka Sovetot na Evropa, koj zabele`livo pridonel na promocijata i zasiluvaweto na demokratskite procesi vo zemjite na regionot }e prodol`i da igra zabele`itelna uloga vo poddr{ka na evropskite perspektivi na zemjite na Balaknot.
Vo ramkite na dolgata pretpladnevna i popladnevna plenarna debata za Balkanot, za koja bea prijaveni 45 diskutanti, svoe obra}awe ima{e i premierot na Republika Albanija g. Sali Beri{a. Svoeto izlagawe toj go zapo~na so blagodarnosta za poddr{kata {to Sovetot na Evropa kontinuirano i ja dava{e na Albanija za izgradba na demokratsko op{testvo zasnovano na vladeeweto na pravoto, koe denes zabrzano se dvi`i kon edna nova evropska realnost. Eden od prioritetite na Vladata na Republika Albanija e borbata protiv korupcijata so efikasni merki preku voveduvawe na administrativni i eti~ki standardi, so cel za spre~uvawe na upotrebata na javnite sredstva za privatni i li~ni interesi. Drug prioritet e
Izve{taj 2006
190
sozdavawe na povolna klima vo zemjata za stranski investicii i vo taa nasoka voveduvawe na inicijativata "Albanija 1 evro" koja na stranskite investitori im obezbeduva za 1 evro da registriraat biznis, ili da iznajmat za 99 godini zemji{te koe }e bide iskoristeno za proizvodstveni aktivnosti.
Vo vrska so Kosovo, g. Sali Beri{a re~e deka Albanija ima realen stav za re{avaweto na kone~niot status na Kosovo i ja poddr`uva misijata na specijalniot pretstavnik na ON g. Ahtisari i na Kontakt grupata. Albanija veruva deka kone~niot status na Kosovo mora da gi garantira pravata i slobodite na Srbite i na drugite malcinstva, deka mora da garantira celosna i efikasna implementacija na procesot na decentralizacija vo soglasnost so Evropskata povelba za lokalna samouprava, da obezbedi celosno po~ituvawe na kulturnoto i religioznoto nasledstvo i deka treba da ja potvrdi izrazenata volja na narodot na Kosovo za nezavisnost. Na krajot premierot Beri{a re~e deka e ubeden deka Albancite i Srbite moraat da ja sledat tradicijata na drugite evropski narodi i da zapo~nat novo poglavje na dobrososedstvo i prijatelska sorabotka kako pridones za podobra evropska idnina.
Vo svojot govor na plaenarnata sednica posvetena na Balkanot, pretsedava~ot na Sovetot na ministri na Bosna i Hercegovina g. Adnan Terzi} istakna deka Sovetot na Evropa i pomognal na Bosna i Hercegovina da se demokratizira, da sprovede reformi na isntituciite, da oformi nezavisno sudstvo, da gi zajakne dr`avnite organi, da sproveduva izbori koi gi ispolnuvaat me|unarodnite standardi i da se bori protiv organiziraniot kriminal. Vo odnos na idninata na regionot g. Terzi} istakna deka za toa se va`ni dva mehanizma: prvo, koordinarana akcija preku zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika i vtoro, jasna perspektiva za ~lenstvo vo Evropskata unija. Evropskata unija treba da ja prifati svojata globalna i istoriska uloga i da ne ostavi crni dupki na Balkanot. EU treba da gi re{i svoite vnatre{ni problemi i taa treba da izvezuva doverba, a ne neizveznost. Politikata na otvoreni vrati }e gi zajakne reformite vo Zapadniot Balkan. Sovetot na Evropa i Evropskata unija sozdadoa nov identitet za Centralna i Isto~na Evropa i toa sega treba da stane stvarnost vo Bosna i Hercegovina.
Vo usvoenata Rezolucija 1517 (2006) Parlamentarnoto sobranie ja povikuva Evropskata unija da go liberalizira vizniot re`im kon zemjite na Zapaden Balkan, sledej}i gi odlukite na Evropskiot sovet od Solun da im ponudi na zemjite od Zapaden Balkan jasna perspektiva za integracija vo EU preku postavuvawe na realni strategii za pro{iruvawe. Istovremeno, se povikuvaat zemjite od Zapaden Balkan da vlo`uvaat napori za usoglasuvawe so obvrskite i zalo`bite postaveni od Sovetot na Evropa za zemjite ~lenki vo odnos na demokratijata, vladeeweto na pravoto i po~ituvaweto na ~ovekovite prava i da se stremat kon celosna implementacija na standardite za Kosovo, da se fokusiraat na regionalna i lokalna sorabotka preku zajaknuvawe na postoe~kite regionalni inicijativi, da ja intenziviraat parlamentarnata sorabotka, da obezbedat celosna za{tita na malcinstvata koi `iveat ili se vra}aat na nivna teritorija, kako i da se borat protiv organiziraniot kriminal i so nelagalnata migracija vo drugi delovi na Evropa. Vo Preporakata 1765 (2006) se povikuva Komitetot na ministrite da prodol`i so monitoringot na obvrskite i zalo`bite prezemeni pri priemot, da vospostavi programi za pomo{ na zemjite na regionot, da go zgolemi prisustvoto, aktivnosta i vizibilnosta na svoeto prisustvo vo regionot i soglasno so toa se bara da bide nazna~en specijalen pretstavnik na Sovetot na Evropa za Zapaden Balkan.
5. Na sednicata na Politi~kata komisija be{e prezentiran Nacrtot na
izve{tajot za aktuelnata sostojba na Kosovo na lordot Rasel Xonston, porane{en pretsedatel na Parlamentarnoto sobranie, ~len na ALDE. Vo nego be{e iznesena zalo`bata, statusot na Kosovo da bide definiran kako itno pra{awe so cel da se vospostavi stabilnost vo regionot. Izrazeno e stravuvawe deka rezultatot na zapo~natite pregovori za finalniot status se nao|aat vo seriozen zastoj. Srbija ne poka`uva znaci za pomestuvawe od baraweto za avtonomno Kosovo pod srpska suverenost, dodeka kosovskite Albanci ne otstapuvaat od nivnoto barawe za celosna
Izve{taj 2006
191
nezavisnost. Najdobro e da se dojde do re{enie prifatlivo za dvete strani, no dolgoro~niot zastoj bi dovel do zgolemuvawe na nesigurnosta i nestabilnosta. Vo toj slu~aj duri i nametnatoto me|unarodno re{enie mo`e da se zeme predvid kako posledno i ekstremno pribe`i{te. Kakvo bilo re{enie da se najde, toa mora da obezbedi specijalna za{tita za malcinstvata (primarno kosovskite Srbi) i da obezbedi principite za ~ovekovite prava da se odr`uvaat na celata teritorija na provincijata.
Izve{tajot naide na golemi nesoglasuvawa i be{e pobarano da bide povle~en. Raspravata po ova pra{awe be{e odlo`ena, no generalnata debata za Balkanot od niza diskutanti od zasegnatite strani be{e iskoristeno za iznesuvawe na pogledite za statusot na Kosovo koi, po svojot ton i karakter, mnogu bea nameneti za nivnata doma{na javnost.
6. Vo ime na Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekovi prava Izve{tajot za ratifikacijata na Ramkovnata konvencija za za{tita na malcinskite prava, go prezentira{e letonskiot pratenik od Grupata na evropski narodni partii g. Boris Cilevi~. Vo rezimeto na Izve{tajot be{e naglaseno deka za{titata na nacionalnite malcinstva e eden od najgolemite uspesi na Sovetot na Evropa koja pridonese vo spre~uvaweto na socijalnite tenzii i promoviraweto na razli~nosta na kulturite i jazicite vo Evropa. Klu~en instrument za ovoj uspeh e Ramkovnata konvencija za za{tita na nacionalnite malcinstva, prviot me|unaroden multilateralen dogovor vo ovaa oblast, koj im ovozmo`uva na dr`avite da gi ozna~at nacionalnite malcinstva na nivnite teritorii ~ija religija, jazik, tradicija i kultura se soglasuvaat da gi {titat na razli~ni na~ini. Sepak, osum od zemjite ~lenki na Sovetot (Andora, Belgija, Francija, Grcija, Island, Luksemburg, Monako i Turcija), ne ja ratifikuvale Konvencijata i pokraj nastojuvawata na Parlamentarnoto sobranie, so obrazlo`enie deka nivnite ustavi ne im dozvoluvaat da priznaat nacionalni malcinstva, ili deka tie ne egzistiraat na nivna teritorija, ili deka drugi instrumenti za nediskriminacija podobro gi {titat malcinstvata.
Vo Preporakata 1766 (2006) usvoena po rapspravata za Izve{tajot se bara Sovetot na ministrite da prodol`i so nastojuvawata zemjite koi ne ja ratifikuvale da ja ratifikuvaat Ramkovnata konvencija, da se povle~at rezervite dadeni pri ratifikacijata, da se navedat pri~inite zaradi koi nekoi zemji se u{te ne ja ratifikuvale ili potpi{ale Ramkovnata konvencija, da se zabrza ratifikacijata od site zemji ~lenki na Protokolot 12 na Evropskata konvencija za ~ovekovi prava, da se inicira soodvetna procedura za revizija na samata Ramkovna konvencija i da se nastojuva na koherentnosta i izbalansiraniot odnos me|u pravata i obvrskite na malcinstvata.
7. Vo Montoring komisijata, ~ij ~len na predlog na ALDE, od letovo e i ~lenot na Delegacijata g. Andrej @ernovski e raspravano za obrskite i zalo`bite na Bugarija kon Sovetot na Evropa, vo ramkite na postmonitoring dijalogot. Vo Izve{tajot na potpresedatelot na Komisijata danskata parlementarka od ALDE, g-|a Hana Severinsen e tretirano i pra{aweto na pravata na li~nostite koi pripa|aat na nacionalnite malcinstva. Pritoa e izrazeno ~udewe zaradi odbivaweto na bugarskite vlasti da ja priznaat posebnosta na etni~kiot identitet na Makedoncite vo Bugarija. Vo diskusijata na g. @ernovski e dadena poddr{ka na izvestitelot za negovoto vnimanie na malcinskoto pra{awe, kako va`en indikator za demokratskiot razvoj i uspe{nata implementacija na zalo`bite i bazi~nite standardi na Sovetot na Evropa. Potencirano e o~ekuvaweto za dopolnuvawe na Izve{tajot so relevantnite dokumenti i preporaki na instituciite na Sovetot na Evropa, kakvi {to se preporakite na ECRI i presudite na Evropskiot sud za ~ovekovi prava za za{tita na pravata na makedonskoto malcinstvo vo Bugarija. Izneseno e i uveruvawe deka pri idnata poseta na Bugarija }e bide ostvarena i sredba so pretstavnicite na makedonskoto malcinstvo, koja ovoj pat izostanala zaradi navodnata "golema oddale~enost".
Izve{taj 2006
192
8. ^lenot na Delegacijata g. Blagoja Za{ov, koristej}i go i svoeto prethodno
diplomatsko iskustvo, kako pretstavnik na Republika Makedonija vo Strazbur, ostvari niza lobisti~ki kontakti za obnovuvawe i vospostavuvawe na komunikacija so funkcionerite na Sovetot na Evropa, a po osnova na ~lenstvoto i so pretsedatelite na partiskata grupa i na komisiite na koi pripa|a.
* * * * * Vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, kako i vo drugite evropski parlamentarni sobranija, so vnimanie se sledi blagovremenoto akreditirawe na delegaciite po parlamentarnite izbori, kako eden od indikatorite deka zemjata raspolaga so funkcionalen demokratski kapacitet za prenos na vlasta. Akreditacijata e izvr{ena so zapazuvawe na krajnite rokovi za registracija {to ovozmo`i da bide verifikuvan mandatot na ~lenovite i zamenicite ~lenovi na Parlamentarnoto sobranie i ovozmo`eno e nivnoto nominirawe i polnopravno u~estvo vo rabotata na partiskite grupi i postojanite komisii. Iskoristena e i mo`nosta za kandidirawe i izbor na {efot na Delegacijata g. [ambevski za eden od potpresedatelite na Parlamentarnoto sobranie. Vrz osnova na sistemot na rotacija taa mo`nost za prv pat od priemot vo Sovetot na Evropa vo 1995 godina, tokmu vo ovaa godina Sobranieto na Republika Makedonija ja ima{e i ja iskoristi na efektiven na~in. Delegacijata na po~etokot na sesijata ostvari sredba so pretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa g. Rene van der Linden pri {to e vra~ena pokanata za poseta i izrazena e gotovnost za intenzivirawe na sorabotkata i odr`uvawe na nekoja od sednicite na komisiite vo Republika Makedonija. Pokanata za poseta i za odr`uvawe na sednici na komisiite vo naredniot period se primeni so zadovolstvo. Oktomvriskata sesija be{e fokusirana na debatata za politi~kata situacija vo Zapaden Balkan. So navremenata intervencija vo tekot na razgleduvaweto na Nacrtot na izve{tajot vo Politi~kata komisija izvr{eno e precizirawe vo upotrebata na terminot "Zapaden Balkan", kako geografska, a ne kako politi~ka oznaka. Soglasno so na{ata nadvore{no-politi~ka zalo`ba e obezbedena formulacija preku koja se izrazuva individualen, a ne kolektiven tretman na zemjite na Zapaden Balkan vo procesot na evrointegracija. Vo plenarnata sobraniska rasprava daden e pridones vo preciziraweto na pove}e pra{awa od interes za Republika Makedonija i nejzinite gra|ani, a osobeno vo odnos na liberalizacijata na vizno-paso{kiot re`im. ^lenovite na Delegacijata imaa zabele`itelno u~estvo i vo plenarnata rasprava za parlamentarnite izbori vo Republika Makedonija, kako i vo komisiskata rasprava za polo`bata na makedonskoto nacionalno malcinstvo vo Bugarija. Za odbele`uvawe e deka vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa prodol`uva praksata izvestitelite za oddelni pra{awa (ovoj pat za izborite), svrzani so Republika Makedonija vo svoite nastapi, otkako }e bide zadovoleno formalnoto ozna~uvawe so referenca vo naslovot na nivnite izve{tai, da insistiraat na upotrebata na ustavnoto ime na Republika Makedonija. Dominantno vo diskusiite za na{ata zemja e i ozna~uvaweto bez referenca, kako na sednicite na komisiite, taka i na plenarnite raspravi vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa .
Izve{taj 2006
193
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
IZVE[TAJ
za sednicata na Postojaniot komitet na PS na Sovetot na Evropa
(San Marino, 17 noemvri 2006)
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
194
Postojaniot komitet na PS na Sovetot na Evropa, na 17 noemvri 2006 godina, odr`a sednica vo San Marino. So sednicata rakovode{e pretsedatelot na PS na SE Rene Van der Linden, a obra}awe ima{e i dr`avniot sekretar za nadvore{ni raboti Fiorenzo Stolfi, vo funkcija na pretsedatelstvo na San Marino so Komitetot na minstrite na Sovetot na Evropa. Za u~esnicite na sedincata kapetani regenti na San Marino (vo svojstvo na {ef na dr`avata), Antonio Karatoni i Roberto \ior|eti priredija priem vo palatata na eden od najstarite pralametni vo Evropa.
Na sednicata na Postojaniot komitet na PS na SE vo San Marino prisustvuva{e sekretarot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija Nikola Todorovski.
1. Vo obra}awata na pretsedatelot na PS na SE Rene Van der Linden be{e
podvle~eno deka edno od najgolemite dostignuvawa na SE e na~inot na koj vo praksa se potvrduva principot na ednakov status na dr`avite ~lenki. Posle najgolemata evropska dr`ava Ruskata Federacija, sega so najstarata evropska organizacija rakovodi edna od najmalite dr`avi San Marino. Toa na najdobar na~in gi odrazuva zaedni~kite vrednosti i nivnata primena od site ~lenki. Nivnata su{tina e vo primenata na isti prava i obvrski na site vo odnos na po~ituvaweto i za{titata na demokratijata, ~ovekovite prava i vladeeweto na pravoto, bez dvojni standardi i linii koi razdeluvaat.
Pretsedatelot van der Linden se zadr`a na elaboriraweto na pra{aweto na priklu~uvaweto na Turcija na EU. Esencijalno pra{awe za Turcija, po otvoraweto na pregovorite za ~lenstvo, e da prodol`i po patot na reformi, vklu~uvaj}i ja implementacijata na standardite na SE. No, od strana na EU e neprifatlivo da se menuvaat pravilata koga ve}e se zapo~nati pregovorite. Turcija e dokaz deka ne postoi inkompatibilnost me|u muslimanskata populacija i sekularniot, demokratskiot politi~ki sistem koj gi po~ituva ~ovekovite prava i vladeeweto na pravoto. Stanuva zbor za klu~no pra{awe povrzano so bezbednosta i stabilnosta na Evropa i nejzinata otvorenost kon svetot. Spored g. Linden evropskite me|unarodni organizacii ne bile i ne se ekskluziven klub definiran spored kulturata ili religijata.
2. Od strana na dr`avniot sekretar za nadvore{ni raboti na San Marino Fiorenzo Stolfi so zadovolstvo be{e istaknato deka tokmu denovive vo negovata zemja se odbele`uva 18-godi{ninata od priklu~uvaweto kon SE. Sega{noto pretsedatelstvo e vtoro vo izminatiot period i veruva deka podednako uspe{na }e bide reprizata, kako i premierata na ~elo na Ministerskiot komitet. Od nivna strana }e bidat prodol`eni aktivnostite prezemeni od ruskata strana svrzani so SE i so Evropa vo celina. Vo taa smisla be{e istaknato deka prioritetite na nivnoto pretsedatelstvo se odnosite na SE so EU, koi sî u{te ne se dovolno definirani: ne e finaliziran Memorandumot za razbirawe proizlezen od Tretiot samit na SE i natamu se prisutni neprifatlivi predlozi za sozdavawe na Agencija za osnovni prava na EU, koja gi zagrozuva aktivnostite i integritetot na SE vo ovaa oblast i ne se implementirani preporakite sodr`ani vo Izve{tajot za odnosite me|u evropskite orgnizacii na porane{niot premier na Luksemburg.
Ministerot podvle~e deka na sostanokot na Postojaniot komitet treba da bide usvoena Deklaracijata za nasilstvoto vrz `enite, svrzana so zapo~nuvaweto na edna nova aktuelna op{toevropska kampawa (tekstot na Deklaracijata e daden vo prilog na Izve{tajot). Vo tek se i podgotovkite za nekolku zna~ajni interkulturni i interreligiski sobiri, soglasno so ulogata na Sovetot na Evropa, kako demokratska organizacija koja ja odrazuva kulturnata i religiskata raznolikost na kontinentot i go pottiknuva me|usebniot dijalog.
3. Vo iscrpniot izve{taj na romanskiot pratenik Adrijan Severin (Socijalisti~ka grupa) i vo usvoenata rezolucija i preporaka od strana na PS na SE be{e izrazeno uveruvawe deka perspektivata na regionalnata sorabotka i integracija
Izve{taj 2006
195
vo Ju`niot Kavkaz pretstavuva proces preku koj, so vnimanie i poddr{ka na me|unarodnata zaednica, treba da bidat nadminati konfliktite. Zabele`livo e deka site involvirani strani prifa}aat deka treba da bide iznajden takov koncept, koj }e sozdade soodvetni uslovi za re{avawe na problemite vo regionot. Zatoa od strana na PS se povikuvaat site vklu~eni vo nastanite da ja ragledaat idejata za sozdavawe na Paktot za stabilnost za Jugoisto~en Kavkaz i da gi izlo`at sopstvenite gledawa za na~innot na re{avawe na postojnata situacija. Pritoa e izrazena zagri`enost deka te{ko mo`e da se o~ekuva brzo iznao|awe na politi~ki re{enija za oddelni konflikti vo regionot. Politi~kiot, socijalniot i ekonomskiot progres na Gruzija, Ermenija i Azerbejxan, kako i regionalnata sorabotka se "zarobenici" na postojnite konflikti vo Nagorno Karabah, Abhazija i Ju`na Osetija. Prosperitetnata idnina i bezbednosta ne mo`at da bidat garantirani bez regionalna sorabotka i integracija preku koja treba da bide izgradena me|usebna doverba za re{avawe na postojnite i odbegnuvawe na novite konflikti.
Vo izve{tajot i vo diskusijata e uka`uvano na sli~nosta, razlikite i poukite koi treba da se imaat predvid dokolku se sporeduva situacijata me|u Ju`niot Kavkaz i Balkanot vo koj kako uspe{en me|unaroden instrument e primenet Paktot za stabilnost za JIE. Kako najva`ni razliki se naveduvani: svoevidnata "zamrznatost" na konfliktite koi sî u{te ne zapo~nale da se re{avat so politi~ki sredstva i na miroqubiv na~in; sî u{te ne e otvorena perspektiva za priklu~uvawe na kavkaskite dr`avi na EU; me|unarodnata zednica ne e vo pozicija da razvie takov vid na prisutnosta vo regionot koj ovozmo`uva da vlijae na politi~kite odluki i na obezbeduvaweto na bezbednosta; prisutna e mnogu pogolema podelenost vo me|unarodnata zednica vo vrska so politi~kata idnina i me|unarodniot status na regionot, koj ne se nao|a vo srceto na Evropa, tuku na nejzinata periferija. Za da se odbegne ovaa zagri`uva~ka sostojba, e uka`ano deka Paktot za stabilnost za Jugoisto~en Kavkaz mora da bide poddr`an kako od trite dr`avi od regionot, taka i od EU, Rusija, Turcija i SAD.
Dokolku se pristapi kon sozdavawe na Paktot za stabilnost za JK PS na SE smeta deka treba da bidat primenti sli~ni mehanizmi kako i na Balkanot tri "Rabotni masi" posvetni na: 1) bezbednosta, 2) ekonomijata i socijalnite pra{awa i 3) demokratijata i ~ovekovite prava. Toa treba da bide storeno preku identifikacija na prioritetnite pra{awa na regionot, povrzani so nacionalnite i lokalnite potrebi. Ambiciite treba da bidat naso~eni kon sozdavawe na zona na slobodna trgovija, ekonomska i monetarna unija, zaedni~ki bezbdnosen, sudski i socijalen prostor, vklu~uvaj}i go i izgraduvaweto na zaedni~kiot odbranben identitet na Ju`niot Kavkaz.
Za zapo~nuvawe na ovoj slo`en i dolgoro~en proces od strana na PS na SE se predlaga odr`uvawe na Me|unarodna konferencija za bezbednost i sorabotka na Ju`niot Kavkaz, kako i vospostavuvawe na seriozna politi~ka debata me|u vladite na trite dr`avi, za pra{awata od zaemen interes. Prepora~ano e i sozdavawe na Me|unaroden fond za regionot so javni i privatni donacii, kako transparenten finansiski instrument za mobilizacija na resursite potrebni za realizacija na programite i politi~kata promocija na Paktot za stabilnost za JK.
4. Romanskiot pratenik Severin be{e izvestitel i za pra{aweto na pravata na nacionalnite malcinstva vo Letonija. Od pristapuvaweto kon SE vo 1995 godina, zaradi specifi~nata demografska kompozicija na litvanskoto op{testvo (59 % Letonci i 41% razli~ni malcinstva, me|u koi so 28,5% najbrojno e ruskoto malcinstvo), ova pra{awe e razgleduvano vo PS na SE. Zaradi specifi~ni politi~ki i istoriski sostojbi edna pettina na naselenieto nema letonsko, nitu koe bilo drugo dr`avjanstvo.
Pravata na nacionalnite malcinstva vo oddelni dr`avi proizleguvaat od nivniot politi~ki, socijalen i istoriski kontekst. Me|utoa principite, vrednostite i standardite vospostaveni od SE treba da bidat primenuvani kako potvrden univerzalen model za vospostavuvawe na balansirani interetni~ki odnosi i za integracija na razli~ni zaednici, na racionalna i konstruktivna osnova.
Izve{taj 2006
196
Sovremenata Letonija se nao|a pred predizvikot dolgoro~no da izgradi socijalna kohezija i da i obezbedi na ruskata zaednica da izbegne socijalna, kulturna, politi~ka i ekonomska marginalizacija ne samo vo odnos na Letonija, tuku i na Evropa.
Vo Rezolucijata usvoena na sednicata na Postojaniot komitet e prepora~no {to e mo`no pobrzo da se namali brojot na gra|anite bez dr`avjanstvo; da se implementiraat preporakite na PS na SE, na evropskiot komesar za ~ovekovi prava i na relevantnite tela na drugite me|unarodni organizacii i da se dade poddr{ka i ekspertska pomo{ za konsolidacija na civilnoto i multikulturnoto letonsko op{testvo. Na Minsterskiot komitet mu e prepora~ano da ja razgleda mo`nosta za sozdavawe na vodi~ za nadgleduvawe na ostvaruvaweto na pravata na pripadnicite na etni~kite ili kulturnite malcinstva vo slu~aj na secesija, obnova na dr`avnosta ili ustanovuvawe na nova dr`ava.
5. Spored izve{tajot na polskiot pratenik Tadeu{ Ivinski, od Socijalisti~kata grupa od steknuvaweto na nezavisnost Kazahstan napravil zabele`itelen progres vo sozdavaweto na sovremena dr`ava i ima orientacija za razvoj na demokratijata vrz osnova na evropskoto iskustvo, {to e poddr`ano na naj{iroka osnova. Demokratskata transformacija ne se odviva bez te{kotii i ima zagri`uva~ki pojavi, kako {to se onie vo oblasta na slobodata i nezavisnosta na informativnite mediumi.
Kazahstan spa|a vo redot na desette najprostrani dr`avi vo svetot, a samo so 4% na svojata teritorija i pripa|a na Evropa. Vo ovaa zemja od 15 milioni `iteli 53% se Kazasi, 30% se Rusi, a ima i preko 130 razli~ni etni~ki grupi. Za razlika od drugite dr`avi od evroaziskiot prostor vo Kazahstan nema etni~ki konflikti i odnosite me|u razli~nite etni~ki i religiski grupi se pozitiven primer od po{iroko zna~ewe. Vo toj kontekst dr`avata mo`e da se smeta kako eden od stolbovite na stabilnost vo regionot.
Kazahstan ve}e ima nabquduva~ki status vo Evropskata komisija za demokratija preku pravoto (Venecijanska komisija) i izrazuva interes da se priklu~i kon nekolku konvencii na SE otvoreni i za pristapuvawe na dr`avite koi ne se ~lenki. Sorabotkata so SE se odviva vrz osnova na dogovorot sklu~en vo 2004 godina i ~lenovite na nivniot parlament redovno prisustvuvaat na sednicite na PS na SE.
Od strana na izvestitelot e predlo`eno da se razgleda mo`nosta za preispituvawe na ~lenot 59 od Delovnikot za davawe na status na "specijalen gostin" vo PS na SE i na evroaziskite zemji. Pritoa e napomenato deka dve dr`avi ~lenki pripa|aat geografski na dvata kontinenta (Rusija i Turcija), a striktno govorej}i tri dr`avi ~lenki se na tloto na Azija (Ermenija, Azerbejxan i Gruzija). Predvid treba da se ima i deka Kazahstan, kako evropska dr`ava, e ~len na OBSE.
Predlogot za dobivawe na statusot na "specijalen gostin", kako ~ekor kon polnopravno ~lenstvo, ne e poddr`an. Ostavena e mo`nosta za natamo{no razgleduvawe na interpretacijata na spomenatiot ~len od Delovnikot svrzan so geografskite granici na koi se prostira Sovetot na Evropa.
6. Vrz osnova na studioznite izve{tai na izvestitelite, turskiot pratenik Ali Riza \ul~i~ek i belgiskiot pratenik Fatma Pelivan, dvajcata od Soicijalisti~kata grupa, e raspravano za migraciite i prisustvoto na Turcite vo Evropa i nivniot status na migranti i novi gra|ani na Evropa. Pozabele`itelno migrirawe na turskite rabotnici zapo~nuva od 1957 godina i toa najprvo vo Germanija vrz osnova na germansko-turskiot bilateralen dogovor. Spored relevantnite podatoci vo 2002 godina vo Zapadna Evropa `iveele okolu 3 milioni Turci, a 1,2 milioni ve}e go steknale dr`avjanstvoto vo zemjata na prestojot. Za ovaa kategorija na lica e mo{ne te{ko da bidata utvrdeni to~nite brojki, {to predizvikuva te{kotija i za utvrduvawe na koherentnata slika za nivnoto prisustvo i statusot vo oddelni evropski zemji, dotolku pove}e {to dr`avite upotrebuvaat razli~ni statisti~ki standardi.
Nivoto na integracijata na Turcite od prvata, vtorata i duri tretata generacija e predmet na politi~kite debati i kontraverzi vo golem broj dr`avi. Ulogata na turskite migranti i nivnite vrski so Turcija se smeta deka sozdava mo`nost za
Izve{taj 2006
197
vnesuvawe na evropskite vrednosti i za pozitivna evolucija vo nivnata tatkovina vo odnos na demokratijata i po~ituvaweto na ~ovekovite prava i vladeeweto na pravoto.
Poluvekovnoto prisustvo na brojnata turska populacija vo Zapadna Evropa i na zabele`itelnoto tursko-muslimansko malcinstvo vo nekolku regioni na Isto~na Evropa i brziot demografski porast na naselenioeto vo Turcija, direktno ili indirektno, vlijae na pra{aweto na priklu~uvaweto na Republika Turcija kon EU. Vo raspravata na Postojaniot komitet mo{ne ~esto istite argumenti se upotrebuvaa za argumentacija vo prilog ili protiv turskoto priklu~uvawe kon EU, zavisno od politi~kite i dr`avnite stavovi na pratenicite u~esnici vo diskusijata. No gra|anite po poteklo od Turcija, bez ogled na stepenot na nivnata naturalizacija vo evropskite dr`avi, se permanetno i dolgoro~no prisuten fakt, ~ii ekonomski, socijalni i kulturni implikaci ne mo`at da bidat zaobikoluvani. Vrskite sozdadeni me|u Turcija i golem del na Evropa se mnogubrojni i mo{ne zna~ajni.
Vo preporakite za ova pra{awe koi se usvoeni na sednicata se povikuvaat zemjite ~lenki da gi po~ituvaat bazi~nite principi i pravata sodr`ani vo instrumentite na Sovetot na Evropa za obezbeduvawe na ekonomskiot i socijalniot razvoj i za za{tita na osnovnite slobodi i prava, bez diskriminacija vo pogled na rasni, religiski, politi~ki i drugi razliki. Vo vrska so nacionalnite politiki i praktiki na dr`avite kon rabotnicite migranti i nivnite semejstva, vklu~uvaj}i gi migrantite od Turcija, se bara po~ituvawe na me|unarodnite pravni standardi i vospostavuvawe na soodvetni monitoring mehanizmi na Sovetot na Evropa vo ovaa oblast.
* * * * *
Centralno vnimanie so golem broj amandmani i diskutanti na sednicata na Postojaniot komitet predizvikaa izve{taite na romanskiot pratenik Adrijan Severin, porane{en minister za nadvore{ni raboti i pretsedatel na PS na OBSE, za formirawe na Paktot za stabilnost za Ju`en Kavkaz i za pravata na nacionalnite malcinstva vo Letonija, na polskiot pove}e deceniski pretstavnik vo PS na SE Tadeu{ Ivinski za situacijata vo Kazahstan i negovite odnosi so SE i na izvestitelite Ali Riza Gul~i~ek od Turcija i Fatma Pelivan od Belgija za turskoto prisustvo vo Evropa, kako rabotnici migranti i novi gra|ani na Evropa. Vo pra{awe se dolgo podgotvuvanite studiozni izve{tai na kontraverzni temi koi spored nepi{anite pravila se naj~esto predmet na rasprava i usvojuvawe na sednicite na Postojaniot komitet koj me|u dve sesii dejstvuva vo ime i so isti ovlastuvawa kako PS na SE. Vakviot pragmatski pristap vo razgleduvaweto na slo`eni temi koi otvoraat niza dilemi i ovoj pat se poka`a kako na~in za odrazuvawe na dominantnoto mislewe i za otvorawe na pra{awata koi }e bidat predmet na dopolnitelni analizi i razgleduvawa vo ramkite na SE i negovite tela.
So gospo|ata Fatma Pelivan, koreporter za pra{aweto na turskoto prisustvo vo Evropa e ostvarena neformalna sredba pri koja od nejzina strana be{e re~eno deka ima op{to poznavawe za polo`bata i pozitivniot tretman na turskoto malcinstvo vo Makedonija, od koja poteknuva i nejzinoto semejstvo. Ovaa belgiska prateni~ka izrazi interes za dobivawe na dopolnitelni informacii za polo`bata na malcinstvata vo Makedonija, kako i za kontakti i sorabotka so pratenicite na Sobranieto na Republika Makedonija.
U~estvoto na sednicata na Postojaniot komitet vo San Marino e iskoristen za predavaweto na pokanite na {efot na Delegacijata na pretsedatelite na Monitoring komisijata i na Politi~kata komisija za odr`uvawe na nekoi od nivnite sednici vo naredniot period vo Republika Makedonija. Odr`uvaweto na vakvi sednici, koi zaradi predizbornite i postizbornite aktivnosti vo Republika Makedonija ne se odr`uvaa podolgo vreme e mo`nost za izvorno zapoznavawe so realnite sostojbi, postignuvawata i evroatlantskite aspiracii na zemjata od strana na pratenicite na 46 zemji ~lenki, koi gi pretstavuvaat 800 milioni Evropejci. Od pretsedatelot na Monitoring komisijata Erhard Lintner i pretsedatelot na Politi~kata komisija
Izve{taj 2006
198
Abdulkadir Ate{, pokanite se primeni so zadovolstvo, a kopiite se dadeni i na generalniot sekretar na PS na SE Mateo Sorinas, zaradi nivno razgleduvawe pri utvrduvaweto na kalendarot za aktivnostite vo 2007 godina. Prisustvoto na sednicata na Postojaniot komitet vo San Marino ja potvrduva potrebata kontinuirano da se sledat analizite, tendenciite i procesite koi se od komparativno zna~ewe za Republika Makedonija. Preku direktni kontakti so nadle`nite li~nosti e ostvareno i navremenoto dostavuvawe i lobirawe za odr`uvawe na sednici na dve osobeno zna~ajni komisii na PS na SE vo Republika Makedonija vo naredniot period.
Izve{taj 2006
199
PRILOG 1
Pred po~etokot na kampawata na Sovetot na Evropa, na nacionalnite parlamenti im se nalaga da gi koristat site mo`ni sredstva vo borbata protiv doma{noto nasilstvo
Strazbur, 17 noemvri 2006 godina - Pred po~etokot na glavnata kampawa na Sovetot na Evropa za borba protiv nasilstvoto vrz `enite, koja treba da zapo~ne na 27 noemvri vo Madrid, Postojanata komisija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa (PSSE), koja zasedava vo San Marino, deneska ja usvoi slednava Deklaracija:
"Doma{noto nasilstvo vrz `enite e seriozen atak vrz `enskoto dostoinstvo, koj nitu edna zemja ~lenka na Sovetot na Evropa ne smee da go tolerira.
Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, posveteno na odbranata na ~ove~kite prava, javno i nedvosmisleno go osuduva doma{noto nasilstvo. Takvoto nasilstvo se javuva kako rezultat na odnosot na neednakvost me|u `enata i ma`ot, koj istovremeno go prodol`uva. Doma{noto nasilstvo ne e geografski ograni~eno ili limitirano na odredeni starosni grupi ili vrzano za etni~ko poteklo. Se javuva vo site vidovi na semejni odnosi i kaj site op{testveni sloevi.
Cenata na doma{noto nasilstvo e visoka. @enata, koja `ivee vo u`asen ko{mar i koja trpi postojan strav i nespokoj, pla}a li~na i op{testvena cena. Zgora na toa, samoto op{testvo, koe go nosi tovarot na zdravstvenata nega, za{tita, sudskite i tro{ocite na nadzor, pla}a visoka finansiska cena. A postoi i politi~ka cena koja demokratskite op{testva ja pla}aat koga ne se vo sostojba da gi za{titat `enite od doma{noto nasilstvo koe pretstavuva direkten napad vrz nivniot fizi~ki integritet i ~ove~ko dostoinstvo.
Parlamentarnoto sobranie e uvereno deka borbata protiv doma{noto nasilstvo vrz `enite }e pomogne vo izgradbata na popravedno op{testvo, kade {to osnovnite prava na site, `eni i ma`i podednakvo, }e se po~ituvaat.
Vo ovaa smisla, Parlamentarnoto sobranie istaknuva deka borbata protiv doma{noto nasilstvo vrz `enite mora da stane prioritet za zemjite ~lenki. Sobranieto gi povikuva zemjite ~lenki da prifatat polna odgovornost i da gi prezemat site neophodni merki za zapirawe na vakvoto nasilstvo. Sobranieto se zalo`uva deka }e ja poddr`uva i }e go dade svojot pridones vo kampawata na Sovetot na Evropa za borba protiv nasilstvoto vrz `enite, vklu~uvaj}i go doma{noto nasilstvo. Kampawata }e zapo~ne na 27 noemvri 2006 godina vo Madrid. Sobranieto go povtoruva svoeto barawe do nacionalnite parlamenti da go implementiraat proektot nasloven "Parlamentite obedineti vo borba protiv doma{noto nasilstvo vrz `enite", so cel borbata protiv doma{noto nasilstvo da stane prioritetna tema na nivnata rabota i na toj na~in da pridonese kon kampawata na Sovetot na Evropa, so site parlamentarni sredstva koi im se na raspolagawe."
Postojanata komisija - koja raboti vo imeto na Parlamentarnoto sobranie me|u
plenarnite sednici - vklu~uva okolu osumdeset ~lena na parlamenti od 46 zemji ~lenki na Sovetot na Evropa.
Izve{taj 2006
200
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
INFORMACIJA
za sostanokot na sekretarite na nacionalnite delegaciii na PS na S E vo Pariz, Francija, 15 dekemvri 2006 godina
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
201
Na 15 dekemvri 2006 godina vo Pariz be{e odr`an redoven godi{en sostanok
na sekretarite na nacionalnite delegacii vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, pod rakovodstvo na generalniot sekretar na Parlamentarnoto sobranie g. Mateo Sorinas i generalniot direktor za organizacioni pra{awa g. Voj~eh Savicki. Pritoa e informirano i ostvarena e razmena na mislewa za modifikaciite vo Delovnikot, novata organizacija na rabotite prviot den na sesijata, zgolemenite merki za bezbednost, "ekstranet proektot" za pristap do dokumentite na komisiite i za podgotovkite za interparlamentarnite konferencii vo tekot na godinata.
1. Vo vrska so modifikaciite vo Delovnikot istaknato e deka pri
akreditiraweto na delegaciite vo 2007 godina, treba spored noviot ~len 6 da bidat dostaveni i potpi{ani sve~eni izjavi deka ~lenovite i zamenicite ~lenovi gi prifa}aat celite i bazi~nite principi na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
Zaradi transparentnosta kon informativnite mediumi i javnosta na veb stranicata na PS na SE (http://assembly.coe.int), }e bidat objavuvani podatoci za u~estvoto vo raspravata po site to~ki pri {to }e bidat prezentirani rezultatite od glasaweto, vklu~uvaj}i gi imiwata na prisutnite, brojot na prisutnite spored ~lenstvoto vo partiskite grupi i spored brojot na glasovite koi im pripa|aat na nacionalnite delegacii.
2. Novata organizacija na rabotata prviot den na sesijata se sostoi vo slednovo: namesto vo ponedelnik vo 15,00 ~asot sesiite }e zapo~nuvaat so rabota vo 11,30 ~asot, pri {to }e bidat vr{eni verifikuvaweto na akreditaciite na delegaciite, izborot na pretsedatelot i potpresedatelite na PS na SE, imenuvaweto na ~lenovite na komisiite, utvrduvaweto na pra{awata za razgleduvawe po urgentna procedura, usvojuvaweto na dnevniot red i usvojuvaweto na Izve{tajot za aktivnostite.
Prijavata za prisustvo i u~estvo vo debatata na ~lenovite ili zamenicite ~lenovi za prvata pretpladnevna sesija treba da bide zavr{ena do 10,00 ~asot pretpladne, a krajniot rok za podnesuvawe na amandmani za izve{taiite koi }e bidat razgleduvani na popladnevnata sesija istiot den e vo 12,00 ~asot napladne.
Modifikuvano e vremeto na sostanocite i sredbite prviot den na sesijata, i toa: 8,00 - 9,30 sostanok na Biroto; 9,30 - 11,30 sostanok na politi~kite grupi; 10,00 sostanok na sekretarite na nacionalnite delegacii; 11,30 - 13,00 otvorawe na prvata plenarna sesija; 14,00 - 15,00 sostanoci na komisiite (pri {to }e se izbiraat pretsedatelot i potpresedatelite na komisiite); 15,00 - 17,00 vtora plenarna sesija; 17,00 -19,00 sostanoci na politi~kite grupi, a potoa tradicionalnite zaedni~ki ve~eri.
3. Spored "ekstranet proektot" }e bide kreirana nova veb stranica koja od dekemvri 2006 godina }e ovozmo`i spodeluvawe na rabotniot prostor za ovlastenite korisnici, ~lenovite na delegaciite i na sekretarijatite. So individualni pin-kodovi }e bide mo`en pristap do rabotnite dokumenti na komisiite i Biroto na PS na SE i drugi rabotni informacii za sostanocite organizirani od SE. Na ovoj na~in }e bide reducirano dostavuvaweto na e-mail infromaciite i dokumentite na PS na SE, no i po{tenskite pratki so dokumentite i }e bidat namaleni tro{ocite, a }e bide zgolemen brojot na dostapnite dokumenti i efikasnosta vo nivnoto koristewe. Informaciite dostapni za javnosta i natamu }e mo`at da se koristat preku dosega{nata veb stranica na PS na SE
4. Vleguvaweto vo sila na novite merki za bezbednost vo zgradata na Sovetot na Evropa podrazbira pro{iruvawe na merkite za proverka i podelba na zonite za dvi`ewe na delegaciite i publikata. So orginalniot koncept za Palatata na Evropa bila predvidena nejzinata ekstremna otvorenost za javnosta, koja osobeno po nastanite od 11 septemvri zapo~nuva da se ograni~uva.
Izve{taj 2006
202
Vo novite bexevi so vgradeni ~ipovi, koi }e slu`at za glasawe i otvorawe na vratite vo zonite za dvi`ewe na pratenicite. Nivnata validnost }e bide avtomatski utvrduvana vrz osnova na akreditacijata na delegaciite vnesena vo kompjuterskiot sistem i nema da ima potreba za nalepuvawe na stikeri sekoja godina. Gubeweto ili zaboravaweto na bexot treba da bide prijaveno, a dokolku toa se slu~i pove}e od tri pati tro{okot za izdavawe na noviot bex }e bide na smetka na delegaciite. Za novite ~lenovi na delegacijata najdobro e prethodno da bide dostavena fotografija po e-mail.
Gostite }e bidat primani vrz osnova na barawa na delegaciite, no nivnoto dvi`ewe }e bide ograni~eno. Sekoj ~len na delegacijata ima mo`nost da primi do dva gosta dnevno za ~ie dvi`ewe prezema odgovornost.
Navesteno e donesuvawe na odluka za zabrana za pu{ewe vo zgradata, so isklu~ok na za toa opredeleni prostorii.
5. Vo vrska so pretstojnite aktivnosti uka`ano e na podgotovkite za: • kumulativno razgleduvawe na sostojbata na ~ovekovite prava i demokratijata
vo Evropa (na ednodnevata debata vo tekot na aprilskata sesija) vrz osnova na izve{taiite na komisiite za politi~ki pra{awa, pravni pra{awa i ~ovekovi prava i montoring, so cel da bide izbegnat paralelizmot;
• Konferencija za parlamentarnata dimenzija pri nabquduvaweto na izborite, zaradi aplikacija na zaedni~kite standardi, vo Strazbur na 15 i 16 fevruari;
• Me{ovitata konferencija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa i na Parlamentarnoto sobranie na Zaednicata na nezavisni dr`avi posvetena na me|ukulturniot i me|ureligiskiot dijalog, vo Sankt Peterburg 31 maj i 1 juni i
• Mladinsko sobranie na Sovetot na Evropa koe so pomo{ na nacionalnite delegacii treba da se odr`i vo tekot na oktomvriskata sesija na PS na Sovetot na Evropa.
6. Vo vrska so pretstojnata januarska sesija uka`ano e deka e pobarano kako urgentni pra{awa da bidat razgleduvani situacijata vo odnosite me|u Rusija i Gruzija i pojavite na nasilstvo vo sekojdnevniot `ivot vo Evropa. Se o~ekuva odlo`enata debata za Kosovo da prodol`i so u~estvo i na specijalniot pratenik na generalniot sekretar na ON M. Ahtisari, a Izve{tajot za priem na Crna Gora treba da bide dopolnet po ustavnite usoglasuvawa i negovoto razgleduvawe e odlo`eno. (Vo prilog e daden nacrtot na dnevniot red za januarskata sesija, usvoen na sostanokot na Biroto na Parlamentarnoto sobranie, odr`an na 15 dekemvri).
* * * * *
Godi{niot sostanok na sekretarite na delegaciite zaradi svojot informativno-raboten karakter, be{e mo`nost za navremeno zapoznavawe so promenite na delovni~kata procedura, na~inot na distribucija i noviot pristap do dokumentite na Sovetot na Evropa po elektronski pat. Uka`ano e i na pretstojnite spomenati osobeno va`ni konferencii i aktivnosti inicirani za naredniot period. Ovie soznanija se dobredojdeni za navremeni podgotovki i opredeluvawe na prioritetite na idniot anga`man na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija .
So ogled na voveduvaweto na novite bezbednosni merki, za da bide odbegnato sozdavawe na redici pri registracijata na novite akreditacii (okolu 700 lica), ovoj pat bexevite za delegacijata i sekretarijatite se distribuirani na sostanokot vo Pariz. Dopolnitelno treba da se dostavat podatocite i fotografiite za promenite vo sostavite na delegaciite.
Izve{taj 2006
203
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE
IZVE[TAJ
od Esenskite sostanoci na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, odr`ani od 17 do 20 noemvri 2006 godina na Malta
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
204
Parlamentarnoto sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka
vo Evropa (PS na OBSE) gi odr`a svoite redovni Esenski sostanoci od 17 do 20 noemvri 2006 godina na Malta. Vo ramkite na Esenskite sostanoci, {to Parlamentarnoto sobranie na OBSE gi organizira{e vo sorabotka so Parlamentot na Malta, bea odr`ani Parlamentarnata konferencija "Imigracija, integracija i dijalog me|u kulturite: ulogata na OBSE", sednicata na Postojaniot komitet na PS na OBSE i Mediteranskiot parlamentaren forum.
Na esenskite sostanoci na Parlamentarnoto sobranie na OBSE u~estvuva{e Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo sostav g. Jovan Manasijevski, {ef na Delegacijata vo PS na OBSE i g-|a Flora Kadri, ~len na Delegacijata, kako i g-|a Biljana Ognenovska, sekretar na Delegacijata.
Na trite sostanoci bea razgledani brojni pra{awa od nadle`nost na ovaa Organizacija, od aspekt na bezbednosta i sorabotkata vo Evropa, kako i sorabotkata me|u zemjite od po{irokiot mediteranski region i zemjite ~lenki na OBSE.
PARLAMENTARNA KONFERENCIJA "IMIGRACIJA,
INTEGRACIJA I DIJALOG ME\U KULTURITE: ULOGATA NA OBSE"
Vo ramkite na dvodnevnata Parlamentarna konferencija na OBSE na tema
"Imigracija, integracija i dijalog me|u kulturite: ulogata na OBSE" na u~esnicite im se obratija brojni eksperti od ova pole, me|u koi visoki pretstavnici na zemjata doma}in i na OBSE. Po obra}awata sledea debati vo koi pratenicite razmenija mislewa i spodelija iskustva vo vrska so temite na Konferencijata.
Konferencijata ja otvori i voveden zbor dade g. Joran Lenmarker, pretsedatel na Parlamentarnoto sobranie na OBSE. Toj se zalo`i za otvorena diskusija za pra{awata povrzani so migracijata i gi povika ~lenovite na Parlamentarnoto sobranie da gi razgledaat pozitivnite aspekti na migracijata, a ne da se zadr`uvaat edinstveno na problemite svrzani so ovoj fenomen. Toj gi prezentira{e i svoite prioriteti kako pretsedatel na PS na OBSE: zacvrstuvawe na ulogata na Parlamentarnoto sobranie vo ramkite na Organizacijata, obezbeduvawe na pomo{ i poddr{ka na OBSE vo razre{uvaweto na konfliktite i spre~uvaweto na izbuvnuvawe na novi konflikti, zacvrstuvawe na po~ituvaweto na ~ovekovite prava, borba protiv nelegalnata trgovija so lu|e, nabquduvawe na izbori, pogolemo vklu~uvawe na zemjite od Centralna Azija vo aktivnostite na OBSE i sl.
Pretsedatelot na Parlamentot na Malta g. Anton Tabone im posaka na u~esnicite dobredojde na Malta, podvlekuvaj}i deka strate{ka pozicija na zemjata vo srceto na Mediteranot ja pravi odli~no mesto za dijalog me|u kulturite i civilizaciite. Podvlekuvaj}i deka imigracijata, integracijata i dijalogot me|u kulturite se me|usebno povrzani i nivni zaedni~ki imenitel se lu|eto, toj se zalo`i za premin od multikulturalizam vo interkulturalizam. Gospodinot Tabone vo svoeto obra}awe se zadr`a i na zakanata {to ja pretstavuva ilegalnata imigracija i trgovijata so lu|e, istaknuvaj}i deka za ovie pra{awa e potreben multilateralen pristap, bidej}i niedna zemja ne mo`e sama da gi razre{i.
[efot na Malte{kata delegacija vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE g. Xejson Azopardi, se zadr`a na ilegalnata migracija, koja od minatata godina e vklu~ena vo agendata na Evropskata unija. Ocenuvaj}i ja ilegalnata migracija kako fenomen na modernoto vreme, toj podvle~e deka zemjite na poteklo se soo~eni so "odliv na mozoci" i nedostatok na rabotna sila, dodeka zemjite koi pretstavuvaat tranzit ili krajna destinacija se soo~uvaat so te{kotii pri obezbeduvaweto na pomo{ za konstantniot priliv na emigranti.
Konferencijata prodol`i so rabota po ~etiri sesii. Vo ramkite na prvata rabotna sesija na tema: "Promovirawe na integracijata vo OBSE: predizvik za multietni~kite op{testva", vovedni izlagawa podnesoa: g. Peter [acer, regionalen
Izve{taj 2006
205
direktor za Mediteranot na Me|unarodnata organizacija za migracii (IOM), prof. Gvido de Marko, po~esen pretsedatel na Malta i ambasadorot g. Verner Vent, {ef na Misijata na OBSE na Kosovo. Moderator na rabotnata sesija be{e senatorot Xeri Graf{tajn, blagajnik na Parlamentarnoto sobranie na OBSE.
Gospodinot Peter [acer se zadr`a na sorabotkata me|u Me|unarodnata organizacija za migracii i OBSE vo borbata protiv nelegalnata trgovija so lu|e i drugite pra{awa povrzani so migracijata, vlku~uvaj}i ja i bezbednosta. Toj uka`a deka e neophoden seopfaten i balansiran pristap kon migracijata, odnosno politiki i merki vo vrska so regularnata i neregularnata migracija, ~ovekovite prava na emigrantite, migracijata i razvojot, me|udr`avnite dogovori i sorabotka, integracijata na migrantite i nivnoto vra}awe vo zemjite na poteklo i sl.
Osvrnuvaj}i se na migracijata i demografskite faktori, g. [acer podvle~e deka vo Evropa `iveat najgolem del od vkupno 191 milion emigranti vo svetot, odnosno sekoj tret emigrant `ivee vo Evropa. Demografskite trendovi, zgolemenoto nivo na globalnata ekonomska integracija i jazot vo prihodite me|u razvienite i zemjite vo razvoj uka`uvaat deka migracijata kon Evropa }e prodol`i i vo idnina.
Profesorot Gvido De Marko, koj e porane{en pretsedatel na Malta, porane{en pretsedatel na Generalnoto sobranie na ON, porane{en minister vo pove}e vladi na Malta, pratenik vo pove}e navrati i eden od pionerite na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, se zalo`i za promovirawe na multietni~ka i multikulturna Evropa. Toj se zadr`a na problemot so intregacijata na emigrantite vo Evropa, preku konkretni primeri, uka`uvaj}i na potrebata za seopfatni aktivnosti na ovoj plan.
Ambasadorot g. Verner Vent, {ef na Misijata na OBSE na Kosovo podvle~e deka OBSE e aktivno vklu~ena vo poddr{kata na multietni~kite op{testva, a osobeno vo zemjite od Zapaden Balkan. Toj istakna deka e potrebno povtorno da se vospostavi doverba vo site zemji od ovoj region, a osobeno na Kosovo. Ambasadorot Vent oceni deka Kosovo postignalo zna~aen napredok vo zacvrstuvaweto na sudskiot sistem i zajaknuvaweto na kapacitetite na Sobranieto, no e potrebna dopolnitelna pomo{ za funkcioniraweto na privremenite lokalni vlasti. Toj poso~i deka sedum godini po konfliktot, Kosovo treba da bide podgotveno za procesot na pomiruvawe, po primerot na evropskite zemji po Vtorata svetska vojna.
Vo diskusijata {to slede{e dominiraa otvorenite pra{awa, kako {to se: {to zna~i da se bide uspe{no integriran, koe nivo na integracija e potrebno za sekoja kategorija na emigranti, kakvi vladini politiki se potrebni vo oblasta na jazikot i pristapot do socijalni uslugi, obrazovanie i zdravstvena gri`a i sl. Be{e staven akcent i na sostojbata vo Kosovo, a pred sî na problemot so begalcite, proteranite i vnatre{no raselenite lica, kako i idniot status na Kosovo.
So vtorata rabotna sesija na tema "Etni~kiot identitet i kulturnata raznovidnost" pretsedava{e g. Roberto Bateli, specijalen pretstavnik na PS na OBSE za Jugoisto~na Evropa i {ef na Slovene~kata delegacija, a vovedno izlagawe podnese g. Ranie Fsadni od Mediteranskiot institut pri Univerzitetot na Malta.
Diskusijata be{e fokusirana na pozitivnite aspekti od migracijata, potrebata za dijalog, tolerancija i ramnopraven tretman na migrantite, voljata za so`ivot, potrebata za novi migracioni politiki i migracioni kvoti i sl. Kako primer za multietni~ko `iveewe be{e poso~en gradot Toronto vo Kanada, kade {to nema malcinstva, odnosno site gra|ani se ednakvi, a vo administracijata sekojdnevno se vo upotreba 36 jazici.
Tretata rabotna sesija na tema "Migracija i bezbednost" ja otvorija g. Karl E. Vajkov, {ef na Oddelot na OBSE za akcija protiv terorizmot (ATU) i g. Hoze Hoakin Goma Tores, koordinator za me|unarodni i institucionalni pra{awa vo Dr`avniot sekretarijat za imigracija pri Ministerstvoto za trud vo [panija. Moderator na sesijata be{e g. @oao Soare{, potpretsedatel na Parlamentarnoto sobranie na OBSE.
Gospodinot Karl E. Vajkov se osvrna na aktivnostite na Oddelot na OBSE za akcija protiv terorizmot (ATU) za poddr{ka na pridonesot na OBSE vo globalnite napori za spre~uvawe na terorizmot, {to vo odredena merka e povrzano so pra{aweto
Izve{taj 2006
206
na imigracijata. Toj oceni deka vo regionot na OBSE e postignat zna~aen napredok vo vrska so spre~uvaweto na preminot na granicite od strana na teroristi i kriminalci, no i ponatamu postoi potreba za podobruvawe na kontrolata na granicite.
Gospodinot Vajkov se osvrna i na sorabotkata so Me|unarodnata organizacija za civilna avijacija (ICAO), INTERPOL, Kancelarijata na Obedinetite nacii za droga i kriminal (UNODC), Svetskata organizacija za carini (WCO), Me|unarodnata organizacija za migracii (IOM) i dr.
Gospodinot Hoze Hoakin Goma Tores dade osvrt na funkcioniraweto na Dr`avniot sekretarijat za imigracija pri Ministerstvoto za trud vo [panija i se zadr`a na razli~nite vidovi na migracija, raznite tipovi na granici, efektite od razli~nite migracioni politiki i sl. Toj se osvrna i na problemite so koi se soo~uva [panija vo vrska so postojaniot priliv na ilegalni emigranti, koi naj~esto pristugnuvaat od Afrika, po morski pat, vo substandardni plovni objekti. Gospodinot Goma Tores ja podvle~e potrebata od adekvatni pravni instrumenti za borba protiv trgovijata so emigranti, kako i neophodnosta za sorabotka me|u zemjite, osobeno me|u onie koi se nao|aat na t.n. migracioni ruti.
Vo diskusijata po vovednite obra}awa, ~lenovite na Parlamentarnoto sobranie na OBSE se zadr`aa na sovremenite bezbednosni rizici povrzani so migracijata, kako {to se terorizmot, ilegalnite mre`i na migracija, potencijalnoto krium~arewe na oru`je za masovno uni{tuvawe, "doma{nite" teroristi koi se ~esto vtora ili treta generacija na emigranti, bezbednosta na patnite ispravi itn.
Vo ramkite na ~etvrtata rabotna sesija se odr`a debata na tema "Ilegalna imigracija", pod moderatorstvo na g. Panos Kamenos, potpretsedatel na Parlamentarnoto sobranie na OBSE. Na u~esnicite im se obratija: g. Tonio Borg, zamenik na premierot na Malta i minister za pravda i vnatre{ni raboti, g. Gavin Gulia, portparol za vnatre{ni raboti na opozicijata na Malta i N.E. g-|a Moli H. Bordonaro, ambasador na SAD vo Malta.
Gospodinot Tonino Borg i g. Gavin Gulija se osvrnaa na efektite od ilegalnata migracija vo malite zemji, a osobeno na slu~ajot so Malta. Be{e uka`ano deka Malta e najmalata i najgusto naselenata dr`ava vo Evropskata unija, a treta po gustinata na naselenost vo svetot. Pristignuvaweto na eden ilegalen emigrant vo Malta e ekvivalentno so vlezot na 140 emigranti vo Italija, 150 vo Obedinetoto Kralstvo ili 205 ilegalni emigranti vo Germanija. Od 2002 godina na Malta vlegle okolu 7.000 ilegalni emigranti, {to zboruva za golemite socio-ekonomski predizvici so koi se soo~uva zemjata, kako direktna posledica od ovoj me|unaroden fenomen. Malta gi po~ituva me|unarodnite i moralnite obrski za obezbeduvawe na azil ili za{titen humanitaren status i pove}e od polovinata od ilegalnite emigranti se zdobile so vakov status, {to pretstavuva najvisoka stapka na prifa}awe vo Evropskata unija. Od pretstavnikot na opozicijata g. Gulija, be{e uka`ano deka slu~ajot na Malta eksplicitno gi poka`uva nedostatocite na Konvencijata "Dablin II" i slabosta na Evropskoto pravo i politika na migracija. Toj istakna deka soglasno so ovaa konvencija, Malta dobiva finansiska pomo{ od EU za spravuvawe so ilegalnata migracija, no nema pravo da gi dislocira emigrantite vo drugi zemji od Unijata.
Ambasadorot g-|a Moli H. Bordonaro se osvrna na efektite od ilegalnata migracija vo golemite zemji, so poseben osvrt na problemite so koi se soo~uva SAD. Taa uka`a deka vo SAD pra{aweto na ilegalnata imigracija i frustracijata deka Vladata ne mo`e da go kontrolira ovoj raste~ki problem, ja zamagluvaat zna~ajnata diskusija za brojnite pridobivki od legalnata migracija i integracija. Ova se poka`alo na poslednite izbori, koga mnogu glasa~i se izjasnile deka ilegalnata imigracija e edno od glavnite pra{awa koi go determinirale nivniot izbor za kogo da glasaat.
Ambasadorkata Bordonaro informira{e deka sekoja godina vo SAD ilegalno vleguvaat me|u 500.000 i 850.000 emigranti, od koi 57% poteknuvaat od Meksiko, 24% od drugite dr`avi vo Latinska Amerika, 9% od Azija, 6% od Evropa i Kanada i 4% od drugite delovi na svetot. Najgolem broj od niv ilegalno ja preminuvaat ju`nata granica na SAD so Meksiko, no golem procent vleguvaat legalno, kako privremeni
Izve{taj 2006
207
posetiteli, a potoa ne ja napu{taat zemjata. Osvrnuvaj}i se na debatata {to se vodi vo SAD vo vrska so nelegalnata migracija, g-|a Bordonaro se zadr`a na zacvrstuvaweto na bezbednosta na granicite, podobruvaweto na zakonodavstvoto za migracijata i mehanizmite za legalizacija na ilegalnite imigranti koi pretstavuvaat del od rabotnata sila.
Vo diskusiite {to sledea be{e podvle~eno deka naj~estite pri~ini za ilegalnata migracija pretstavuvaat naru{uvawata na ~ovekovite prava, nesigurnosta i nestabilnosta prodizvikani od slabite ekonomii, neadekvatnata raspredelba na bogatstvata i prirodnite resursi, religiozniot ekstremizam, politi~kata represija, konfliktite i prirodnite katastrofi vo zemjite na poteklo, kako i `elbata za podobar ekonomski standard i kvalitet na `ivot. Nepodeleni bea zalo`bite za iznao|awe na trajni re{enija za vra}awe, readmisija i reintegacija na ilegalnite emigranti vo nivnite zemji na poteklo, potrebata za podobruvawe na efikasnosta vo upravuvaweto so granicite vo zemjite na poteklo i tranzit, kako i eliminacijata na nelegalnata trgovija so lu|e. Be{e uka`ano i na potrebata za unapreduvawe na menaxmentot so ilegalnite emigranti vo tranzitnite zemji i podobrata integracija na emigrantite vo zemjite koi pretstavuvaat nivna krajna destinacija.
SEDNICA NA POSTOJANIOT KOMITET NA PS NA OBSE
Postojaniot komitet na Parlamentarnoto sobranie na OBSE vo koj ~lenuvaat {efovite na delegaciite vo PS na OBSE, odr`a sednica na 18 noemvri 2006 godina. Na sednicata u~estvuva{e {efot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo PS na OBSE g. Jovan Manasijevski.
Pretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie na OBSE g. Joran Lenmarker dade izve{taj za aktivnostite {to gi realiziral po negoviot izbor za pretsedatel na Sobranieto na Godi{nata sesija, odr`ana vo juli 2006 godina vo Brisel. Vo svoeto prvo obra}awe vo svojstvo na pretsedatel pred Postojniot komitet na PS na OBSE, g. Lenmarker mu upati blagodarnost na svojot prethodnik, kongresmenot g. Alsi Hejstings, za uspe{noto i cvrsto rakovodewe so Parlamentarnoto sobranie vo negoviot dvegodi{en mandat. Gospodinot Joran Lenmarker se osvrna na celite i prioritetite za koi }e se zalaga za vreme na svojot mandat, a koi vklu~uvaat zacvrstuvawe na ulogata na Parlamentarnoto sobranie, poddr{ka na OBSE vo procesot na razre{uvawe na preostanatite nere{eni konflikti i zacvrstuvawe na aktivnostite za nabquduvawe na izbornite procesi. Toj informira{e za ostvarenite poseti na Me|unarodniot sekretarijat vo Kopenhagen i instituciite na OBSE vo Var{ava, kako i oficijalnite poseti na Belgija, [panija, Germanija i Rusija. Gospodinot Lenmarker, isto taka, informira{e za svoeto obra}awe pred Postojaniot sovet na OBSE na 14 noemvri 2006 godina vo Viena, kade {to se osvrnal na poslednite aktivnosti na Parlamentarnoto sobranie i na preporakite od Briselskata deklaracija.
Blagajnikot na Parlamentarnoto sobranie senatorot Xeri Graf{tajn dade pregled na finansiskata sostojba na Organizacijata za fiskalnata godina koja zavr{ila na 30 septemvri, istaknuvaj}i deka ve}e 14 godini po red Parlamentarnoto sobranie uspe{no funkcionira vo ramkite na predvideniot buxet. Toj se zablagodari na Danskiot parlament za nivniot finansiski pridones, so koj se pla}a kirijata na kancelariite na Sekretarijatot vo Kopenhagen, kako i na Vladata vo Avstrija koja obezbeduva finansiska poddr{ka za Kancelarijata za vrski vo Viena.
Generalniot sekretar na Parlamentarnoto sobranie na OBSE g. Spenser Oliver, podnese izve{taj za aktivnostite na me|unarodniot sekretarijat za poddr{ka na rabotata na pretsedatelot, kako i na Parlamentarnoto sobranie vo celina.
Postojaniot komitet gi razgleda i gi usvoi Predlozite na amandmanite za izmena na Delovnikot na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, predlo`eni od Potkomitet za izmeni na Delovnikot. Pretsedatelot na ovoj Potkomitet g. Piter de Krem, informira{e deka otkako bile razgledani site predlo`eni amandmani, potkomitetot utvrdil devet amandmani koi se odnesuvaat na izmeni vo sostavot na Biroto na Sobranieto, vklu~uvawe na odredbi za Esenskite sostanoci vo Delovnikot,
Izve{taj 2006
208
revidirawe na izborot i mandatot na generalniot sekretar, zacvrstvuvawe na sledeweto na aktivnostite na PS na OBSE i sl.
Najgolema debata se razvi po Predlogot na amandmanot za izmena na Praviloto broj 38 koe se odnesuva na Sekretarijatot na Parlamentarnoto sobranie. So ovoj amandman be{e predvideno generalniot sekretar da se nazna~uva na predlog od Biroto, so tajno glasawe vo Postojaniot komitet i so dvotretinsko mnozinstvo, za mandat od pet godini i so mo`nost da bide dvapati reizbran, pri {to Postojaniot komitet mo`e da go razgleda i natamo{noto prodol`uvawe na mandatot so mnozinstvo glasovi. Ovoj amandman ne go dobi potrebnoto mnozinstvo za izmena na Delovnikot (konsenzus minus eden). Protiv amandmanot glasaa {efovite na parlamentarnite delegacii na Francija i Bugarija.
[efovite na delegaciite ednoglasno gi usvoija drugite osum amandmani na Delovnikot, predlo`eni od Potkomitetot za izmeni na Delovnikot.
Na Postojaniot komitet mu bea prezentirani izve{taite za nabquduvaweto na parlamentarnite izbori vo Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Latvija i pretsedatelskite izbori vo Taxikistan. Od strana na u~esnicite vo nabquduva~kiot proces i od generalniot sekretar na Sobranieto be{e uka`ano na problemite i rivalstvoto so Kancelarijata na OBSE za demokratski institucii i ~ovekovi prava (OBSE-ODIHR), ~ii pretstavnici ne se pridr`uvaat do Dogovorot za sorabotka potpi{an me|u dvete organizacii, kako i na ~ekorite {to se prezemeni za da se nadmine vakvata situacija. Istovremeno, pratenicite bea informirani deka PS na OBSE }e gi nabquduva pretstojnite parlamentarni izbori vo Srbija, koi }e se odr`at na 21 januari 2007 godina.
^lenovite na Postojaniot komitet bea informirani za aktivnostite na ad hok komitetite za Belorusija i za Avkazija i na specijalnite pretstavnici za rodovi pra{awa, za Jugoisto~na Evropa i za konfliktot vo Nagorno Karabak.
Vo soglasnost so vospostavenata praktika, na ~lenovite na Postojaniot komitet im se obrati generalniot sekretar na OBSE ambasadorot g. Mark Perin d Bri{ambo, koj informira{e za Predlogot na buxetot na OBSE za 2007 godina. Generalniot sekretar dade osvrt na tro{ocite na OBSE, istaknuvaj}i deka 67% od buxetot e predviden za aktivnostite na teren, 21% za Sekretarijatot i 12% za instituciite na OBSE. Ambasadorot d Bri{ambo odgovara{e na pra{awata od pratenicite vo vrska so Predlogot na buxetot, temite za koi }e se diskutira na pretstojniot Ministerski sostanok vo Brisel, kandidaturata na Kazahstan za pretsedava~ so OBSE vo 2009 godina i dr.
Noviot specijalen pretstavnik za buxetot na OBSE g. Petur Blondal, {ef na Parlamentarnata delegacija na Island, naglasi deka svoite aktivnosti }e gi fokusira na implementacijata na preporakite na Parlamentarnoto sobranie vo OBSE i nadzorot na buxetot na Organizacijata.
[efovite na delegaciite vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE, isto taka diskutiraa za pretstojnite sostanoci na Sobranieto: sednicata na Pro{irenoto biro vo ramkite na Sostanokot na Ministerskiot sovet na OBSE (3 dekemvri 2006, Brisel), u~estvoto na Delegacijata na Parlamentarnoto sobranie na Sostanokot na Ministerskiot sovet (4 i 5 dekemvri 2006, Brisel), Zimskata sesija na PS na OBSE (22 i 23 fevruari 2007, Viena), sednicata na Pro{irenoto biro (23 april 2007, Kopenhagen), Ekonomskata konferencija na PS na OBSE (od 24 do 26 maj 2007, Andora), [esnaesettata godi{na sesija na PS na OBSE (od 5 do 9 juli 2007, Kiev) i Esenskite sostanoci na PS na OBSE (od 29 septemvri do 1 oktomvri 2007, Portoro`).
MEDITERANSKI PARLAMENTAREN FORUM Sednicata na Mediteranskiot parlamentaren forum ja otvori pretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie na OBSE g. Joran Lenmarker, koj istakna deka Mediteranskata dimenzija na OBSE treba da se osvrne na pra{awata povrzani so slobodnata trgovija, socijalniot razvoj i `ivotnata sredina vo regionot.
Izve{taj 2006
209
Na u~esnicite im se obrati g. Anton Tabone, spiker na Malte{kiot parlament, koj naglasi deka Mediteranot e dinami~en prostor {to stimulira postojana razmena na ekonomski, socijalni i kulturni aktivnosti i obedinuva tri razli~ni kontinenti. Toj potseti deka bezbednosta na Evropa e tesno povrzana so bezbednosta na Mediteranot i se zalo`i za prodlabo~uvawe na parlamentarnata sorabotka vo regionot, preku Evromediteranskoto sobranie, Mediteranskata dimenzija na PS na OBSE i, pred se, preku novoformiranoto Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot, ~ij Izvr{en sekrearijat }e bide lociran na Malta.
Na otvoraweto govorea i g. Xejson Azopardi, {ef na Malte{kata delegacija vo PS na OBSE, g. Alsi Hejstings, po~esen pretsedatel na PS na OBSE i specijalen pretstavnik za Mediteranot i ambasadorot g. Mark Perin d Bri{ambo, generalen sekretar na OBSE, koj se osvrna na o~ekuvawata i perspektivite za regionot po Konfrencijata od [arm-el-[eik. Vo ramkite na Mediteranskiot parlamentaren forum se odr`a debata za "Sostojbata na Bliskiot Istok", so koja pretsedava{e specijalniot pretstavnik za Mediteranot i porane{en pretsedatel na Parlamentarnoto sobranie kongresmenot Alsi Hejstings. Vovedni izlagawa za debatata podnesoa: g. Majkl Frendo, minister za nadvore{ni raboti na Malta, g. Mehmet Dulger, pretsedatel na Komisijata za nadvore{na politika na Parlamentot na Turcija, g-|a Kolet Avital, potpretsedatel na Knesetot na Izrael i {ef na Izraelskata delegacija vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE i ambasadorot Ahmed Katab od Ministerstvoto za nadvore{ni raboti na Egipet. Ministerot g. Majkl Frendo se zalo`i za prodlabo~uvawe na sorabotkata na me|unaroden plan, so cel za razre{uvawe na konfliktite na Bliskiot Istok i povika na zgolemuvawe na poddr{kata na umerenite sili vo regionot. Istovremeno, toj ja pozdravi pozitivnata uloga {to ja odigra Evropskata unija vo Liban. Gospodinot Mehmet Dulger uka`a na potrebata za vospostavuvawe na merki za gradewe na doverba me|u Liban i negovite sosedni zemji i oceni deka palestinskoto pra{awe treba da bide centralno vo debatata za sostojbata na Bliskiot Istok. Potpretsedatelot na Izraelskiot parlament g-|a Kolet Avital go podvle~e zna~eweto na iznao|awe na miroqubivo re{enie koe vklu~uva formirawe na dve dr`avi i pokraj te{kotiite {to bi proizlegle od takvoto re{enie. Taa go povika Parlamentarnoto sobranie na OBSE da ja osudi Konferencijata za negirawe na holokaustot {to }e se odr`i vo Teheran i potseti deka Iran e edinstvenata zemja ~lenka na Obedinetite nacii koja otvoreno se zalaga i se podgotvuva za uni{tuvawe na druga zemja ~lenka na ON. Ambasadorot Ahmed Katab, isto taka, se zalo`i za re{enie koe opfa}a dve dr`avi, ocenuvaj}i go istoto kako edinstvena solucija za postignuvawe na mir vo regionot. Vo debatata {to slede{e diskusiite bea fokusirani na razvojot na nastanite na Bliskiot Istok, potrebata za postignuvawe na traen mir, kako i izgledite i perspektivite za regionot.
* * * * *
Vo tekot na Esenskite sostanoci na PS na OBSE ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija ostvarija brojni kontakti so pratenici od pove}e zemji, na koi bea razmeneti mislewa za bilateralnata i multilateralnata sorabotka i najaktuelnite slu~uvawa na me|unaroden plan. Oddelni sredbi bea ostvareni so ambasadorot g. Verner Vent, {ef na Misijata na OBSE na Kosovo i g. Roberto Bateli, specijalen pretstavnik na PS na OBSE za Jugoisto~na Evropa i {ef na Slovene~kata delegacija.
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE pretstojuva{e i vo Rim, kade {to ostvari sredba so ambasadorot g. Qup~o Tozija i diplomatite vo Ambasadata na Republika Makedonija vo Republika Italija.
* * * * *
Izve{taj 2006
210
Na Esenskite sostanoci na Parlamentarnoto sobranie na OBSE u~estvuvaa nad 250 parlamentarci od 47 zemji ~lenki na OBSE, ~etiri zemji partneri, dve me|unarodni parlamentarni sobranija i Evropskiot parlament, visoki pretstavnici na zemjata doma}in, na OBSE i na drugi me|unarodni organizacii, eksperti od oblasta na migraciite, kako i pretstavnici na Parlamentot na Libija, koi za prv pat u~estvuvaat vo aktivnostite na ova Sobranie. So toa Parlamentarnoto sobranie na OBSE ja potvrdi svojata uloga vo promoviraweto na parlamentarnoto u~estvo i olesnuvaweto na interparlamentarniot dijalog i sorabotka, kako i poddr{kata na jakneweto na demokratskite institucii i pridonesot vo sorabotkata me|u institucite na OBSE.
So u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na Esenskite sostanoci na PS na OBSE se ostvaruva kontinuitet na sorabotkata so ovaa me|unarodna organizacija i se potvrduva interesot za natamo{no aktivno participirawe na pratenicite vo aktivnostite na me|unarodnite parlamentarni sobranija.
Izve{taj 2006
211
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo Interparlamentarnata unija
IZVE[TAJ
za u~estvoto na 115-to Sobranie na Interparlamentarnata unija,
odr`ano od 16 do 18 oktomvri 2006 godina vo @eneva, [vajcarska Konfederacija
Skopje, noemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
212
Sobranieto na Interparlamentarnata unija (IPU) go odr`a svoeto redovno 115-
to zasedanie od 16 do 18 oktomvri 2006 godina, vo Me|unarodniot konferenciski centar vo @eneva, [vajcarska Konfederacija. Na 115-to Sobranie na IPU u~estvuva{e Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija {to ja so~inuvaa pratenicite Agron Buxaku, {ef na Delegacijata i Slavica Grkovska, ~len na Delegacijata kako i Roksa Georgievska, zamenik generalen sekretar i Lidija Karakam~eva, sekretar na Delegacijata. Na del od aktivnostite prisustvuva{e i \or|i Avram~ev, ambasador vo Postojanata misija na Republika Makedonija vo @eneva.
Vo ramkite na 115-to Sobranie na IPU sednici odr`aa trite postojani komisii na Interparlamentarnata unija, Upravniot sovet na IPU, Zdru`enieto na generalnite sekretari na parlamentite, kako i drugi tela, geopoliti~ki grupi i oblici na anga`irawe vo ramkite na IPU.
115-to SOBRANIE NA IPU
Sto i petnaesettoto Sobranie na Interparlamentarnata unija go otvori g. Pjer Ferdinando Kazini, pretsedatel na IPU. Po oficijalnoto otvorawe na Sobranieto, pretsedatelot na IPU be{e izbran za pretsedatel na Sobranieto, dodeka za potpretsedatel na Sobranieto be{e izbrana g-|a Mensah Vilijam (Namibija). Vo rabotata na Sobranieto u~estvuvaa delegacii na 128 parlamenti1 (od 143 parlamenti - ~lenovi na Unijata i sedum asocirani delegacii). Od pridru`nite ~lenovi, vo rabotata na Konferencijata u~estvuvaa regionalnite parlamentarni asocijacii,2 a vo svojstvo na nabquduva~i - delegacii na Palestina, kako i pretstavnici na pove}e tela i specijalizirani agencii na OON3 i drugi pretstavnici na me|unarodni i regionalni organizacii,4 na nevladini organizacii5 itn.
Na Zasedanieto u~estvuvaa 1.165 delegati, od koi 485 ~lena na parlamenti. Od delegatite - ~lenovi na parlamentite, 39 bea nositeli na pretsedava~ka funkcija, 24 nositeli na potpretsedava~ka funkcija i 148 `eni parlamentarki (30,5%).
1 Albanija, Avstrija, Al`ir, Andora, Angola, Argentina, Azerbejxan, Avstralija, Banglade{, Bahrein, Belgija, Belorusija, Benin, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bocvana, Bregot na Slonovata Koska, Bugarija, Burkina Faso, Burundi, Venecuela, Vietnam, Gabon, Gana, Gvatemala, Gvineja, Germanija, Grcija, Gruzija, Danska, Dominikanska Republika, Demokratska Republika Kongo, Demokratska Republika Koreja, Egipet, Ekvador, El Salvador, Ermenija, Estonija, Etiopija, Zimbabve, Izrael, Indija, Indonezija, Iran (Islamska Republika), Irska, Island, Italija, Japonija, Jemen, Jordan, Ju`na Afrika, Kanada, Kazahstan, Kenija, Kina, Kipar, Kirgistan, Kongo, Kuba, Kuvajt, Laos, Latvija, Liban, Libiska Arapska Xamahirija, Litvanija, Lihten{tajn, Luksemburg, Mavricius, Madagaskar, Malezija, Maldivi, Mali, Malta, Maroko, Meksiko, Monako, Mongolija, Namibija, Nepal, Nigerija, Nov Zeland, Norve{ka, Nikaragva, Niger, Obedineta Republika Tanzanija, Obedineto Kralstvo, Obedineti Arapski Emirati, Pakistan, Panama, Peru, Polska, Portugalija, Republika Koreja, Republika Moldova, Republika Makedonija, Romanija, Ruanda, Ruska Federacija, San Marino, Sao Tome i Principe, Saudiska Arabija, Senegal, Singapur, Siriska Arapska Republika, Slova~ka, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Sudan, Surinam, Tajland, Togo, Tunis, Turcija, Uganda, Ukraina, Obedineta Republika Tanzanija, Ungarija, Urugvaj, Filipini, Finska, Francija, Fixi, Holandija, ^e{ka Republika, ^ile, Xibuti, [vajcarija, [vedska, [panija i [ri Lanka. 2 Andskiot parlament, Centralnoamerikanskiot parlament, Evropskiot parlament, Latinoamerikanskiot parlament, Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa i Parlamentot na Ekonomskata zaednica na zapadnoafrikanskite dr`avi. 3 Obedinetite nacii, Konferencijata na Obedinetite nacii za trgovija i razvoj (UNCTAD), Me|unarodnata organizacija na trudot (ILO), Organizacijata za hrana i zemjodelstvo (FAO), Organizacijata na Obedinetite nacii za obrazovanie, nauka i kultura (UNESCO), Kancelarijata na Visokiot komesar na OON za begalci (UNHCR), Organizacijata za obrazovanie, nauka i kultura (UNESCO), Fondot za deca na OON (UNICEF), Volonterite na OON (UNV), Svetskata organizacija za zdravstvo (WHO), Svetskata banka, Me|unarodniot monetaren fond (IMF) i Svetskata trgovska organizacija (WTO). 4 Afrikanskata unija, Me|unarodnata organizacija za migracii (IOM), Ligata na arapski dr`avi, Arapskata interparla-mentarna unija (AIPU), Afrikanskata parlamentarna unija (APU), Sobranieto na Zapadnoevropskata unija (AWEU), Zdru`enieto na evropskite parlamentarci za Afrika (AWEPA), Magrebskiot konsultativen sovet, Parlamentarnoto sobranie na Unijata na Belorusija i Ruskata Federacija, Parlamentarnoto zdru`enie za evroarapska sorabotka (PAEAC), Parlamentarnata unija na zemjite na Organizacijata na islamskata konferencija (PUOICM) i Organizacijata za zabrana na hemiskoto oru`je (OPCW). 5 Amnesty International, Me|unarodniot komitet na Crveniot krst (ICRC) i Me|unarodnata federacija na zdru`enijata na Crveniot krst i Crvenata polumese~ina.
Izve{taj 2006
213
ITNA DOPOLNITELNA TO^KA NA DNEVNIOT RED
Soglasno so Statutot, Sobranieto na Interparlamentarnata unija se
izjasnuva{e za dopolnuvawe na dnevniot red so itna dopolnitelna to~ka. Be{e podnesen sledniov predlog za dopolnuvawe na dnevniot red:
Od Al`ir i Jordan "Ulogata na parlamentite vo natamo{noto mobilizirawe na me|unarodnata zaednica vo povtorno obnovuvawe na Libija, poddr{ka na nejziniot razvoj i nejzinata ekonomija i postignuvawe na trajniot mir na Bliskiot Istok".
Od Japonija "Objavuvawe od strana na Demokratska Narodna Republika Koreja na svoite testirawa na nuklearno oru`je i zajaknuvawe na re`imot za nuklearna neproliferacija". Po glasaweto, predlogot podnesen od Delegacijata na Japonija be{e usvoen.
Debatata po itnata dopolnitelna to~ka se odr`a na 17 oktomvri 2006 godina i so sednicata pretsedava{e g. Novoa, pretsedatel na Generalnoto sobranie i na Senatot na Urugvaj. Vo debatata u~estvuvaa 18 govornici od 17 parlamentarni delegacii i eden nabquduva~. Tehni~kata komisija, sostavena od parlamentarci od Benin, ^ile, Islamskata Republika Iran, Japonija, Meksiko, Holandija, Nov Zeland, Pakistan, Portugalija, Republika Koreja i Ruskata Federacija, podgotvija Predlog na rezolucija i mu go podnese za usvojuvawe na Sobranieto na IPU.
Nacrtot na rezolucijata na 18 oktomvri be{e usvoen so poedine~no izjasnuvawe na delegaciite.
RABOTA NA KOMISIITE
Prvata postojana komisija za mir i me|unarodna bezbednost na sednicite
odr`ani na 17 i 19 oktomvri 2006 godina rasprava{e za tretata to~ka na dnevniot red na Sobranieto "Sorabotkata me|u parlamentite i Obedinetite nacii vo promovirawe na svetskiot mir, posebno od aspekt na borbata protiv terorizmot i energetskata bezbednost". Vo rabotata na Komisijata u~estvuva{e {efot na Delegacijata Agron Buxaku.
Komisijata diskutira{e po Izve{tajot i Predlogot na rezolucijata podgotveni od izvestitelot Moler od Island i koizvestitelot Mabedeli od Ju`na Afrika. Na tekstot na rezolucijata bea podneseni 201 amandman od koi 65 bea usvoeni. Pogolem del od diskusiite se odnesuvaa na promena na naslovot na rezolucijata so cel za pojasno objasnuvawe na zna~eweto. Delegacijata na Venecuela iska`a rezervi vo odnos na site ~lenovi na rezolucijata koi se odnesuvaat na energetskata bezbednost.
Po debatata be{e formirana Tehni~ka komisija sostavena od parlamentarci od Al`ir, Belgija, Benin, Danska, Egipet, Indija, Izrael, Japonija, Malezija, Meksiko, Ruskata Federacija, Sudan, Tunis, Obedinetoto Kralstvo i Venecuela.
Na sednicata, isto taka, be{e opredelena temata za rasprava na Prvata komisija za 116-to Sobranie na IPU: - za 116-to Sobranie "Ulogata na parlamentite vo iznao|awe balans me|u nacionalnata bezbednost, ~ovekovata bezbednost i individualnite slobodi", a za izvestiteli gi nominira{e Lord Moris na Aberavon od Obedinetoto Kralstvo. Vo Vtorata postojana komisija za traen razvoj, finansii i trgovija na 16 i 18 oktomvri 2006 godina se ostvari raspravata za ~etvrtata to~ka na dnevniot red "Ulogata na parlamentite vo nadgleduvawe na dostignuvawata na Mileniumskite razvojni celi, osobeno vo vrska so problemot na dolgot i namaluvaweto na siroma{tijata i korupcijata". Komisijata gi razgleda Izve{tajot i Predlogot na rezolucijata podneseni od izvestitelite, podnesenite amandmani, kako i informacijata podgotvena od Sekretarijatot .
Vo diskusijata u~estvuvaa 61 govornik od 55 zemji i me|unarodni organizacii. Na sednicata odr`ana na 18 oktomvri, Vtorata postojana komisija go razgleda
konsolidiraniot tekst na Predlogot na rezolucijata po {to rezolucijata be{e
Izve{taj 2006
214
prifatena so konsenzus. Na sednicata, isto taka, be{e opredelena temata za diskusija na Vtorata komisija za 116-to Sobranie na IPU:
za 116-to Sobranie "Parlamentarniot nadzor na dr`avnite politiki za stranska pomo{ vo erata na globalizacijata".
Tretata postojana komisija za demokratija i ~ovekovi prava na sednicite odr`ani na 16 i 18 oktomvri rasprava{e za pettata to~ka od dnevniot red na Sobranieto "Is~eznati lica". So Komisijata pretsedava{e g-|a J. K. Jo od Republika Koreja, pri {to bea odr`ani dve sednici. Vo rabotata na Tretata postojana komisija u~estvuva{e pratenikot Slavica Grkovska.
Komisijata diskutira{e po Izve{tajot i Predlogot na rezolucijata podgotveni od izvestitelite Gadient od [vajcarija i Nikolini od Urugvaj, kako i po amandmanite na Nacrtot na rezolucijata podneseni od delegaciite od Al`ir, Argentina, Kanada, ^ile, Egipet, Germanija, Islamskata Republika Iran, Japonija, Meksiko, Nigerija i [vajcarija.
Vo raspravata u~estvuvaa 46 diskutanti, me|u koi i ~lenot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija Slavica Grkovska.
Vo ramkite na svojata diskusija Grkovska iska`a zadovolstvo i poddr{ka na dobro izbranata tema za "Is~eznati lica", so ogled na toa {to taa tema ne e dovolno obrabotena vo pravnite akti na me|unarodnata zaednica i ne e glavna gri`a na dr`avite, me|unarodnite organizacii i nevladiniot sektor. Toa osobeno se odnesuva na is~eznuvawe na licata vo vooru`enite konflikti i vnatre{nite nasilstva.
Taa poso~i deka me|unarodnoto humanitarno pravo bi trebalo vo idnina u{te pove}e da se nadgraduva i da gi integrira problemite na is~eznatite lica i nivnite semejstva. Toa }e pretstavuva dobra ramka i osnova za nacionalnite parlamenti na ova pra{awe da posvetat pogolemo vnimanie vo idnina.
Vo vrska so slu~uvawata vo Republika Makedonija, od vremeto na vooru`enite dejstvija vo 2001 godina, ima pove}e lica na koi im se gubi sekakva traga za vreme na voeniot konflikt. Del od licata so posredstvo na me|unarodnite misii bea oslobodeni, me|utoa dosega e neizvesna sudbinata na 12 kidnapirani Makedonci od krizniot region, kako i drugi osum lica, prete`no lica so albansko etni~ko poteklo od drugite regioni. Semejstvata na ovie lica `iveat vo ~etirigodi{na agonija, postojano baraj}i od instituciite na dr`avata kakvi bilo informacii za svoite najbliski. Vladata na Republika Makedonija, odnosno Ministerstvoto za vnatre{ni raboti, soglasno so zakonskite ovlastuvawa prezema kontinuirani i organizirani aktivnosti za otkrivawe na identitetot na mo`nite kidnaperi, kako i dobivawe soznanija za pronao|awe na kidnapiranite i is~eznatite lica. I pokraj toa {to Vladata opredeli pari~na nagrada od 500, 000 evra za davawe informacii za kidnapiranite i is~eznati lica i objavi javen povik za davawe vakvi informacii, za {to be{e otvorena specijalna telefonska linija, toa ne be{e dovolno, istragata da ima progres. Na inicijativa na Evropskata unija se osnova{e Komisija za kidnapirani i drugi is~eznati lica, no i ovie napori ne bea dovolni za dobivawe na potrebnite informacii.
So izlo`uvawe na site ovie podatoci, pratenikot Grkovska u{te edna{ potencira{e deka stanuva zbor za isklu~itelno te`ok problem i proces, so koi se soo~i i Republika Makedonija, pri {to taa uka`a deka site kako parlamentarci vo nacionalnite parlamenti treba {to pove}e da se zalo`at za donesuvawe na potrebnata zakonska regulativa za is~eznatite lica i da pridonesat za rasvetluvawe na sudbinata na svoite gra|ani.
Vo taa nasoka vo Sobranieto na Republika Makedonija, neodamna se usvoi Zakonot za za{tita na svedoci, koj e dobra osnova za rasvetluvawe na mnogu tajni za is~eznatite lica. Parlamenatniot pritisok kon vladinite institucii mora da bide silen i postojan ne samo za re{avawe na problemot na is~eznati lica, tuku i za naso~uvawe na vnimanieto kon gri`a od strana na dr`avata za nivnite semejstva so dodeluvawe na pomo{, kako i spre~uvawe na natamo{ni is~eznuvawa.
Natamo{noto podobruvawe na pravnata regulativa vo dr`avite, mora da se dvi`i vo nasoka na priznavawe na pravoto na semejstvata da znaat i da dobijat
Izve{taj 2006
215
informacii za sudbinata na is~eznatite i dobivawe na praven status na is~eznatite lica.
Ponatamu na 18 oktomvri Tretata postojana komisija so konsenzus go donese i Nacrtot na rezolucijata podnesen od izvestitelite, izmenet so prifatenite amandmani. Na sednicata, isto taka, be{e opredelena temata za rasprava na Tretata komisija za 116-to Sobranie na IPU. ^lenovite na Komisijata odlu~ija na Sobranieto da mu ja predlo`at slednava tema za vklu~uvawe vo dnevniot red na slednive sobranija:
-za 116-to Sobranie "Osposobuvawe na gra|anite preku efektiven re`im na pravo na informirawe". USVOJUVAWE NA REZOLUCIITE NA 115-to SOBRANIE NA IPU
Na plenarna sednica odr`ana na 17 oktomvri 2006 godina Sobranieto
rasprava{e i gi usvoi izve{taite na postojanite komisii i predlo`enite rezolucii za to~kite od dnevniot red. Usvoenite rezolucii se dostaveni vo prilog na Izve{tajot.
^lenstvo vo Unijata Upravniot sovet go odobri baraweto za priem na parlamentite na Gambija, Crna
Gora i Palau, dodeka zaradi voeniot udar vo Tajland go suspendira{e ~lenstvoto vo IPU na ovaa zemja. Vo momentot IPU broi 148 ~lena i sedum me|unarodni parlamentarni asocijacii kako asocirani ~lenovi. Upravniot sovet go odobri baraweto za dobivawe na status na nabquduva~ na Organizacijata za zabrana na hemisko oru`je (OPCW).
Finansiska sostojba na Unijata i buxet za 2007 godina
Na sednicata be{e distribuiran pismen izve{taj za finansiskata sostojba na Interparlamentarnata unija zaklu~no so 30 juni 2006 godina, so spisok na ~lenkite koi imaat zaostanat dolg kon Unijata. Pet zemji ~lenki na IPU imaat zaostanat dolg i se predmet na sankcionirawe. Generalniot sekretar poso~i deka IPU }e ja zavr{i finansiskata godina so vi{ok na sredstva od okolu 2 %. Ovoj vi{ok }e bide upotreben za zgolemuvawe na Kapitalniot fond, koj iznesuva okolu 5,1 milion {vajcarski franci. Izvestitelot na Izvr{niot komitet g. Ostin (Obedinetoto Kralstvo), podnese izve{taj za predlogot na programata i buxetot za 2007 godina.
Sorabotka so sistemot na Obedinetite nacii
Sovetot go ima{e pregledot na site aktivnosti na IPU koi se izvr{ile vo sorabotka so Obedinetite nacii. Sovetot go potvrdi Nacrtot na spogodbata za sorabotka so Demokratskiot fond na Obedinetite nacii, koj vospostavuva ramka vo koja dvete strani }e rabotat zaedno za pra{awa od zaedni~ki interes vo kontekst na poddr{ka na demokratijata vo svetot.
Spogodbata be{e formalno potpi{ana vo @eneva vo tekot na sednicata na Sovetot na 17 oktomvri 2006 godina.
Sovetot go odobri predlo`eniot Memorandum za razbirawe me|u Oddelenieto za ekonomski i socijalni raboti na Obedinetite nacii i IPU , vo vrska so Globalniot centar za informacii i komunikaciska tehnologija. Celta na Centarot e gradewe na kapaciteti vo parlamentite preku Globalniot centar i promovirawe na relevantno zakonodavstvo.
Izve{taj 2006
216
Sovetot ja islu{a prezentacijata za pregovorite {to se vodat vo Wujork vo vrska so Rezolucijata na Generalnoto sobranie za sorabotkata me|u Obedinetite nacii i IPU.
Konsolidirawe na reformata na IPU Sovetot dobi izve{taj od pretsedatelot na rabotnata grupa za reformite. Vo
izve{tajot se bara da se zajakne ulogata na postojanite komisii na IPU, da se zajakne ulogata na pretsedatelot na IPU za da obezbedi politi~ko vodstvo i da prodol`i so gradewe na strate{ko partnerstvo so Obedinetite nacii.
Posebno vnimanie se posvetuva na noviot predlog, vtoroto zasedanie vo tekot na kalendarskata godina na IPU da bide posveten na rabotata na Upravniot sovet, a so cel da se obezbedat posu{testveni diskusii za programata i buxetot na IPU. Zaedno so pro{irenata sesija na Sovetot, toa bi pretstavuvalo politi~ki nastan, koj bi se odr`uval zaedno so noviot plenaren komitet na Obedinetite nacii, dodeka postojanite komisii na IPU }e se sre}avaat samo na prvoto zasedanie vo tekot na godinata.
Ovoj predlog ponatamu zaradi konsultacii }e bide dostaven do geopoliti~kite grupi, a formalnoto razgleduvawe na predlogot }e se izvr{i na 116-to Sobranie. U^ESTVO VO RABOTATA NA DRUGI TELA, OBLICI I AKTIVNOSTI NA UNIJATA Pretsedatelot na Svetskata banka Pol Volfovic na 17 oktomvri se obrati na 115-to Sobranie. Toj istakna deka so ogled deka se sre}avame vo srceto na Evropa, va`no e da se zapameti deka vo svetot ima pove}e od milijarda lu|e koi se borat za opstanok i zarabotuvaat pomalku od eden dolar na den. Toj im pora~a na site prisutni koga }e se vratat vo svoite skapi hoteli, da pomislat deka postojat mnogu koi odat vo krevet bolni, gladni i so neizvesnost za nivnata idnina, re~e Volkovic. Pratenikot Agron Buxaku u~estvuva{e na posebniot sostanok na koj{to grupa na pratenici imaat mo`nost da mu postavuvaat pra{awa na g. Pol Volkovic. Vo vrska so dolgovite na tretiot svet, toj postavi pra{awe dali Svetskata banka ima posebna strategija za Zapaden Balkan na ovoj stepen na razvoj na demokratskite institucii, imaj}i predvid deka Svetskata banka ima i drugi regioni kade {to e neophodna nejzinata aktivnost. Ponekoga{ se dobiva vpe~atok deka Evropkata unija go zaborava Zapaden Balkan. Gospodinot Volkovic odgovori deka ne sme zaboraveni i deka vo Svetskata banka vo tek e realiziraweto na golem broj programi za ekonomski razvoj na regionot.
Se zaklu~i deka parlamentarcite moraat da bidat nemilosrdni vo borbata so korupcijata. Tie moraat da rabotot na kontrolirawe na korupcijata i promovirawe na dobro vladeewe. Parlamenite se klu~ni institucii za borba protiv korupcijata bidej}i pripa|aat na primarni institucii koi mo`at da gi dr`at vladite da davaat ot~et za svoite aktivnosti. Va`no e parlamentite da gi imaat neophodnite sredstva za da gi ispolnuvaat ustavnite odgovornosti.
GEOPOLITI^KA GRUPA "DVANAESET PLUS"
Grupata "Dvanaeset plus" odr`uva{e redovni sostanoci pred zasedanijata na
telata na Unijata na 15, 17 i 18 oktomvri 2006 godina. Od Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Interparlamentarnata unija na sostanocite u~estvuvaa ~lenovite na Upravniot sovet Agron Buxaku i Slavica Grkovska.
Na sostanocite na Geopoliti~kata grupa "Dvanaeset plus" bea usoglaseni stavovite za dopolnitelnata to~ka na dnevniot red na Sobranieto i be{e dadena poddr{ka na kandidatite od ~lenovite na Grupata za upraznetite funkcii vo organite i telata na IPU i za tehni~kite komisii, a bea razgledani i drugi pra{awa od nadle`nost na geopoliti~kata grupa i na Interparlamentarnata unija.
Izve{taj 2006
217
Vo ramkite na sostanocite na Grupata 12 + se sprovede izbor na nov pretsedatel na Grupata. Bea prijaveni dvajca kandiditi i toa: g. Xorx Oustin, pratenik na Parlamentot na Obedinetoto Kralstvo i g. Robert del Pikija, senator od Republika Francija. Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija ja poddr`a kandidaturata na g. Pikija. Po sprovedenoto glasawe na koe glasale 76 delegati, 38 glasa bea za g. Ostin, dodeka 37 za g. Pikija, pri {to so aklamacija g. Ostin be{e proglasen za nov pretsedatel so dvegodi{en mandat. Ponatamu se diskutira{e za reformite na IPU, odnosno za predlogot vtoroto Sobranie da se zameni so zasedanie na pro{ireniot Upraven sovet, kako i zasedanie na nov parlamentaren komitet za pra{awa {to gi razgleduvaat Obedinetite nacii. Pratenikot Gadien od [vajcarija izrazi rezerva za ovoj predlog bidej}i i onaka parlamentarcite pomalku u~estvuvaat vo rabotata na vtoroto zasedanie i so ovoj predlog, sostojbata }e bide u{te polo{a.
Po zavr{uvaweto na 115-to Sobranie na IPU, vo organizacija na IPU, Evropskoto zdru`enie za radiodifuzija, Asocijacijata na generalnite sekretari na parlamentite i IPU odr`aa zaedni~ka konferencija za odnosite na parlamentite, parlamentarnite TV-kanali i javnata radiodifuzija. Po ovoj povod pretsedatelot na IPU Pjer Kazini istakna deka odnosite me|u parlamenarnite kanali, javnata radiodifuzija i informiraweto na gra|anite e mnogu kompleksno pra{awe i so raste~ko zna~ewe nasekade vo svetot. Generalniot sekretar Jan Revejon poso~i deka nekoi parlamenti vospostavile svoi sopstveni radiostanici ili parlamentarni kanali koi direktno se prenesuvaat vo javnosta. No pove}eto parlamenti naj~esto se potpiraat na javnite prenesuva~ki servisi. Vo posledno vreme se javuvaat i mediumi koi koristat Internet i digitalna tehnologija za da í ponudat na javnosta uvid vo parlamentarnoto rabotewe. Se o~ekuva po odr`uvaweto na ovaa konferencija da se podobrat vrskite me|u parlamentite za raboteweto na parlamentarnite kanali i da se identifikuvaat pozitivnite iskustva koi bi mo`ele da slu`at kako inspiracija na drugite. Ova mo`e da e po~etok na {irok proces na podelba na iskustvata i materijalite me|u parlamentarnite TV-kanali i javnata radiodifuzija. ZASEDANIE NA ZDRU@ENIETO NA GENERALNITE SEKRETARI NA PARLAMENTITE
Vo tekot na Sobranieto se odr`a zasedanieto na Zdru`enieto na generalnite sekretari na parlamentite (ZGSP) koe e formirano kako konsultativno telo na IPU i ~ija primarna cel e da gi prou~uva zakonite, postapkite i rabotnite metodi na razli~nite parlamenti, kako i da predlaga merki za podobruvawe na tie metodi i ovozmo`uvawe sorabotka me|u nivnite slu`bi. Na zasedanieto na ZGSP u~estvuva{e Roksa Georgievska, zamenik generalen sekretar na Sobranieto na Republika Makedonija.
Na zasedanieto se vodea op{ti debati na ~etiri temi: "Parlamentarno organizirawe", "Parlamentarnata kontrola vo odbranata i tajnite slu`bi", "Parlamentarnite odnosi so mediumite", kako i "Menaxirawe na odnosite me|u dvata doma na parlamentite".
Vo ramkite na pravata debata be{e distribuirana informacijata "Za organizacijata na Sobranieto na Republika Makedonija, podnesena od zamenikot na generalniot sekretar na Sobranieto na Republika Makedonija Roksa Georgievska.
ZAKLU^NI SOGLEDUVAWA
Mo`e da se oceni deka u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na 115-to Sobranie na IPU be{e mo{ne uspe{no, aktivno i konstruktivno. So nastapite na pratenicite se ovozmo`i prezentacija na stavovite od makedonskite parlamentarci za aktuelnite pra{awa od domenot na nadle`nostite na IPU. Pokraj toa, be{e ostvareno aktivno u~estvo vo rabotata na organizacionite strukturi na
Izve{taj 2006
218
Unijata, kako i neposredni kontakti i sredbi so parlamentarci od golem broj zemji. So toa e prodol`en kontinuitetot vo sorabotkata i vo gradeweto na stavovite na IPU, a osobeno vo pogled na afirmacijata na Republika Makedonija na po{irok me|unaroden plan.
Izve{taj 2006
219
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Parlamentarnata konferencija na Svetskata trgovska organizacija (PK na STO)
(@eneva, [vajcarija 1 i 2 dekemvri 2006)
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
220
Godi{nata Parlamentrana konferencija na Svetskata trgovska organizacija (PK na STO) vo organizacija na Interparlamentarnata unija i Evropskiot parlament, e odr`ana na 1 i 2 dekemvri 2006 godina vo @eneva, [vajcarija. Na Konferencijata u~estvuvaa pretstavnici na parlamentite na 72 zemji ~lenki na STO, Evropskiot parlament, PS na Sovetot na Evropa, Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, Parlamentarnata asocijacija na Komonveltot, kako i na deset me|unarodni organizacii i asocijacii. Pozdravni obra}awa imaa pretsedatelot na IPU Pjer Ferdinand Kazini, potpresedatelot na Evropskiot parlament Manuel Antonio do{ Santo{, generalniot direktor na STO Paskal Lami i zavr{en zbor izvestitelot na Upravniot komitet na PK na STO Gert Versnik. So konsenzus be{e usvoena Deklaracijata od godi{nata sesija 2006 godina na Parlamentarnata konferencija na Svetskata trgovska organizacija, ~ij integralen tekst e daden vo prilog na Izve{tajot.
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija, na Konferencijata be{e sostavena od pratenikot Zoran Vitanov, pridru`uvan od dr`avniot sovetnik za me|unarodna sorabotka Nikola Todorovski. Pratenikot Vitanov u~estvuva{e vo plenarniot del na raspravata, a bea ostvareni i pove}e bilateralni sredbi. Delegacijata be{e pridru`uvana od {efot na Postojanata misija na Republika Makedonija pri ON i STO ambasadorot \or|i Avram~ev.
1. U~estvoto na godi{nata PK na STO e realizirano vrz osnova na pokanata na
pretsedatelot na IPU Pjer Ferdinando Kazini i pretsedatelot na Evropskiot parlament @ozep Borel Fontejes, dobiena vo juli 2006 godina. No, so ogled na toa {to prethodniot sostav na Sobranieto be{e raspu{ten, a noviot ne be{e konstituiran, potvrdata za u~estvoto be{e ispratena so golemo zadocnuvawe i prifatena vrz osnova na dodatnite napori na Delegacijata. Pred samoto trgnuvawe se obezbedeni neophodnite informacii od soodvetnite slu`bi i od veb stranicata na IPU. So `alewe e konstatirano deka i pokraj golemoto me|unarodno zna~ewe na PK na STO Makedonskata delegacija neredovno prisustvuvala i ne u~estvuvala so svoi diskusii i so prezentirawe na makedonskite stavovi za pra{awata svrzani so svetskata trgovija.
Zaradi podobro podgotvuvawe na u~estvoto na Konferencijata, pokraj prethodnoto poznavawe na relaciite na makedonskoto stopanstvo so STO na pratenikot Vitanov, kako porane{en zamenik minister za ekonomija i kako me|unaroden konsultant po pretpriema{tvo, se realizirani i dve mo{ne korisni konsultacii so nacionalniot koordinator na STO Zoran Jolevski i magistrantot pri STO vo @eneva Boris ^alovski. Iskristalizirana e potrebata prisustvoto vo @eneva da bide iskoristeno za slednive celi:
• Sobranieto na Republika Makedonija da se vklu~i vo ativnostite na PK na STO, kako mnogu zna~en i mo{ne vlijatelen globalen parlamentaren forum;
• prv pat Makedonskata delegacija da zeme u~estvo vo plenarnata debata i da gi iznese stavovite vo vrska so kontinuitetot na aktivnostite na IPU, EP i STO prezentiraj}i gi makedonskite gledawa i intersi vo odnos na svetskata trgovija i
• vrz ad hok osnova da bidat ostvareni bilateralnite sredbi so delegaciite i li~nostite koi mo`at da bidat od op{t politi~ki, no pred sî ekonomski interes.
2. Konferencijata e odr`ana vo period koj se smeta klu~en vo odnos na idninata na multilateralniot trgovski sistem, zaradi postojnite dilemi i zastoi vo odnos na takanare~enata Doha runda na pregovori. Debatata pretstavuva{e mnogu dobra mo`nost za steknuvawe na izvorni informacii za razvojot na STO i za na~inite, kako i na parlamentarna osnova da se pridonese na revitalizacijata na ovoj proces.
Vo obra}aweto na pretsedatelot na IPU Pjer Ferdinand Kazini e izrazeno zadovolstvoto zaradi reprezentativnosta na sobirot na koj u~estvuvaat parlamentarci od celiot svet, pretstavnici na diplomatskite misii akreditirani
Izve{taj 2006
221
pri STO, funkcioneri na STO i na me|unarodni organizacii, pretstavnici na akademskata zaednica, biznisot, nevladinite organizacii i informativnite mediumi. Toa se pravi vo vreme koga e prisutno zastra{uva~koto otsustvo na fleksibilnost i izvesna apatija vo trgovskite pregovori koja ne e od tehni~ka, tuku od politi~ka priroda. No, politi~ki se i pri~inite koi ja nametnuvaat potrebata za postignuvawe na dogovor. Sega{nata kriza vo pregovorite vo ramkite na STO i nedostatokot na politi~kata volja, so aktivna uloga na parlamentarcite, kako izbrani narodni pretstavnici, mo`e da bide nadminat.
Potpretsedatelot na EP Manuel Antonio dos Santo{, potseti deka dolgo vreme pra{awata svrzani so me|unarodnata trgovija bile tretirani kako tehni~ko pra{awe koe e vo ekskluzivna nadle`nost na pregovara~ite i ekspertite. Me|utoa, spored odlukite na Urugvajskata runda od 1994 godina vo Marake{, zapo~nuva nova era vo me|unarodnite trgovski pregovori so obvrskata za nivna ratifikacija vo parlamentite, pred dr`avite da mo`at da se priklu~at na STO. Prv neformalen sostanok na parlamentarcite od STO e odr`an vo Sietl, SAD 1999 godina, a ottoga{ i vo ~etiri drugi zemji vo koi se odr`uvani ministerskite konferencii vo uloga na najvisoko izvr{no telo na STO. Mo{ne ~esto sobirite na STO bile prosledeni so masovni i nasilni demonstracii, zatoa {to se smetaa kako simbol na globalniot proces koj{to go zagrozuva vrabotuvaweto, razvojot na siroma{nite zemji i pre`ivuvaweto na milioni lu|e.
Me|unarodnata zaednica soglasno so Mileniumskite celi na ON ima obvrska da ja namali siroma{tijata i da ovozmo`i odr`liv razvoj za site. STO mo`e da ima klu~na uloga vo ostvaruvaweto na ovie zada~i na sovremenata civilizacija. Evropskiot parlament e osobeno zagri`en zaradi nepostignuvawe na dogovorot vrz osnova na Programata za razvoj od Doha rundata na pregovori, osobeno vo oblast na zemjodelstvoto i intelektualnite uslugi. Zagrozena e kredibilnosta na multilateralniot pregovara~ki sistem, koj mo`e i da kolabira i da predizvika zgolemuvawe na brojot na regionalni i bilateralni trgovski aran`mani. Toa vodi kon netransparentno pregovarawe i zgolemuvawe na jazot me|u razvienite i nerazvienite zemji.
Parlamentarcite vo ovoj pregovara~ki proces ne mo`at da dejstvuvaat vo ime na nivnite vladi. Vo oblasta na me|unarodnata trgovija na parlamentite im pripa|a trikratna uloga: nabquduva~ka, vo odnos na aktivnostite na vladite i obezbeduvaweto na ot~etnosta; razgleduvaweto i ratifikacijata na me|unarodnite dogovori i poddr{ka i nadgleduvawe na implementacijata na me|unarodnite dogovori.
Generalniot direktor na STO Paskal Lami, naglasi deka celosno ostvaruvawe na sega{nata runda na ministerskite pregovori bara seriozni proceni i kompromisi. Toj pobara od parlamentarcite poddr{ka za uspe{no ostvaruvawe na pregovorite i na postavenite celi za unapreduvawe na svetskata trgovija. Parlamentarcite mo`at zna~ajno da pomognat vo objasnuvaweto na javnosta kako funkcionira i koj e benefitot od svetskata trgovija. Vo negovoto izlagawe i vo natmo{nata debata be{e uka`ano na lekciite koi treba da bidat nau~eni od istorijata na multilateralnite pregovori pod zakrilata na STO; dihotomijata koja postoi me|u multilateralizmot i bilateralizmot vo svetskata trgovska politika; barawata za povlekuvawe na zemjodelstvoto od op{tite pregovori i negativnite implikacii {to bi bile predizvikani so takviot ~ekor; nadminuvaweto na slabostite na STO i ulogata na parlamentarcite vo toj proces.
Vo zavr{niot zbor na izvestitelot Gert Versnik, be{e re~eno deka so Deklaracijata na Konferencijata se upatuva jasna i silna poraka od strana na parlamentarcite kon vladite i pregovara~ite deka neuspehot vo Doha rundata na pregovori ne e opcija i deka pregovara~ite i glavnite nositeli treba da razberat i da bidat podgotveni za neophodniot konsenzus za postignuvawe na pozitiven zavr{etok, vo interes na site, a osebeno na zemjite vo razvoj. So Deklaracijata se bara od site da ja prezemat sopstvenata odgovornost, no nesomneno e deka za ovaa runda, zna~ajna za globsalniot razvoj, posebna odgovornost ima razvieniot del na svetot.
Izve{taj 2006
222
Centralna ideja na tekstot na Deklaracijata e deka me|unarodnata trgovija e premnogu seriozno pra{awe za da mo`e da bide ostaveno samo vo racete na vladite i deka i parlamentarcite imaat dol`nost da ja nadgleduvaat rabotata na vladite vo STO. Bea podneseni brojni amandmani, no parlamentarcite postignale konsenzus za slednive principielni pra{awa: uspe{noto okon~uvawe na Doha rundata na pregovori treba da e vo interes na site gra|ani, a osobeno na 70% od svetskoto naselenie koe i natamu `ivee vo neprifatlivi uslovi; vremeto za odlo`uvawe, za fiktivni manevri i za pseudo konsenzusi e minato i sega e pet minuti do dvanaeset da se postignat posakuvanite rezultati i soodvetnata poddr{ka na parlamentarcite e neophodna za donesuvawe na te{kite odluki za ratifikuvawe, objasnuvawe i odbrana na kompromisite vo pregovorite pred gra|anite na zemjite ~lenki na STO.
Golem broj pretstavnici na zemjite koi sî u{te se vo procesot na priklu~uvawe na STO baraat da bide prifaten i poseben amandman za pra{aweto na nivnoto priklu~uvawe, so {to navistina STO bi stanala univerzalna organizacija. Vo vrska so ova pra{awe ne e postignat konsenzus, no so specijalna izjava na kopretsedatelite na Konferencijata, e dadena preporaka vo dnevniot red na slednata Konferencija da bide vlu~eno ova pra{awe.
3. Prisustvoto na golem broj delegacii, aktivnoto u~estvo i otvorenost, pa ponekoga{ i `ol~nosta vo raspravite, pretstavuva{e potvrda na zainteresiranosta na u~esnicite i za va`nosta na sobirot za prezentacija na nivnite pogledi i interesi na nivnite zemji. Poradi golemiot broj prijaveni diskutanti i limitiranoto vreme za Konferencijata od samo dva dena, na koja dopatuvaa u~esnici i od najodale~enite kontinenti, e usvoen dogovor za ograni~uvawe na diskusiite na samo dve minuti. Organizatorot se dr`e{e striktno do dogovorot za terminot daden na raspolagawe na diskutantite i vo pove}e priliki tie bea prekinuvani.
Vo takvi uslovi pratenikot Vitanov treba{e da ja koncentrira svojata diskusija i vo ograni~enoto vreme da go iska`e stavot i interesot na Republika Makedonija vo odnos na politikata na STO i makedonskite iinteresi. Osven toa, bidej}i Makedonija svoevremeno ne e primena vo STO pod ustavnoto ime, postoe{e realna pretpostavka diskusijata da bide najavena pod referencata, iako od golem del na zemjite u~esni~ki sme priznati pod ustavnoto ime. Zatoa pred po~nuvaweto na vtoriot del na prvata sesija, za vreme na pauzata, pratenikot Vitanov go izvesti pretsedava~ot na toj del na Konferencijata potpretsedatelot na EP do{ Santo{, deka vo najavata za diskusija insistira da bide najaven so ustavnoto ime na zemjata. Intervencijata e prifatena i najavata be{e kako pratenik od Republika Makedonija.
Vo diskusijata pratenikot Vitanov se zalo`i da bidat po~ituvani ednakvite pravila na igra vo me|unarodnata trgovija, sodr`ani vo multilateralniiot sistem, {to e od ogromno zna~ewe za zemjite kako {to e Republika Makedonija, koja e relativno mala zemja, bez izlez na more i sî u{te se bori za zajaknuvaweto na konkurentnosta na svoeto stopanstvo. Zatoa od strana na Parlamentot i Vladata na Makedonija se dava celosna poddr{ka na site ~lenki na STO vo nivnite napori za obnovuvawe na procesot na multilateralni trgovski pregovori. Vo taa smisla toj potencira{e deka kolku pobrzo prodol`i i se finalizira Razvojnata agenda od Doha, tolku pobrzo vo svetskite razmeri }e se po~uvstvuvaat pozitivnite efekti od natamo{noto razdvi`uvawe na me|unarodnite trgovski tekovi.
Vo svoeto izlagawe Vitanov go istakna faktot deka multilateralniot koncept na liberalizacija i regulacija na trgovijata e presuden, no za odvivaweto na trgovijata e va`na i regionalnata sorabotka. Republika Makedonija pridava golemo zna~ewe na vozobnovuvaweto i razvojot na ekonomskite i politi~kite odnosi vo regionot na JIE i ima sklu~eno dogovori za slobodna trgovija so site zemji od regionot. Kako zemja kandidat za ~lenstvo vo EU od pred nekolku godini Republika Makedonija go sproveduva procesot na potpolna trgovska liberalizacija vo odnos na zemjite koi go so~inuvaat edinstveniot evropski pazar. Agresivnite zafati vo sferata na regionalnata sorabotka, vo nitu eden moment ne predizvika dilema kaj Vladata deka so taa sorabotka mo`e da se zameni multilaterlaniot sistem. Naprotiv, site dosega sklu~eni dogovori za slobodna trgovija se potpolno usoglaseni i se kompatibilni so
Izve{taj 2006
223
pravoto na STO. Vo taa smisla Republika Makedonija e privrzana kon principite na slobodna i pravedna trgovija i e podgotvena na site mo`ni na~ini da pridonesuva kon natamo{noto unapreduvawe na multilateralniot trgovski sistem.
Od regionot na na{eto sosedstvo prisustvuvaa delegaciite na Bugarija (predvodena od pretsedatelot na Narodnoto sobranie Georgi Pirinski), Hrvatska, Grcija, Romanija i Slovenija.
4. Prestojot vo @eneva od strana na Delegacijata e iskoristen i za ostvaruvawe na bilateralni sredbi so delegaciite na Japonija i na Bugarija, generalniot direktor na STO Paskal Lami, ~lenot na Evropskiot parlament Maks van den Ber i direktorot za ekomski pra{awa na multinacionalnata kompanija Nestle Herbert Oberhansli.
Po svoeto zna~ewe se izdvojuva sredbata so Delegacijata na Japonija, koja be{e prisutna na isklu~itelno visoko nivo. Taa be{e predvodena od spikerot na Domot na pretstavnicite Jo{io Jatsu i ministerot za {umarstvo i zemjodelstvo To{ikatsu Matsuoka, koj be{e i eden od panelistite vo plenarnata debata.
Vo polu~asovnata sredba vo otvorena i srde~na atmosfera od na{a strana be{e informirano za zabele`itelnite aktivnosti na Japonija vo Republika Makedonija, po~nuvaj}i od proektot Zletovica, preku proektot za vodosnabduvawe na nekolku sela vo okolinata na Skopje, koi se grant na Japonskata vlada od 5 milioni evra do brojnite drugi donacii, osobeno vo oblasta na zdravstvoto. Pritoa e izrazena iskrena blagodarnost na Japonija, kako eden od najgolemite donatori vo Makedonija, zaradi {to kaj nas {iroko e prisutno ~uvstvoto za Japonija, kako edna od dr`avite koi se golemi prijateli na Makedonija.
Od strana na pratenikot Vitanov, kako ~len na Grupata za prijatelstvo i sorabotka na Republika Makedonija so Japonija e izrazena gotovnosta na Sobranieto na Republika Makedonija za pridones na razvojot i unapreduvaweto na vkupnite bilateralni odnosi i za prodol`uvawe i intenzivirawe na razmenata na iskustva na parlamnetarna osnova.
Istovremeno, od imeto na ministerot za zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo Aco Spasenovski e pokanet ministerot Ta{ikatsu Matsuoka, vo tekot na 2007 godina, da ja poseti Makedonija. Pritoa, osven posetata i razgovorite vo vrska so hidrosistemot Zletovica poso~en e i interesot za zgolemuvawe na otkupot na makedonskiot tututn od strana na Japano tabako, kompanija koja e prisutna na pazarot na otkupot na tutun kaj nas ve}e 50 godini. Uka`ano e i na mo`nosta za zapoznavawe so na{eto agroproizvodstvo imaj}i predvid deka Japonija e op{topoznata kako dr`ava najgolem uvoznik na hrana po glava na `itel. Pokanata e primena so zadovolstvo i japonskiot minister izrazi gotovnost za nejzina realizacija.
Po svoeto zna~ewe za Delegacijata se izdvojuva, iako be{e od protokolaren tip, i sredbata so generalniot direktor na STO Paskal Lami, na koja prisustvuva{e i ambasadorot Avram~ev. Gospodinot Lami go pozdravi obra}aweto na pratenikot Vitanov na konferencijata od regionot koj sî u{te ne e celosno integriran vo STO (Srbija, BIH i Crna Gora). Toj izrazi soglasnost so izneseniot stav na pratenikot na Makedonskoto sobranie deka "kolku pobrzo prodol`i i se finalizira Razvojnata agenda od Doha, tolku pobrzo vo svetskite razmeri }e se po~uvstvuvaat pozitivnite efekti od natamo{noto razdvi`uvawe na me|unarodnite trgovski tekovi".
Ostvarena e i izvonredno srde~na sredba so ~lenot na Evropskiot parlament Maks van der Berg, koj e i koordinator na Holandskata parlamentarna grupa. Holandskiot evropratenik ja istakna li~nata poddr{ka za za~uvuvawe na ustavnoto ime na Republika Makedonija vo apsurdnata borba nelogi~no nametnata od strana na na{iot ju`en sosed. Gospodinot van der Berg izrazi gotovnost i otvoreno da go zastapuva izneseniot stav kako lobist vo na{a polza vo Evropskiot parlament.
Od ostanatite sredbi na Konferencijata treba da se istakne i sredbata so pretsedatelot na Narodnoto sobranie na Bugarija Georgi Pirinski, kako i so pretsedatelot na Komisijata za Evropska integracija na Sobranieto na Republika Bugarija Atanas Paparizov. Od strana na bugarskite sogovornici be{e iska`ana gotovnosta za sorabotka so Sobranieto i Republika Makedonija, osobeno na poleto na zajaknuvawe na evrointegraciskite procesi.
Izve{taj 2006
224
Na barawe na Delegacijata ostvarena e i mo{ne korisna sredba so direktorot za ekonomski pra{awa na multinacionalnata kompanija "Nestle" Herbert Oberhansli, koj be{e eden od panelistite na Konferencijata. Celta na sredbata be{e g. Oberhansli da se zapoznae so promenite vo dano~nata politika na novata Vlada zaradi privlekuvawe na novi potencijalni investitori i drugite komparativni prednosti vo odnos na balkanskite dr`avi. Direktorot na "Nestle" ne ja krie{e zainteresiranosta za ovie promeni koi ne mu bea poznati.Toj ja iznese orientacijata na negovata kompanija za novi investirawa na Balkanot, kade {to osven vo Grcija, preku sladoledot "Delta" ne se prisutni vo nitu edna druga balkanska dr`ava. Strategijata na "Nestle" e pri prvi~noto penetrirawe na novite pazari, najprvin da vleguva so otkup i prerabotka na mleko i mle~ni proizvodi i potoa postepeno da se {irat so diferenciraweto i so plasman na drugi svoi poznati proizvodi.
* * * * *
U~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na godi{nata sesija na Parlamentarnata konferencija na STO vo @eneva mo`e da se oceni kako mo{ne uspe{na i plodna vo odnos na postavenite celi: obnovuvaweto na u~estvoto vo parlamentarnata dimenzija na STO kako mo{ne zna~ajna i vlijatelna me|unarodna organizacija; aktivnoto u~estvo vo plenarnata rasprava, za koja bea prijaveni isklu~itelno golem broj diskutanti i ostvaruvaweto na pove}e bilateralni sredbi od politi~ki i ekonomski interes za Republika Makedonija. Parlamentarnite konferencii na STO, organizacija koja opfa}a re~isi 150 dr`avi se mo`nost za prezentirawe na pozicijata i interesite na Republika Makedonija vo odnos na svetskata trgovija i globalnite tendencii vo ovaa ~uvstvitelna sfera. Toa e i vo polza na vizibilnosta i zasiluvaweto na me|unarodnata pozicija na na{ata dr`ava, koja naj~esto bila preokupirana so sopstvenite i regionalnite problemi, a ne i so globalnite dvi`ewa koi gi zasega site socijalni segmenti na sovremenata me|unarodna zednica. Centralna ideja na ednoglasno usvoenata Deklaracija na Konferencijata vo @eneva e pregovorite za me|unarodna trgovija, koi po Doha rundata na pregovori se nao|aat vo kriza ne mo`at da bidat prepu{teni samo na vladite. Parlamentite moraat da prezemat zna~ajna nabquduva~ka uloga vo odnos na aktivnostite na vladite vo procesot na pregovorite i da dadat svoj pridones za objasnuvawe i prifa}awe od javnosta na realnite sostojbi i na polzata od svetskata trgovija, osobeno imaj}i predvid deka globalizacijata e ~esto prosledena so nedoverba i masovni protesti. Za taa cel nekoi parlamenti posvetuvaat godi{ni parlamentarni debati vo svoite programi za rabota, a prisutno e i formirawe i na posebni komisii ili potkomisii za pra{awata svrzani so svetskata trgovija. So ogled na prisustvoto na eminentni pretstavnici na parlamentite od site kontinenti, Konferencijata dava mo`nost za nadminuvaweto na deficitot na na{ata bilateralna komunikacija so niza geopoliti~ki odale~eni zemji so koi imame retki ili nikakvi kontakti. Ovaa mo`nost vo @eneva e iskoristena za mo{ne korisni sredbi i razmena na mislewa so japonskite pretstavnici, zastapeni na isklu~itelno visoko nivo. Pritoa, e prenesena pokanata za poseta na ministerot za zemjodelstvo g. Matsuoka, a na sredbata so spikerot na parlamentot na Japonija e izrazena gotovnosta za razvoj na parlamentarna sorabotka.
Od pove}e sogovornici na ostvarenite sredbi e izrazen interes za odnosite na Republika Makedonija so sosedite, osobeno za {iroko poznatoto negirawe na ustavnoto ime na na{ata dr`ava od strana na ju`niot sosed. Objasnuvawata za apsurdnosta na ova pra{awe, koi se dadeni od strana na Delegacijata, bea prifateni so razbirawe i odobruvawe. Od strana na Me{ovitata parlamentarna komisija RM - EU i od Komisijata za evropski pra{awa i nadle`nite vladini sektori dobro e da se ima predvid gotovnosta za poddr{ka na Republika Makedonija za ova pra{awe od holandskiot evropratenik Maks van der Berg.
Na Parlamentarnite konferencii na STO po pravilo prisustvuvaat i pretstavnici na zna~ajni multinacionalni kompanii, {to otvora prostor i za
Izve{taj 2006
225
kontaktite od ekonomski interes. Vo sredbata od takov karakter so direktorot za ekonomski pra{awa na multikompanijata "Nestle" Herbert Oberhansli stana zbor za mo`nostite za investirawe vo Republika Makedonija vo ramkite na penetracijata na ovaa svetski poznata kompanija na balkanskiot prostor. Preporaka na Delegacijata e ministrite zadol`eni za privlekuvawe na stranskite direktni investicii da stapat vo kontakt so g. Oberhansli, zaradi natamo{ni aktivnosti vo spomenatiot pravec.
U~estvoto na Delegacijata na Parlamentarnata konferencija na STO i ostvarenite sredbi vo @eneva, celosno ja potvrduvaat potrebata za kontinuitet na prisustvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija, zaradi izvornoto zapoznavawe so procesot na svetskite trgovski pregovori i na~inite na revitalizacija na ovoj proces koj po Doha rundata se nao|a vo kriza. Ovoj vid na multilateralni parlamentarni sobiri so zna~ajni politi~ki i ekonomski karakteristiki i so prisustvo na brojni i eminentni u~esnici dava mo`nosti i za prezentirawe i zastapuvawe na interesite na Sobranieto i Republika Makedonija.
Izve{taj 2006
226
PRILOG 1
DEKLARACIJA
Usvoena so konsenzus na 2 dekemvri 2006 godina
1. Nie, parlamentarcite sobrani vo @eneva na godi{nata sesija na
Parlamentarnata konferencija na STO, sme seriozno zagri`eni od perspektivata na realen neuspeh od rundata trgovski pregovori vo Doha. I pokraj vetuvawata za pogolema fleksibilnost, pogolemite strani od pregovorite nedovolno go poka`aa toa, a razgovorite za klu~nite oblasti na zemjodelstvoto i pristapot na nezemjodelskiot pazar nemaat napredok po Ministerskata konferencija vo Hong Kong. Ova e povik za budewe na site politi~ari - donesuva~i na odluki, barem na onie od nas koi, kako ~lenovi na parlamentot pretstavuvaj}i gi interesite na lu|eto, imame dol`nost da ja kontrolirame vladinata aktivnost na pole na me|unarodnata trgovija i da promovirame fer trgovska liberalizacija.
2. Ja povtoruvame na{ata celosna zalo`ba za multilateralen pristap vo trgovskata politika i na{eto veruvawe vo centralnata uloga na STO kako garant na globalniot, zasnovan na pravila, trgovski sistem.
3. Prolongiraniot prekin na razgovorite vo Doha bi predizvikal traen negativen efekt na celiot multilateralen trgovski sistem i mo`e da rezultira so proliferacija na bilateralnite i multilateralnite trgovski dogovori, koi ~esto gi stavaat posiroma{nite zemji vo nepovolna pozicija. Dokolku naporite za o`ivuvawe na pregovorite ne uspeat, predizvikanite zagubi bi bile ogromni, ekonomski i politi~ki. Me|u prvite koi }e bidat negativno pogodeni se najmalku razvienite zemji (NRZ), vklu~uvaj}i gi zemjite - izvozni~ki na pamuk od Afrika. Vo taa nasoka, ja pozdravuvame odlukata na neformalniot sostanok na Komitetot za trgovski pregovori od 16 noemvri, da se vklu~i vo blago otpo~nuvawe na pregovorite.
4. Barame silna zalo`ba od strana na site pogolemi igra~i vo trgovskite pregovori, vklu~uvaj}i ja i Evropskata unija, Soedinetite Dr`avi i stranite na G20, barame od niv da postignat balansiran dogovor za potrebata od osiguruvawe na site glavni temi za pregovori od Ruanda do Doha, istovremeno stavaj}i poseben akcent na potrebata od osiguruvawe na zna~itelni i odr`livi ekonomski dobivki za zemjite vo razvoj, a osobeno za najmalku razvienite zemji. Dogovor za specifi~nite kvantitativni zalo`bi vo zemjodelstvoto kade {to se najra{ireni praktiki na trgovsko naru{uvawe, e fundamentalen za celokupniot napredok vo pregovorite. So ogled na ve}e vidlivite znaci na neoprotekcionizam so zna~itelno aktivni i vlijatelni lobisti, ja naglasuvame potrebata parlamentarnata zaednica da se osvrne na ovoj problem kako pra{awe na prioritet. Isto taka, podvlekuvame deka, zaradi celosno implementirawe na mandatot na Doha, pozitivnite dostignuvawa od pregovorite mora da se za~uvaat, a ponudite dadeni do momentot na razni elementi od agendata na pregovori da ja formiraat osnovata za prodol`uvawe na pregovorite, imaj}i predvid deka procesot na pristap do pazarot treba da bide pridru`uvan od merki za obezbeduvawe adekvatni informacii za potro{uva~ite.
5. Dr`eweto na fokusot na razvojot e od ogromno zna~ewe, osobeno za pridones kon ostvaruvaweto na Mileniumskite razvojni celi. Go pozdravuvame napredokot na Generalniot sovet na STO za preporakite "pomo{ za trgovija" od 10 oktomvri 2006 godina i barame od site zasegnati strani aktivno da se vklu~at vo nivna implementacija. Isto taka, barame od razvienite zemji i zemjite vo razvoj, ~lenki na STO, da kreiraat popogodni trgovski uslovi za NRZ, bez da se ~eka otpo~nuvawe na pregovorite. Slednite oblasti zaslu`uvaat posebno vnimanie: pamukot; trgovsko olesnuvawe za podobruvawe na infrastrukturata i na postapkite i modalitetite na transakcii; dodeluvawe na bescarinski i bez kvoti pristap za proizvodi koi poteknuvaat od NRZ, kako inicijativata "Se osven oru`je" na Evropskata unija i drugi relevantni inicijativi; vistinska tehni~ka pomo{ i merki za gradewe doverba.
Izve{taj 2006
227
Barame refokusirawe na politikata za potrebite i interesite na zemjite vo razvoj kako pojdovna to~ka za povtorno otpo~nuvawe na pregovorite.
6. Vo otsustvo na uspe{no zaklu~uvawe na Rundata, postoi rizik deka zemjite ~lenki na STO }e se obidat, preku parnica, da postignat ne{to {to ne mo`e da se postigne so pregovori. Sistemot na re{avawe na sporovi so STO slu`i kako garancija deka prekr{uvawata od koja bilo zemja - bez razlika na nejzinata golemina - ne se von dofat na drugite ~lenki. Zatoa e va`no da se osigura deka resursite na postojniot sistem se prilagodeni na zabrzaniot raste` vo brojot na komercijalni konflikti navedeni vo procedurite za re{avawe na sporovi na STO.
7. Pove}e od koga bilo STO se soo~uva so organizaciski i institucionalni predizvici. Naskoro, istata }e treba da se vklu~i vo institucionalna reforma za podobruvawe na nejzinoto funkcionirawe i unapreduvawe na nejzinata odgovornost i demokratska legitimnost. Ubedeni sme deka procesot na pregovori treba da bide zasnovan na dolu-nagore, transparenten i seopfaten pristap. Konsenzusot mora da se za~uva kako kamen temelnik na odlu~uvaweto na STO. Bi bilo nezamislivo nametnuvaweto na trgovskite politiki na koja bilo dr`ava {to go potkopuvaat nejziniot razvoj. U{te pove}e, barame pogolema koherentnost me|u celite i pravilata na STO i zalo`bite od drugite me|unarodni konferencii i dogovori.
8. Sega{nata pauza vo pregovorite treba da se koristi za refleksija na na~inite za podobruvawe na uslovite za idni razgovori. Bi bilo osobeno va`no da se pogledne na korisnosta na modalitetite za pregovori zasnovani na razmena me|u razni pregovara~ki ponudi. So sega{niot sistem, delegaciite ~esto go ~ekaat posledniot mo`en moment za da gi dadat nivnite ponudi, {to go ote`nuva presmetuvaweto na benificiite pred sklu~uvawe na dogovorite.
9. Ja povtoruvame na{ata zalo`ba za silna i efektivna parlamentarna dimenzija na STO vo linija so porane{ni deklaracii usvoeni od na{ata Konferencija. Kako del od sega{nite napori, veruvame deka e od klu~na va`nost za parlamentite poostro i poefektivno da gi izvr{uvaat nivnite ustavni funkcii za nadzor i kontrola na vladinata aktivnost, vo delot na me|unarodnata trgovija. Pogolemo vnimanie treba da se obrne na gradeweto merki za trgovski kapacitet, nameneti za parlamentite na zemjite vo razvoj, zaradi sozdavawe ednakvi mo`nosti za u~estvo.
Izve{taj 2006
228
PRILOG 2
Potsetnik za Svetskata trgovska organizacija i Parlamentarnata konferencija na STO
Svetskata trgovska organizacija e me|unarodna organizacija koja pretstavuva
institucionalna i pravna ramka na multilateralniot trgovski sistem vo oblasta na carinata i trgovijata so stoki, uslugi i intelektualnata sopstvenost. Vo 1948 godina e napraven neuspe{en obid za sozdavawe na svetska trgovska organizacija, kako del na poznatite Breton Vudskite institucii vo ramkite na ON. Namesto toa be{e sozdaden i dolgo godini funkcionira{e GATT, kako specijalizirana agencija na ON so cel za trgovska liberalizacija i otstranuvawe na protekcionisti~kite merki vo trgovijata. Vo ramkite na ovaa organizacija se odr`ani pove}e rundi na pregovori so koi e sozdaden silen i prosperiteten multilateralen trgovski mehanizam koj vo 1995 godina prerasna vo Svetska trgovska organizacija (STO). Ottoga{ se odr`ani konferencii vo Singapur, @eneva, Sietl, Doha, Kankun i Hong Kong.
^lenovi na STO se dr`avi ili carinski teritorii (kako Tajvan) od blizu 150 zemji, pove}e od 30 zemji se aspiranti za ~lenstvo, a 17 me|unarodni organizacii i institucii imaat status na nabquduva~. Sedi{teto na STO e vo @eneva, a nejziniot godi{en buxet e 160 milioni {vajcarski franci. Od 2005 godina nejziniot generalen direktor e Francuzinot Paskal Lami, koj rakovodi so slu`ba od okolu 630 vraboteni. Najvisoko telo e Ministerskata konferencija koja odlu~uva za trgovskite pregovori (vklu~vaj}i gi i onie za ~lenstvo) so konsenzus.
Za za{tita na svoite interesi vo organizacijata dejstvuvaat neformalni grupi na zemji (EU, NAFTA, ASEAN i drugi). Novoprimenite zemji ja so~inuvaat RAM grupa.
* * * * *
Republika Makedonija e ~len na STO od 2003 godina. Pri pristapuvaweto se
vodeni bilateralni pregovori so SAD, Avstralija, Kanada, Japonija, EU, Norve{ka, [vajcarija, Malezija, Letonija, Slovenija i Hrvatska. Pritoa, se usvoeni slednive dokumenti: "Lista na specifi~ni obvrski vo trgovijata so stoki" i "Lista na specifi~ni obvrski vo trgovijata so uslugi". Dokolku ne se ispolnuvaat obvrskite od ovie dokumenti mo`e da bide pokrenat spor pred teloto za re{avawe na sporovi vo ramkite na STO. Pristapuvaweto kon ovaa organizacija zna~i soo~uvawe so svetskata konkurencija i liberalizacija na pazarot, a pridobivkite se od dolgoro~en karakter.
* * * * *
So zaklu~ocite na Urugvajskata runda na pregovori vo Marake{ 1994 godina e zapo~nata nova era vo svetskata trgovska politika, so {to od sferata na tehni~ko-ekspertski pregovori taa preo|a vo nadle`nost na STO, koja ima direktno vlijanie na `ivotot na gra|anite i na nivnite op{testveni zaednici. Ministerskite konferencii na STO i procesot na globalizacija se prosledeni so nasilni demonstracii i barawa za zgolemenata odgovornost na Organizacijata. So `elba za soo~uvawe so zagri`enosta na javnosta za {tetnite efekti na nekontroliranata ekonomska globalizacija, pristapeno e kon formirawe na parlamentarno telo na izbranite narodni pretstavnici, vo sferata na svetskata trgovija.
So zdru`enite napori na EP i IPU na Konferncijata vo Doha sozdadena e Parlamentarna konferencija na STO. Potoa PK na STO se odr`ani vo @eneva vo fevruari 2003, Kankun vo septemvri 2003, Brisel vo noemvri 2004, Hong Kong vo dekemvri 2005 i posledna vo @eneva vo dekemvri 2006 godina. Postojaniot porast na brojot na u~esnicite na ovie konferencii zboruva za zgolemuvaweto na interesot za parlamentarnata dimenzija na STO, kako i deka aktivnosta na parlamentarcite korespondira so realnite potrebi na gra|anite.
Izve{taj 2006
229
Vo Delovnikot na PK na STO od 2004 godina, vo ~lenot 1 se opredeluva deka konferenciite ovozmo`uvaat razmena na mislewa, informacii i iskustva, kako i unapreduvawe na zaedni~kata aktivnost svrzana so ulogata na parlamentite vo oblasta na svetskata trgovija. Na konferenciite, spored ~lenot 2, mo`at da u~estvuvaat: delegacii na parlamentite na zemjite ~lenki na STO; delegacii na ~lenkite na IPU od zemjite koi sî u{te ne se ~lenki na STO i delegacii nazna~eni od EP, PS na SE, PS na Komonveltot i PS na Frankofonijata. Nabquduva~i mo`at da bidat pretstavnici na me|unarodnite organizacii i pretstavnicite na vladite na dr`avite ~lenki na STO. Li~nostite so specifi~en interes za pra{awata svrzani so svetskata trgovija i bez oficijalna pokana mo`at prethodno da se akreditiraat kako u~esnici na Konferencijata. Nakratko re~eno PK na STO pretstavuva forum otvoren za javnosta na koj vistinskite akteri - svetskata i nacionalnata birokratija, parlamentarcite, biznismenite, civilnoto op{testvo, informativnite mediumi itn. mo`at da se informiraat i me|usebno da dejstvuvaat na planot na integriraweto i liberalizacijata na svetskata trgovija. Od strana na IPU i EP se opredeluva Postojan komitet koj e odgovoren za organizacija na konferenciite i za podgotovka na predlog na dokumentite. Aktuelen pretsedatel na ovoj Komitet e belgiskiot pratenik Gert Versnik.
Izve{taj 2006
230
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo Centralnoevropskata inicijativa
INFORMACIJA
od sednicata na Parlamentarnoto sobranie na CEI, odr`ana vo Tirana, Republika Albanija
na 2 i 3 noemvri 2006 godina
Skopje, noemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
231
Vo Tirana, Republika Albanija, pod pretsedatelstvo na Republika Albanija, kako pretsedava~ na Centralnoevropskata inicijativa (CEI) za 2006 godina na 2 i 3 noemvri 2006 godina se odr`a sednica na Parlamentarnoto sobranie na CEI.
Na sostanokot u~estvuvaa delegaciite od Albanija, Avstrija, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, ^e{ka, Ungarija, Italija, Makedonija, Polska, Romanija, Slova~ka i Ukraina.
Vo Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija, predvodena od Petar Pop Arsov be{e i Nada Stan~evska.
Na prviot den od rabotata (2 noemvri) konstitutivni sednici odr`aa trite
komiteti na Parlamentarnoto sobranie na CEI - Generalniot komitet za politi~ki i vnatre{ni pra{awa, Generalniot komitet za ekonomski pra{awa i Generalniot komitet za kultura.
Gorenavedenite komiteti, posle nivnoto konstituirawe, gi izbraa pretsedatelite i potpretsedatelite. Za pretsedatel, odnosno potpretsedatel na Generalniot komitet za politi~ki i vnatre{ni pra{awa bea izbrani Mauricio Gaspari, {ef na Delegacijata na Italija (pretsedatel) i Valerij Kam~atni, {ef na Delegacijata na Ukraina (potpretsedatel). Generalniot komitet za ekonomski pra{awa gi izbra Bogdan Pasku, {ef na Delegacijata na Romanija za pretsedatel, dodeka potpretsedatel ne be{e izbran. Generalniot komitet za kultura za pretsedatel ja izbra Valentina Leskaj, ~len na Delegacijata na Albanija, a za potpretsedatel Volodimir Tka~enko, ~len na Delegacijata na Ukraina.
Petar Pop Arsov stana ~len na Generalniot komitet za politi~ki i vnatre{ni pra{awa, a Nada Stan~evska na Generalniot komitet za kultura. Na otvoraweto na sednicata na Parlamentarnoto sobranie na CEI pozdravno obra}awe ima{e pretsedatelot na Parlamentot na Republika Albanija @ozefina Topali Koba, ministerot za obrazovanie i nauka vo Vladata na Republika Albanija Genc Polo, zamenik ministerot za nadvore{ni raboti vo Vladata na Republika Albanija Edit Har{i i zamenik generalniot direktor na slu`bata na CEI Mikola Melenevski.
Gospo|ata Topali ja podvle~e potrebata od sorabotka na zemjite ~lenki na CEI vo oblasta na obrazovanieto, kako mo{ne potrebna, povikuvaj}i za ostvaruvawe na mo`nosti za razmena na studenti. Taa gi navede i merkite {to Republika Albanija gi prezema vo procesot na reformirawe na visokoto obrazovanie.
Ministerot Polo ja istakna ulogata na CEI, kako edna od najstarite inicijativi, vo iniciraweto na sorabotkata vo regionot.
Toj, isto taka, podvle~e deka obrazovanieto zaslu`uva posebno vnimanie, kako osnoven mehanizam za podobra idnina.
Na Prvata sesija naslovena "Razvojot na Parlamentarnata dimenzija na CEI i implementacijata na noviot Delovnik", u~esnicite gi razgledaa re{enijata koi se pretstaveni so noviot Delovnik za rabota na Parlamentranata dimenzija. Vo tekot na raspravata, bea usvoeni nekolku amandmani so koi poprecizno bea uredeni odredeni re{enija, predvideni vo noviot Delovnik.
Na Vtorata sesija naslovena "Visokoto obrazovanie - Regionalniot razvoj na Visokoto obrazovanie vo zemjite ~lenki na CEI", u~esnicite se osvrnaa na mo`nostite na razvojot i reformite vo oblasta na visokoto obrazovanie, kako i na na~inite na sorabotka na zemjite od regionot vo ovaa oblast.
Site delegacii koi u~estvuvaa na rabotata na Parlamentarnoto sobranie za vreme na ovaa sesija gi iznesoa svoite gledi{ta za razvojot na sorabotkata vo visokoto obrazovanie, kako i postojnata situacija vo nivnite zemji vo odnos na toa.
Site govornici se soglasija so potrebata od pofleksibilni mo`nosti vo visokoto obrazovanie so mo`nosti za razmena na studenti i akademski personal me|u zemjite na CEI, kako i drugi formi vo pravec na sloboden i ednakov pristap do visoko obrazovanie za site.
Izve{taj 2006
232
Gezim Karapeci, ~len na parlamentarnata Komisija za obrazovanie na Parlamentot na Republika Albanija gi opi{a reformite na negovata zemja vo visokoto obrazovanie, istaknuvaj}i ja potrebata na Republika Albanija za sorabotka so zemjite od regionot zaradi ekspertiza i kvalitativno obrazovanie.
Andr`ej Gola{, {ef na Delegacijata od Polska zboruva{e za reformite vo Polska vo oblasta na visokoto obrazovanie koi pridonesoa brojot na studentite da se zgolemi od 400.000 na 1.800.000, odnosno 48,5% od sredno{kolcite go prodlo`uvaat nivnoto obrazovanie. Toj predlo`i unifikacija na sistemite na visokoto obrazovanie so {to bi se ovozmo`ilo studentite da go zapo~nat obrazovanieto vo edna zemja, a da go zavr{at vo druga.
Me|u drugoto, stana zbor i za na~inot na finansiraweto na visokoto obrazovanie, odnosno dali visokoto obrazovanie treba da go platat studentite ili pak dr`avata treba da ovozmo`i besplatno visoko obrazovanie.
[efot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnata dimenzija na CEI Petar Pop Arsov, vo negovoto obra}awe go podvle~e zna~eweto na razvojot na visokoto obrazovanie kako najvredna investicija za sekoja zemja i kako osnoven faktor za ekonomskiot razvoj na regionot, bidej}i im ovozmo`uva na mladite generacii steknuvawe na soodvetni kvalifikacii i nivno vklu~uvawe vo ekonomskiot i socijalniot `ivot, kako i nivniot pridones vo razvojot na instituciite i demokratijata.
Pop Arsov ja pretstavi situacijata na visokoto obrazovanie vo Republika Makedonija naveduvaj}i go brojot na dr`avnite i privatnite visokoobrazovni institucii, kako i programite vo ovaa oblast vo koi na{ata zemja aktivno u~estvuva (TEMPUS, Erasmus Mundus, CEI univerzitetskata mre`a itn.). Toj se izrazi vo prilog na harmonizacijata na obrazovnite sistemi na zemjite od regionot, istaknuvaj}i deka takvata harmonizacija treba da bide vo soglasnost i so obrazovniot sitem na EU. Posebna va`nost, spored Pop Arsov, e potpi{uvawe na soodvetni dogovori me|u zemjite ~lenki na CEI za me|usebno priznavawe na diplomite, so {to bi se olesnila mobilnosta na studentite.
Pop Arsov ja poddr`a inicijativata vo ramkite na EU za formirawe na regionalna {kola za dr`avnata administracija, kako proekt koj bi pomognal vo profesionalniot napredok na dr`avnite slu`benici i javnata administracija na zemjite kandidati za ~lenstvo vo EU, predlagaj}i taa {kola da bide formirana vo Republika Makedonija.
Pop Arsov ja podvle~e potrebata od kreirawe na mo`nosti za stipendii i drugi formi na finansiska pomo{ {to bi gi pokrile tro{ocite za dodiplomski, postdiplomski i doktorski studii na zainteresiranite kandidati od zemjite ~lenki na CEI koi bi sakale da studiraat vo nivnata zemja ili vo stranstvo.
Na krajot od rabotata Parlamentarnoto sobranie usvoi zavr{en dokument koj e daden vo prilog. ZAVR[EN DOKUMENT
• Potsetuvaj}i na kohezivnata uloga na CEI vo zajaknuvaweto na politi~kiot dijalog, koordinacijata na regionalnata sorabotka i pottiknuvaweto na evropskiot integrativen proces vo zemjite ~lenki,
• Smetaj}i deka CEI e eden od me|unarodnite forumi koi gi obedinuvaat zemjite koi se ~lenki na EU i onie koi toa ne se, forum koj obezbeduva mo`nosti so cel za podobar transfer na iskustva vo identifikuvanite prioritetni oblasti,
• Svesni za faktot deka zajaknuvaweto na ovoj dijalog prirodno vodi kon pribli`uvawe na politikite i praktikite na zemjite ~lenki na CEI so priznatite standardi na Evropskata unija,
Izve{taj 2006
233
• Istaknuvaj}i ja so zadovolstvo pozitivnata uloga na Parlamentarnata dimenzija na CEI vo zajaknuvaweto na ovaa multilateralna sorabotka na parlamentarno nivo,
• Imaj}i gi predvid celite postaveni vo Praviloto 2 od Delovnikot za rabota na Parlamentarnata dimenzija na CEI,
• Potsetuvaj}i na Zavr{nite dokumenti usvoeni prethodno od strana na Parlamentarniot komitet, Postojaniot komitet i Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa,
• Istaknuvaj}i deka: 1) centralnoevropskata inicijativa e etablirana platforma za izrazuvawe i promocija na zaedni~kite interesi na zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa vo me|unarodnata dimenzija, 2) zna~ajno e da se istakne deka Parlamentarnata dimenzija, kako eden od trite osnovni stolbovi na Centralnoevropskata inicijativa, ja zajaknuva multilateralnata sorabotka preku povrzuvawe na pratenicite so aktivnostite na vladinata i ekonomskata dimenzija na CEI, 3) mirot, stabilnosta i prosperitetot vo globaliziraniot svet mo`e da se postignat preku interaktivna razmena na stavovi i zaemno u~ewe na pretstavnicite na narodite od razli~ni zemji i 4) klu~no e da se inovira i da se implementiraat novi pristapi vo me|unarodnata sorabotka, istovremeno za~uvuvaj}i gi najdobrite praktiki,
• Se soglasi deka regionot postigna zna~aen napredok na svojot pat kon zajaknuvawe na demokratskite institucii vo ramkite na pluralisti~kite op{testva,
• Povtorno istakna deka napredokot ne e samo preduslov za ~lenstvo vo Evropskata unija, tuku i zna~ajna vrednost sama po sebe koja garantira stabilnost i miren razvoj na celiot region,
• Izrazuva uveruvawe deka regionalnite subjekti imaat zna~ajna komplementarna uloga vo pottiknuvaweto konstruktivna i dobro struktuirana sorabotka me|u vladite, javniot sektor i privatnite institucii, {to vodi kon sozdavawe na mre`i nadvor i vo ramkite na granicite na Evropskata unija,
• Priznava deka iako vo razli~ni fazi i razli~ni formi, site zemji ~lenki na CEI se dvi`at napred na nivniot pat kon evropska perspektiva, svesni za odgovornosta da dejstvuvaat vo soglasnost so evropskite standardi i barawa,
• Go pozdravi pretstojniot priem na novi zemji vo EU od redot na ~lenkite na CEI,
• Gi pozdravi pozitivnite slu~uvawa vo pravec na ~lenstvo vo EU {to se odvivaat vo nekoi zemji ~lenki na CEI, preku ratifikacija na Dogovorot za stabilizacija i asocijacija (DSA) i zapo~nuvawe pregovori za ~lenstvo vo EU, iska`uvaj}i go svoeto uveruvawe vo natamo{na ratifikacija na relevantni instrumenti od strana na site parlamenti na EU.
Pratenicite:
• Gi pozdravija neodamne{nite slu~uvawa vo politi~kiot `ivot vo regionot, koi garantiraat demokratski standardi, osnovni ~ovekovi prava i vladeewe na pravoto,
• Go izrazija svoeto zaedni~ko mislewe deka ova iskustvo e pridru`eno so dopolnitelni napori kon ostvaruvawe na dolgotrajni re{enija za otvorenite pra{awa vo vrska so regionalnata bezbednost i stabilnost vo soglasnost so evroatlantskite standardi,
• Ja izrazija svojata poddr{ka za re{avawe na problemite i situaciite zna~ajni za stabilnosta na regionot, kako i za negovata evropska idnina,
Izve{taj 2006
234
• Istaknaa deka obrazovanieto e edna od su{tinskite osnovi za odr`liv razvoj na zemjite ~lenki na CEI. Vo toj pogled tie go iska`aa svoeto mislewe deka koordinacijata na zaednicite treba da bide zgolemena vo poddr{kata na ovaa zna~ajna komponenta na intenzivna razmena na idei i intelektualni vrednosti vo naporite za investirawe za edna poinakva idnina,
• Go ohrabruvaat natamo{niot razvoj vo pogled na sorabotkata i koordinacijata me|u zemjite ~lenki na CEI vo oblasta na obrazovanieto, so zaedni~ka cel pribli`uvawe na sistemite do evropskite standardi,
• Ja cenat aktivnata uloga na Parlamentot na Albanija vo ovaa dimenzija, kako i uspe{nata organizacija na Konferencijata na Parlamentarnoto sobranie na CEI, odr`ana na 2 i 3 noemvri 2006 godina vo Tirana.
Izve{taj 2006
235
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija vo Parlamentarnoto sobranie na NATO
INFORMACIJA
od Konferencijata na komisiite za bezbednost, odbrana i delegaciite na parlamentite vo Parlamentarnoto sobranie na
NATO na parlamentite na Republikia Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska, odr`ana vo Tirana,
Republika Albanija na 23 i 24 oktomvri 2006 godina
Skopje, noemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
236
Vo Tirana, Republika Albanija, vo organizacija na Delegacijata na Parlamentot na Republika Albanija vo Parlamentarnoto sobranie na NATO, na 23 i 24 oktomvri se odr`a Konferencija na komisiite za bezbednost, komisiite za odbrana i delegaciite na parlamentite na Republika Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska vo Parlamentarnoto sobranie na NATO.
Konferencijata na tema "Jadranskata povelba od Praga do Riga" be{e organizirana vo sklop na aktivnostite na Jadranskata povelba. Taa e prva konferencija na komisiite za bezbednost, komisiite za odbrana i delegaciite vo PS na NATO na zemjite od A3 grupata, potpisni~ki na Jadranskata povelba.
Konferencijata pretstavuva intenzivirawe na parlamentarnata dimenzija i unapreduvawe na sorabotkata me|u zakonodavnite domovi na trite dr`avi vo pravec na obezbeduvawe povolni uslovi za ispolnuvawe na potrebnite reformi za vlez vo NATO.
Vo Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija predvodena od Besim Dogani, pretsedatel na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na NATO, bea i Vladimir \or~ev, pretsedatel na Komisijata za odbrana i bezbednost, Esad Rahi}, pretsedatel na Komisijata za nadzor nad rabotata na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i na Agencijata za razuznavawe, kako i Pavle Trajanov i Oliver Spasovski, ~lenovi na komisiite.
Vo sostav na Delegacijata na Parlamentot na Republika Albanija, predvodena od Leonard Demi, pretsedatel na Delegacijata na Parlamentot na Republika Albanija vo NATO i pretsedatel na Komisijata za nacionalna bezbednost na Parlamentot na Republika Albanija, bea i Ili Pango, Petro Ko~i, Bujar Ni{ani, Baki [ehu i Ben Blu{i.
Delegacijata na Saborot na Republika Hrvatska ja so~inuvaa Kre{imir ]osi}, pretsedatel na Delegacijata na Parlamentot na Republika Hrvatska vo PS na NATO, Sre~ko Ferencek i Tomislav ^uljak.
Osven gorenavedenite, na Konferencijata prisustvuvaa i pretstavnici na Ambasadata na Soedinetite Amerikanski Dr`avi vo Republika Albanija, pretstavnici na NATO, kako i pretstavnici na Ministerstvoto za odbrana na Republika Albanija i pretstavnici na nevladinite organizacii vo Tirana.
Rabotata na Konferencijata be{e pozdravena od Jozefina ^oba Topali, pretsedatel na Parlamentot na Republika Albanija i od Sali Beri{a, pretsedatel na Vladata na Republika Albanija.
Na konferencijata aktivno u~estvuvaa i Fatmir Mediu, minister za odbrana na
Republika Albanija i Sokol Olda{i, minister za vnatre{ni raboti na Republika Albanija koi, sekoj za svojot sektor, gi iznesoa dosega{nite reformi i uspehot vo borbata protiv organiziraniot kriminal. Tie ja iznesoa potrebata od sorabotkata me|u zemjite od regionot, kako vo oblasta na odbranata, taka i vo oblasta na borbata protiv kriminalot.
Leonard Demi istakna deka Jadranskata povelba pretstavuva prva institucionalizirana sorabotka na zemjite od regionot. So nejzinoto implementirawe zemjite od A3 grupata se vo sostojba da go dadat nivniot pridones ne samo vo nivnite dr`avi, tuku i po{iroko, kako vo Irak i vo Avganistan. Toj go izrazi ubeduvaweto deka na Samitot vo Riga trite zemji }e dobijat pokana za ~lenstvo.
Kre{imir ]osi}, isto taka, ja podvle~e va`nosta na me|usebnata sorabotka i pomagawe na zemjite od A3 grupata. Toj go pretstavi i dosega{niot napredok na Republika Hrvatska vo planot na realizirawe na reformite vo oblasta na odbranata i vo drugite oblasti koi se preduslov za ~lenstvo vo NATO.
Od strana na Besim Dogani i drugite ~lenovi na na{ata Delegacija be{e potencirano deka periodot me|u 2006 i 2008 godina e klu~en za poedine~nite i zaedni~kite zalagawa na zemjite od A3 grupata da pridonesat vo evroatlantskata integracija.
Izve{taj 2006
237
Vladimir \or~ev se osvrna na realizacijata na reformite vo oblasta na odbranata, istaknuvaj}i deka tie se vo napredna faza. Be{e spomnata i ulogata na Armijata na Republika Makedonija vo obezbeduvaweto na mirot vo Irak i Avganistan.
Zalo`bite na na{ata dr`ava za polnopravno ~lenstvo vo NATO alijansata bea predmet na diskusija i na Esad Rahi}. Toj, isto taka, se osvrna i na pointenzivnata sorabotka me|u dr`avite od regionot vo poleto na bezbednosta, predlagaj}i formirawe na zaedni~ko telo na zemjite od regionot za borba protiv organiziraniot kriminal koj ne poznava granici. Takvoto telo, so~inuvano od eksperti, bi se finansiralo so sredstva od zemjite od regionot, EU i NATO.
Pavle Trajanov ja reafirmira{e opredelbata na Republika Makedonija za razvoj i zacvrstuvawe na demokratijata, vladeeweto na pravoto, po~ituvaweto na ~ovekovite prava i slobodi, po~ituvaweto na multietni~nosta, slobodniot pazar, kako i borbata protiv korupcijata i organiziraniot kriminal, kade {to zemjite od regionot bi trebalo kontinuirano da sorabotuvaat.
Be{e potencirana potrebata trite zemji zaedno da rabotat vo afirmacijata na postignuvawata na individualno i na zaedni~ko nivo, izrazuvaj}i go zadovolstvoto od dosega{nata, kako i potrebata od natamo{nata poddr{ka na SAD.
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija informira{e deka soglasno so prezemenite programski planovi i uka`uvawa na zemjite ~lenki na NATO, a osobeno na SAD, na{ata dr`ava }e ja zaokru`i implementacijata na sevkupnite reformi, kako neophoden uslov za dobivawe pokana za ~lenstvo vo 2008 godina. Vo toj kontekst, kako prioritetni aktivnosti, se potenciraa prodol`uvaweto na reformite vo oblasta na policijata, zajaknatata borba protiv kriminalot i korupcijata, implementacijata na zakonite od sferata na sudstvoto, kako i zabrzan ekonomski razvoj.
Vo svoeto obra}awe Besim Dogani izrazi uveruvawe deka napredokot i dostignuvawata na trite zemji }e bidat sostaven del od finalnite dokumenti na Samitot na NATO {to vo noemvri ovaa godina se odr`uva vo Riga. Ja istakna potrebata od zaedni~ko zalagawe sojuznicite od Riga da upatat jasna poraka deka pro{iruvaweto ostanuva edna od najgolemite pridobivki na transformacijata na Alijansata i deka vo 2008 godina taa }e upati pokana do onie zemji koi so posvetenost i rabota gi dostignuvaat evroatlantskite kriteriumi.
Govornicite ja podvlekoa parlamentarnata dimenzija kako eden od glavnite stolbovi vrz koja, od edna strana, treba da se razviva procesot na evroatlantskata integracija vnatre vo zemjata, a od druga strana, i klu~en mehanizam za uspe{noto lobirawe vo parlamentite na zemjite ~lenki. Parlamentarnata diplomatija ve}e e doka`ano sredstvo vo funkcija na poddr`uvaweto na nacionalnata, javnata i me|unarodnata diplomatija.
U~esnicite na Konferencijata bea zapoznati so faktot deka, soglasno so rezultatite od sprovedenite anketi na ispituvaweto na javnoto mislewe vo Republika Makedonija, poddr{kata za ~lenstvo vo NATO e povisoka od 90%.
Na krajot od rabotata na Konferencijata be{e potpi{ana zaedni~ka Deklaracija vo koja Delegaciite na parlamentite na Republika Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska go reafirmiraa dosega{niot golem napredok postignat od nivnite zemji vo pravec na integracijata vo NATO i EU vo ramkite na Jadranskata povelba, kontinuirano poddr`ana od Soedinetite Amerikanski Dr`avi.
Delegaciite go podvlekoa natamo{noto nivno zalo`uvawe za principite na Jadranskata povelba, zajaknuvaj}i gi naporite na nivnite parlamenti vo intenziviraweto na reformite koi gi potenciraat demokratskite institucii, vladeeweto na pravoto, civilnoto op{testvo, gi za{tituvaat i po~ituvaat ~ovekovite prava i gra|anskite slobodi na site individui, pazarnata ekonomija i NATO kompatibilnata armija za da ja zajaknat bezbednosta, stabilnosta i prosperitetot vo nivnite zemji, regionot i po{iroko.
Delegaciite, vo nivnite parlamenti, se obvrzuvaat da ja promoviraat bliskata bilateralna i multilateralna politi~ka, odbranbena i ekonomska sorabotka me|u
Izve{taj 2006
238
Republika Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska, kako i so nivnite sosedi, zabrzuvaj}i ja integracijata vo EU i NATO.
Delegaciite }e gi poddr`uvaat i pottiknat nivnite vladi, so pomo{ na koordinirani napori da ja intenziviraat borbata protiv korupcijata, organiziraniot kriminal, terorizmot, trgovijata so oru`je, drogi i lu|e i drugi formi na me|unaroden kriminal.
Delegaciite se obvrzuvaat da prezemat specifi~ni parlamentarni ~ekori da obezbedat dovolno resursi, potrebni za da se ispolnat obvrskite {to proizleguvaat od godi{nite planovi, da ja oddr`at civilnata kontrola i da ovozmo`et A3 zemjite potpolno da bidat inkorporirani vo NATO.
Delegaciite ja potenciraa va`nosta na procesot na kontrola nad instituciite za bezbednost i odlu~ija da se sostanuvaat najmalku edna{ godi{no za da gi razmenat iskustvata.
Delegaciite silno gi poddr`uvaat naporite na me|unarodnata organizacija za razre{uvawe na statusot na Kosovo, predvideno za ovaa godina, so {to bi se postignalo pove}e stabilnost i sigurnost za regionot, kako i garantirawe na za{tita na malcinstvata, ~ovekovite i religioznite prava za site etni~ki grupi vo Kosovo.
Delegaciite izjavuvaat deka tie }e prodol`at da go poddr`uvaat prisustvoto na NATO vo regionot, NATO operaciite za odr`uvawe i poddr{ka na mirot i borbata protiv terorizmot na Alijansata vo na{iot region i po{iroko.
Delegaciite }e ja intenziviraat nivnata sorabotka so Parlamentarnoto sobranie na NATO i }e pridonesat kon transparentnosta na NATO integrativniot proces, kako i negovite politiki za da se podobri javnata svest i javnata poddr{ka.
Delegaciite silno veruvaat deka Parlamentarnoto sobranie na NATO i Samitot vo Riga seriozno }e gi zeme predvid naporite i postignuvawata na A3 zemjite za potpolno integrirawe vo NATO i }e odlu~at da ja pro{irat pokanata za Republika Albanija, Republika Makedonija i Republika Hrvatska da se pridru`at na NATO vo naredniot NATO samit vo 2008 godina.
Izve{taj 2006
239
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo PS na NATO
IZVE[TAJ
za u~estvo na Delegacijata na Sobranieto na Republika
Makedonija na 52-to godi{no zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na NATO
Kvebek, Kanada, 13-17 noemvri 2006 godina
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
240
Vo rabotata na 52-to Godi{no zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na NATO, koe se odr`a od 13 do 17 noemvri 2006 godina, vo Kvebek, Kanada u~estvuva{e Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija vo PS na NATO vo sostav na pratenicite: Besim Dogani, {ef na Delegacijata (DPA), d-r Vlado Bu~kovski (SDSM) i \or|i Orov~anec (VMRO-NP), ~lenovi na Delegacijata i Lidija Karakam~eva, sekretar na Delegacijata.
Vo ovoj izve{taj se prika`ani: aktivnostite na komisiite na Parlamentarnoto
sobranie na NATO i u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo nivnata rabota, kako i diskusiite na plenarnoto zasedanie. Vo rabotata na zasedanieto u~estuvaa okolu 300 parlamentarci od Severna Amerika i Evropa.
Glaven akcent na 52-to Godi{no zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na NATO be{e staven na glavnite aktivnosti na agendata na NATO, vklu~itelno i aktuelnite operacii vo Avganistan, predizvikot na pro{iruvaweto, odnosite so partnerskite zemji i transformacijata na Alijansata, koja e neophodno za da se odgovori na novite bezbednosni predizvici. Vo petdnevnite diskusii dominira{e temata za Avganistan, kade {to mnogu parlamentarcii izrazija zagri`enost deka Alijansata mo`e da ne ja postigne svojata cel, odnosno da donese mir i stabilnost vo zemja koja e uni{tuvana pove}e od 20 godini so konflikti na svoja teritorija. Solidarnosta me|u slobodnite, demokratski op{testva e imperativ, no principite }e imaat vistinsko zna~ewe ako se efikasni na bojnoto pole. Od tie pri~ini ovaa misija vo Avganistan e najzna~ajna misija za Alijansata, osobeno pred odr`uvaweto na Samitot na NATO vo Riga.
Komisijata za civilna dimenzija na bezbednosta gi razgleda slednive
izve{tai: "Bosna i Hercegovina, perspektivite vo post-Dejtonskata era" podnesen od generalniot izvestitel Vitalino Kanas (Portugalija), "NATO i civilnata za{tita", podnesen od izvestitelot Lord Xopling (Obedinetoto Kralstvo), "Ramkite i oblastite na sorabotka vo regionot na Crnoto more", podnesen od Bert Midel (Holandija). Vo rabotata na Komisijata u~estvuva{e pratenikot \or|i Orov~anec.
Komisijata za odbrana i bezbednost svojata rabota ja fokusira{e na slednive
izve{tai:"Nau~enite lekcii od aktuelnite operacii na NATO", podnesen od generalniot izvestitel Xulio Miranda Kalha (Portugalija), "Ulogata na NATO vo regionot na Ju`niot Kavkaz" podnesen od izvestitelot Frank Kuk (Obedinetoto Kralstvo), "Promenite i novite rasporeduvawa na vojskata na SAD i nivnoto vlijanie vrz transatlantskata Alijansa", podnesen od izvestitelot Xon [imkus (SAD).
Vo rabotata na Komisijata u~estvuva{e pratenikot d-r Vlado Bu~kovski. Komisijata za ekonomija i bezbednost gi razgleda i usvoi slednive izve{tai: "Politi~kite implikacii vo rizi~nite op{testva" podnesen od generalniot
izvestitel Jos Van Genip (Holandija), "Ekonomskite tranzicii na Bliskiot Istok i Severna Afrika", podnesen od izvestitelot Kurt Bodvig (Germanija), "Razvojot na Kina i transatlantskata ekonomija", podnesen od izvestitelite Xon Bozman (SAD) i Hug Bajli (Obedinetoto Kralstvo), kako i "Trgovskata ekonomska sorabotka me|u Rusija i Kina: aktuelnite sostojbi, problemi i perspektivi", podnesen od Viktor Voitenko (Ruska Federacija).
Politi~kata komisija gi razgleda i usvoi slednive izve{tai: "Idninata na NATO" podnesen od generalniot izvestitel Bert Koender,
(Holandija), "Bezbednosnata sorabotka me|u NATO i EU" podnesen od izvestitelot Marko Miniti, kako i "NATO i bezbednosta vo Persiskiot Zaliv" podnesen od Rupre{ Polenz (Germanija).
Vo rabotata na Komisijata u~estvuvaa pove}e istaknati kanadski govornici i toa: Stefanija Bek od Oddelenieto za odbrana i bezbednost vo Ministerstvoto za
Izve{taj 2006
241
nadvore{ni raboti na Kanada, Robert Hanter, od Korporacijata Rand, Robert Ostin od Centarot za evropski, ruski i evroaziski studii od Univerzitetot vo Toronto. G. Besim Dogani i d-r Vlado Bu~kovski, u~estvuvaa vo rabotata na Komisijata. Site govornici potenciraa deka NATO e va`en forum za dijalog i konsultacii za transatlantskite pra{awa i deka Kanada zaedno so drugite ~lenki na NATO veruva vo osnovnite principi vrz koi po~iva NATO a toa se sloboda, demokratija, vladeewe na pravoto i ~ovekovite prava. Kanada ima 2500 vojnici rasporedeni vo Avganistan i taa obezbeduva 1 milijarda dolari za pomo{ vo drugi zemji, {to ja pravi petti najgolem donator vo Avganistan. Tie, isto taka, poso~ija deka Kanada cvrsto veruva vo politikata na otvoreni vrati i veruvaat deka pro{iruvaweto bazirano na ispolnuvawe na reformite a ne samo na deklarativni zalo`bi }e donese rezultati. Tie smetaat deka PS na NATO pretstavuva vitalna vrska me|u zakonodavcite, vladata i gra|anite, koja mo`e da im pomogne na vladite da gi promoviraat politikite na NATO.
Vo vrska so Avganistan, govornicite potenciraa deka Alijansata mora voeno pove}e da vlo`uva vo Avganistan, bidej}i zapo~nata civilna rekonstrukcija te{ko }e se sproveduva.
Gospodinot Ostin posebno se zadr`a na bezbednosta vo Jugoisto~na Evropa. Toj kako primarna aktivnost vo regionot gi navede podobruvaweto na investicionata klima i zgolemuvaweto na turizmot. Re{avaweto na statusot na Kosovo e mnogu zna~ajno no i Srbija e mnogu va`na za stabilnosta na regionot. Sekoe re{enie za Kosovo }e bide mnogu te{ko i ume{nost e da se iznajde pomalku te{ko i bolno re{enie za site. Vreme e da se prestane so politi~ka polarizacija vo Kosovo, zatoa {to najgolemi gubitnici se gra|anite. Najva`no e politi~kite eliti vo regionot da imaat dolgoro~na strategija i vizija. Vo diskusijata se nadovrza i g. Vlado Bu~kovski, koj se zadr`a na sostojbite vo regionot i pritoa istakna deka procesot na pro{iruvawe, kako del od transformacijata na NATO mora da prodol`i. Toj se zalo`i Jadranskata grupa A3 da se transformira vo A6 pri {to Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina treba {to poskoro da bidat ~lenki na Partnerstvoto za mir. Vo vrska so kosovskoto pra{awe, toj poso~i deka statusot treba poskoro da se re{i, a nezavisnosta e najdobro re{enie.
Gospodinot Bert Koender, ~len na Holandskata delegacija i izvestitel za sostojbite vo Avganistan, potencira{e deka misijata vo Avganistan mo`e da zavr{i so neuspeh, dokolku ~lenkite na NATO ne gi ispolnat prezemenite obvrski koi }e garantiraat uspe{no zavr{uvawe na misijata. Toj re~e deka celata bezbednosna situacija seriozno se vlo{uva i vostanicite napa|aat vo ju`niot i isto~niot region na Avganistan vo delot na granicata so Pakistan. Se smeta deka ova e najkrvaviot period po pa|aweto na Talibanskiot re`im. Teroristi~kite napadi vklu~uvaj}i samoubistveni napadi rapidno se zgolemeni. Toj zabele`a deka nad 3700 lica se ubieni od januari 2006 godina i deka teriristi~kite napadi se zgolemile za ~etiri pati. Toj gi povika zemjite ~lenki na NATO vo celost da gi ispolnat obvrskite za zasiluvawe i celosno da se posvetat na prioritetnite proekti vo oblasta na irigacijata, izgradbata na pati{ta i snabduvaweto so energija.
Pretstavuvaj}i go Izve{tajot na Avganistan i idninata na Alijansata, Koender zavr{i so mislata deka misijata e vo kriti~na faza, no deka Alijansata mora da uspee. Dokolku toa ne se slu~i, toga{ toa }e zna~i seriozen poraz pred avganistanskiot narod i }e go potkopa zaedni{tvoto na Alijansata. Zboruva{e i za proizvodstvoto i trgovijata so droga vo Avganistan, koja seriozno ja zagrozuva regionalnata bezbednost. Ovaa godina `etvata na opium vo Avganistan dostignuva 6100 toni {to e rekordno visoka i pretstavuva zgolemuvawe za 59% vo odnos na prethodnata godina. Brojot na lu|eto anga`irani za proizvodstvo na opium vo Avganistan iznesuva 2,9 milioni, {to e 12.6% od celosnata populacija vo zemjata.
Vakvite razmisluvawa bea potkrepeni so izlagaweto na Robert Hanter, porane{en pratstavnik na SAD vo NATO, koj re~e deka Alijansata se kocka so svojata idnina vo vrska so pra{aweto na Avganistan i deka ovaa misija mora da uspee.
Izve{taj 2006
242
Pretsedatelot vo zaminuvawe g. Pjer Lelu{ (Francija) vo svoeto obra}awe pred Sobranieto izrazi zagri`enost za idninata na Alijansata. Toj poso~i deka SAD i Evropskata unija moraat pove}e da se zalo`at za da se obezbedi pre`ivuvawe na politi~kata i voenata Alijansa koja ja pobedi Studenata vojna. Toj izrazi zagri`enost za sudbinata na Alijansata, so ogled deka amerikanskite prijateli ne mu ostavile vpe~atok deka go odbrale pravecot koj vodi kon idnina na Alijansata. Izrazi zagri`enost i za unilateralnoto buxetsko razoru`uvawe od strana na mnogu evropski zemji i povika na zgolemeni napori za cementirawe na transatlantskite odnosi. Ponatamu, izrazi zagri`enost i za nepostoewe na Evropskiot stolb vo Alijansata. Iako Evropa e gorda so poznatata Evropska politika za bezbednost i odbrana (ESDP), sepak Evropa e vo proces na unilateralno buxetsko razoru`uvawe, ako se izzemat Obedinetoto Kralstvo i Francija. Evropskata Unija so populacija eden ipol pati pogolema od SAD i pogolem BOP, tro{i samo 40 % od tro{ocite na SAD za voeni potrebi i mo`e da stavi na raspolagawe samo 10 % od vooru`enite sili vo nadvore{nite operacii.
Ako Alijansata ne e dovolno vnimatelna, unilateralizmot, od edna strana, verbalnoto odnosno deklarativno povtoruvawe, od druga strana, mo`e da bide tragi~no, kako {to sega mo`e da se vidi vo Avganistan. Otkako NATO ja kontrolira celata teritorija vo Avganistan, se soo~uva so opasnosta da se stavi vo te{ka voena situacija, samo zatoa {to ima nedostatok na resursi.
Komisijata za ekonomska dimenzija na odbranata gi razgleda i usvoi
slednive izve{tai: "Tranzicijata vo Ukraina" podnesen od generalniot izvestitel Margus Hanson (Estonija), potoa "Nabquduvaweto na zalo`bite za zemjite vo razvoj na Grupata G8", podnesen od izvestitelot Hug Bajli (Obedineto Kralstvo) i "Energetskata bezbednost", podnesen od izvestitelot Jos van Genip (Holandija). Komisijata ja razgledaa i usvoi Rezolucijata za podobruvawe na globalnata energetska bezbednost. Pokaneti govornici na Komisijata bea: An Veston, istra`uva~ od Kanadskiot institut Istok-Zapad, koja zboruva{e za agendata na globalniot razvoj i do kade se pregovorite vo ramkite na Svetskata trgovska organizacija, potoa nastapi d-r Taraz Kuzio, od Univerzitetot Xorx Va{ington, koj nastapi za situacijata vo Ukraina. D-r Kuzio poso~i deka po portokalovata revolucija, se slu~ile nekoi demokratski promeni vo zemjata po rakovodstvoto na novoto pretsedatelstvo, no izborot na Junukovi} za premier bi mo`elo da predizvika novi predizvici za tranzicijata. Iako dosega e napraven limitiran progres vo vladeeweto na pravoto i korupcijata, sepak Ukraina ima napraveno golem is~ekor vo slobodata na mediumite, slobodnite i fer izbori i politi~koto natprevaruvawe. Novata nadvore{na politika na premierot Junukovi} e "multivektorska" vo koja proruskite i prozapadnite tendencii mora da bidat balansirani. Iako Ukraina vo 2002 godina pobarala da bide ~lenka na NATO, po vojnata vo Irak i izborot na Junukovi} za premier, go napravi ~lenstvoto na NATO pomalku posakuvano za mnogu Ukrainci Duri 60% od populacijata na Ukraina e protiv ~lenstvoto vo NATO.
Plenarno zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na NATO
Sednicata ja otvori i so nea rakovode{e potpretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie na NATO Pjer Klod Nolin (Kanada).
Na po~etokot na zasedanieto so aklamacija be{e izbran g. Bert Koender (Holandija) za nov pretsedatel, kako predlog na Socijaldemokratskata politi~ka grupa. Na plenarnoto zasedanie so svoi izlagawa se obratija: Gordon O'Konor, minister za nacionalna odbrana na Kanada, Noel Kinsela, spiker na Senatot na Kanada i Kolida Graber Kitanovi}, minister za nadvore{ni raboti i evropski integracii na Hrvatska.
Izve{taj 2006
243
Noviot pretsedatel Bert Koender istakna deka za nego e golema ~est da bide pretsedatel na PS na NATO so ogled deka ja smeta organizacijata za telo na "ednakvi", demokratski izbrani lideri. Liderite imaat ogromna odgovornost da im slu`at na svoite narodi na najdobar mo`en na~in vo svet poln so rizici, opasnosti no golemi mo`nosti. Pratenicite se tie koi treba da korigiraat kakov bilo demokratski deficit i site treba da razberat deka NATO e organizacija vo koja ne mo`e koj bilo da vleze. Kako prva zada~a toj go smeta negovoto obra}awe na Samitot vo Riga na koe pred liderite na Alijansata }e ja prenese zagri`enosta i preokupacijata na NATO parlamentarcite za sostojbite vo Alijansata, }e go izrazi stavot na PS na NATO, koj e sodr`an i vo donesenite rezolucii, a koi se odnesuvaat na va`nite aspekti na kreirawe na NATO, pred sî kako pove}e politi~ka organizacija. Sposobnosta na NATO Alijansata da se soo~i so predizvicite pred sî zavisi od poddr{kata {to taa ja dobiva od javnosta i od parlamentite. Toj smeta deka najva`ni aktivnosti na parlamentarcite treba da bidat:
• da se rasporedat potrebnite kapaciteti, da se sinhronizira bezbednosta i razvojot,
• da se vospostavi podobar balans me|u agresivnite operacii i rekonstrukcijata, da se obezbedi ednakvo optovaruvawe na rizicite i tro{ocite me|u ~lenkite na Alijansata i zaedni~koto finansirawe,
• da se reduciraat nacionalnite ograni~uvawa koi ja opstruiraat upotrebata na silite na NATO,
• da se insistira na podobra sorabotka me|u NATO, EU i ON, • da se potencira potrebata za po~ituvawe i posvetenost na humanitarnoto
pravo i @enevskata konvencija i • da se postigne soglasnost za politikite na opojnite drogi. Toj sepak naglasi deka najva`no od sî e da se investira vo novi partnerstva, da se
obezbedi poddr{ka za zemjite vo tranzicija, da se zadr`i fokusot na balkanskite zemji, da se poddr`at zemjite od Jadranskata grupa pri slednoto pro{iruvawe i da se intenziviraat partnerskite vrski so trite kavkaski zemji i zemjite od Mediteranot.
Gordon O'Konor, minister za nacionalna odbrana na Kanada, zboruva{e za novite odgovori na novite zakani, koi pove}e ne se opredeleni so granici. Kanada, kako ~lenka na NATO ima odgovornost da gi {titi Kana|anite od sekakov vid na terorizam i zatoa pridonesuva so trupi vo Avganistan. Kanada vo Avganistan u~estvuva ne samo so voeni sili, imaj}i predvid deka zad uspe{na misija potrebno e da rasporedat diplomati, civilni policajci, eksperti za humanitarno pravo, dobro upravuvawe, vladeewe na pravoto i gradewe na demokratija. Me|unarodna dol`nost na Kanada e da mu pomogne na avganistanskiot narod i na nivnata vlada da izgradat demokratsko i bezbedno op{testvo. Narodot na Avganistan po~nuva da ~uvstvuva nade` i tie mo`at da bidat vistinski progres, no i zakana dokolku se vrati Talibanskiot re`im.
Noel Kinsela, spikerot na Senatot na Kanada kako klu~ni nastani za transformacija na Alijansata gi spomena krajot na Studenata vojna i terirosti~kite napadi na 11 septemvri, nastani koi ja naterale Alijansata da gi preoceni principite vrz koi se upravuva me|unarodnoto opkru`uvawe. Konfliktite na Balkanot poka`ale deka etni~kata omraza mo`e da bide mnogu pogolem motiv za vojuvawe koga stanuva zbor za ~ove~kite odnosi. Nastanite od 11 septemvri poka`uvaat kolku na{ite op{testva se ranlivi. Mora da se soo~ime i so netradicionalnite bezbednosni zakani, kako {to se degradacijata na ~ovekovata okolina, globalnoto zatopluvawe, potencijalnite pandemii, transnacionalniot kriminal i dr.
Toj istakna deka e imperativ da se obezbedat voeni sredstva za da se sprovedat misiite. Kanadskoto iskustvo poka`uva deka postoi mnogu tenka linija me|u gradeweto na mir i vojna. Mnogu e va`no da se obezbedi vojnicite vo Avganistan da bidat dobro opremeni i obu~eni i koga se raneti da dobivaat najdobra mo`na gri`a.
Gospo|ata Kolinda Grabar Kitanovi}, minister za nadvore{ni raboti na Hrvatska ja pretstavi nadvore{nata politika na Hrvatska so nejzinite prioriteti.
Izve{taj 2006
244
Poso~i deka Hrvatska e aktivna vo mnogu regionalni inicijativi i strate{ka cel e da pomogne vo sozdavaweto na prosperitetno sosedstvo. Procesot za sorabotka vo Jugoisto~na Evropa e vode~ki instrument za regionalna sorabotka. Aktuelnoto hrvatsko pretsedavawe so Procesot }e go zajakne regionalniot glas, }e ja promovira Evropskata dimenzija vo regionot i }e pomogne vo re{avaweto na otvorenite pra{awa.
Sorabotkata vo ramkite na Jadranskata grupa me|u SAD i zemjite od A3 grupata se poka`a kako vreden instrument za Hrvatska, Albanija i Makedonija. Ova e model i za drugite vo regionot kako treba da se sorabotuva. Hrvatska e podgotvena da im pomogne i na Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina da stanat ~lenki na PM.
Na plenarnoto zasedanie se usvoija slednive rezolucii: • za testiraweto na nuklearno oru`je od strana na Demokratska Narodna
Republika Koreja; • za interoperatibilnosta na mre`nite kapaciteti (NEC); • za idniot status na Kosovo; • za reafirmirawe na edinstvenost na NATO po pra{aweto za Avganistan; • za 50 godi{ninata od Ungarskata revolucija vo 1566 godina i borbata za
sloboda; • za podobruvawe na globalnata energetska bezbednost; • za odnosite na Gruzija i Ruskata federacija; • za idninata na Bosna i Hercegovina vo evroatlantskata zaednica. Rezoluciite se dostapni na veb stranicata na PS an NATO http://www.nato-pa.int
Bilateralni sredbi
Vo ramkite na zasedanieto g. Besim Dogani, {ef na Delegacijata i drugite ~lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na nivno barawe ostvarija bilateralna sredba so Slovene~kata delagacija, predvodena od g. Anton Anderli}, V. D. {ef na Slovene~kata delegacija. Pritoa od nivna strana be{e izrazen interes za poseta na instituciite nadle`ni za odbrana vo Republika Makedonija, vklu~itelno i Sobranieto na Republika Makedonija. Vo tekot na razgovorot od na{a strana be{e sugerirano Delegacija na Slovene~kiot parlament sostavena od ~lenovi na Komisijata za odbrana i Delegacijata vo PS na NATO da ostvari poseta na Republika Makedonija vo tekot na fevruari 2007 godina, {to be{e i prifateno od nivna strana .
Izve{taj 2006
245
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna
sorabotka na Konferencijata za novite prostori na me|unarodnata politi~ka sorabotka za frankofonijata
vo Evropa, odr`ana na 2 i 3 septemvri 2006 godina vo Sofija, Republika Bugarija
Skopje, septemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
246
Na 2 i 3 septemvri 2006 godina vo Sofija, Republika Bugarija, se odr`a Konferencijata za Novite prostori na me|unarodna politi~ka sorabotka za Frankofonijata vo Evropa. Ovaa Konferencija be{e organizirana od Balkanskiot poiti~ki klub vo partnerstvo so Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata i so poddr{kata na Ministerstvoto za nadvore{ni raboti na Republika Bugarija.
Na ovaa Konferencija so svoi izlagawa nastapija brojni politi~ki li~nosti, eksperti i istra`uva~i od Centralna i Isto~na Evropa, ~lenki, asocijativni ~lenki ili nabquduva~i na Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata, kako i li~nosti od drugite regioni i institucii me|u koi: g. @elu @elev, pretsedatel na Balkanskiot politi~ki klub vo Sofija, g. Emil Konstantinesku, nekoga{en pretsedatel na Republika Romanija, g-|a Kristin Desu{, od Delegacijata za mir, demokratija i ~ovekovi prava na OIF6, g. Kristian Preda, dr`aven sekretar za Frankofonija vo Romanija, g. Qubomir Kju{ukov, zamenik minister za nadvore{ni raboti na Republika Bugarija, g. Pjer Bijoja, nekoga{en pretsedatel na Burundi, g-|a Alena Sterbova, zamenik minister za obrazovanie, mladina i sport na ^e{kata Republika, g. Slobodan Mila~i~, profesor vo univerzitetot Monteskje Bordo 4, g. Jon Iliesku, nekoga{en pretsedatel na Republika Romanija, g. Bronislav Geremek, nekoga{en minister za nadvore{ni raboti na Polska, g. Peter Uhl, ~len na Sovetot za ~ovekovi prava na ^e{kata Republika, g-|a Ana Krasteva, professor od Republika Bugarija, g. Fransua Frizon Ro{ od Centarot za istra`uvawa vo Pariz, Francija, g. Oleg Serebrian, pretsedatel na Liberalnata partija vo Moldavija i g. Saks Koburg Gota, nekoga{en premier na Republika Bugarija.
Od Republika Makedonija u~estvuvaa g. Kiro Gligorov, nekoga{en pretsedatel na Republika Makedonija i g. Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna sorabotka vo Sobranieto na Republika Makedonija vo svojstvo na specijalen pretstavnik na pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija g. Qubi{a Georgievski.
Na ovaa Konferencija se razgledaa ovie temi: Politi~kata frankofonija vo Centralna i Isto~na Evropa, Institucionalniot razvoj i demokratija 17 godini po padot na Berlinskiot yid, Politi~kata Frankofonija - prostor za razmena i interregionalna razmena i Gra|anskoto op{testvo i edukacija za demokratija-iskustva i perspektivi.
Vo svoeto izlagawe za aktivnostite na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, Liman Avdiu, otkako gi pozdravi u~esnicite vo ime na pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija g. Qubi{a Georgievski i im posaka uspe{na rabota i plodna debata, istakna deka na{ata sekcija u~estvuva aktivno na site sesii i sednici na ova multilateralno sobranie u{te od konstituiraweto na Sekcijata vo 2001 godina. Potoa, toj navede deka ova prisustvo vo ramkite na aktivnostite na PSF7 mu ovozmo`ija na Sobranieto na Republika Makedonija preku parlamentarnata diplomatija da gi zacvrstuva vrskite za sorabotka me|u narodite i da dade kvalitativen pridones vo aktivnostite na Konsultativnoto sobranie na Frankofonijta. Sobranieto na Republika Makedonija se zalaga za prodlabo~uvawe na prijatelskite vrski za sorabotka me|u ~lenkite na frankofonskata zaednica na regionalno, kontinentalno i me|unarodno nivo i sorabotuva so pove}e frankofonski parlamenti preku spogodbi i programi za bilateralna sorabotka. Tuka bea spomnati programite za sorabotka so PSF-region Evropa, Nacionalnoto sobranie i Senatot na Republika Francija, Programata Noria, sorabotkata so Sobranieto na Republika Bugarija i dr.
Na krajot istakna deka Republika Makedonija se zalaga za vospostavuvawe na prijatelski odnosi i sorabotka so site zemji i regioni, za promovirawe na mirot,
6 Organisation internationale de la Francophonie 7 Parlamentarno sobranie na Frankofonijata
Izve{taj 2006
247
demokratijata, pravnata dr`ava, po~ituvawe na ~ovekovite prava, {irewe na me|unarodnata upotreba na francuskiot jazik i kulturnata razli~nost.
Vo perspektiva na Samitot na {efovi na dr`avi i vladi na Frankofonijata, {to }e se odr`i od 28 do 29 septemvri 2006 godina vo Bukure{t, Romanija, u~esnicite na ovaa Konferencija gi predlo`ija ovie zaklu~oci :
1) razvoj na razmenata, intraregionalnata i interregionalnata sorabotka me|u frankofonskite zemji;
2) neophodno e da se identifikuvaat instituciite, metodite i procedurite vo frankofonskite zemji za da se garantira demokratijata i za{titata na ~ovekovite prava;
3) kulturata koja e osnoven acquis (osnovna pridobivka) na Frankofonskata zaednica, pretstavuva neophoden element kako vo procesot na demokratizacijata, taka i vo ekonosmkiot i socijalniot razvoj i vo zacvrstuvawe na ~ovekovata bezbednost i
4) ~lenuvaweto vo Frankofonijata pretstavuva va`en faktor za stimulirawe na regionalnata sorabotka me|u Afrika, arapskiot svet i zemjite od Centralna i Isto~na Evropa i pretstavuva instrument za otvorawe sprema svetot {to treba da pridonese za solidarnost me|u zemjite ~lenki kako na regionalno, taka i na internacionalno nivo.
Za ovaa cel zemjite ~lenki na Frankofonijata treba osobeno da se zalagaat za: 1) zacvrstuvawe na me|usebnata koordinacija vo site me|unarodni organizacii:
ON, Sovetot za ~ovekovi prava, Sovetot na Evropa, OBSE i EU; 2) formirawe na grupi za koordinacija me|u frankofonskite ~lenki kako vo
me|unarodnite organizacii, taka i vo ramkite na Evropskiot parlament ~ija va`nost e zna~itelna za zemjite od Isto~na i Centralna Evropa vo perspektiva na pro{iruvawe na Evropskata unija i
3) sistematska intervencija za odbrana na multilingvizmot vo me|unarodnite organizacii.
Na krajot, u~esnicite na Konferencijata mu ~estitaa na Balkanskiot politi~ki
klub za prezemawe na ovaa inicijativa i zaklu~ija deka istata treba da poslu`i kako pottik za organizirawe na drugi konferencii od ovoj tip za zemjite od Centralna i Isto~na Evropa so cel da go konsolidiraat i zacvrstuvaat nivnoto mesto vo Frankofonijata preku politi~kata me|unarodna sorabotka kako na bilateralen, taka i na multilateralen plan.
Izve{taj 2006
248
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sekcija na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Delegacijata na Sekcijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata na 19-to Sobranie za regionot Evropa na
Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, odr`ano od 18 do 22 oktomvri 2006 godina vo Luksemburg,
Golemo Vojvodstvo Luksemburg
Skopje, noemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
249
Od 18 do 22 oktomvri 2006 godina vo Luksemburg, se odr`a 19-to Sobranie na PSF-region Evropa, na koe u~estvuvaa delegacii od slednive zemji, regioni i institucii na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata: Generalniot sekretarijat na PSF, region Evropa, region Amerika, Andora, Bugarija, Vale d'Aost, Beneluks, Bugarija, Francuskata zaednica na Belgija, Francija, Gruzija, Ungarija, @erze, Kanton @ira (kanton vo [vajcarija), Litvanija, Republika Makedonija, Moldova, Monako, Polska, Romanija, [vajcarija, Vale (kanton vo [vajcarija) i Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata. Na ova Sobranie, so nivni prilozi u~estvuvaa i: g-|a Mi{el @akob, direktor za me|unarodni i institucionalni odnosi vo TV5MONDE, g. Majkl Ingledof, administrator vo Direkcijata za mladi i sport-sektor mladi na Sovetot na Evropa, g-|a Maria-Elena Enrikes Miler, {ef na Sekcijata za mladi pri UNESKO i g. Pjer @irardie, pretstavnik na Svetskata banka.
Na ova Sobranie u~estvuva{e i Delegacijata na Sobranieto na Republika
Makedonija, vo sostav: g. Blagoj Za{ov, prv potpretsedatel i g. Naser Ajdini, potpretsedatel na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, kako i g. Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna sorabotka vo Sobranieto na Republika Makedonija i administrativen sekretar na Sekcijata.
* * * * *
Sve~enoto otvorawe na ova Sobranie, kako i celiot nastan, se odr`a vo zgradata na Stopanskata komora na Golemoto Vojvodstvo Luksemburg vo Luksemburg. Ova Sobranie sve~eno go otvori g. Lisjen Vejler, pretsedatel na Pretstavni~kiot dom i pretsdatel na Sekcijata na Golemoto Vojvodstvo Luksemburg. Na po~etokot na svojot pozdraven govor g. Vejler, otkako gi pozdravi u~esnicite i im posaka dobredojde vo Golemoto Vojvodstvo Luksemburg, istakna deka ova Sobranie }e rasprava po centralnata tema "Mladite, akteri na promenite i razvojot preku u~estvo" i dodade deka kako parlamentarcite taka i golem broj na eksperti }e pridonesuvaat za prezentirawe na site aspekti na ovaa kompleksna tema. Potoa, toj dodade deka prisustvoto na mladite od site evropski zemji so nivnite diskusii }e ja zbogatuvaat ovaa rasprava i navede deka otvoraweto na dijalogot so mladite ne pretstavuva izgubeno vreme, tuku naprotiv neophodno sredstvo za da se pridonese za nivno gra|ansko obrazovanie, za razvoj na nivnoto aktivno gra|anstvo, za tolerancija, za nivnata kreativnost, so drugi zborovi, ovoj dijalog me|u generaciite ja favorizira nivnata integracija vo edno demokratsko i multikulturno op{testvo. Gospodin Vejler navede deka vo Luksemburg slu`beni jazici se luksembur{kiot, germanskiot i francuskiot koi{to imaat mnogu va`no mesto vo lingvisti~kiot mozaik na ovaa zemja. Na krajot od svojot govor, toj istakna deka Luksemburg im pridava golema va`nost na celite na Frankofonijata: promocija na mirot, demokratijata i ~ovekovite prava, poddr{ka na obrazovanieto, obukata, visokoto obrazovanie i istra`uvaweto, kako i na sorabotkata vo polza na odr`liviot razvoj i solidarnosta i istakna deka Golemoto Vojvodstvo Luksemburg sorabotuva so pove}e frankofonski zemji vo ramkite na sorabotkata za razvoj ~ija cel e iskorenuvawe na siroma{tijata i gi obfa}a ekonomskite i aspektite od domenot na `ivotnata sredina, a osobeno socijalniot aspekt, zdravstvoto, obrazovanieto, obukata i ruralniot razvoj. Vo svojot pozdraven govor g-|a Mari-@oze @akob, minister za semejstvo i integracija na Golemoto Vojvodstvo Luksemburg, otkako im posaka dobredojde i uspe{na rabota na u~esnicite, istakna deka e osobeno sre}na {to kako centralna tema na ova Sobranie se mladite i dodade deka deneska vo Evropa politikite za mladite imaat za cel nivna integracija vo op{testvoto, osobeno preku nivno vrabotuvawe i navede deka koga se zboruva za integracija, pred sî, se misli na kakov na~in eden mlad ~ovek go nao|a svoeto mesto vo op{testvoto i istata pominuva kako preku
Izve{taj 2006
250
vrabotuvawe taka i preku osnovawe na semejstvo i da se zdobie so status na gra|anin preku u~estvoto na izbori so {to toj se se osamostojuva. Preku ovoj proces, mladite mu nosat na op{testvoto novi idei i proekti za idninata, dodeka op{testvoto pridonesuva tie da se steknuvaat so avtomija i na vakov na~in imame me|usebna integracija. So ogled na toa {to vo ovoj moment se postavuva i pra{aweto na nevrabotenosta na mladite, neophodno e da se razmisli za nivna profesionalna orientacija so cel za podobruvawe na nivnite profesionalni sposobnosti i nivno polesno vklu~uvawe vo rabotata. Na krajot na svojot govor g-|a @akob navede deka me|unarodnata organizacija na Frankofonijata go postavi kako cel zacvrstuvaweto na kapacitetite na dr`avite za realizacija na nacionalnite intersektorski politiki za mladite za da mo`at da se spravuvaat poefikasno so nivnite problemi i istakna deka ovie instrumenti ovozmo`uvaat vospostavuvawe na dijalog me|u mladite i onie koi gi donesuvaat odlukite.
Na po~etokot na svojot govor g. @ak Le`andr, parlamentaren generalen sekretar na Parlamentarnoto sobranie na Frankfonijata, otkako ñ se zablagodari na sekcijata doma}in za organizirawe na 19-to Regionalno sobranie Evropa na PSF, istakna deka Evropa pretstavuva strate{ki teren za Frankofonijata, prvin zatoa {to e kolepka na na{iot jazik, a potoa zatoa {to pretstavuva "nova granica" za Frankofonijata i dodade deka odr`uvaweto na posledniot samit na Frankofonijata vo Bukure{t, Romanija, ima posebna simbolika so toa {to novi evropski zemji stanaa ~lenki na Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata (OIF). Vo OIF vo momentot ~lenuvaat 24 ~lenki na Organizacijata za bezbednost i sorabotka vo Evropa (OBSE), dodeka vo 2007 godina, od 27 ~lenki na EU, 14 }e bidat isto taka ~lenki na OIF. Potoa, toj istakna deka ima tendencii za priem na novi ~lenki zaradi diplomatski pri~ini, zaboravaj}i gi lingvisti~kite preokupacii koi{to se vo sr`ta na Frankfonijata i dodade :"Dali sme sigurni deka novite evropski zemji ~lenki }e gi po~ituvaat preporakite na OIF {to se odnesuvaat na obrazovanieto i upotrebata na francuskiot jazik?". Potoa, toj navede deka Frankofonijata }e gi sledi zalo`bite vo polza na {to pobrza ratifikacija od strana na nacionalnite parlamenti na Konvencijata na UNESCO za kulturnata razli~nost. Na krajot, toj se osvrna na Parlamentot na mladi frankofoni (PFJ8) i Me|unarodniot sovet na mladinskite organizacii na Frankofonijata (CIJEF9) i dodade deka parlamentarcite }e se anga`iraat za razvivawe na vrskite na sinergija me|u PFJ i CIJEF.
Vo svojot govor g. Fredi Degila`, {ef na Misijata Evropa na PSF navede deka Konferencijata na pretsedateli na sekcii-region Evropa, odr`ana vo april 2006 godina vo Bukure{t, Romanija, odlu~i Akcionata programa za sorabotka (PAC10), koja{to dosega be{e rezervirana samo za parlamentarci i parlamentarni slu`benici, da se otvori za mladite i ovaa godina vo Evropskiot centar za francuski jazik bea organizirani seminari za francuski jazik i kultura i studiski prestoi za usovr{uvawe na francuskiot jazik za edna grupa mladi od Romanija. Potoa, toj navede deka postavuvaweto kako centralna tema na ova Sobranie "Mladite, akteri na promenite i razvojot preku u~estvo" e dokaz deka PSF region Evropa pridava golema va`nost na u~estvoto na mladite od frankofonskiot prostor vo procesot na donesuvawe odluki, na odnosite sever-jug, me|unarodnata solidarnost, na odr`liviot razvoj i na konsolidacija na mirot. Na krajot, toj navede deka deneska, mladite se soo~uvaat so mnogubrojni problemi, a toa se: obrazovanieto, obukata, profesionalnata orientacija, nevrabotenosta, osnovaweto semejstvo i dr. i zatoa neophodno e ~lenkite na Frankofonijata podobro da sorabotuvaat vo funkcija na ohrabruvawe na instituciite na sistemot za sozdavawe uslovi za celosno u~estvo na mladite vo
8 Parlement Francophone des jeunes 9 Conseil international de jeunes de la Francophonie 10 Programme d'Actions et de Coopération
Izve{taj 2006
251
`ivotot na demokratskite op{testva za da mo`at da ja gradat Frankofonijata i Evropa na idninata.
* * * * * Na dnevniot red na ova Sobranie bea to~kite za " Organizacii i asocijacii koi rabotat za promocija na Frankofonijata vo Evropa: razli~nosti i komplementarnosti", "Frankofonijata i mehanizmite za promocija na glavnite evropski jazici: izve{taj od misijata vo Var{ava", "Mladite, akteri na promenite i razvojot preku u~estvo", "Kontekstot na politikite na mladite vo zemjite na Centralna i Isto~na Evropa, ~lenki na Frankofonijata", "Me|usektorski politiki na mladite vo evropskite zemji ~lenki na Frankofonijata, sostojbi i perspektivi", "U~estvo na mladite vo procesot na donesuvawe na odluki" i Izbor na kandidat za {ef na Misijata Evropa.
Po usvojuvawe na dnevniot red, Francuskata sekcija gi prezentira{e zaklu~ocite na izve{tajot na g. Fene{ po prvata to~ka od dnevniot red. Vo negoviot izve{taj, g. Fene{ gi prezentira aktivnostite na glavnite operatori na Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata so poseben akcent na otvoraweto na regionalna antena na Me|uvladinata agencija na Frankofonijata vo Bukure{t vo 2004 godina i otvoraweto na Regionalniot centar za u~ewe na francuskiot jazik vo Centralna i Isto~na Evropa vo Sofija. Potoa, se osvrnuva na sorabotkata me|u frankofonskite univerziteti vo zemjite na Centralna i Isto~na Evropa preku Univerzitetskata agencija na Frankofonijata (AUF11), koja{to vo 1994 godina vo Bukure{t go otvori Regionalniot centar so lokalni anteni vo Moldova, Ungarija i Bugarija. Po islu{uvawe na zaklu~ocite od ovoj izve{taj, Sobranieto donese Predlog na rezolucija, koj be{e ednoglasno usvoen. Vo vrska so temata za Regionalnoto sobranie Evropa 2007 godina, "Frankofonijata i mehanizmite za promocija na glavnite evropski jazici: izve{taj od misijata vo Var{ava, vovedno izlagawe podnese g. Loran Betej, senator od francuskata sekcija. Vo po~etokot na svoeto izlagawe, g. Betej obrazlo`i deka po predlog na francuskata sekcija, Konferencijata na pretsedateli na sekciite na regionot Evropa, odr`ana vo Bukure{t vo april ovaa godina, odlu~i da ja stavi na dneven red na Regionalnoto sobranie 2007 temata za Frankofonijata i mehanizmite za promocija na glavnite evropski jazici. Za ovaa cel, od 4 do 6 oktomvri 2006 godina, be{e realizirana edna misija vo Polska so cel za pribirawe na informacii za upotrebata na glavnite evropski jazici ne samo vo instituciite na dr`avata, tuku i vo francuskiot, britanskiot, germanskiot, avstriskiot, {panskiot i italijanskiot institut vo Var{ava. Zaklu~ocite na ovaa misija se: lingvisti~kiot pejsa` vo Polska se odlikuva so jasna dominacija na angliskiot jazik, na vtoro mesto e germanskiot, {panskiot e vo progres, francuskiot e na ~etvrto mesto, dodeka italijanskiot ostanuva marginalen, a ruskiot ne gi interesira pove}e mladite generacii. Na krajot, toj navede deka sli~ni misii }e se realiziraat vo idninina vo pove}e zemji na evropskiot kontinent so cel da prezentira eden pocelosen izve{taj za upotrebata na glavnite evropski jazici vo Evropa na slednoto Regionalno sobranie Evropa 2007 godina.
11 Agence universitaire de la Francophonie
Izve{taj 2006
252
Za centralnata tema na ova Sobranie "Mladite, akteri na promenite i razvojot preku u~estvo", vovedno izlagawe za Parlamentot na mladi frankofoni (PFJ12) podnese g. @ak Le`andr, parlamentaren generalen sekretar na PSF (prilog 4). Me|u drugoto, toj navede deka dosega Parlamentot na mladi frankofoni gi ima usvoeno: Povelbata na mladiot frankofonski gra|anin za 21 vek, Deklaracijata na Parlamentot na mladi frankofoni za razvojot i Belata kniga13. Vo vrska so Kontekstot na politikite na mladite vo zemjite na Centralna i Isto~na Evropa, ~lenki na Frankofonijata, g-|a Deniz Bariolad, {ef za proekti za mladi pri Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata, podnese rezime na odgovorite na pra{alnikot za Mladite, akteri na promenite i razvojot preku u~estvo. Po to~kata za Me|usektorskite politiki na mladite vo evropskite zemji ~lenki na Frankofonijata, sostojbi i perspektivi, se prezentiraa so izlagawe pretstavnicite na sekoja sekcija na PSF. Po ovaa tema svoe izlagawe ima{e i g. Blagoj Za{ov, prv potpretsedatel na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo PSF i {ef na Makedonskata delegacija na 19-to Regionalno sobranie Evropa. Na po~etokot od svoeto izglagawe, g. Za{ov mu se zablagodari na g. Lisijen Vejler, pretsedatel na Pretstavni~kiot dom na Golemoto Vojvodstvo Luksemburg, za izvonrednoto organizirawe na ova Sobranie i istakna deka centralnata tema na ova Sobranie " Mladite, akteri na promenite i razvojot preku u~estvo" deneska e od golema va`nost za site zemji. Republika Makedonija ima svoja Nacionalna strategija za mladite koja e usvoena vo dekemvri 2005 godina. Nejzinoto efikasno sproveduvawe }e rezultira so zna~itelno podobruvawe na polo`bata na mladite vo op{testveno ekonomskite zbidnuvawa vo Republika Makedonija. Potoa, toj istakna deka mladite vo sekoja sovremena dr`ava pretstavuvaat dvi`e~ka sila na novite vrednosti na op{testvoto i dr`avata. Ottuka, nivnoto aktivno vklu~uvawe tokmu vo procesot na kreirawe na politikite e neophodno. Vo Republika Makedonija postojat brojni organizacii koi se zanimavaat so pra{aweto na mladite i nivnoto u~estvo vo procesot na odlu~uvawe. Agencijata za mladi i sport e dr`aven organ koj pomaga vo reliziraweto na potrebite na mladite, no ima potreba od posebna struktura koja bi gi obedinila site napori na nevladinite organizacii {to se zanimavaat so problemite na mladite. Na krajot, g. Za{ov gi pretstavi planiranite aktivnosti i celi na Akcioniot plan za sproveduvawe na Nacionalnata strategija za mladi i navede deka mladinskata politika vo Republika Makedonija se naso~uva kon priznavawe na mladite, kako glaven ~ove~ki potencijal na op{testvoto koj aktivno pridonesuva za negoviot kulturen, ekonomski i politi~ki razvoj, podgotvuvawe na mladite za ostvaruvawe na sopstvenite i celite na dr`avata, no i na zaednicata vo koja{to `iveat, po~ituvawe na pravata i slobodite na mladite kako integralen del na ~ovekovite prava i slobodi, temelna vrednost na sekoja demokratska dr`ava, socijalen razvoj i integracija na mladite preku kvalitetno formalno i neformalno obrazovanie, ekonomski razvoj na mladite preku mladinsko pretpriema{tvo so cel za podobruvawe na kvalitetot na nivnoto `iveewe i aktivno u~estvo na mladite lu|e vo javniot `ivot i procesite na donesuvawe na odluki na nacionalno i lokalno nivo.
12 Idejata za formirawe na Parlamentot na mladi frankofoni (Parlement francophone des jeunes) e donesena na Plenarnata sesija na PSF vo Otava, Kanada vo 1999 godina i ovoj predlog be{e sostaven del na Programata za me|uparlamentarna sorabotka vo Misleweto (Avis) na PSF prezentirano na Samitot na {efovi na dr`avi i vladi, odr`an vo Monkton, Kanada, vo septemvri 1999 godina. Prvata sesija na PFJ e odr`ana vo Kvebek, Kanada vo juli 2001 godina. Vtorata sesija e odr`ana vo Niame, Niger, vo juli 2003 godina. Tretata sesija e odr`ana vo Brisel, Belgija vo juli 2005 godina. ^etvrtata sesija na PFJ }e se odr`i vo Librevil, Gabon, vo juli 2007 godina.Sesiite na PFJ se odr`uvaat istovremeno so odr`uvawe na redovnite godi{ni sesii na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata. Na dosega{nite sesii u~estvuvale po dvajca pretstavnici od Republika Makedonija. 13 Pretstavuva pridones na PFJ za realizirawe na glavnite celi na Deceniskata strate{ka ramka.
Izve{taj 2006
253
So izlagawa nastapija i pretstavnicite na mladinskite soveti na zemjite ~lenki na PSF-region Evropa. Republika Makedonija be{e pretstavena od g-ca Ivana Dimitrovska, ~len na Mladinskiot sovet. Vo ramkite na centralnata tema be{e razgledana i pottemata za Mladite i me|unarodnite organizacii: zaemni o~ekuvawa. Vovedni izlagawa prezentiraa g. Malik Sar, {ef na misijata vo OIF, g. Majkl Ingledof, administrator vo Direkcijata za mladi i sport-sektor mladi na Sovetot na Evropa, g-|a Maria-Elena Enrikes Miler, {ef na Sekcijata za mladi pri UNESKO i g. Pjer @irardie, pretstavnik na Svetskata banka.
Po islu{uvawe na zaklu~ocite od ovoj izve{taj i debatata po Predlogot na deklaracijata na mladite, Sobranieto donese Predlog na rezolucija, koj be{e ednoglasno usvoen.
Kako kandidati za {ef na misijata Evropa i administrativen sekretar ednoglasno se izbrani dosega{nite g. Fredi Degila` i g-|a Vivian @erar.
Slednata Konferencija na pretsedateli na sekcii na PSF-region Evropa }e se odr`i od 24 do 26 maj 2007 godina vo @erze (Jersey).
* * * * *
[to se odnesuva do datumot i mestoto na idnoto regionalno Sobranie, treba da se napomene deka od strana na Sekretarijatot na PSF-region Evropa ima predlog na{ata Sekcija da ja organizira na 20 (jubilejna) sesija na ova Sobranie vo 2007 godina. Za ova pra{awe treba da se zazeme stav vo Sobranieto na Republika Makedonija.
* * * * *
Mo`e da se zaklu~i deka u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarnoto Sobranie na Frankofonijata na 19 redovno Sobranie na regionot Evropa be{e mo{ne korisno.
Vo tekot na ova Sobranie ~lenovite na Makedonskata delegacija ostvarija pove}e sredbi i kontakti, kako i korisna razmena na mislewa so parlamentarci i oficijalni li~nosti od pove}e zemji koi bea prisutni na ovoj nastan. Vo tie ramki se razmenuvaa mislewa za najaktuelnite slu~uvawa na me|unaroden plan, a vo kontekst na jakneweto na bilateralnata i multilateralnata sorabotka me|u Republika Makedonija i zemjite, regionite i instituciite-~lenki na Frankofonijata.
Se ocenuva deka e potrebno da se pokrenat aktivnosti vo Sobranieto na Republika Makedonija za u~estvo i sledewe na planiranite nastani koi pretstojat vo tekot na 2006-2007 godina, od aspekt na kontinurano sledewe na rabotata na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata i negovite komisii, ostvaruvawe na kontakti so frankofonskite evropski parlamentarci i razvivawe na natamo{nata aktivnost vo forumite na Frankofonijata.
Izve{taj 2006
254
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU na sednicata na Komisijata za odbrana,
odr`ana na 22 noemvri 2006 godina vo Pariz, Francija
Skopje, noemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
255
Sobranieto na Zapadnoevropskata unija (SZEU) na 22 noemvri 2006 vo Pariz, Francija, ja organizira{e sednicata na Komisijata za odbrana. Na ovaa sednica prisustvuvaa pratenikot Naser Ajdini, ~len na ovaa Komisija i sekretarot na Delegacijata Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna sorabotka.
Na sostanokot u~estvuvaa delegacii na Italija, Makedonija, Norve{ka, Romanija, Rusija, [panija, Obedinetoto Kralstvo, Turcija i ^e{kata Republika.
Rabotniot del na sostanokot se odr`a vo Palais d'Iéna vo Pariz. So sednicata pretsedava{e g. Robert Valter, pretsedatel na Komisijata (Obedineto Kralstvo).
Sednicata ja otvori pretsedatelot na Komisijata za odbrana g. Robert Valter i otkako gi pozdravi site u~esnici, im posaka dobredojde i uspe{na rabota. Po usvojuvaweto na dnevniot red, Komisijata go usvoi zapisnikot od odr`aniot sostanok na 12 oktomvri 2006 godina vo Brisel, Belgija.
Na sednicata na ovaa Komisija bea razgleduvani slednive rabotni dokumenti: Evropskite kopneni sili vo nadvore{ni operacii, podgotven od izvestitelot g. Dag Henderson (Obedineto Kralstvo, Grupa socijalisti) i g-|a Meritel Batet Lamawa ([panija, Grupa socijalisti), kako koizvestitel i Operaciite na Evropskata unija vo Demokrtaska Republika Kongo, podgotven od izvestitelot g. Ignasio Kosido ([panija, Grupa federalisti).
Vo vrska so dokumentot za Evropskite kopneni sili vo nadvore{ni operaci g. Henderson go prezentira{e predlogot na izve{tajot i predlogot na preporakata za Evropskite kopneni sili vo nadvore{ni operacii i istakna deka ovoj izve{taj }e bide prosleden so eden drug koj{to }e gi opfati pra{awata svrzani za personalot, rezervniot sostav i finansiraweto na operaciite. Noviot izve{taj }e bide prezentiran za vreme na plenarnoto sobranie vo juni 2007 godina.
Potoa, toj navede deka evropskite sili deneska se mnogu anga`irani vo nadvore{ni operacii, vo ramkite na NATO, Evropskata unija i Obedinetite nacii i dodade deka rasporeduvaweto na ovie sili pokrenuva brojni pra{awa za kapacitetite, opremata i nivnoto finansirawe, no isto taka, interoperativnosta i multinacionalnosta se mnogu va`ni temi. Za ovie pra{awa treba da bidat informirani kako parlamentite, taka i javnosta. Vo vrska so ova, eden nov paragraf 15 }e bide napi{an za da se vodi smetka za ovoj aspekt zatoa {to e mnogu va`no da se ima poddr{kata na javnosta za zacvrstuvawe na ovie operacii, no isto taka, treba da se dobie i poddr{kata od mesnoto naselenie na zemjite vo koi{to ovie sili se prisutni. Paragrafot 46 koj{to gi tretira pra{awata svrzani za transformacijata i za "specijalizacijata na silite" treba, isto taka, da se dopolnuva od aspekt na razli~ni tehnolo{ki nivoa me|u silite i evropskite dr`avi. Zborovite "momentalni finansiski pote{kotii" treba da se suprimiraat.
Pretsedatelot na Komisijata, otkako mu se zablagodari na izvestitelot, ja otvori debatata za ovoj predlog na izve{taj i za predlogot na preporakata za Evropskite kopneni sili vo nadvore{ni operacii.
Gospodinot Mekinto{ (Obedineto Kralstvo), go izrazi stavot po koj ako paragrafot 15 se zadr`uva, tekstot ja gubi koherentnosta i navede deka razlikata me|u odr`uvawe na mirot i nametnuvawe na mirot ne e eksplicitna. Gospodinot Henderson objasni deka vo Avganistan, fazite na odr`uvawe na mirot i nametnuvawe na mirot se prosleduvaat. Na po~etokot ima "brza" pobeda, potoa neprijatelot se regrupira i bitkite povtorno se razgoruvaat. Gospodinot Komarie, sovetnik za odbrana vo SZEU istakna deka fazata po "brzata" pobeda e najdolgata i e najva`na za krajniot ishod. Gospodinot Rigoni (Italija) podvle~e deka e od osobena va`nost vmetnuvaweto na predlodot vo paragrafot 46 za poddr{kata od javnosta na zemjata na poteklo na silite i javnosta od zemjite vo koi operiraat. Najdobro bi bilo, da se dodade eden nov paragraf 7 koj glasi: "Da se prezemat neophodni merki za obezbeduvawe na poddr{kata na politi~kata javnost vo zemjite na poteklo na silite, kako i na javnosta vo zemjite na intervencija". Noviot paragraf 7, kako i paragrafite
Izve{taj 2006
256
1-6 bea usvoeni. Predlogot na preporakata, dopolneta, be{e usvoena ednoglasno, a potoa predlogot na izve{tajot be{e usvoen ednoglasno.
Vo vrska so dokumentot za Operaciite na Evropskata unija vo Demokrataska Republika Kongo, pretsedatelot na Komisijata gi prezentira{e izve{tajot i predlogot na preporakata, namesto otsutniot izvestitel g. Ignasio Kosido.Na po~etokot toj navede deka potkomisijata na Komisijata za odbrana nadle`na za ova pra{awe }e ja poseti Kin{asa vo DRK, od 23 do 25 noemvri 2006 godina i dodade deka momentalno situacijata vo ovaa zemja e nestabilna i zatoa Evropskite sili EUFOR RD CONGO se podgotvuvaat za povlekuvawe i samo MONUC14 }e bide nadle`en za bezbednosta na celata teritorija. Gospodinot Henderson predlo`i usoglasuvawe na dvata predlozi na izve{tai i navede deka treba da se razvie mehanizmot na EU Athena.15
Otkako paragrafot 5 be{e izbri{an, predlogot na preporakata i predlogot na izve{tajot bea usvoeni so 11 glasa za i eden vozdr`an.
Po to~kata Razno sovetnikot za odbrana vo SZEU, po barawe na pretsedatelot na komisijata, ja pretstavi momentalnata sostojba so hierarhija na komanduvawe vo evropskite sili i dodade deka Evropskata unija }e ima potreba od glaven {tab za operacii so sedi{te vo Brisel, ako taa saka da reagira brzo vo slu~aj na krizna situacija.
Na krajot pretsedatelot istakna deka ~lenovite na komisii }e u~estvuvaat na Konferencijata vo Berlin, Germanija, od 4 do 7 fevruari 2007 godina i navede deka ~lenovite na ovaa Komisija se pokaneti od nivnite kolegi od Polska vo maj 2007 godina.
Pretsedatelot informira{e deka slednata sednica na ovaa Komisija }e se odr`i vo Pariz na 20 dekemvri 2006 godina vo 9,00 ~asot. Sednicata na Komisijata za odbrana zavr{i vo 16,00 ~asot.
* * * * * Zaklu~ok:
Vo tekot na sednicata ~lenovite na Makedonskata delegacija ostvarija pove}e sredbi i kontakti, kako i korisna razmena na mislewa so parlamentarci i oficijalni li~nosti od pove}e zemji koi bea prisutni na ovoj nastan. Vo tie ramki se razmenuvaa mislewa za najaktuelnite slu~uvawa na me|unaroden plan, a vo kontekst na jakneweto na stabilnosta i bezbednosta vo Evropa i svetot po{iroko, razvojot na demokratskite procesi i vladeeweto na pravoto.
Se ocenuva deka e potrebno da se pokrenat aktivnosti vo Sobranieto na Republika Makedonija za u~estvo i sledewe na planiranite nastani koi pretstojat vo tekot na ovaa godina. Toa se odnesuva vo prv red na u~estvoto na 52 Godi{na sesija (vtor del), {to }e se odr`i od 18 do 20 dekemvri 2006 godina vo Pariz, Francija.
14 MONUC. United Nations Organization Mission in the Democratic Republic of the Congo 15Bulletin EU 12-2004 Common foreign and security policy (18/28) 1.6.18. Council decisions amending Decision 2004/197/CFSP establishing a mechanism to administer the financing of the common costs of EU operations having military or defence implications (Athena).
Izve{taj 2006
257
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU na pedeset i vtorata
sednica na Zapadnoevropskata unija, odr`ana od 18 do 20 dekemvri 2006 godina
vo Pariz, Francija
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
258
Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, Interparlamentarnoto evropsko sobranie za bezbednost i odbrana (SZEU), go odr`a vtoriot del na svojata redovna 52 sednica od 18 dekemvri do 20 dekemvri 2006 godina vo Pariz, Republika Francija. Na sednicata u~estvuva{e Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonija, {to ja so~inuvaa pratenikot g. Rafis Aliti, kako i g. Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna sorabotka vo Sobranieto na Republika Makedonija.
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na ovaa sednica na Sobranieto na ZEU u~estvuva{e so status na "pridru`en asocijativen partner",16 so koj se ovozmo`uva pratenicite redovno da u~estvuvaat vo rabotata na SZEU, bez pravo na glas.
Na vtoriot del od pedesettata sednica na SZEU se rasprava{e za pove}e pra{awa od oblasta na odbranata, bezbednosta i aktuelnite zbidnuvawa vo Evropa i po{iroko. Pratenicite razgledaa i usvoija 12 izve{tai, sedum preporaki, dve rezolucii i edna direktiva17, a be{e razgledan i prviot del od Godi{niot izve{taj na Sovetot na ZEU.
Vo tekot na sednicata, na 19 dekemvri 2006 godina, parlamentarcite go izbraa g. @an-Pjer Masere, pratenik od Francija, za pretsedatel na Sobranieto na ZEU za 53 sesija koja po~nuva vo januari 2007 godina, kako i potpretsedatelite na SZEU. Za potpretsedateli bea izbrani: g. Marsel Glesener, pratenik od Luksemburg, g. Mark Rejmon, pratenik od Francija, g. @oze Eduardo Vera @ardim, pratenik od Portugalija, g-|a Elsa Papadimitriu, pratenik od Grcija, g. Gerd Hofer, pratenik od Germanija, g. @an-Pol Anri, pratenik od Belgija, g. Dirk Dees, pratenik od Holandija, g-|a Elvira Korta`arena Ituriaz, pratenik od [panija, g. Toni Lojd, pratenik od Obedineto Kralstvo i g. Xankarlo Sinizi, pratenik od Italija.
Vo tekot na sednicata, so koja pretsedava{e g. @an-Pjer Masere, pretsedatel na SZEU, na 18, 19 i 20 dekemvri 2006 godina, so svoi izlagawa na pratenicite im se obratija: g. M. Forsieri, dr`aven potsekretar za odbrana na Italija, g. Ginter Gloser, zamenik minister za evropski pra{awa na Germanija, kako pretstavnik na idnoto pretsedatelstvo so Zapadnoevropskata unija i so Evropskata unija, g. Perti Torstila, dr`aven sekretar vo Ministerstvoto za nadvore{ni raboti na Finska, kako pretstavnik na pretsedatelstvoto so EU na Finska, g-|a Nino Burjanadaxe, pretsedatel na Parlamentot na Gruzija, g. Zoltan Nagi, {ef na Sekcijata za multilateralni i regionalni raboti na NATO, g. M. Flao, minister za nacionalna odbrana na Belgija, kako pretstavnik na belgiskoto pretsedatelstvo so ZEU.
* * * * *
Na po~etokot na sednicata na pratenicite im se obrati g. @an-Pjer Masere, pretsedatel na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, koj gi pozdravi u~esnicite na ovaa sednica, im posaka dobredojde na nacionalnite delegacii, gi pretstavi temite za debata na sednicata i gostite koi }e im se obratat na pratenicite.
Na pratenicite im se obrati g. Ginter Gloser, zamenik minister za evropski pra{awa na Germanija, kako pretstavnik na idnoto pretsedatelstvo so Zapadnoevropskata unija i so Evropskata unija. Na po~etokot na svojot govor, toj
16 Kako rezultat na Odlukata na Evropskiot sovet od 17 dekemvri 2005 godina da & se dodeli na Republika Makedonija status na zemja kandidat za ~lenstvo vo Evropskata unija, Pro{ireniot pretsedatelski komitet na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija na 8 fevruari 2006 godina, donese odluka da mu ponudi na Sobranieto na Republika Makedonija status na "pridru`en asocijativen partner" vo ova Sobranie. So ovoj status se ovomo`i Sobranieto na Republika Makedonija da formira Parlamentarna delegacija vo Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, sostavena od trojca ~lenovi i trojca zamenici ~lenovi, koja ima pravo da u~estvuva vo aktivnostite na ova Sobranie, bez pravo na glas. Istovremeno, po eden ~len na Delegacijata }e u~estvuva vo site postojani komisii na Sobranieto, a {efot na Delegacijata }e u~estvuva i na sednicite na Pro{ireniot pretsedatelski komitet i Pro{ireniot postojan komitet. 17 Izve{taite, preporakite, rezoluciite i odlukata (na angliski i francuski jazik) se dostapni na internet stranicata na SZEU: www.assemblee-ueo.org
Izve{taj 2006
259
navede deka germanskoto pretsedatelstvo so EU,koe po~nuva na prvi januari 2007 godina i zavr{uva na 30 juni 2007 godina ima za cel zacvrstuvawe i pro{iruvawe na evropskata politika za bezbednost i odbrana vo ~etiri prioritetni domeni: razvojot na misiite i na operaciite nameneti za kontrola na kriznite sostojbi, zacvrstuvawe na kapacitetite na upravuvawe so krizi na Evropskata unija, zajaknuvawe na strate{kite partnerstva i na krajot koncepciski razvoj na evropskata politika za bezbednost i odbrana i istakna deka blagodarenie na konkretnite operacii, ovaa politika treba da pridonese za realizacija na zaedni~kata nadvore{na politika na EU. Ovaa politika pridonese za obezbeduvawe na preminot Rafah vo pojasot Gaza, da go formira personalot vo pravosudniot sistem na Irak, operacijata EUFOR vo Kongo da se zavr{i so uspeh i da go vospostavi mirot po bezredijata za vreme na pretsedatelskite izbori. Krajot na pregovorite za statusot na Kosovo }e pretstavuva eden od predizvicite na koj{to Germanija mora da odgovori vo tekot na svoeto pretsedatelstvo so EU, a toa se sostoi vo ispra}awe na civilna misija, koja }e gi prezeme funkciite na UNMIK vo regionot vo oblasta na pravdata i policijata.Ovaa misija }e ovozmo`i da se vospostavi sorabotkata na teren me|u Evropskata unija i NATO. [to se donesuva do operacijata ALTEA, koja postoi od 2003 godina vo Bosna i Hercegovina, toj istakna deka taa pretstavuva edna od najva`nite voeni operacii na EU i navede deka istata }e prodol`i vo ramkite na Spogodbata Berlin Plus. Na krajot toj navede deka samo preku edna tesna sorabotka na EU ne samo so me|unarodnite organizacii, tuku i vo ramkite na samata EU, }e ovozmo`i pobrz razvoj na civilnite i voenite kapaciteti so cel takti~kite grupi da bidat operativni i efektivni za nadvore{ni operacii. Na krajot toj istakna deka se nadeva deka germanskoto pretsedatelstvo, pred zavr{uvaweto na mandatot }e bide vo mo`nost da dade nekolku pozitivni signali za Evropskiot ustav za da go podgotvi terenot za pretsedatelstvoto na Portugalija i Slovenija i zatoa taa ja o~ekuva poddr{kata od parlamentarnite sobranija, a osobeno od Sobranieto na ZEU.
Pretstavnikot na Delegacijata na Obedinetoto Kralstvo g. O'Hara go postavi pra{aweto dali neuspehot na ratifikacijata na Evropskiot ustav pretstavuva pre~ka za razvoj na Evropskata politika za bezbednost i odbrana. Gospodinot Gloser odgovori deka germanskoto pretsedatelstvo }e se anga`ira za intenzivna koordinacijaa na stavovite me|u site zemji ~lenki na EU vo vrska so ova pra{awe.
Vo svojot govor g. Perti Torstila, dr`aven sekretar vo Ministesrtvoto za nadvore{ni raboti na Finska, kako pretstavnik na pretsedatelstvoto so EU, najprvin navede deka bezbednosnata strategija na Evropskata unija ima za cel da se sprotivstavi na aktuelnite glavni zakani: terorizmot, proliferacijata na oru`jeto za masovno uni{tuvawe, regionalnite konflikti i organiziraniot kriminal. Evropskata unija treba da ima sopstveni kapaciteti za upravuvawe so krizi za da mo`e da dejstvuva vo ramkite na me|unarodnite organizacii i za toa taa gi ima potrebnite instrumenti koi{to í ovozmo`uvaat da se spravuva so kompleksnite predizvici. Blagodarenie na formiraweto na takti~kite grupi i civilnite timovi, celinata na donesenite odluki vo 1999 godina }e bide izvr{ena vo januari 2007 godina i za ovaa cel popisot na voenite kapaciteti na zemjite ~lenki na EU vo slu~aj na golema katastrofa e ve}e izvr{en. Finskoto pretsedatelstvo se anga`ira{e za realizirawe na tri celi: operaciite i misiite za upravuvawe so krizi, razvojot na kapacitetite za upravuvawe so krizi i koordinacijata na civilnite i voenite aktivnosti. Na krajot, g. Perti Torstila gi navede operaciite i misiite na EU: EUFOR vo Kongo, ALTEA vo Bosna i Hercegovina, Bliskiot Istok, Avganistan, Moldavija, Gruzija, Ukraina i Kosovo i zaklu~i deka so cel da se zacvrsti bezbednosnata i odbranbenata politika na Evropskata unija, treba da se razvie sorabotkata so civilnoto op{testvo, treba da se zacvrstuvaat vrskite so OON, NATO i Afrikanskata unija i navede deka finskoto pretsedatelstvo so EU ja prodol`i sorabotkata so Kanada, Rusija i Ukraina vo domenot na upravuvaweto so krizi.
Vo svoeto izlagawe, g-|a Nino Burjandaxe, pretsedatel na Parlamentot na Gruzija, gi prezentira{e aspiraciite za ~lenstvo na ovaa dr`ava vo EU, sorabotkata
Izve{taj 2006
260
so NATO, intervencijata na ruskite sili vo Osetija i za neprincipielnata ruska politika sprema Gruzija.
Vo svojot govor g. Flao, minister za nacionalna odbrana na Belgija, kako pretstavnik na belgiskoto pretsedatelstvo so ZEU se osvrnuva na pridonesot na Belgija vo debatata za stabilnosta i bezbednosta vo Evropa, za kooordinacijata me|u evropskite zemji vo funkcija na nejzino soo~uvawe so novite predizvici, kako {to se terorizmot, kriminalot, vladeewe na pravoto, proliferacijata na oru`jeto za masovno uni{tuvawe itn. Na krajot, toj istakna deka mnogu e va`no da se formira edna evropska voena akademija za da na{ite oficeri stanat obedineti evropski oficeri pred da bidat oficeri od ovaa ili onaa zemja. Zna~i, site zemji ~lenki na EU treba da se zalagaat za reformi vo funkcija na izgradba na bezbednosta i stabilnosta na Evropa, prisutna segde kade {to ima potreba.
Izve{tajot za Samitot na NATO vo Riga go pretstavi g. Zoltan Nagi, pretstavnik na generalniot sekretar na NATO Jaap de Hoop [efer.Na po~etokot toj istakna deka ovoj Samit mo`e slobodno da se nare~e "Samit na transformacija", koja zapo~na na po~etokot na 90-tite na Samitot vo Praga i Istanbul vo 2002 i 2004 godina. Samitot vo Riga e mnogu uspe{en i }e mu ovozmo`i na NATO podobro da sorabotuva so negovite partneri vo idnina. Edna od odlukite donesena vo Riga se odnesuva na vodeweto na voenite operacii vo Avganistan i mo`e da se re~e deka otsega i ponatamu slobodno }e mo`at da koristat doponitelni trupi ako zatoa ima potreba da se intervenira vo jugot na zemjata. Samitot vo Riga gi pokani Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija za Partnerstvo za mir, a isto taka lansira{e jak signal za prodol`uvawe na pro{iruvaweto so Albanija, Hrvatska i Makedonija. Ovoj proces }e dovede do stabilizacija na celiot region. Potoa toj se osvrna na sorabotkata na NATO so EU, so mediteranskite zemji i zemjite od Zalivot. Na krajot toj istakna deka sledniot samit }e se odr`i vo 2008 godina i se nadeva deka dotoga{ NATO }e go namali brojot na voenite sili vo nekoi regioni, vo Kosovo e lansiran eden voen i politi~ki plan vo koordinacija so OON, Evropskata unija i lokalnata vlast.
POLITI^KI PRA[AWA
Sobranieto na Zapadnoevropskata unija gi razgleda i usvoi slednive izve{tai
predlo`eni od Komisijata za politi~ki pra{awa: "NATO-transformacija i strate{ko partnerstvo so EU", podnesen od g. [arl Gorens, pratenik od Luksemburg, "Stabilnosta i bezbednosta vo Centralna Azija", podnesen od g-|a @ozet Dirie, pratenik od Francija, "Kon edno odr`livo re{enie na Bliskiot Istok ", podnesen od g-|a @ozet Dirie, pratenik od Francija.
Vo Izve{tajot "Kon edno odr`livo re{enie na Bliskiot istok ", podnesen od g-|a @ozet Dirie se dava osvrt na na~inot na koj evoluirala kolektivnata politika vodena od Amerikancite na Bliskiot Istok, koj se protega od Irak, Iran, preku Izrael, Palestina, Liban i Sirija. Taa istakna deka konfliktite na Bliskiot Istok ne se pove}e lokalni ili regionalni konflikti, tuku globalni i zatoa treba sekoga{ da se baraat globalni re{enija za ovie problemi. Ira~kiot problem ovozmo`i Iran da bide golem dobitnik preku pobedata na {iizmot i na nuklearniot {iizam, dodeka "umerenite" arapski dr`avi, pred se, Saudiska Arabija, Egipet, Jordan i dr`avite od Zalivot ja formiraat sunitskata alijansa, zatoa {to tie se voznemireni od zgolemuvaweto na voenata, a osobeno nuklearnata mo} na Iran.
Izve{tajot za NATO: transformacija i strate{ko partnerstvo so Evropskata unija-odgovor na godi{niot izve{taj na Sovetot go prezentira{e g. [arl Goerens od Luksemburg. Na po~etokot toj navede deka ovoj izve{taj be{e usvoen od Komisijata osum dena pred odr`uvaweto na Samitot na NATO vo Riga na 28 i 29 noemvri ovaa godina i dodade deka NATO i ponatamu ostanuva najva`nata organizacija za garantirawe na na{ata bezbednost. Kako rizi~ni to~ki na planetata toj gi navede
Izve{taj 2006
261
Bosna i Hercegovina, Liban, Severna Koreja, Avganistan, Kongo, Sudan, Darfur, Teheran, dodeka koga se zboruva za kriza sekoga{ gi imame predvid terorizmot, drogata, proliferacijata na nukleranoto oru`je i dr. Na krajot toj istakna deka izve{tajot sodr`i predlozi za zacvrstuvawe na strate{koto partnerstvo me|u Evropskata unija i NATO, po~ituvaj}i ja avtonomijata na sekoj, priznavaj}i gi nivnite kapaciteti i nivnata razli~na kultura i nastojuvaj}i sekoga{ nedorazbirawata da se re{at so zaemno razbirawe. Vo izve{tajot se predlaga zajaknata sorabotka me|u SAD i evropskite zemji vo upravuvaweto so krizi i implikacijata na amerikanskata policija vo idnata policiska misija na Evropskata unija vo Kosovo. Ovoj predlog be{e napraven za da se doka`e deka podelbata na odgovornostite i na zada~ite vo me|unarodni misii treba da gi tangira site zemji {to ne e sekoga{ slu~aj so ogled na faktot deka se postavuva problemot na kapacitetite na edna dr`ava {to dopolnitelno treba da se re{i.
Vo svojot izve{taj za Stabilnosta i bezbednosta vo Centralna Azija, g-|a Dirie se osvrna na Avganistan i na energetskite resursi na ovoj region i istakna deka vo ovaa zemja se proizveduva afion {to zna~i heroin. I pokraj toa {to me|unarodnata zaednica tro{i pove}e od 700 milioni dolari vo borba protiv proizvodstvoto i trgovijata so ovaa droga, nejzinoto proizvodstvo se zgolemilo za 59%! Ovoj region pretstavuva geografski prostor sostaven od pet dr`avi: Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan, Taxikistan i od dve sosedni dr`avi: Avganistan i Pakistan. Ovie dr`avi se nekoga{ni sovetski republiki i istovremeno se muslimanski i lai~ki so avtoritarni re`imi. Od ovie dr`avi Rusija se snabduva so nafta i gas koi{to gi reeksportita potoa kon Evropskata unija. Centralna Azija ne pretstavuva edinstven politi~ki region, sekoja dr`ava vodi pragmati~na specifi~na politika i site politi~ki li~nosti se nekoga{ni ~lenovi na KGB so iskustvo i ne se slu~ajno vo politikata tie go upotrebuvaat izrazot " multivektorska politika" koja e relativno efikasna.
Postojat dva pola na atrakcija: Rusija i Kina. I pokraj nastanite vo minatoto, Rusija za niv pretstavuva prijatel i tie imaat doverba vo Rusija i osven Turkmenistan, site se ~lenki na Zaednicata na nezavisni dr`avi. Na krajot taa istakna deka pokraj Rusija, Kina, SAD i Evropa se osvestija za strate{kata, ekonomskata i energetskata va`nost na ovoj prostor na Centralna Azija.
Po islu{uvawe na izve{tajaot, se otvori diskusija vo koja u~estvuvaa brojni pratenici od pove}e zemji me|u koi: Turcija, Obedineto Kralstvo, Portugalija i Holandija. Pretstavnikot na Turcija navede deka negovata zemja koja ima istoriski vrski so ovie zemji, kako zemja kandidat za ~lenstvo vo EU i kako asocijativna ~lenka vo ZEU, bi mo`ela da bide most me|u Zapadna Evropa i Centralna Azija. Pretstavnikot na Obedinetoto Kralstvo navede deka 95% od heroinot {to se konsumira vo ovaa dr`ava se proizveduva vo Avganistan i ovaa droga predizvikuva sekoja godina iljadnici mrtvi kaj mladite Angli~ani i ~ini mnogu vo pravosudniot sistem.
ODBRAMBENI PRA[AWA
Na sednicata na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija se rasprava{e i po tri izve{tai od Komisijata za odbrana: "Operaciite na Evropskata unija vo Demokratska Republika Kongo- odgovor na godi{niot izve{taj na Sovetot" podnesen od g. Ignasio Kozido Gutierez, pratenik od [panija i "Evropskite kopneni sili vo nadvore{ni operacii ", podnesen od g. Dag Henderson, pratenik od Obedinetoto Kralstvo i g-|a Meriksel Batet Lamawa, pratenik od [panija.
Izvestitelot g. Henderson vo Izve{tajot za "Evropskite kopneni sili vo nadvore{ni operacii" najprvo gi objasnuva mandatite na dosega{nite sili na EU vo regionot, po {to se zadr`uva na odnosite na Evropskata unija so NATO na strate{ki plan, osobeno za iznao|awe na re{enie na Bliskiot Istok, preku ispra}awe na
Izve{taj 2006
262
neophodni voeni sili koga diplomatskite aktivnosti se poka`uvaat nedovolni. Toj se osvrna i na evropkite voeni sili pod mandat na ON vo Bosna i Hercegovina, vo Kongo, Liban i vo Avganistan. Na krajot toj istakna deka ne e dovolno samo da se definiraat politi~kite celi, tuku treba da se identifikuvaat i potrebnite sredstva, vo prv red poddr{kata na javnoto mislewe ne samo vo zemjite koi ispra}aat trupi, tuku isto taka i vo onie vo koi interveniraat.
Izvestitelot g. Kozido Gutierez vo Izve{tajot za Operaciite na Evropskata Unija vo Demokratska Republika Kongo-odgovor na godi{niot izve{taj na Sovetot, se osvrnuva na re{ava~kata uloga na Evropskata unija vo DR Kongo, kako vo obezbeduvawe na mirot, taka i vo polza na ekonomskiot i socijalniot razvoj na cela Afrika. Misijata na EU vo ovaa zemja e mnogu va`na za evropskata politika za bezbednost i odbrana, zatoa {to pretstavuva prva voena multinacionalna avtonomna misija. Potoa, toj navede deka e neophodno podobruvawe na mehanizmite na politi~ka koordinacija me|u Evropskata unija i Obedinetite nacii i istakna deka EUFOR ja zavr{i misijata na 30 noemvri 2006 godina vo DR Kongo, no i ponatamu se prisutni dve va`ni misii EUPOL18 EUSEC19 koi rabotat na modernizacija na policijata i voenite sili na zemjata. Evropskata unija treba sekoga{ da gi ohrabruva nastojuvawata za razvoj na demokratijata vo site zemji vo koi{to taa e vo za~etok.
PA RLAMENTARNI PRA[AWA I ODNOSI SO JAVNOSTA Pratenicite gi razgledaa i usvoija slednive izve{tai podneseni od Komisijata za parlamentarni pra{awa i odnosi so javnosta: "Sobranieto na ZEU: instrument za nacionalnite parlamenti ", podnesen od g. Lord Rasel Xonston, Obedineto Kralstvo i "Evolucija i percepcija na terorizmot od javnoto mislewe i mediumite", podnesen od lordot Barlison od Obedinetoto Kralstvo.
Vo izve{tajot za "Sobranieto na ZEU: instrument za nacionalnite parlamenti", izvestitelot g. Lord Rasel Xonston se zadr`uva na zapiraweto na ratifikacijata na evropskiot ustav so francuskoto i holandskoto "Ne" i na nade`ta deka deka za vreme na germanskoto pretsedatelstvo so EU }e mo`e da se postigne dogovor za revidiran tekst na ovoj ustav. Potoa, toj istaknuva deka e neophdno da se podobri sorabotkata me|u nacionalnite parlamenti i Evropskiot parlament vo funkcija na podobra demokratska kontrola na pra{awata svrzani za stabilnosta i bezbednosta.
Vo svojata diskusija g. Mota Amaral, pratenik od Portugalija istakna deka parlamentarcite treba sekoga{ da bidat vo tek so pra{awata svrzani za stabilnosta i bezbednosta i SZEU treba da gi zgolemi kontaktite so nacionalnite parlamenti po ovie pra{awa i dodade deka nivnoto u~estvo vo debatata za evolucijata na zaedni~kata politika za odbrana i bezbednost e neophodna.
Vo Izve{tajot za "Evolucija i percepcija na terorizmot od javnoto mislewe i mediumite", izvestitelot g. Lord Barlison istakna deka dosega skoro site komisii na SZEU raspravale za borbata protiv terorizmot i sosema e legitimno i Komisijata za parlamentarni pra{awa i odnosi so javnosta pridonesuva preku ovoj izve{taj istra`uvaj}i ja evolucijata na percepcijata na terorizmot od javnoto mislewe i mediumite. Potoa toj navede deka ovoj dokument gi tretira reakciite na javnoto mislewe, aktivnosta na mediumite i percepcijata na teroristi~kata zakana i politi~kite odluki. Na krajot, toj istakna deka po Vtorata svetska vojna nekoi evropski zemji se konfrontiraa so teroristi~ki aktivnosti: IRA vo Obedinetoto Kralstvo i Irska, ETA vo [panija, Crvenite brigadi vo Italija, Frakcija na Crvenata armija vo Germanija no sigurno e deka napadot na 11 septemvri 2001 godina vo SAD predizvika najgolem interes na javnoto mislewe vo celiot svet. Na 2 maj 2006 godina
18 Policiska misija vo DR Kongo 19 EU security sector reform mission in the Democratic Republic of the Congo
Izve{taj 2006
263
generalniot sekretar na ON ja lansira{e svetskata strategija na borbata protiv terorizmot, upatuvaj}i jasna poraka deka terorizmot vo site svoi formi e neprifatliv i deka dr`avite treba da nastojuvaat da gi li{at teroristite od pristapot, kako do konvencionalnoto taka i do oru`jeto za masovno un{tuvawe. Na krajot toj navede deka site politi~ki li~nosti treba da se pra{uvaat do koj stepen op{testvoto e podgotveno da se otka`uva od li~nite slobodi za borbata protiv terorizmot da e efikasna.
TEHNOLO[KI I AEROVSELENSKI PRA[AWA Na sednicata bea razgledani i usvoeni tri izve{tai od Komisijata za tehnolo{ki i aerovselenski pra{awa, po koi bea usvoeni preporaki do Sovetot na ZEU: "Aerovselenskata industrija vo Ukraina-sorabotkata so Evropa", podnesen od g. @an-Gi Bran`e od Francija i Bil Eterington od Obedinetoto Kralstvo i "Transatlantskata sorabotka vo domenot na aeronautikata: borbeniot avion F-35 Lighting II (Joint Strike Fighter) ", podnesen od g. Nigel Evans od Obedinetotot Kralstvo.
Vo Izve{tajot za Transatlantskata sorabotka vo domenot na aeronautikata: borben avion F35 Lightning II (Joint Fighter), podnesen od g. Nigel Evans se podvlekuva va`nosta na tranatlantskata sorabotka ne samo vo ramkite na Programata za avionot F-35, tuku isto taka i vo mnogu drugi idni proekti. Izve{tajot "Aerovselenskata industrija vo Ukraina-sorabotkata so Evropa", podnesen od g. @an-Gi Bran`e i od Bil Eterington, dava osvrt na sorabotkata me|u EU i Ukraina vo domenot na aerovselenskata industrija, posebno vo domenot na vozdu{niot strate{ki transport so Antonov 124 i vo pozicionirawe na satelitite i nivnata upotreba za vozdu{niot, morskiot i avtomobilskiot soobra}aj.
BUXETSKI I ADMINISTRATIVNI PRA[AWA
^lenovite na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija ja odobrija Zavr{nata smetka na Sobranieto za 2005 godina, podnesena od g. Kristofer Frejzer od Obedinetoto Kralstvo i Predlogot na buxetot na Sobranieto za 2007 godina, podnesen od g-|a Doris Barnet, pratenik od Germanija. Parlamentarcite go razgledaa i Misleweto za buxetot na ministerskite organi na Zapadnoevropskata unija za 2006 godina, podneseno od g. Kristofer Frejzer , po {to ja usvoija preporakata do Sovetot na ZEU.
* * * * *
So u~estvoto na ovaa sednica se ostvaruva kontinuitet na sorabotkata so ovaa me|unarodna organizacija i se potvrduva interesot za natamo{no aktivno participirawe vo evropskite organizacii i institucii. Se ocenuva deka e potrebno da se prezemat aktivnosti vo Sobranieto na Republika Makedonija za u~estvo i sledewe na planiranite nastani koi pretstojat vo tekot na ovaa godina. Toa se odnesuva vo prv red na u~estvoto na Konferencijata za idnite nasoki na evropskata politika za bezbednost i odbrana, {to }e se odr`i od 4 do 7 fevruari 2007 godina vo Berlin, Germanija i na drugite sednici i sesii {to }e se odr`at vo tekot na 2007 godina.
Izve{taj 2006
264
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Slu`ba na Sobranieto na Republika Makedonija
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Delegacijata na Komisijata za obrazovanie, nauka i sport na
Sobranieto na Republika Makedonija na kolokviumot na tema "Obrazovanie i mladi - evropska perspektiva, odr`an na
18 i 19 dekemvri 2007 godina, vo Brisel - Kralstvo Belgija
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
265
Vo organizacija na Evropskiot parlament, na 18 i 19 dekemvri 2006 godina, vo Brisel se odr`a kolokvium na tema "Obrazovanie i mladi - evropska perspektiva", na koj u~estvuva{e Delegacija na Komisijata za obrazovanie, nauka i sport na Sobranieto na Republika Makedonija vo ~ij sostav bea: pretsedatelot na Komisijata Slavica Grkovska, ~lenovite na Komisijata Fiat Canoski i Tale Geramit~ioski i zamenikot ~len Azis Polo`ani. Delegacijata be{e pridru`uvana od sovetnikot vo Komisijata Len~e Gligorovska, rakovoditelot na Sektorot za me|unarodna sorabotka Lidija Karakam~eva, kako i od sovetnikot vo Misijata na Republika Makedonija vo Brisel Toni Pavloski.
Pokraj Makedonskata delegacija, na kolokviumot u~estvuvaa i parlamentarni delegacii na komisiite za obrazovanie na Albanija, Srbija i na Crna Gora. Pretsedava~i na kolokviumot bea: pretsedatelot i potpretsedatelot na Komisijata za kultura i obrazovanie na Evropskiot parlament Krista Prets i Pal [mit. Kako uvodni~ari na temite na kolokviumot nastapija: Jan Figel, ~len na Evropskata komisija za obrazovanie, mladi i obuka, kultura i multikultura, Tawa Frederiks i Angelika Verli od generalnite direktorati na Komisijata na EP za Istra`uvawe i za obrazovanie i kultura, Jari Jakonen postojan pretstavnik na Finska vo EU, Goran Svilanovi} od Paktot za stabilnost vo Jugoisto~na Evropa, kako i evropratenikot Doris Pak. Vo vovednoto izlagawe, pretsedatelot na Komisijata za kultura i obrazovanie na Evropskiot parlament Krista Prets go istakna zna~eweto na interparlamentarniot dijalog vo zajaknuvaweto na sorabotkata vo oblasta na obrazovanieto i kulturata vo pro{irena Evropa, vklu~itelno i vo regionot na Zapaden Balkan. Iako obrazovanieto ostanuva vo nadle`nost na zemjite ~lenki, potrebata od edinstvena zaedni~ka aktivnost vo evropski ramki e evidentna i od tie pri~ini se razvivaat novi obrazovni programi za po{irok opfat na mladite, kako {to se programite za do`ivotnoto u~ewe, Tempus, Erazmus - Mundus, Mladi itn. Dolgoro~en efekt od ovoj proces e sekoj u~enik i student da ima pogolema mo`nost za izbor na obrazovna ustanova i na rabotno mesto, {to pretstavuva svoeviden pridones vo ostvaruvaweto na ova fundamentalno ~ovekovo pravo. Vo ovoj pravec bea i prioritetite na Avstriskoto pretsedatelstvo so EU, odnosno razvivawe na obrazovnata mre`a i pomagawe na razvojot na kapacitetite. Obrazovniot razvoj e povrzan so finansiite, zatoa vladite treba da posvetat pogolemo vnimanie na ovaa oblast. Tawa Frederiks od Generalniot direktorat za istra`uvawe na Evropskata komisija, informira{e deka, pokraj obrazovnite programi se podgotvuvaat i istra`uva~ki programi, bez koi ne mo`e da se zamisli tehnolo{kiot razvoj. Ovie programi treba da bidat vo tesna vrska i bara nivno implementirawe vo nastavnite programi. Rabotata na Direktoratot e fokusirana na mladite, a najva`en instrument e VII-ta Ramkovna programa za istra`uvawe (FP VII), {to }e bide otvorena i za zemjite od Zapaden Balkan. Povikot za upatuvawe predlozi }e bide objaven na veb stranicata na EU, na 22 dekemvri 2006 godina. Pritoa, uka`a na zna~eweto na vklu~uvaweto vo FP VII kako zna~ajna forma na sorabotka koja ima za cel olesnuvawe na integracijata vo EU. Posebno gi poso~i mo`nostite za finansirawe na prioritetni proekti od domenot na socio-ekonomskite i humanitarni nauki koi bi bile interesni za zamjite od Zapaden Balkan, kako {to se istra`uvawata na demografskite promeni, idninata na univerzitetite i pottiknuvawe na nivnoto povrzuvawe so privatniot sektor, za konfliktite, ~ovekovite prava i sl. Vo sporedba so zemjite ~lenki na EU, u~estvoto na zemjite od regionot }e bide zna~itelno namaleno, a kako zemji koi poka`ale poseben interes vo prethodniot FP VI, gi izdvoi Makedonija i Srbija. Se raboti i na drugi programi, kako na primer, za povrzuvawe na obrazovanieto i naukata, za promovirawe na mladi kadri za nau~na rabota vo drugi zemji, kako i na dodeluvawe na grantovi za mladi istra`uva~i, so cel da rabotat istra`uvawa vo svoite zemji. [efot na Paktot za stabilnost za Jugoisto~na Evropa Goran Svilanovi} izrazi zadovolstvo {to zemjite od regionot kako prioritetna aktivnost na idniot Sovet za
Izve{taj 2006
266
regionalna sorabotka gi izdvoile ~ovekovite prava i gradeweto na ~ovekoviot kapital. Dosega{nite aktivnosti se nesoodvetni za razvoj na obrazovanieto, poradi {to anga`irawata treba da se naso~at kon podobruvawe na nastavnite programi, zasiluvawe na regionalnata sorabotka i sli~no. Idejata e preku obrazovanieto da se obezbedi ekonomski razvoj, bidej}i, pokraj direktnite investicii, obrazovanieto }e bide klu~no za ekonomskoto i socijalnoto zakrepnuvawe i za`ivuvawe vo zemjite na Jugoisto~na Evropa. Kako inicijativi na ovoj plan vo 2007 godina gi navede, prira~nikot za programi na EU za obrazovanie i istra`uvawe specijalno namenet za zemjite na JIE, rabotilnicata za naso~eno obrazovanie i obuka {to }e se odr`i vo Republika Makedonija, podgotovkata na matrica za mo`nostite za stipendirawe za studentite od JIE, kako i izrabotka na veb stranica i odr`uvawe na denovi na stipendirawe na JIE.
^lenot na Evropskata komisija za obrazovanie, mladi i obuka, kultura i multikulturalizam Jan Figel ja potvrdi opredelbata na Evropskata komisija za prioritetnoto mesto na visokoto obrazovanie na agendata za sorabotka. Glavni instrumenti }e bidat TEMPUS, namenet za strukturni reformi na visokoto obrazovanie preku sorabotka na univerzitetite i ERAZNUS-MUNDUS za stipendirawe na najdobrite studenti od Zapaden Balkan za postdiplomski studii vo EU. Vo ramkite na ERAZMUS-MUNDUS, koj vo periodot 2004-2008 godina programira opfat na 2400 studenti, }e bidat obezbedeni dopolnitelni 100 stipendii za studentite od Zapaden Balkan, za {kolskata 2007/2008 godina.
Sredstva za visokoto obrazovanie }e bidat obezbedeni i preku Programata IPA, a so programata "Mladi" }e bide ovozmo`ena Pogolema razmena na mladite vo JIE, dodeka u~estvoto vo Programata "Kultura" e spored opredeleni uslovi.
So ogled na potrebata od mobilnost na site, a ne samo na opredelena kategorija gra|ani, go pozdravi otpo~nuvaweto na pregovorite za vizno olesnuvawe.
Angelina Verli, {ef na slu`bata na Evropskata komisija za TEMPUS i ERAZMUS-MUNDUS se zadr`a na rezultatite od dosega{nata sorabotka vo ramkite na ovie programi, spored koi vo periodot 2000-2005 godina se realizirani 212 zaedni~ki programi, 54 strukturni merki i 440 grantovi za individualna mobilnost. Vo periodot {to pretstoi akcentot }e bide staven na razvojot na nastavnite programi i zgolemenata mobilnost na profesorite i studentite. Vo odnos na reformite vo visokoto obrazovanie, izrazi `alewe za malata zainteresiranost na nekoi zemji od JIE za Evropskiot kredit transfer sistem.
Vo svojata prezentacija, sovetnikot Jari Jakonen informira{e za prioritetite na Finskoto pretsedatelstvo so EU na poleto na obrazovanieto i za postignatite rezultati na planot na politikata na inovaciite i razvojot, reguliraweto na uslugite na vnatre{niot pazar, socijalnata pravda i odr`liviot razvoj i za Lisabonskata agenda i odnosite so treti zemji. Vo sferata na obrazovanieto, prioritetno e programite da se bliski do site gra|ani, nastavnici i studenti vo site evropski zemji {to }e bide osnova za evropska sorabotka, razvivawe na stru~noto obrazovanie vo evropski ramki, obrazuvawe na aktivno gra|anstvo so cel za podobro razbirawe na stavovite na mladite lu|e, kako i nivno voveduvawe vo procesot na odlu~uvawe.
Vo izlagaweto, posebno se osvrna na finskiot obrazoven model, vo koj posebno mesto ima nastavniot kadar, {to se smeta za edna od glavnite pri~ini za uspehot na finskite u~enici.
Evroparlamentarecot Doris Pak go podvle~e zna~eweto na obrazovanieto za regionot i potrebata od regionalna sorabotka vo ovoj domen, osobeno me|u univerzitetite i predupredi na opasnosta od "odlevaweto na mozoci". Vo ovoj kontekst go podvle~e zna~eweto na Programata IPA, koja dava mo`nosti za profesionalno obrazovanie na mladite, koi treba da se vratat vo svoite zemji, a toa }e go napravat, dokolku ima dobar obrazoven sistem i ekonomski mo`nosti vo zemjata. Pritoa, izrazi `alewe {to EU ja propu{ti mo`nosta vo izminatiot desetgodi{en period da go postavi obrazovanieto kako klu~en prioritet za JIE, bidej}i nedostigot na obrazovanie ne samo {to gi namaluva mo`nostite za vrabotuvawe, tuku pretstavuva i opasnost za bezbednosta na zemjite.
Izve{taj 2006
267
Ona {to vo momentov treba da bidat priorite vo zemjite na Balkanot se izgradbata na javnata administracija i obrazovanieto. Vo ovaa prilika, uka`a na potrebata od istoriska distanca za proekti kako {to e zaedni~ki u~ebnik po istorija, a kako primer gi poso~i Germanija i Francija, koi duri po 60 godini od Vtorata svetska vojna sobrale hrabrost da realiziraat takov proekt.
Na krajot od svoeto izlagawe ja podvle~e potrebata od u~ewe na jazikot na sosedite i na sogra|anite, pritoa poso~uvaj}i na potrebata od izu~uvawe na albanskiot jazik vo Republika Makedonija, zaradi zna~itelnata brojka na albanskata zaednica i za sorabotkata vo regionot.
Vo ramkite na kolokviumot, pretsedatelite na parlamentarnite komisii za obrazovanie na zemjite od Zapaden Balkan imaa svoi prezentacii, na tema "Ulogata na nacionalnite parlamenti vo promoviraweto na mladite i obrazovnata politika". Pretsedatelot na Komisijata za obrazovanie, nauka i sport Slavica Grkovska informira{e za u~estvoto na Sobranieto na Republika Makedonija vo kreiraweto na osnovnite nasoki na razvojot na obrazovanieto vo dr`avata, vo ~ij centar se mladite kako glaven ~ove~ki potencijal. Za ovaa cel, Sobranieto na Republika Makedonija usvoi Nacionalna programa za razvoj na obrazovanieto od 2005 do 2015 godina, kako strate{ki dokument za obrazovnata politika i promoviraweto na ednakvi mo`nosti kaj mladite, i pritoa go naglasi {irokiot politi~ki konsenzus pri nejzinoto usvojuvawe. Vo prodol`enie, se zadr`a na reformite vo osnovnoto i srednoto obrazovanie, osobeno vo delot na zgolemuvaweto na zadol`itelnoto obrazovanie so koi e vovedeno devetgodi{no zadol`itelno obrazovanie, dr`avnata matura, politikata na reformi vo srednoto stru~no obrazovanie i obuka, kako i za inicijativata za voveduvawe zadol`itelno sredno obrazovanie. Vo delot na visokoto obrzovanie informira{e za noviot zakonski predlog za visokoto obrazovanie koj e vo funkcija na prezemenite obvrski so potpi{uvaweto na Bolowskata deklaracija i zaedni~kata opredelba za kreirawe na edinstven evropski prostor vo ovaa oblast.
Vo diskusiite po tematskite izlagawa pratenicite od zemjite od regionot informiraa za ograni~uvawata i problemite so koi se soo~uva obrazovanieto. ^lenovite na Makedonskata parlamentarna delegacija nastapija so op{irni komentari i pra{awa, so koi uka`aa na potrebata od pogolemi sredstva za mladite i obrazovanieto, koi ne sekoga{ go dobivaat potrebnoto vnimanie pri buxetskite proekcii. Vo ovaa smisla be{e postaveno pra{aweto za vlijanieto i na~inot na koj parlamentot mo`e da obezbedi pogolemi finansiski sredstva za obrazovanieto, kako i za drugi mo`nosti za obezbeduvawe dopolnitelni sredstva. Vo odnos na obrazovnite i istra`uva~kite programi, naglasena e potrebata za vklu~uvawe i na drugi instrumenti za po{irok opfat na mladite i obrazovnite institucii od zemjite vo regionot.
Delegacijata ja podvle~e potrebata od pogolema mobilnost vo regionot, interkulturen dijalog me|u samite zemji i vnatre vo zemjite, osobeno od liberalizacija na vizniot re`im, koj pretstavuva golemo ograni~uvawe vo komunikacijata i sorabotkata na poleto na obrazovanieto, mladite i kulturata.
Be{e podvle~ena i ulogata na Paktot za stabilnost vo JIE za regionot i regionalnata sorabotka. Vo ovaa smisla pretstojnata konferencija posvetena na srednoto stru~no obrazovanie i obuka, {to }e se odr`i pod negovo pokrovitelstvo vo Republika Makedonija, e oceneta kako mo{ne korisna za sozdavawe na visokoeducirana rabotna sila vo soglasnost so potrebite na pazarot na rabotna sila. Konferencijata e zna~ajna i od aspekt na razmena na iskustva vo ovaa oblast, osobeno vo uslovi na implementacija na zakonskite reformi vo stru~noto obrazovanie i obuka.
Izve{taj 2006
268
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
IZVE[TAJ
za u~estvoto na inaugurativnoto zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot,
odr`ano na 10 i 11 septemvri 2006 godina vo Aman, Jordan
Skopje, oktomvri 2006 godina
Izve{taj 2006
269
Inaugurativnoto zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot (PS na Mediteranot) se odr`a na 10 i 11 septemvri 2006 godina vo Aman, Jordan vo organizacija na Interparlamentarnata unija (IPU) i Parlamentot na Jordan.
Na sesijata kako pretstavnik na Sobranieto na Republika Makedonija u~estvuva{e pratenikot Vladimir \or~ev.
Celiot proces na vospostavuvawe na PS na Mediteranot e pottiknat od
Interparlamentarnata unija koja cvrsto veruva deka mirot i prosperitetot vo mediteranskiot region mo`at da se postignat so promovirawe na sorabotka niz politi~ki dijalog. Za taa cel vo IPU vo 1990 godina se vospostavija posebni mehanizmi za promovirawe na bezbednosta i sorabotkata vo mediteranskiot region preku postojano organizirawe na sostanoci i sredbi. Toj proces vo ramkite na IPU e poznat kako Proces na Konferencijata za bezbednost i sorabotka na Mediteranot (CSCM).
Na ~etvrtata i posledna Konferencija za bezbednost i sorabotka na Mediteranot ovoj proces se transformira vo edinstveno Parlamentarno sobranie na Mediteranot.
Parlamentarnoto sobranie e vospostaveno so cel da se dade pogolemo zna~ewe na parlamentarnata diplomatija vo mediteranskiot region, odnosno regionot da se zdobie so sopstven parlamentaren forum.
Glavnite celi na inaugurativnoto zasedanie na Parlamentarnoto sobranie na Mediteranot bea da se usvojat osnovnite statutarni dokumenti, da se izbere pretsedatel, ~lenovi na Biroto na PS na Mediteranot, da se opredeli sedi{teto na Sekretarijatot na PS na Mediteranot, kako i da se dopreciziraat finansiskite aran`mani za 2007 godina za site zemji ~lenki.
Na inaugurativnoto zasedanie prisustvuvaa slednive delegacii na zemjite ~lenki20 na PS na Mediteranot, i toa: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kipar, Egipet, Francija, Grcija, Italija, Jordan, Libiska Arapska Xamahirija, Malta, Monako, Maroko, Palestina, Portugalija, Slovenija, Siriska Arapska Republika, Republika Makedonija, Tunis i Turcija. Kako pridru`ni u~esnici na sesijata u~estvuvaa pretstavnicite na Arapskata interparlamentarna unija, Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, Parlamentarnoto sobranie na Crnomorskata ekonomska sorabotka i Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa.
Na marginite na inaugurativnoto zasedanie, odnosno na 10 septemvri se odr`aa odvoeni neformalni sredbi na zemjite od severniot i ju`niot breg na Mediteranot. Celta na odr`uvaweto na neformalnite sredbi be{e razgleduvawe na idnoto organizirawe na PS na Mediteranot i posebno dogovarawe za idnoto rakovodstvo na PS na Mediteranot, kako i razgleduvawe na pristignatite kandidaturi za sedi{teto na Sekretarijatot na PS na Mediteranot, kako i opredeluvawe na pretsedatel i potpretsedatel na PS na Mediteranot. Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija u~estvuva{e na sredbata na zemjite od severniot breg na Mediteranot. Se predlo`i zemjite od severniot breg na Mediteranot da mu go otstapat pretsedatelskoto mesto na PS na Mediteranot na kandidat od ju`niot breg na Mediteranot, odnosno na g. Abdelvahed Radi, pretsedatel na Pretstavni~kiot dom na Maroko, dodeka za potpretsedateli, severnata grupa predlo`i dva kandidata i toa od Grcija i od Francija.
Za po~esen pretsedatel na PS na Mediteranot be{e izbran Rudi Sal od Francija, a za po~esen ~len be{e izbrana Elen Damato, od Malta kako pratenici koi vo golema mera pridonele za uspe{na realizacija na ova Sobranie.
20 ^lenki na PS na Mediteranot se parlamentite na zemjite od mediteranskiot breg: Albanija, Al`ir, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kipar, Egipet, Francija, Grcija, Izrael, Italija, Liban, Libiska Arapska Xamahirija, Malta, Monako, Maroko, Srbija, Crna Gora, Slovenija, [panija, Siriska Arapska Republika, Tunis, Turcija i Palestina. Isto taka, ~lenki na PS na Mediteranot se parlamentite na Republika Makedonija, Jordan i Portugalija, dr`avi koi ne izleguvaat na Mediteranot, no koi ekonomski, politi~ki i strate{ki direktno se povrzani so nego.
Izve{taj 2006
270
Inaugurativnata ceremonija na zasedanieto se odr`a na 11 septemvri vo prisustvo na g. Abdulhadi Al-Majal, spiker na Pretstavni~kiot dom na Jordan i g. Pjer Ferdinando Kasini, pretsedatel na Interparlamentarnata unija. Na po~etokot g. Abdulhadi Al-Majal iska`a zadovolstvo {to otpo~nuvaweto so rabota na PS na Mediteranot se slu~uva tokmu vo Jordan i se nadeva deka ovoj nov parlamentaren forum }e im ovozmo`i na zemjite ~lenki da razmenuvaat mislewa i iskustva od zaedni~ki interes i da odlu~uvaat na ednakva osnova. Ovoj forum pretstavuva mesto za dijalog i formulirawe na mislewa za kriti~ni pra{awa, osobeno vo arapskiot region, koj sî u{te strada od reperkusiite na konfliktite za koi do den dene{en ne e najdeno re{enie. Toa {to go karakterizira mediteranskiot basen e toa {to toj povrzuva narodi od tri kontinenti, koi bile edni od najbogatite civilizacii vo istorijata, no i se soo~ile so naj`estokite konflikti, koi sepak rezultirale vo zaedni~ka mediteranska kultura.
Toj go pozdravi interesot na IPU za re{avawe na mediteranskite pra{awa, osobeno onie koi se odnesuvaat na sorabotkata i bezbednosta. Arabiskiot region postojano `ivee vo turbulencii i nikoga{ nema da bide bezbeden dokolku ne se osigura traen mir preku sorabotka na najdobrite interesi na site narodi. Jordan kako zemja so dlaboki koreni vo bogatata islamska kultura i arapska civilizacija, koja akumulirala mnogu dostignuvawa, kako i verba vo dominacijata na blagorodnite ~ovekovi principi, veruva deka e dojdeno vreme da se povika celoto ~ove{tvo, a osobeno odgovornite sili, poblisku da poglednat vo potrebata za ~ove~ko razbirawe i da sfatat deka onie {to kreiraat `ivot se najblisku do ona {to zna~i blagorodnosta na univerzumot, a onie koi predizvikuvaat smrt se najblisku do o~ajnosta, stravot, terorot i zloto.
So vospostavuvaweto na ovoj forum se smeta deka }e se zajakne kanalot na dijalog me|u kulturite. Otsustvoto na razbirawe me|u kulturite e glavniot faktor koj agitira konflikti i gi ekspandira razlikite me|u narodite. Sepak, toj uka`a deka palestinskoto pra{awe e su{tinata na bliskoisto~niot konflikt, i re{avaweto na ova pra{awe treba da bide vo soglasnost so voljata na me|unarodnata zaednica i vrz osnova na me|unarodnoto pravo. Na toj na~in }e se obezbedi traen mir i stabilnost vo celiot mediteranski basen. Jordanskiot narod, pod vodstvo na kralot Abdula II, bara da se zajaknat vrednostite na dijalogot, demokratijata i pozitivnata sorabotka me|u narodite so politi~ki sredstva.
Za pretsedatel na inaugurativnoto zasedanie so aklamacija be{e izbran g. Abdulhadi Al-Majal, spiker na Pretstavni~kiot dom na Jordan.
So konsenzus se usvoi Statutot na PS na Mediteranot no so ogled na toa {to Turskata delagacija pobara i kiparskite Turci da bidat posebna delegacija, izdvoena od Kiparskata delegacija, Delovnikot za rabota na PS na Mediteranot }e se usvojuva dopolnitelno. Biroto na PS na Mediteranot }e bide sostaveno od pretsedatelot, ~etvorica potpretsedateli i trojca pretsedatelite na postojanite komiteti. Se odlu~i za ovie mesta svoi kandidati da predlo`at Egipet, Francija, Grcija i Palestina (potpretsedatelski mesti) i Hrvatska, Italija i Jordan (pretsedateli na trite postojani komisii). Sekoja poso~ena zemja treba da go nazna~i personalnoto re{enie za mestoto {to i pripa|a vo Biroto.
Malta i Hrvatska podnesoa kandidaturi za sedi{teto na Izvr{niot sekretarijat na Sobranieto. Pove}eto prisutni delegacii se proiznesoa za kandidaturata na Malta. Pratenikot Vladimir \or~ev, vo ime na Republika Makedonija í dade poddr{ka na kandidaturata na Hrvatska, soglasno so dobienite preporaki od Ministerstvoto za nadvore{ni raboti. So ogled na golemoto raspolo`enie na prisutnite pratenici za kandidaturata na Malta, Hrvatska ja povle~e svojata kandidatura. Sedi{teto na Izvr{niot sekretarijat na PS na Mediteranot }e bide locirano vo Valeta, Malta.
Za pretsedatel na PS na Mediteranot so aklamacija be{e izbran g. Abdelvahed Radi od Maroko. Toj vo tekot na sledniot mesec }e odr`i sostanok vo Rabat, Maroko za ~lenovite na Biroto so cel da se definiraat nadle`nostite na
Izve{taj 2006
271
trite postojani komiteti, kako i temite za diskusija na prviot sostanok na trite postojani komiteti.
Vo vrska so rabotata na Izvr{niot sekratarijat se zaklu~i Biroto da podgotvi opis na rabotnoto mesto na izvr{niot sekretar, toj da se dostavi do site zemji ~lenki na Sobranieto so cel zaintersiranite kandidati da apliciraat. Izborot na izvr{en sekretar }e se izvr{i vo tekot na januari 2007 godina i preku "procedura na mol~ewe" }e se potvrdi izborot.
Inaugurativnoto zasedanie zavr{i so usvojuvawe na finalna deklaracija koja e sostaven del od izve{tajot.
Sobranieto ja odobri izjavata na pretsedatelot na zasedanieto so koja se povikuvaat izraelskite vlasti da go oslobodat neodamna zatvoreniot spiker i nekolku drugi ~lenovi na Pravniot palestinski sovet.
Na krajot Delegacijata na Malta predlo`i slednoto godi{no zasedanie na PS na Mediteranot vo 2007 godina da se odr`i vo Malta, dodeka Francuskata delegacija predlo`i odr`uvaweto na zasedanieto vo 2008 godina da bide vo nivnata zemja.
Izve{taj 2006
272
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
INFORMACIJA
za oficijalnata poseta na Republika Makedonija na Delegacijata na Komisijata za poddr{ka na demokratijata
na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD, ostvarena od 19 do 23 noemvri 2006 godina
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
273
Vo oficijalna poseta na Republika Makedonija od 19 do 23 noemvri 2006 godina prestojuva{e Delegacija na Komisijata za poddr{ka na demokratijata21 na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD, predvodena od g. Dejvid Draer, kongresmen od Republikanskata partija22 i pretsedatel na Komisijata, vo ~ij sostav bea i kongresmenite: g. Dejvid Prajs, potpretsedatel na Komisijata, g-|a Lois Kaps, ~len na Komisijata i g. Erl Pomeroj.
Od Slu`bata na Kongresot, vo sostav na Delegacijata bea: g. Xon Lis, direktor i sekretar na Komisijata, g. Bred Smit, profesionalen slu`benik - sovetnik na Komisijata za delovnik, g-|a Ra{el Leman, profesionalen slu`benik - sovetnik vo Komisijata za delovnik, g.Tomas Ros, praven asistent na kongresmenot Prajs i g-|a Xuli Kim od Sektorot za istra`uvawe. Vo postojana pridru`ba na Delegacijata bea i dve voeni lica vo funkcija na li~no obezbeduvawe na kongresmenite.
Vo postojana i povremena pridru`ba na Delegacijata za vreme na nivniot prestoj vo Republika Makedonija bea: N.E. g-|a Xilijan Milovanovi}, Ambasador na SAD vo Republika Makedonija, pretstavnici od Ambasadata na SAD vo Republika Makedonija, pretstavnici na USAID vo Republika Makedonija, g.Kris Hen{ou, direktor na NDI vo Republika Makedonija, kako i pretstavnici od Stru~nata slu`ba na Sobranieto na Republika Makedonija, odnosno od Sektorot za me|unarodna sorabotka, Oddelenieto za preveduvawe i Oddelenieto za protokolarni raboti.
* * * * *
Programata, vo interes na vremeto, se odviva{e preku paralelni sredbi na
nivo na kongresmeni i na nivo na slu`benici. Prviot den od prestojot Delegacijata prestojuva{e vo Ohrid kade {ti bea ostvareni sredbi so pratenicite od Izbornata edinica 5 i so pretstavnici na {tabovite na politi~kite partii vo IE 5 koi rabotele vo kampawata na parlamentarnite izbori kako logistika na sega{nite pratenici, na tema: "Odnosite vo izbornata edinica me|u gra|anite i pratenicite".
Vo ramkite na Programata, bea ostvareni slednite sredbi vo Sobranieto na Republika Makedonija: kurtoazna sredba so g. Qubi{a Georgievski, pretsedatel na Sobranieto na Republika Makedonija; zaedni~ka sredba so pretsedatelot na Sobranieto i so koordinatorite na prateni~kite grupi; so pretsedatelot i ~lenovite na Prateni~kata grupa na Sobranieto na Republika Makedonija za sorabotka so Parlamentot na SAD i so pretsedatelite na komisiite vo Sobranieto. Bea ostvareni i dve oddelni (paralelni) sredbi na dvajca kongresmeni so pratenici od site politi~ki partii.
21 Komisijata za poddr{ka na demokratijata (HDAC-House Democracy Assistance Commission) e osnovana so Rezolucijata 135 vo 2005 g. Misijata na Komisijata e da gi zajakne demokratskite institucii preku pomagawe na parlamentite vo novite demokratii. Centralno mesto vo rabotata na Komisijata ima obezbebduvaweto tehni~ka ekspertiza za zajaknuvawe na ot~etnosta, transparentnosta, zakonodavnata nezavisnost i vladin nadzor nad stranskite parlamenti. Kako osnovni zada~i na rabota na Komisijata se da: raboti so parlamentite na odbrani zemji vo koi se osnovani ili se osnovaat demokratski parlamenti koi bi imale korist od pomo{ta na Komisijata; im ovozmo`i na ~lenovite, slu`benicite i vrabotenite vo Pretstvani~kiot dom i slu`bite za poddr{ka na Kongresot da davaat soveti za ~lenovite i vrabotenite na parlamentite na tie zemji, vklu~itelno i poseti na Kongresot i slu`bi za poddr{ka preku direkten nadzor na nivnoto rabotewe; dostavat preporaki do Agencijata za me|uanroden razvoj na SAD (USAID) vo vrska so obezbeduvaweto na potrebnata pomo{ vo materijali na takvi parlamenti, preku podobruvawe na nivnata efikasnost i transparentnost vo nivnoto rabotewe. Sobranieto na Republika Makedonija e izbrano za sorabotka me|u drugi 12 nacionalni parlamenti, a sorabotkata zapo~na u{te vo prvata godina od etabliraweto na ovaa Komisija. 22 Ostanatite kongresmeni-~lenovi na Delegacijata se od Demokratskata partija. Po parcijalnite izbori za Kongresot, odr`ani na 7 noemvri 2006 godina, Demokratskata partija go osvoi mnozinstvoto vo Pretstavni~kiot dom na Kongresot, pri {to za prv pat vo istorijata na amerikanskiot parlamentarizam, za spiker na Pretstavni~kiot dom e izbrana `ena - g-|a Nensi Pelosi. So ogled na nastanatite promeni vo mandatite, vo po~etokot na januari 2007 godina funkcijata pretsedatel na Komisijata za poddr{ka na demokratijata }e ja prezeme g.Dejvid Prajs, sega{en potpretsedatel na Komisijata.
Izve{taj 2006
274
Na nivo na slu`benici, bea ostvareni slednive sredbi: so pretstavnici na: Rabotnata grupa od Stru~nata slu`ba zadol`ena za izrabotka na noviot Delovnik na Sobranieto; Sektorot za rabotni tela i na Sektorot za dokumentacija, biblioteka i informatika, kako i na Sektorot za istra`uvawe i analiza.
Na nivo na izvr{nata vlast, Delegacijata ostvari sredbi so: g. Branko Crvenkovski, pretsedatel na Republika Makedonija, so g. Nikola Gruevski, pretsedatel na Vladata na Republika Makedonija i so g. Imer Selmani, potpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija za implementacija na Ramkovniot dogovor.
Vo organizacija na Ambasadata na SAD vo Republika Makedonija, Delegacijata ostvari sredbi so: N.E. g-|a Xilijan Milovanovi}, Ambasador na SAD vo Republika Makedonija, so ambasadori na diplomatsko-konzularni pretstavni{tva vo Republika Makedonija i so regionalni sorabotnici i so pretstavnici na NDI i IRI vo Republika Makedonija.
Za vreme na prestojot, se odr`a Ceremonija za sve~eno predavawe na donacija na Sobranieto na Republika Makedonija na serverska kompjuterska oprema vo vrednost od 50,000 SAD dolari, nameneta za efikasno funkcionirawe na odvivaweto na plenarnite sednici.
Po zavr{uvaweto na programata vo Republika Makedonija Delegacijata ostvari ednodnevna poseta na korpusot na amerikanskite vojnici stacionirani vo Kampot "Bond Stil" vo Pri{tina.
* * * * * Cel na posetata
Celta na posetata na Delegacijata, pokraj vospostavuvawe na pobliski bilateralni odnosi na parlamentarno nivo, be{e naso~ena vo kontekst na najavuvanite izmeni na Delovnikot na Sobranieto na Republika Makedonija, koi treba da pridonesat kon negovo poefikasno rabotewe. Delegacijata izrazi interes da im pomogne i na pratenicite i na slu`benicite vo kreiraweto na novite izmeni na Delovnikot, koi treba na najsoodveten na~in da apsolviraat odredeni pra{awa koi se nametnuvaat kako potreba za negova adekvatna iplementacija. Isto taka, preku prenesuvawe na iskustvata od rabotata na Kongresot na SAD, posetata ima{e za cel da se razmenat mislewa po pra{awata svrzani so na~inot na vr{ewe na kontrola i nadzor nad rabotata na Vladata.
Od aspekt na raboteweto na Stru~nata slu`ba, odnosno od postavenosta na sektorite vo Sobranieto, preku ovaa poseta Komisijata i ponatamu izrazuva podgotvenost za natamo{na pomo{ na Sobranieto na Republika Makedonija vo zajaknuvaweto na negovite kapaciteti, osobeno vo domenot na rabotata na sektorite za: istra`uvawe i analiza, za zakonodavstvo, za rabotni tela, za biblioteka i za informatika. Preku razmena na mislewa, bea ponudeni odredeni modeli na re{enija koi mo{ne uspe{no se prakticiraat vo Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD, a bi mo`ele da bidat implementirani i vo rabotata na Sobranieto na Republika Makedonija.
* * * * *
1. Na sredbata so pratenicite od Izbornata edinica broj 5, koja se odr`a vo
Ohrid i be{e prva sredba na Delegacijata za vreme na prestojot vo Republika Makedonija, prisustvuvaa 18 pratenici od IE 5. Pratenicite poedine~no se pretstavija i gi informiraa ~lenovite na Delegacijata za na~inot na koj gi ostvaruvaat kontaktite so izbira~ite vo kancelariite za kontakti, kako i za problemite so koi se soo~uvaat pri realizacijata na ovie aktivnosti. Pratenicite poso~ija deka soglasno so Izborniot zakonik lokalnata samouprava e dol`na da obezbedi kancelarii za rabota na pratenicite i asistentite koi im pomagaat vo
Izve{taj 2006
275
partiskite aktivnosti, no poradi nedostig na finansiski sredstva, ovoj aspekt ostanuva nerealiziran. Del od pratenicite uka`aa deka soglasno so dinamikata na odr`uvawe na plenarnite sednici na Sobranieto se soo~uvaat so nedostig na vreme za kontinuirano ostvaruvawe na kontakti so izbira~ite.
Soglasno so Proektot na Kancelarijata na NDI vo Republika Makedonija od 2005 i 2006 godina, bea otvoreni nekolku regionalni kancelarii i be{e finansirana rabotata na anga`iranite lica vo tie kancelarii. Pratenicite i ~lenovite na Delegacijata izrazija o~ekuvawe deka ovoj proekt }e prodol`i i vo tekot na 2007 godina.
2. Na sredbata so g. Qubi{a Georgievski, pretsedatel na Sobranieto na Republika Makedonija i so koordinatorite na prateni~kite grupi23, Delegacijata be{e zapoznata so aktuelnata rabota na Sobranieto na Republika Makedonija. Bea iska`ani mislewata na pretsedatelot na Sobranieto i na koordinatorite na prateni~kite grupi po tekstot na noviot Delovnik na Sobranieto, razmisluvawata za negovo podobruvawe i vnesuvawe na eventualni sugestii od prateni~kite grupi koi }e bidat prifatlivi i vo nasoka na efikasno rabotewe na Sobranieto.
Na sredbata se diskutira{e za novinite koi se predlagaat da se vovedat vo rabotata na Sobranieto, kako {to se: fokusirawe na zakonodavnata aktivnost vo rabotata na komisiite koi treba da pretstavuvaat glavni debatni poliwa za rasprava po predlozite na zakonite i drugite akti; pravo na govor; inovirawe na postapkata na podnesuvawe na amandmani; voveduvawe na posebna sednica namenata samo za glasawe po zakonite i drugite akti; voveduvawe na posebni denovi za ostvaruvawe na kontakt na pratenicite so izbira~ite; mo`nost za precizno ureduvawe na pra{aweto za upotreba na jazicite na zaednicite koi se pove}e od 20% vo Republika Makedonija na site nivoa na parlamentarnoto rabotewe, kako i za zaostruvawe na disciplinskata odgovornost na pratenicite vo nasoka na efikasno rabotewe na Sobranieto.
3. Na sredbata so Prateni~kata grupa24 na Sobranieto na Republika Makedonija za sorabotka so Parlamentot na SAD, pretsedatelot i ~lenovite iska`aa visoki oceni za anga`manot na SAD vo poddr{kata na demokratijata vo Republika Makedonija, osobeno preku prakti~nite programi na USAID koi mo{ne uspe{no se implementiraat. Preku aktot na priznavawe na ustavnoto ime na Republika Makedonija, poddr{kata na Kongresot na SAD za integracija na Republika Makedonija vo NATO alijansata, pottikot na Vladata vo implementacijata na reformite vo zemjata, kako i konkretnite ekonomski investicii i ekspertska pomo{, SAD go poka`uvaat visokiot stepen na respekt na Republika Makedonija. Odr`uvaweto na stabilnosta vo regionot, osobeno od aspekt na re{enieto za idniot status na Kosovo i zatvoraweto na pra{aweto na demarkacijata na granicata, pretstavuva zaemen prioritet vo me|usebnite odnosi na Republika Makedonija i SAD.
Od strana na Delegacijata be{e istaknato deka poddr{kata od ovaa Komisija i od Kongresot na SAD i ponatamu }e se odviva kontinuirano i preku konkretni proekti vo vid na ekspertska i tehni~ka pomo{. Istovremeno, Komisijata dava bezrezervna poddr{ka na Republika Makedonija za nejzina {to poskore{na NATO integracija kako zemja-predvodnik vo regionot, so {to }e se pridonese kon sevkupnata regionalna stabilnost i kon natamo{en razvoj na demokratskite procesi.
23 Na sredbata bea prisutni pratenicite: Silvana Boneva (VMRO-DPMNE), Jani Makraduli (SDSM), Rafis Aliti (DUI), Ru`di Mato{i (DPA), Goran Misovski (NSDP), Marjan Dodovski (VMRO-NP) i Andrej @ernovski (LDP). 24 Na sredbata bea prisutni: Ru`di Mato{i, pretsedatel na Prateni~kata grupa i ~lenovite: Nada Stan~evska, Ristanka Lal~evska, Silvana Boneva, Rafis Aliti, Slobodan Najdovski i Vlado Bu~kovski.
Izve{taj 2006
276
4. Sredbata so pretsedatelite na komisiite25 na Sobranieto na Republika Makedonija se razgovara{e za na~inot na rabota na Sobranieto na sednici na komisii i na plenarni sednici i za mehanizmite preku koi Sobranieto vr{i kontrola i nadzor nad rabotata na Vladata na Republika Makedonija. Kongresmenite go prezentiraa amerikanskiot model na re{enija po ovie pra{awa, pri {to poso~ija deka vo Kongresot celata zakonodavna aktivnost e naso~ena vo komisiite; kako sostaven del na rabotata na komisiite se i organiziraweto na javni debati po pra{awata koi se razgleduvaat na sednicite na komisiite, pri {to sugeriraa Sobranieto na Republika Makedonija da razmisli za zapo~nuvawe na ovaa praktika bidej}i e vo nasoka na donesuvawe na kvalitetni zakonski re{enija, koi, gledano po{iroko, se vo nasoka na kontinuirano podobruvawe na `ivotot na gra|anite. Od na{a strana be{e uka`ano na nedovolnata kadrovska i tehni~ka ekipiranost na slu`bite koi rabotat vo komisiite i be{e istaknata potrebata od donesuvawe na samostoen buxet za Sobranieto, kade {to samoto Sobranie }e bide kreator na dinamikata na realizacijata na svoite potrebi. Se diskutira{e i za potrebata od pogolema inicijativnost od strana na pretsedatelite na komisiite vo nivnata sekojdnevna rabota, a vo odnos na efikasnosta na Sobranieto na plenarni sednici, kongresmenite poso~ija deka Kongresot pretstavuva forum kade {to nedorazbirawata se nadminuvaat na demokratski i institucionalen na~in so postignuvawe na kompromis po odredeni principi. Kako mnogu va`en moment za kvalitetno izvr{uvawe na prateni~kata funkcija, kongresmenite uka`aa na potrebata od postojan kontakt na pratenicite so izbira~ite za da mo`e kontinuirano da se bide vo tek so nivnite potrebi i uka`uvawa i vo ovaa nasoka ja izrazija podgotvenosta preku stru~ni i finansiski metodi da pomognat vo otvoraweto na kancelarii za kontakt so glasa~ite. So ogled na faktot {to g-|a Lois Kaps po profesija e medicinska sestra i vo Kongresot raboti, me|u drugoto, i na aktivnostite od domenot na zdravstvoto, od strana na g-|a Liljana Popovska, a vo ramkite na zalo`bite i nastojuvawata na Vladata i na @enskoto lobi vo Republika Makedonija na ednakov pristap na `enite do soodvetna medicinska prevencija i lekuvawe na malignite zaboluvawa, be{e inicirano da se razgleda mo`nosta za amerikanska donacija za mamografi i drugi aparati za rano otkrivawe na ovie se' po~esti zaboluvawa kaj `enskata populacija. G-|a Kaps so zadovolstvo ja prifati predlo`enata inicijativa i istakna deka }e gi vlo`i site napori da dojde do nejzina skora{na realizacija.
5. Paralelni sredbi na dvajca kongresmeni so pratenici
5-a. Na sredbata so kongresmenite Dejvid Prajs i Erl Pomeroj diskusijata se vode{e na tema: Politikata na opozicijata i vladinata politika". Pratenicite26 informiraa deka postoi op{t politi~ki konsenzus po klu~nite pra{awa svrzani so evro-atlantskata integracija na Republika Makedonija. So kontinuiranoto rabotewe
25 Na sredbata bea prisutni: Stojan Andov, pretsedatel na Komisijata za ustavni pra{awa; Trajko Veqanovski, pretsedatel na Komisijata za pra{awa na izborite i imenuvawata; Blagorodna Duli}, pretsedatel na Zakonodavno-pravnata komisija; Svetlana Jakimovska, pretsedatel na Komisijata za delovni~ki i mandatno-imuntiteni pra{awa; Vladimir \or~ev, pretsedatel na Komisijata za odbrana i bezbednost; Zoran Petreski, pretsedatel na Komisijata za politi~ki sistem i odnosi me|u zaednicite; Fqora Kadri, pretsedatel na Komisijata za nadvore{na politika; Tito Petkovski, pretsedatel na Komisijata za evropski pra{awa; Meri Mladenovska-\or|ievska, pretsedatel na Postojanata anketna komisija za za{tita na slobodite i pravata na gra|aninot; Esad Rahi}, pretsedatel na Komisijata za nadzor nad rabotata na Upravata za bezbednost i kontrarazuznavawe i na Agencijata za razuznavawe; Xevat Ademi, pretsedatel na Komisijata za finansirawe i buxet; Marjan Dodovski, pretsedatel na Komisijata za zemjodelstvo, {umarstvo i vodostopanstvo; Nikola ]urk~iev, pretsedatel na Komisijata za transport, vrski i ekologija; Slavica Grkovska, pretsedatel na Komisijata za obrazovanie, nauka i sport; Teuta Arifi, pretsedatel na Komisijata za kultura; Azis Polo`ani, pretsedatel na Komisijata za zdravstvo; Jovan Manasijevski, pretsedatel na Komisijata za trud i socijalna politika i Liljana Popovska, pretsedatel na Komisijata za ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite. 26 Na sredbata bea prisutni pratenicite: Oliver [ambevski (VMRO-DMPNE), Vladimir \or~ev(VMRO-DMPNE), Vesna Bendevska (SDSM), Agron Buxaku (DUI), Garip Kaba (DPA), Ivan Anastasovski (NSDP) i \or|i Orov~anec (VMRO-NP).
Izve{taj 2006
277
na planot na ispolnuvaweto na kriterimuite za polnopravno ~lenstvo postaveni od EU, kako i so aktivno u~estvo vo mirovnite misii na NATO, Republika Makedonija ja poka`uva svojata cvrsta opredelba naskoro da stane del od ovie me|unarodni organizacii.
Vo odnos na funkcioniraweto na Parlamentot, pratenicite od vladeja~kata koalicija istaknaa deka so donesuvaweto na noviot Delovnik za rabota }e se nadminat mnogu otvoreni pra{awa od negovoto funkcionirawe, }e se stavi akcent na rabotata vo komisiite koi treba da pretstavuvaat forumi kade {to treba celosno da se iscrpi raspravata po zakonskite i drugi akti, a za efikasno rabotewe na Sobranieto na plenarni sednici, potrebno e da se vovede poseben den za glasawe, za da ne dojde do blokirawe na rabotata na Parlamentot. So toa }e se izbegne nepotrebnoto odol`uvawe na rabotata na Sobranieto, }e se avansira vo negoviot kvalitet i }e se nadminat odredeni proceduralni nedoslednosti.
Pratenicite od opozicionite partii istaknaa deka vo ovoj moment, na po~etokot na ovoj prateni~ki sostav, sî u{te ne se sozreani uslovite za donesuvawe na nov Delovnik, a vo odnos na predlo`eniot tekst smetaat deka ima neprifatlivi odredbi i deka noviot Delovnik treba da se donese so op{t politi~ki konsenzus.
Vo odnos na pra{aweto za odnosot Parlament-Vlada, be{e istaknato deka celosno ne e dojden do izraz principot na parlamentarnata demokratija, {to e ustavna kategorija, so ogled na toa {to najgolem broj od zakonskite proekti gi predlaga Vladata i od ovoj aspekt mo`nosta za poaktivno i kvalitetno rabotewe na pratenicite e svedena na minimum.
Vo ovaa nasoka kongresmenite uka`aa deka ne samo pratenicite od opozicijata, tuku site pratenici, preku predlagawe na zakonski proekti i drugi akti, kako i preku kontinuirana kontrola i nadzor nad raboteweto na Vladata, treba aktivno da dejstvuvaat vo nasoka na podobruvawe na nejzinata rabota.
5-b. Na sredbata27 so kongresmenite Dejvid Draer i Lois Kaps diskusijata se vode{e na tema: "Politikata na opozicijata i vladinata politika". Pratenicite poso~ija deka ne uspevaat sekoga{ da imaat konsenzus po opredeleni pra{awa, no sepak nivnite razliki vo Parlamentot se pred se' politi~ki. Tie site sakaat da postignat ista cel - da se prezentiraat dr`avnite interesi, no nekoga{ te{ko mo`at da se oslobodat od partiskite stegi.
Dvajcata kongresmeni so cel poverodostojno da prika`at kako pozicijata i opozicijata debatira vo nivniot parlament, prezentiraa eden vid simulacijata na diskusija me|u dve sprotivstaveni strani.
6. Sredbi so pretstavnici na Stru~nata slu`ba
6-a. Na sredbata so pretstavnicite28 na Rabotnata grupa na Sobranieto na Republika Makedonija za izrabotka na noviot Delovnik, diskusijata se vode{e na tema;"Noviot Delovnik na Sobranieto na Republika Makedonija". Pretstavnicite na Slu`bata na Amerikanskiot parlament go pretstavija na~inot na funkcionirawe na Pretstavni~kiot dom na SAD, kako i nivniot Delovnik za rabota. Posebno se zadr`aa na pretstavuvawe na Eti~kata komisija, kako nepartiska i so ednakov broj na ~lenovi od pozicijata i opozicijata, na koja se razgleduvaat site predlo`eni zakoni. Pretstavnicite od dvete slu`bi razmenija mislewa i iskustva za pra{awa vo vrska so imunitetot na pratenicite, fazite na donesuvawe na zakonskite proekti, kako i ulogata na rabotnite tela na parlamentite.
27 Vesna Janevska, Azis Polo`ani, Ru`di Mato{i, Goran Misovski, Fqora Kadri, Aleksandar Spasenovski, Oliver Spasovski i Jovan Manasijevski. 28 Roksa Georgievska, zamenik na generalniot sekretar na Sobranieto, Felek Kasami, zamenik na generalniot sekretar na Sobranieto, Sne`ana Gu{eva, dr`aven sovetnik, Maja Ermilova-Levkova, rakovoditel na Sektorot za rabotni tela, Qatif Qatifi, rakovoditel na Sektorot za sednici.
Izve{taj 2006
278
6-b. Na sredbata so rakovoditelite29 na sektorite za rabotni tela i Sektorot za dokumentacija, biblioteka i informatika se stavi akcent na golemoto zna~ewe na rabotata na rabotnite tela, nivnata organizacija, kako i brojot na slu`benicite koi{to se anga`irani vo komisiite, pri {to se napravija komparativni sogleduvawa na dvata parlamenta. Sovetnicite vo komisiite na Sobranieto na Republika Makedonija poka`aa poseben interes za unapreduvawe na komisiskata aktivnost, pri {to gi poso~ija pote{kotiite so koi se soo~uvaat vo rabotata. Gostite bea zapoznati i so rabotata na Sektorot za dokumentacija, biblioteka i informatika.
6-v. Na sredbata so pretstavnici30 na Sektorot za istra`uvawe i analiza posebno se potencira{e golemoto zna~ewe na centrite za istra`uvawa vo nacionalnite parlamenti i potrebata za nivno postojano nadgraduvawe.
7. Na Ceremonijata za sve~eno predavawe na donacija na Sobranieto na Republika Makedonija na serverska kompjuterska oprema vo vrednost od 50,000 SAD dolari, nameneta za rabotata na plenarnite sednici, od strana na pretsedatelot na Sobranieto be{e iska`ana blagodarnost za donacijata i be{e izrazena nade` deka prijatelstvoto me|u makedonskiot i amerikanskiot narod i ponatamu }e dobiva vo intenzitet, dinamika i raznovidnost.
8. Na sredbata so g. Branko Crvenkovski, pretsedatel na Republika Makedonija se diskutira{e za aktualnata politi~ka situacija vo Republika Makedonija, pri {to pretsedatelot Crvenkovski gi informira{e gostite za dosega{nite postignuvawa na planot na evropskata i evroatlantskata integracija na Republika Makedonija. Delegacijata be{e informirana i za procesot na reformi vo pravosudniot sistem, javnata administracija, borbata protiv organiziraniot kriminal i korupcijata, kako i za zaokru`uvaweto na preostanatite obvrski od Ramkovniot dogovor.
Vo odnos na bilateralnite odnosi, be{e iska`ano deka Republika Makedonija visoko gi ceni SAD i nivnata kontinuirana pomo{ i dobra sorabotka na site nivoa od politi~kiot i op{testveniot `ivot vo Republika Makedonija.
Na sredbata stana zbor i za aktuelnite regionalni slu~uvawa vo kontekst na idniot status na Kosovo, pri {to pretsedatelot Crvenkovski istakna deka Republika Makedonija dava poddr{ka na sekoe re{enie koe }e odi vo nasoka na prodol`uvawe na evropskite integracii na zemjite od regionot.
Delegacijata izrazi uveruvawe deka zapo~natite reformi }e bidat uspe{no zavr{eni, a posebna blagodarnost be{e iska`ana na podgotvenosta na Republika Makedonija, preku u~estvoto vo me|unarodnite mirovni misii vo Irak i Avganistan, aktivno da participira vo me|unarodnite odnosi kako respektiran partner.
Pretsedatelot Crvenkovski za zablagodari i za neodamna izglasanata Rezolucija vo Senatot na SAD so koja se dava poddr{ka na naporite na Republika Makedonija za nejzinoto evroatlantsko integrirawe i priklu~uvawe kon NATO alijansata na sledniot samit za pro{iruvawe.
9. Na sredbata so g. Nikola Gruevski, pretsedatel na Vladata na Republika Makedonija, na koja prisustvuvale i potpretsedatelite na Vladata g. Zoran Stavreski i g. Imer Selmani, kako i ministerot za vnatre{ni raboti g-|a Gordana Jankulovska, se razgovaralo za aktuelnata politi~ka i ekonomska sostojba vo Republika Makedonija i za procesot na reformi vo pravosudniot sistem, javnata administracija, borbata protiv korupcijata, aktivnostite svrzani so doimplementacija na Ramkovniot dogovor, aktivnostite za liberalizacija na vizniot re`im, kako i za drugi aktuelni 29 Maja Ermilova-Lefkova i Marina Ivanovska, rakovoditeli na sektori. 30 Sne`ana Gu{eva, dr`aven sovetnik, Jasminka Per~inkova, rakovoditel na Oddelenieto za istra`uvawe i analiza od oblasta na politi~kiot sistem i javnite dejnosti, Sne`ana Orlovi}, vi{ sorabotnik za istra`uvawe i analiza, Kristijan ^u{kov, pomlad sorabotnik za istra`uvawe i analiza i Selime Baftiri, vi{ sorabotnik vo Oddelenieto za istra`uvawe i analiza od oblasta na ekonomskiot sistem.
Izve{taj 2006
279
pra{awa. Pretsedatelot na Vladata ja informiral Delegacijata i so aktivnostite na Vladata vo oblasta na evropskoto i evro-atlantskoto integrirawe na Republika Makedonija i vo taa nasoka se zablagodaril za poddr{kata {to SAD ja davaat na Republika Makedonija vo nejzinite napori za pobrzo evroatlantsko integrirawe, preku neodamne{noto donesuvawe na Rezolucijata na Senatot na SAD.
Na sredbata Delegacijata go informirala pretsedatelot na Vladata za aktivnostite na Komisijata na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD za poddr{ka na demokratijata na planot na sorabotkata so Sobranieto na Republika Makedonija.
10. Na sredbata so g. Imer Selmani, potpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija za implementacijata na Ramkovniot dogovor, Delegacijata be{e zapoznata so tekot na procesot na implementacija na Ramkovniot dogovor i za prezemenite aktivnosti na Vladata so koi se zaokru`uva negovata implementacija. Gospodinot Selmani ja informira{e Delegacijata deka ovaa Vlada e fokusirana na donesuvawe na kvalitetni zakoni, koi }e go po~ituvaat socijalniot i me|uetni~kiot aspekt na makedonskoto op{testvo. So Predlogot na buxetot za 2007 godina se predviduva ~etirikratno pogolem iznos od dosega{niot za dosledno sproveduvawe na principot na ednakva zastapenost na pripadnicite na etni~kite zaednici vo vrabotuvawata vo dr`avnite institucii. Vo taa nasoka se podgotvuva i edinstvena baza na podatoci, koja }e bide celosno transparentna i dostapna na sekoj gra|anin. Ramkovniot dogovor kako model koj se primenuva vo Republika Makedonija treba da bide primer vo zemjite vo regionot za na~inot na ureduvawe na odnosite na etni~kite zaednici i mo`e da bide i i predmet na idna me|unarodna konferencija na koja bi bile pokaneti site dosega{ni u~esnici vo negovoto kreirawe i implementirawe za da po{iroko se sogledaat site negovi beneficii i eventualni nedoslednosti.
Na sredbata se razgovara{e i za procesot na decentralizacijata na policijata, za reformite vo javnata administracija, kako i za evropskata i evroatlantskata integracija na Republika Makedonija. * * * * * Zaklu~ni sogleduvawa
Prvata oficijalna poseta na Republika Makedonija na Delegacijata na Komisijata za poddr{ka na demokratijata na Pretstavni~kiot dom na Kongresot na SAD mo`e da se oceni kako mo{ne uspe{na i korisna od aspekt na razmena na iskustva, mislewa i stavovi vo vrska so aktuelnite odnosi me|u dvete zemji. Poseben akcent be{e staven na zainteresiranosta na Kongresot na SAD da pomogne na Sobranieto na Republika Makedonija vo podobruvaweto na mehanizmite na parlamentarnoto rabotewe vo funkcija na negovo efikasno rabotewe.
Delegacijata na Kongresot na SAD izrazi podgotvenost da go pomogne bibliote~niot fond na Sobranieto na Republika Makedonija so soodvetna literatura. Pritoa, tie gi posetija i prostoriite vo koi eventualno bi mo`ela da bide smestena sobraniskata biblioteka.
Delegacijata izrazi podgotvenost da gi zeme predvid site sugestii, predlozi i pra{awa za uspe{na realizacija na pokrenatite inicijativi od svoite kolegi od Sobranieto na Republika Makedonija. So toa }e se oformi solidna baza za prodol`uvawe na dijalogot i vo slednata godina i ponatamu, a prakti~nata realizacija i implementacija na predlozite i inicijativite bi se izvr{uvala preku programi za razmena na delegacii i na nivo na pratenici i na nivo na stru~nite slu`bi, kako i preku drugi vidovi na eskpertska pomo{.
Izve{taj 2006
280
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Slu`ba na Sobranieto na Republika Makedonija
IZVE[TAJ
od posetata na Parlamentot na Republika ^e{ka na delegacija od Slu`bata na Sobranieto na Republika Makedonija,
realizirana od 23 do 26 noemvri 2006 godina
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
281
Vo organizacija na Parlamentot na Republika ^e{ka, vo periodot od 23 do 26
noemvri 2006 godina be{e realizirana poseta na Parlamentot na Republika ^e{ka na delegacija od Slu`bata na Sobranieto na Republika Makedonija. Istata be{e predvodena od g. Felek Kasami, zamenik generalen sekretar na Sobranieto, a vo sostav bea g-|a Biljana Ivanovska, arhitekt - rakovoditel na Oddelenieto za investiciski i tehni~ki aktivnosti, kako i m-r Marijana Opa{inova, sovetnik i preveduva~ vo Sektorot na generalniot sekretar na Sobranieto.
Studiskiot prestoj na slu`benicite od Sobranieto na Republika Makedonija
ima{e za cel ostvaruvawe razmena na iskustva i mislewa za rabotata na Senatot i na Pretstavni~kiot dom na Republika ^e{ka, posebno za organizacijata na rabota i funkcioniraweto na Slu`bata, tehni~koto i tekovnoto odr`uvawe na parlamentarnite zgradi, metodologijata na distribucija na kancelarii za pratenicite i za vrabotenite vo Slu`bata, kako i kriteriumite vrz osnova na koi se vr{i takvata distribucija.
Za vreme na posetata bea organizirani sredbi so slednive pretstavnici na Slu`bata na Parlamentot na Republika ^e{ka: Senat na Republika ^e{ka: - g. Jan Vodra{ka (zamenik generalen sekretar, rakovoditel na Sektorot za finansiski i administrativni raboti) i g-|a Nina Markova (arhitekt, zamenik rakovoditel na Sektorot za finansii); Pretstavni~ki dom na Republika ^e{ka: - g-|a Quba ^ehova, direktor na Slu`bata vo Pretstavni~kiot dom; - g. Franti{ek Pricler, rakovoditel na Sektorot za ekonomsko i materijalno rabotewe i odr`uvawe; - g. Karel Sosna, rakovoditel na Parlamentarnata biblioteka; - g. Igor Vaclavik, rakovoditel na Sektorot za informativna tehnologija i - g-|ica Jana Frankova, sovetnik za komercijalno i gra|ansko pravo, Parlamentaren institut za evropski pra{awa.
Soznanijata koi bea steknati vrz osnova na razgovorite so pretstavnicite na parlamentarnata slu`ba se podeleni i detalno obrazlo`eni vo oddelni celini od ovoj izve{taj.
Parlamentaren sistem na Republika ^e{ka
Soglasno so Ustavot od 1992 godina, Sojuznata Republika ^ehoslova~ka e podelena na ^e{ka i Slova~ka Republika na 1 dekemvri 1993 godina. Noviot Ustav na nezavisna Republika ^e{ka vleguva vo sila na 1 dekemvri 1993 godina, koj predviduva parlamentaren sistem na vladeewe, a zakonodavnata mo} ja poseduva dvodomen parlament sostaven od Senat i Pretstavni~ki dom. Sega{niot Pretstavni~ki dom e osnovan na 1 januari 1993 godina, dodeka Senatot, kako goren dom na Parlamentot, e osnovan vo 1996 godina, po prvite izbori za senatori istata godina.
Senat
Senatot e sostaven od 81 ~len - senatori, koi se izbiraat so mandat od {est godini. Izborite se odr`uvaat na sekoi dve godini za edna tretina od senatorite, so {to se osiguruva kontinuirano funkcionirawe na rabotata na Senatot. Za razlika od Pretstavni~kiot dom kade {to kandidatite za pratenici treba da imaat napolneto 18 godini za da bidat izbrani, a vo Senatot minimalnata starosna granica e 40 godini. Senatot e postojana institucija i ne mo`e da bide raspu{ten kako Pretstavni~kiot
Izve{taj 2006
282
dom, a vo slu~ai na raspu{tawe na vtoriot, Senatot mo`e, vo itni slu~ai, da donesuva zakonodavni merki.
Senatot e nadle`en za razgleduvawe i usvojuvawe na nacrti na zakoni za koi e postignata soglasnost od Pretstavni~kiot dom. Senatot mo`e da gi usvoi ili da gi odbie nacrtite na zakonite i da gi vrati do Pretstavni~kiot dom, so ili bez izmeni. Pretstavni~kiot dom ima pravo povtorno da glasa po istite, a tie }e se smetaat za usvoeni dokolku ima prosto mnozinstvo od site pratenici koi glasale za tie zakoni. Potoa zakonite se ispra}aat do pretsedatelot na Republikata na potpis, a vo slu~aj na negovo nesoglasuvawe, zakonite se vra}aat vo Pretstavni~kiot dom so pismeno obrazlo`enie od strana na pretsedatelot i pri~inite za negovoto nesoglasuvawe. Aktot odi povtorno na glasawe vo Pretstavni~kiot dom i e proglasen za usvoen, dokolku dobie prosto mnozinstvo od site pratenici.
Valde{tajnskata palata - sedi{te na Senatot
Palatata vo koja se smesteni prostoriite na Senatot e izgradena vo tekot na 1623 i 1624 godina od strana na blagorodnikot Albreht Venceslav Eusebius od Valde{tajn, na mesto na prethodnata palata Tr~kovski, so drugi 23 ku}i, tri golemi gradini i eden dvor so yidini. Negovata inicijalna ideja za palatata bila istata da bide pogolema i poimpozantna, eden vid palata-rival na Pra{kiot dvorec. Palatata sodr`i unikatni statui, skulpturi i fontani koi ja kombiniraat estetikata na manirizmot so dinamikata na barokniot stil.
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija ima{e mo`nost da ja razgleda palatata i da ja poseti Glavnata sala, Salata na vitezite, Salata za audiencii, Astrolo{kiot koridor, Salata na sednici na Senatot, kancelariite na senatorite i na vrabotenite vo Slu`bata na Senatot (za pove}e informacii posetete go linkot http://www.senat.cz/zajimavosti/palace/index.php?ke_dni=21.12.2006&O=).
Poradi napredokot na informativnata tehnologija i za podobruvawe na rabotata na Senatot, zgradata morala da pretrpi seriozna rekonstrukcija, pri {to trebalo istovremeno da se zapazi avtenti~niot izgled i da se vgradat elementite potrebni za nepre~eno funkcionirawe na informativnata tehnologija vo objektot.
Rekonstrukcijata koja otpo~nala pred nekolku godini e zavr{ena ovaa godina, pa so istata se povratil stariot izgled na zgradata, starite svodovi, freski i slikarstvo koi bile otkrieni vo tekot na rekonstrukcijata. Greeweto na objektot e so elektri~na energija, t.e. so fen kuleri, a istoto e regulirano kompjuterski, kako i celata tehni~ka oprema. Rekonstrukcijata e pravena pod strog nadzor na eksperti za kultura na spomenicite. Problemi se pojavile koga ahritektite barale strogo po~ituvawe na istoriskite elementi na objektot, {to ne sekoga{ bilo mo`no, pa zatoa se organizirale debati so cel da se najdat kompromisni re{enija na istite. Za vreme na obikolkata na Delegacijata, isto taka, i bea direktno prezentirani na~inite na koi glavniot arhitekt na Senatot vo sorabotka so drugi eskperti, uspeale da gi vgradat modernite elementi, kako kompjuterska oprema, kabli za prenos i sl.
So rekonstrukcijata, isto taka, se napraveni rampi za hendikepiranite lica, {to isto pretstavuvalo problem zaradi maksimalnoto po~ituvawe na istoriskiot karakter na vakov objekt. Site pari bile obezbedeni od dr`avniot buxet, no i so individualni donacii, bidej}i samo sredstvata od buxetot ne bile dovolni za celata obnova.
Isto taka, e vr{ena rekonstrukcija na zgradata na senatorite, no od pomal obem. Po zavr{uvawe na proektot, Senatot dobil nagrada od Asocijacijata za kultura na EU. Nagradata e dodelena za vnimatelniot pristap pri rekonstrukcijata na spomenikot na kulturata na Republika ^e{ka, no i po{iroko vo evropski ramki.
Organizacija na rabotata na Senatot
Senatot ima 200 vraboteni, plus 81 asistent na senatorite. Sekoj senator ima svoja kancelarija, kompjuter i televizor, satelitska programa, a i signal za prenos na
Izve{taj 2006
283
sednica od salata. Televizor ima i vo sekoja kancelarija na vrabotenite vo Slu`bata na Senatot.
Senatot ima sopstveno TV studio, kade {to realizira direkten prenos na sednicite samo za Parlamentot i za ministerstvata. Drugoto studio e pod naem na nacionalnata televizija na Republika ^e{ka, so koe im se ovozmo`uva koristewe na parlamentarnite kameri za potrebite na televizijata. Javnosta sednicite gi sledi so odlo`eno emituvawe, poto~no ne se vr{i direkten prenost od sednicite na Senatot i na Pretstavni~kiot dom.
Direktniot signal od sednicata, Pretstavni~kiot dom i ministerstvata mo`at da go sledat i preku Internet. Senatot ima i sopstvena veb stranica (http://www.senat.cz/index-eng.php), vo koja se sodr`ani site informacii za senatorite, nivnite grupi, kancelariite na izbornite edinici, organizacija na slu`bata, zakoni koi se na dneven red, stenogrami, poseti vo stranstvo na poseben link, novosti i sl.
Senatot e otvoren za poseti na javnosta za vreme na vikendite. Posetite se organiziraat i izveduvaat od strana na vraboteni vo Slu`bata na Senatot i se besplatni. Gradinata na objektot, isto taka, e dostapna za javnosta.
Pretstavni~ki dom
Pretstavni~kiot dom ima 200 pratenici, koi se izbiraat na direktni izbori so sistem na partiski listi na proporcionalna pretstavenost i za mandat od ~etiri godini. Partiite mo`at da dostavuvaat kandidati za izbor na pratenici pod uslov tie da se ve}e zastapeni, da imaat barem 10.000 ~lenovi ili da soberat 10.000 potpisi.
So Pretstavni~kiot dom (isto kako i so Senatot), pretsedava pretsedava~ (pretsedatel) i zamenici pretsedava~i (potpretsedateli). Rabotata na Pretstavni~kiot dom e organizirana od strana na Organizacioniot komitet koj, kako telo, e osnovan vo 1992 godina. Organizacioniot komitet e sostaven od pretsedatelot, potpretsedatelite i koordinatorite na prateni~kite grupi. Istiot razgleduva i donesuva odluki vo vrska so dnevniot red na sednicite, odreduva delegacii za patuvawe vo stranstvo, predlaga nazna~uvawe rakovodni lica na sektori vo slu`bata na Sobranieto, a go nazna~uva i generalniot sekretar po negoviot izbor na interen konkurs.
Pretstavni~kiot dom raboti na cikli~na osnova {to podrazbira rabota vo komisii tri nedeli, plenarni sednici poslednata nedela od mesecot, a slednata nedela potoa e rezervirana za rabota vo izbornite edinici. Plenarnata sednica trae od 9,00 do 21,00 ~asot. Kvorum i vo dvata doma se postignuva dokolku se prisutni edna tretina od pratenicite.
Zakonite se podnesuvaat od strana na Vladata, Senatot ili od pratenici, no najgolem del od niv se vladini zakoni. Glavniot tovar na rabotata e vo komisiite, kade {to se diskutira podetalno po zakonite i kade {to se podnesuvaat amandmani po istite. Potoa zakonot odi na plenarna debata koja glavno se fokusira na glavnite principi na zakonot i potoa se glasa po toj zakon.
Izbor na pretsedatel na dr`avata
Pretstavni~kiot dom zaedno so Senatot se sre}avaat za izbor na pretsedatel na dr`avata, koj se izbira za maksimum dva mandata od po pet godini. Pretsedatelot na dr`avata go nazna~uva premierot, koj pak gi nazna~uva ministrite (okolu 20) {to ja formiraat Vladata.
Slu`ba na Pretstavni~kiot dom
Organizacijata na Slu`bata e uredena so Delovnikot na Pretstavni~kiot dom (~lenovi 117 i 118) i Organizacioniot pravilnik izdaden od Organizacioniot komitet na Pretstavni~kiot dom, koj nezavisno odlu~uva za rabotata, organizacijata i platite na vrabotenite od drugite dr`avni slu`benici.
Izve{taj 2006
284
Na ~elo na Slu`bata e generalen sekretar (Peter Kinster) od redovite na Slu`bata na Pretstavni~kiot dom, koj se izbira na interen konkurs, a se nazna~uva od strana na pretsedava~ot na Pretstavni~kiot dom. Sega{niot generalen sekretar e na taa pozicija ve}e 15-16 godini.
Rabotnoto vreme na Slu`bata trae od 7,45 do 16,15 ~asot. So ogled na toa deka sednicite traat i posle krajot na rabotnoto vreme, od 350 vraboteni kolku {to broi Slu`bata na Pretstavni~kiot dom (bez asistentite na pratenicite), na sednica ostanuvaat okolu 100 vraboteni i toa onie striktno vrzani za to~kite od dnevniot red i za samata sednica. Za sednicite i prekuvremenata rabota se ispla}a nadomest koj se dobiva vo sklop na platata. Vrabotenite, isto taka, dobivaat mese~ni nagradi za izvr{enata rabota, pokraj nadomestocite za sednici, kako i poka~uvawa na platata soglasno so zakon.
Privatnosta na podatocite za plata e za{titena so zakon i ne treba da bide javna. Strogo e zabraneto i se kaznuva davawe informacii za plata na odreden vraboten za drug vraboten vo Slu`bata.
Organizacija na Slu`bata
Slu`bata e organizirana vo organizacioni edinici sektori, koi se sostaveni od oddelenija.
Kabinet na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom
Kabinetot na pretsedatlot na Pretstavni~kiot dom se sotoi od slednive organizacioni edinici: a) Oddelenie za Kabinetot na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, zadol`eno za site aktivnosti na pretsedatelot, b) Oddelenie za protokol na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, koe gi organizira site protokolarni aktivnosti na pretsedatelot i v) Obezbeduvawe na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, ~ija glavna zada~a e bezbednosta na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom.
Sovetodaven sektor na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, koj e sostaven od slednive oddelenija: a) Oddelenie za konsultanti/sovetnici - vo ova Oddelenie, pokraj postojano vrabotenite konsultanti i sovetnici na pretsedatelot, spa|aat i konsultantite/sovetnicite anga`irani od strana na pretsedatelot na dogovor na delo, za vreme na parlamentarniot mandat, b) Korespodencija/epistolarno oddelenie, nadle`no za celata korespodencija na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, kako i za preveduvaweto na site materijali koi doa|aat vo Parlamentot i v) Pres agent na pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, koj e zadol`en za odnosite so javnosta i mediumite i go prezentira misleweto na pretsedatelot po odredeni pra{awa.
Sekretarijati na potpretsedatelite na Pretstavni~kiot dom
Sekoj potpretsedatel ima po eden sovetnik vo svojot sekretarijat, eden
tehni~ki sekretar i po eden li~en asistent so dogovor na delo. Vo sega{niot Pretstavni~ki dom ima pet potpretsedateli.
Sekretarijat na Komisiite i Sekretarijat Komitetite
Ovie dva sekretarijati se nadle`ni za rabotata na komisiite i komitetite, poto~no na postojanite (pr. mediumi) i na ad hok rabotnite tela na Pretstavni~kiot
Izve{taj 2006
285
dom (ustavni pra{awa i anketna komisija za istraga, koi se osnovaat za razgleduvawe pozna~ajni pra{awa na barawe na pratenicite). Tie se podeleni soglasno so nadle`nite parlamentarni komisii, a nivniot broj na vraboteni zavisi od obemot na rabota na sekoja komisija. Vo prosek, toj broj se dvi`i od tri do pet lica za sekoja komisija, a Komisijata za ekonomija i Zakonodavno-pravnata komisija imaat po deset lica. Sekretarite na komisii/komiteti se so visoko obrazovanie, sovetnicite vo niv, isto taka, se so visoko obrazovanie, a vo obrazovniot profil preovladuvaat ekonomskiot i pravniot fakultet.
Pretsedatelite na komisii/komiteti imaat u{te po eden asistent na dogovor za delo, koj ne se broi vo ovie lu|e vraboteni vo sekretarijatite na ovie tela.
Komisija za evropski pra{awa
Po za~lenuvaweto na Republika ^e{ka vo EU, na 1 maj 2004 godina, Komisijata za evropski pra{awa igra klu~na uloga vo parlamentarnata kontrola za evropski pra{awa vo Pretstavni~kiot dom. Komisijata i prethodno imala zna~ajna uloga vo sledewe na transponirawe na evropskoto zakonodavstvo vo nacionalniot poredok, no so ~lenstvoto vo EU ovaa uloga se promenila so ogled na faktot deka po stapuvaweto vo EU, klasi~nata vrska me|u Vladata i Parlamentot se gubi, zatoa {to Vladata go ima primatot vo zazemawe stavovi po site pra{awa koi se odnesuvaat na EU vo evropskite institucii.
Za za~uvuvawe na ulogata na Parlamentot kako kontrolor na izvr{nata vlast, kako i za negova vklu~enost vo kontrola na formulacijata na evropskoto zakonodavstvo i politiki, napraveni se izmeni vo Ustavot, koj garantira vklu~enost na dvata doma vo tie procesi, kako i izmeni na Delovnikot na Pretstavni~kiot dom koi nalagaat redovna konsultacija na Parlamentot od strana na Vladata za EU pra{awa .
Imeno, soglasno so izmenite vo Delovnikot na Pretstavni~kiot dom, poto~no ~lenovite 109-a i 109-b, Vladata e obvrzana da podnesuva nacrti na akti do Domot, preku Komisijata za evropski pra{awa, koja gi razgleduva site zakonodavni predlozi i dokumenti i po istite formira svoj stav vo forma na rezolucija. Vladata ili nejzin ~len se obvrzani da prisustvuvaat na sednica na Komisijata pred sostanok na Sovetot na Evropskata unija i da davaat informacii za stavot {to }e go zazeme Republika ^e{ka vo pregovorite vo Sovetot po konkretnoto pra{awe.
Delovnikot, isto taka, predviduva Komisijata, dokolku smeta deka e potrebno, mo`e da gi dostavi predlozite koi samata gi razgleduva i do drugi nadle`ni komisii i da pobara mislewe od niv i da postavi vremenska ramka vo koja odreden predlog mo`e da bide razgledan. Vakvata vremenska ramka e zna~ajna bidej}i obezbeduva garancija deka komisiite }e zazemat stav po odreden predlog, pred negovo kone~no odobruvawe vo instituciite na EU i na toj na~in da vlijae na stavot na Vladata za pregovorite po odredeniot predlog.
Vladata e obvrzana da gi zeme predvid rezoluciite na Komisijata za evropski pra{awa i eventualno na drugite nadle`ni komisii, pri zazemaweto stav vo instituciite na EU.
^lenot 190-b stav (3) obezbeduva eden vid klasi~en mehanizam na parlamentarna kontrola za evropski pra{awa nad Vladata, koj ~esto se narekuva "kontrolna rezerva". Istiot se odnesuva na vremenskiot period koga se razgleduva eden predlog vo Komisijata za evropski pra{awa i za vreme na koj Vladata, osven vo slu~ai na neodlo`ni akti, ne smee da zazema stav po odredenoto pra{awe duri Komisijata ne postigne dogovor i ne donese rezolucija po istoto. Toa dava garancija deka Parlamentot, kako pretstavnik na gra|anite, se konsultira za formulirawe stav, koj sekako gi reflektira interesite na Republika ^e{ka, a {to e vo soglasnost so Protokolot za ulogata na nacionalnite parlamenti vo Evropskata unija, integralen del od osnova~kite dogovori na Unijata.
Izve{taj 2006
286
Vladata po zavr{uvawe na sostanok na Sovetot, isto taka, e obvrzana da dostavi izve{taj do Komisijata za evropski pra{awa i da ja informira za zaklu~ocite i re{enijata koi proizlegle od toj sostanok. So ogled na faktot deka ovie zakonodavni predlozi i dokumenti koi se dostavuvaat do Komisijata za evropski pra{awa sekoja godina se vo ogromen broj (okolu 400 od niv se samo zakonodavni predlozi), praksata e tie predlozi i dokumenti da ne odat na plenarna sednica, osven vo retki slu~ai za politi~ki zna~ajni predlozi i dokumenti. Toa prakti~no zna~i deka Komisijata za evropski pra{awa dejstvuva kako mal parlament so zazemawe stavovi po odredeni EU pra{awa.
Personal na Komisijata za Evropski pra{awa
Personalot na Komisijata za evropski pra{awa, porano Komisija za evrointegracii se sostoi od ~etvorica lu|e, site so visoko obrazovanie. Istite se nadle`ni za organizirawe na poseti na komisijata vo stranstvo, za sostanocite na KOSAK, na grupata Vi{egrad 4 (Polska, ^e{ka, Slova~ka i Ungarija, formirana so cel da se naglasi i zajakne regionalniot pristap i za spodeluvawe na zaedni~ki iskustva), kako i za site drugi tehni~ki aktivnosti koi se odnesuvaat na rabotata na Komisijata, podgotvuvawe materijali za sednica, nivno izvestuvawe, podgotvuvawe izve{tai od sednicite, polnewe na veb stranicata na Komisijata so podatoci i sl.
Napomena: Celata ekspertiza vo pogled na evropskoto pravo i pra{awata od Evropskata unija se obezbeduva od strana na Parlamentarniot institut, poto~no Centarot za evropsko pravo (vidi podolu).
Sekretarijatot na generalniot sekretar na Pretstavni~kiot dom e zadol`en za site aktivnosti na generalniot sekretar, preku: a) Oddelenieto za odnosi so javnost, koe e nadle`no za `albi i poplaki koi pristignuvaat od gra|anite na Republika ^e{ka i
b) Oddelenieto za ~ove~ki resursi, nadle`no za personalnite pra{awa na Pretstavni~kiot dom.
Sektor za zakonodavstvo
Sektorot e odgovoren za podgotvuvawe zakoni, kade {to ima poseben praven oddel nadle`en za dogovori so pratenicite, iznajmuvawe kancelarii i sl.
Organizacionen sektor
Nadle`en e za organizacija na rabotata na Pretstavni~kiot dom. Direktorot na ovoj sektor e direktor i na Organizacioniot komitet. Vo sklop na ovoj sektor ima tri oddelenija: a) Oddelenie za parlamentarni aktivnosti (deset lu|e) nadle`no za dnevniot red na sednicite, za pretsedatelot i scenarioto na pretsedatelot za sednici. ^etvorica od vrabotenite se so visoko obrazovanie, pet se so sredno obrazovanie, a rakovoditelot e so zavr{en fakultet na Kadetrata za filozofski nauki, b) Oddelenie za arhiva ima rakovoditel na arhivata, ~etvorica od lu|eto koi rabotat tamu se so sredno obrazovanie. Dokumentite od EU gi arhivira Parlamentarniot institut, vo sorabotka so Oddelenieto pri Komisijata za evropski pra{awa i v) Oddelenie za stenografski uslugi ~ij rakovoditel e so visoko obrazovanie, ima {est stenografi, no i stenografi koi se anga`iraat na dogovor za delo samo za sednici, samo za sednicite da go izbegnat pla}aweto plati i pridonesi za ovoj broj lu|e. Toa e poradi faktot {to potrebniot broj na stenografi za sednica e ogromen, a osobeno imaj}i go predvid faktot za efikasnost vo tro{eweto na pari od Buxetot na Pretstavni~kiot dom, koj iako e del od Dr`avniot buxet, e nezavisen i ministerot za finansii ima obvrska samo da go vmetne vo Dr`avniot buxet, bez pravo da go menuva.
Izve{taj 2006
287
Sektor za informatika
Sektorot e nadle`en za site raboti povrzani so informati~kata tehnologija vo Parlamentot. Tie se dol`ni da gi snabduvaat pratenicite i Slu`bata so kompjuterska oprema, da se gri`at za funkcioniraweto na mre`ata, Internet pristapot, sednicite na Pretstavni~kiot dom i site problemi {to proizleguvaat od sekojdnevnoto rabotewe so informati~kata tehnologija.
Ovoj Sektor e sostaven od slednive oddelenija: a) Oddelenie za informati~ki sistemi i b) Oddelenie za servisirawe za bazi na podatoci.
Soglasno so na~inot na rabotewe na Parlamentot, na sekoj pratenik mu sleduva: a) kompjuter i oprema za negovata kancelarija vo Parlamentot, b) kompjuter i oprema za negovata kancelarija vo izbornata edinica ({to, isto taka, e pokrieno od Buxetot na Parlamentot) i v) lap-top za negovo rabotewe vo parlamentarnata sala, kade {to ima priklu~ok za Internet na mestoto na sekoj pratenik.
Lap-topovite pratenicite obi~no ne gi vra}aat na krajot na mandatot, tuku gi otkupuvaat po povolna cena.
Sekoj vraboten, isto taka, dobiva kompjuter i oprema. Pretstavni~kiot dom ima sklu~eno dolgoro~en dogovor so kompjuterska firma, preku koja se vr{at site nabavki, popravki i servisirawe na opremata. Istata dava petgodi{na garancija na opremata {to ja nudi. Opremata se menuva na sekoi ~etiri godini, pri {to se vr{i zamena staro za novo so istata firma.
Spored procenite, ovaa Slu`ba e nadle`na za okolu 1.100 par~iwa oprema i 400 pe~ata~i. Isto taka, ima postaveno vnatre{na mre`a na Intranet, koja e za interna upotreba na vrabotenite vo Slu`bata. Sekoj pratenik i sekoj vraboten vo Pretstavni~kiot dom imaat svoj i-mejl (so kapacitet od 200 MB).
Ovoj Sektor, isto taka, se gri`i za veb stranicata na Pretstavni~kiot dom. Istata sodr`i predlozi na zakoni, fazata vo koja se nao|aat vo momentot, dali se usvoeni ili ne i sl. Zakonite i predlozite na zakoni se dobivaat vo elektronska forma. Isto taka, se stavaat stenogrami od sednicite vo html pismena forma ili wmv audioformat. Prvo se objavuva nepotvrdenata verzija na stenogramot, obele`ana kako neavtorizirana, a potoa oficijalno potvrdenata verzija. Videomaterijalite obi~no se dostapni 2-3 dena po zavr{uvawe na sednicata.
Sektorot broi 15 vraboteni, 11 se so visoko obrazovanie, a 4-5 se elektroin`eneri.
Sektor za pe~at
Sektorot broi {est vraboteni , od koi ~etvorica se so visoko obrazovanie, a dvajca so sredno obrazovanie. Vo sklop na Sektorot se slednite oddelenija: a) Oddelenie za pe~at, nadle`no za informirawe i za sledewe i sobirawe napisi vo pe~atot za sobranie; isto taka, reagira na statii objaveni vo pe~atot; odgovorno e za dvi`eweto na novinarite vo parlamentarnata zgrada i za galerijata za novinari vo Plenarnata sala. Vrabotenite vo ova Oddelenie gi pridru`uvaat novinarite vo tekot na nivnoto prisustvo vo zgradata. Novinarite imaat pravo da go posetuvaat i parlamentarniot restoran i b) Oddelenie za audiovideo tehnika, za prenos na sednici vo vnatre{nata mre`a, za ozvu~uvawe na Pretstavni~kiot dom, salite i za snimawe na site parlamentarni sednici i na sednicite na komisiite. Ova Oddelenie ima {est vraboteni.
Sektor za me|unarodna sorabotka
Izve{taj 2006
288
Sektorot e nadle`en za me|unarodnite aktivnosti na Pretstavni~kiot dom, stranskite delegacii koi doa|aat vo poseta, kako i za delegaciite na Pretstavni~kiot dom vo me|unarodnite organizacii. Sektorot se sostoi od slednive oddelenija: a) Oddelenie za me|unarodna sorabotka, nadle`no za delegaciite vo Pretstavni~kiot dom vo me|unarodnite institucii, organizacii i za izgotvuvawe na izve{tai i b) Oddelenie za realizacija i organizacija na patuvawa vo stranstvo i poseti, organizacija i vodewe stranski delegacii, poseti vo Pretstavni~kiot dom, kako i organizacija na poseti i patuvawa na pratenicite i vrabotenite vo stranstvo.
Sektor za ekonomsko i materijalno rabotewe
Sektorot e nadle`en za celokupnoto ekonomsko i materijalno rabotewe na Pretstavni~kiot dom, kako i za tekovnoto odr`uvawe na zgradata, nabavkite i raspredelbata na kancelarii za pratenicite i za Slu`bata.
Pretstavni~kiot dom anga`ira slu`ba za tehni~ko i higiensko odr`uvawe na objektot, a vrabotenite imaat rabotno vreme i postojano se vo parlamentarnata zgrada; devet lu|e se anga`irani za tehni~kiot del, a firmata e izbrana na pove}egodi{en dogovor za rabota, pa taka zaradi kontinuitet i kvalitet, tie so nea rabotat ve}e sedum godini. Vrabotenite prethodno bile vraboteni vo Pretstavni~kiot dom, firmata gi prezemala, pa pokraj ponudata bila izbrana i za toa {to gi prezemala tie lu|e zaradi nivno dobro poznavawe na celiot objekt i na~inot na funkcionirawe na rabotata.
Odr`uvaweto na higienata, isto taka, e zada~a na ovaa firma, vklu~itelno i nabavkata na site potrebni materijali na Pretstavni~kiot dom (pr. toaletna hartija, sapuni i sl). Vo dogovorot se precizirani brojot na anga`irani lu|e i cenata za uslugite. Dogovorot e sklu~en bez ograni~uvawe, a e potpi{an od strana na generalniot sekretar.
Greeweto vo objektot e na gas, a ima odredeni delovi koi se great na klasi~no parno, a del na elektri~na energija.
Najmuvaweto na firmi e regulirano so Zakonot za javni nabavki koj{to predviduva sklu~uvawe dogovor samo za eden prijaven ponuduva~ za nabavki pod 2.000.000 kruni bez DDV (19%), a za povisoki nabavki se potrebni najmalku pet ponuduva~i, soglasno so standardite na EU. Postapkata za konkursot e transparentna i se vr{i preku Internet, a rokot e 2-3 meseca, no ako ima samo eden ponuduva~ toga{ mo`e direktno da se sklu~i dogovor pred istekot na rokot. Sektorot se sostoi od slednive oddelenija: a) Oddelenie za ekonomsko rabotewe, nadle`no za izgotvuvawe plati i nadomestoci za vrabotenite i za pratenicite, kako i za finansiskite nagradi po odluka na generalniot sekretar i Komisijata za buxet, koja pak go izgotvuva zaedno so nadle`nite vo Slu`bata Buxetot na Pretstavni~kiot dom (kako {to e prethodno navedeno, toj e del od Dr`avniot buxet, no samo vmetnat kako posebna stavka {to prakti~no zna~i deka e nezavisen od izvr{nata vlast), b) Oddelenie za dokumentacija, nadle`no za celata korespodencija na Pretstavni~kiot dom, vo koja rabotat kuriri za dostava na materijali, v) Oddelenie za materijalno odr`uvawe, nadle`no za tehni~ko i drugo odr`uvawe, me|u koe i za samiot objekt i site promeni vo i nadvor od objektot na parlamentarnata zgrada, opremata vo kancelariite i sl., g) Oddelenie za prevoz - nadle`no za prevozot na pratenicite i Slu`bata vo Pretstavni~kiod dom.
Pretstavni~kiot dom ima sopstven vozen park. Pretsedatelot ima pravo na slu`bena kola, kako i potpretsedatelite i generalniot sekretar. Pretsedatelite na komisiite mo`at da biraat dali sakaat slu`bena kola ili pak finansiski nadomest za prevozot.
Drugite koristat slu`bena kola vo opredeleni priliki koga e potrebno, a Pretstavni~kiot dom obezbeduva prevoz i za patuvawata vo zemjata, kako i prevoz do
Izve{taj 2006
289
aerodrom i nazad na delegacii koga patuvaat vo stranstvo. Pretstavni~kiot dom, isto taka, obezbeduva prevoz do doma za vrabotenite koga sednicite traat i posle 21,00 ~asot, za onie koi ne do{le so sopstveno vozilo, d) Oddelenie za gastronomija, nadle`no za ishranata na vrabotenite i na pratenicite vo Pretstavni~kiot dom. Vo Domot ima tri restorani: edniot e za pratenicite, kade {to tie obi~no ru~aat za vreme na pauzite od sobraniskite sednici; eden za vrabotenite, na koi im se obezbeduva soodveten nadomest za ru~ek vo sklop na rabotnoto vreme i u{te eden reprezentativen restoran-vinarska vizba, za pre~ek na stranski i doma{ni gosti koi doa|aat vo poseta na Parlamentot i |) Harakov rekreativen centar, ugostitelski kompleks, odmorali{te vo sopstvenost na Pretstavni~kiot dom, vo koj mo`at besplatno da prestojuvaat site vraboteni i pratenicite od Pretstavni~kiot dom.
Sektor za bezbednost
Ovoj Sektor e nadle`en za bezbednosta na objektot na Pretstavni~kiot dom, pratenicite i Slu`bata. Vrabotenite vo ovoj Sektor se pod nadle`nost na Ministerstvoto za vnatre{ni raboti na Republika ^e{ka.
Parlamentaren institut
Parlamentarniot institut e zadol`en za site nau~ni, istra`uva~ki zada~i i obuki za dvata doma na Parlamentot, za komisiite, pratenicite, senatorite i za slu`bite vo dvata doma. Istiot e osnovan vo 1990 godina kako Sektor za nau~ni uslugi, vo 1991 godina e preimenuvan vo Sektor za analiza i ekspertski mislewa, za potoa da bide imenuvan kako Parlamentaren institut.
Rabotata na Institutot zavisi od potrebite na Parlamentot i raboti isklu~ivo na nezavisna, nepristrasna i ekspertska osnova pri izgotvuvaweto na informacii, istra`uvawa, izve{tai, mislewa, studii i sl.
Parlamentarniot institut ima 16 vraboteni, od koi dvajca rabotat na dogovor za delo; rakovoden od direktor i zamenik-direktor i dvajca tehni~ki sekretari. Drugite vraboteni se eksperti specijalizirani vo razli~ni oblasti (sedum pravnici, dvajca ekonomisti, eden istori~ar, dvajca so politi~ki nauki i eden tehni~ar) i tri asistenti.
Centarot za evropsko pravo e osnovan kako ekspertski oddel na Parlamentarniot institut za acquis communautaire. Idejata za osnovawe na vakov centar se nametnala kako rezultat na aktivnata vklu~enost na institutot vo proektite na FARE za poddr{ka i aktivno u~estvo na Parlamentot vo procesot na transponirawe na evropskoto zakonodavstvo vo nacionalnoto pravo. Za vreme na tie proekti, vrabotenite vo institutot bile obu~uvani od stranski eksperti od Institutot Aser za privatno i javno internacionalno pravo i evropsko pravo od Hag, a bila postavena i tehni~ka i dokumentaciona osnova za informacii za EU i za podgotovka na analizi.
Zada~a na vrabotenite e da obezbeduvaat informacii za primarnoto i sekundarnoto zakonodavstvo na EU, za Evropskiot sud na pravdata, kako i komparativni studii za implementacija na zakonodavstvoto i iskustva na drugite zemji ~lenki na EU; podgotovka na mislewa vo sorabotka so Komisijata za evropski pra{awa, za zakonite koi se razgleduvaat od strana na komisijata i sl. Isto taka, tie vr{at mese~na selekcija na site EU dokumenti koi se diskutiraat vo telata na EK/EU.
Instututot izveduva obuki za krajnite korisnici na bazata na podatoci Justis-CELEX acquis communautaire, kako i kursevi za evropskoto pravo za site zainteresirani, prvenstveno za senatorite i pratenicite, kako i slu`bite vo dvata doma na Parlamentot, zaradi nivno podobro zapoznavawe so na~inot na funkcionirawe i rabota na evropskite institucii.
Izve{taj 2006
290
Parlamentarna biblioteka
Parlamentarnata biblioteka e smestena vo najstariot del od kancelariite. Vo arhivot ima dokumenti deka istata e osnovana za vreme na avstriskata monarhija vo dale~nata 1857 godina, kako biblioteka na Administrativniot sovet za Bohemija, {to bila podednakvo dostapna za koristewe i za ~lenovite na Kongresot na ^e{koto Kralstvo. Dokaz za nejzinoto postoewe e katalogot na bibliotekata od 1875 godina (izgotven na germanski jazik). Vo toa vreme imalo dva oficijalni jazika: germanski i ~e{ki.
Bibliotekata gi opslu`uva i Senatot i Pretstavni~kiot dom. Taa sodr`i 200.000 knigi i razni dokumenti od oblasta na pravnite nauki, zakonodavstvoto, politi~kite nauki, modernata istorija, filozofija, ekonomija, sociologija, kultura, enciklopedii i sl. Vo nejzinata kolekcija na knigi ima zakonski kodeksi od vtorata polovina na 19 vek do denes, kako i parlamentarni dokumenti i kodeksi od 15 stranski dr`avi.
Vo Bibliotekata rabotat 14 vraboteni bibliotekari. Sekoj vraboten vo parlamentot, vklu~itelno i asistentite na pratenicite, mo`at da se obratat do bibliotekata so konkretno barawe za informacija, po pismen ili elektronski pat (i-mejl). Dokumentite mo`at da se kopiraat ili da se razgleduvaat vo samata Biblioteka, no ne smeat da se iznesuvaat nadvor od nea.
Od 2002 godina, so digitalizacija na celokupniot materijal od Bibliotekata, stanala javna (zaedni~ki proekt so Parlamentot na Republika Slova~ka, koj trael skoro 11 godini i opfatil milioni stranici dokumentacija i zakoni) i negovo stavawe na Internet, dostapno za parlamentarnite slu`bi, pratenicite, no i po{irokata javnost. Kompletno e avtomatizirana. Bazata na podatoci vklu~uva materijali i zakoni u{te od 11 vek.
Napomena: Site zakoni se objavuvaat vo "Slu`ben vesnik", koj go objavuva Ministerstvoto za vnatre{ni raboti, no go ima i vo elektronska forma na negovata veb stranica i e dostapna i besplatna za site.
Po proektot za digitalizacija na Bibliotekata, brojot na Internet korisnici i priklu~uvawa na parlamentarnata veb stranica zna~itelno se zgolemil, pa taka vo prosek samo bazata na podatoci na Bibliotekata ima 3.000 korisnici dnevno. Zaedni~kiot proekt izveden zaedno so Republika Slova~ka za digitalizacija na dokumentite se poka`al kako mnogu korisen i isplatliv, poradi spodeluvaweto na finansiski sredstva, no i poradi skratuvaweto na vremeto za digitalizacija vo dvete dr`avi, koi gi vrzuva zaedni~kata istorija, jazikot i sl. Parite za proektot se obezbedeni od Buxetot na Republika ^e{ka (i Republika Slova~ka, soodvetno), no i od privatni donatori.
Bibliotekata koristi plateni resursi vo svojata rabota, koi potoa gi pravi dosatapni za site onie vo Parlamentot na koi im se potrebni za nivnata rabota.
Napomena: Bibliotekata kupuva po eden primerok od odredeni spisanija kako Times, Economist i po eden primerok od site dnevni vesnici vo Republika ^e{ka. Interesen e faktot {to vesnici i spisanija im sleduvaat samo na pretsedatelot, potpretsedatelite na Parlamentot i na generalniot sekretar. Pratenicite i drugite rakovoditeli na sektori ne dobivaat vesnici, zatoa {to e mnogu skapo i zatoa {to izdanijata mo`at da se najdat na Internet.
Vo sorabotka so Parlamentarniot institut, poto~no so Centarot za evropsko pravo, vo Bibliotekata ima referenci koi se odnesuvaat na aproksimacijata na doma{noto so evropskoto pravo kako pra{awa od evropskata integracija i EU, Slu`beniot vesnik na EK od 1994 godina navamu i bazata na podatoci Justis-CELEX acquis communautaire.
Isto taka, Parlamentot izgotvil verzija na EUROVOC Thesaurus (http://www.psp.cz/cgi-bin/eng/kps/knih/ee_geninfo.htm), za zakonodavstvoto na Evropskata unija, kako i mnogu drugi oblasti. Istiot mo`e da se prebaruva na ~etiri jazika: ~e{ki, angliski, francuski i germanski, so toa {to pove}eto zakoni se na ~e{ki jazik. Link na Bibliotekata: http://www.psp.cz/cgibin/eng/kps/knih/index.htm
Izve{taj 2006
291
Zaklu~ni sogleduvawa Soglasno so iznesenoto, rabotnata poseta na delegacijata od Stru~nata slu`ba na Sobranieto na Republika Makedonija na Parlamentot na Republika ^e{ka se ocenuva kako mnogu zna~ajna i celna.
Ovoj vid na parlamentarna sorabotka me|u pretstavnici od Stru~nata slu`ba na Sobranieto na Republika Makedonija i Slu`bata na Parlamentot na Republika ^e{ka obezbeduva mo`nost za steknuvawe soznanija i iskustva za raboteweto na ^e{kiot parlament.
Imaj}i go predvid faktot {to Sobranieto na Republika Makedonija treba da pomine niz proces na reformi zaradi pouspe{no izvr{uvawe na negovite zada~i, a osobeno imaj}i ja predvid aspiracijata na Republika Makedonija da stane ~lenka na Evropskata unija i na evropskoto semejstvo na narodi, Delegacijata od Stru~nata slu`ba na Sobranieto na Republika Makedonija koja go poseti ^e{kiot parlament i gi stekna gorespomenatite iskustva, se nadeva deka tie }e bidat soodvetno primeneti vo sekojdnevnoto rabotewe na Sobranieto na Republika Makedonija.
Izve{taj 2006
292
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
INFORMACIJA
Od posetata na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na Dolniot dom na Obedinetoto Kralstvo na Velika Britanija i
Severna Irska, realizirana od 3 do 8 dekemvri 2006 godina.
Skopje, dekemvri 2006 godina.
Izve{taj 2006
293
Na pokana na Britanskata grupa vo Interparlamentarnata unija, Delegacija od Sobranieto na Republika Makedonija go poseti Dolniot dom na Obedinetoto Kralstvo na Velika Britanija i Severna Irska. Posetata be{e realizirana od 3 do 8 dekemvri 2006 godina.
^lenovi na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija, predvodena od g. Goran Misovski, bea d-r Fadil Sulejmani, g. Jovan Manasijevski i Aleksandar Nikoloski.
Vo tekot na prestojot Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija be{e
i vo ednodnevna poseta na Belfast. Za vreme na posetata Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija
ostvari pove}e sredbi so lordovi, pratenici, ministri i drugi dr`avni funkcioneri. Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija ostvari i kratka sredba so
spikerot na Dolniot dom na Obedinetoto Kralstvo g. Majl Martin pri {to be{e iska`ana blagodarnost od na{a strana za poddr{kata {to Obedinetoto Kralstvo ja dava vo prisposobuvaweto na na{ata armija kon standardite na NATO, kako i za poddr{kata {to Obedinetoto Kralstvo i ja dava na Republika Makedonija vo procesot na integracijata vo EU.
^lenovite na Delegacijata ostvarija sredbi i so Komisijata za nadvore{ni pra{awa predvodena od Majk Gejps, Delegacijata na Parlamentot na Obedinetoto Kralstvo vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa i Parlamentarnoto sobranie na OBSE predvodena od Toni Lojd, so Erik Matli, pretsedatel na Parlamentarnata asocijativna grupa za Makedonija, so Xefri Hun, minister za Evropa, kako i so Grupata za pro{iruvawe na EU predvodena od Lordot Dabs.
Na sredbite, od strana na doma}inite, be{e oceneto deka Makedonija ima postignato zabele`itelen napredok vo razvojot na demokratskite vrednosti, istaknuvaj}i deka nivoto na sorabotka na Obedinetoto Kralstvo {to postoi so Republika Makedonija e dostapno i za site zemji od regionot. Doma}inite, isto taka, ocenija deka na{ata zemja ima napraveno najgolem progress vo regionot vo odnos na regionalnata sorabotka, no i vo razvojot na odnosite so EU.
Spored pratenicite vo Dolniot dom, od golem interes e Makedonija da bide stabilna i ekonomski da se razviva, a site nejzini gra|ani da se ~uvstvuvaat kako del od napredokot vo ekonomskiot i socijalniot `ivot.
Obedinetoto Kralstvo go poddr`uva pro{iruvaweto na EU smetaj}i deka pro{iruvaweto ke bide korisno i za EU i za zemjite kandidati, me|u koi i Makedonija. Doma}inite, u{te edna{, istaknaa deka razvojot na integrativniot proces na na{ata zemja kon EU vo najgolema mera zavisi od nas samite i od nadminuvawe na otvorenite pra{awa, navedeni vo Izve{tajot na Evropskata komisija za 2006 godina, {to se odnesuvaat na Republika Makedonija.
Zablagodaruvaj}i im se za poddr{kata {to Obedinetoto Kralstvo i ja dava na Republika Makedonija, ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija gi zapoznaa doma}inite so reformskite procesi na na{ata dr`ava koi se vo tek, kako i so planiranite aktivnosti za vo idnina na ovoj plan.
Vo Belfast Delegacijata se sretna so g. Xim Vels, pretstavnik na Demokratskata unionisti~a partija (DUP) koj gi iznese gledi{tata i stavovite na negovata partija vo odnos na politi~kata i bezbednosnata situacija vo Belfast, kako i negovite pogledi vo odnos na partijata [in Fejn.
Iako, spored programata, be{e predvidena sredba i so pretstavnici na partijata [in Fejn, koja ne se ostvari, bidej}i nivniot pretstavnik ne se pojavi na sredbata.
Generalna slika za sostojbata vo Belfast, Delegacijata dobi od pretstavnicite na Kancelarijata za Severna Irska, koi detalno informiraa za politi~kata struktura i politi~kata sostojba vo Severna Irska.
Vo tekot na prestojot vo Belfast, Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija se sretna i so pretstavnici na Kancelarijata na Policiskiot ombudsman, koj gi objasni nadle`nostite na Policiskiot ombudsman, zadol`en za istra`uvawe na poplakite na gra|anite vo vrska so odnosot na policijata kon niv.
Izve{taj 2006
294
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija ima{e raboten ru~ek so ~lenovite na Britanskata asocijacija za Centralna i Isto~na Evropa koja se zalaga za promovirawe na poblisko razbirawe me|u Obedinetoto Kralstvo i zemjite od Centralna i Isto~na Evropa, kako i za poddr{ka na razvojot na demokratskiot sistem i civilnoto op{testvo vo zemjite od ovie regioni.
^lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija bea detalno zapoznaeti so procedurata na rabotata na Dolniot dom na Obedinetoto Kralstvo. Tie, isto taka, prisustvuvaa na sednicata na Dolniot dom posvetena na postavuvawe pra{awa na premierot i ministrite na Vladata. Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija ima{e mo`nost da se zapoznae i so nadle`nostite na Parlamentarniot komesar za standardi. Parlamentarniot komesar e edinstveno nadle`en za istra`uvawe na somnevawata za sudir na interesi i korupcija na pratenicite. Celta na postignatiot Dogovor za standardi na odnesuvawe na ~lenovite na Dolniot dom na Parlamentot na Obedinetoto Kralstvo e promovirawe kultura me|u parlamentarcite. Dogovorot ja poddr`uva i go odr`uva eti~koto odnesuvawe, zgolemuvaj}i ja doverbata na javnosta vo Parlamentot. Parlamentarniot komesar se nazna~uva od strana na Dolniot dom na pet godini bez pravo na reizbor. Toj raboti za Dolniot dom, no se o~ekuva da bide nezavisen. Dol`nostite na Komesarot se da go sovetuva Dolniot dom i parlamentarcite poedinci, da go nadgleduva Registarot na ~lenovi, da gi istra`uva poplakite i da mu podnesuva izve{taj na Komitetot za standardi i privilegii. Na sredbata so pretsedatelot na Izbornata komisija Sem Jonger, na ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija im be{e objasneta funkcijata i celta na Izbornata komisija na Obedinetoto Kralstvo, pri {to se istakna deka taa e formiarana pred {est godini (2000) i na po~etokot be{e zadol`ena za izvr{uvawe na izborniot proces. Spored iznesenoto na sredbata, Izbornata komisija ima dve ulogi: obezbeduvawe nasoki, upatstva, soveti na pretsedatelite na lokalnite izborni komisii, kako i na Vladata i promovirawe na izborniot sistem i procesot na glasawe vo javnosta, imaj}i go predvid slabiot odziv, posebno me|u mladite do 24 godini. Pri~inata za formirawe na Izbornata komisija bea serijata reformi vo Obedinetoto Kralstvo vo odnos na finansiraweto na politi~kite partii. Pred reformite, spored Jonger, postoe{e edinstvena kontrola vo odnos na potro{enite sredstva vo tekot na izborniot proces od strana na poedinci. Po implementiraweto na reformite politi~kite partii vo Obedinetoto Kralstvo ne smeat da primaat donacii od izvori nadvor od Obedinetoto Kralstvo; tie moraat da gi deklariraat site donacii nad 5.000 funti do Izbornata komisija koja gi objavuva i maksimumot {to edna politi~ka partija mo`e da go potro{i vo tekot na edna izborna kampawe (koja trae edna godina) e 20.000.000 funti. Vo odnos na ustavnata pozicija i sostavot, Izbornata komisija na Obedinetoto Kralstvo e nezavisno i nepartisko telo i odgovara pred Parlamentot. Nikoj ne mo`e da raboti vo i za Izbornata komisija ako vo poslednite deset godini imal kakva bilo povrzanost so partite. So ovie dve komponenti, spored pretsedatelot na Izbornata komisija na Obedinetoto Kralstvo, se obezbeduva nejzinata nezavisnost. Od posetata mo`e da se zaklu~i deka Obedinetoto Kralstvo ja poddr`uva Republika Makedonija vo nejzinoto integrirawe vo EU, istovremeno baraj}i od na{ata zemja pointenziven anga`man vo ispolnuvaweto na opredelenite standardi.
Izve{taj 2006
295
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
BELE[KA
od sredbata na ~lenovite na Komisijata za evropski pra{awa i na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija
vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija, so g. Janez Lenar~i~, dr`aven sekretar za evropski
pra{awa na Republika Slovenija, ostvarena na 6 dekemvri 2006 godina
Skopje, dekemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
296
Vo ramkite na oficijalna poseta na Republika Makedonija na g. Janez Lenar~i~, dr`aven sekretar za evropski pra{awa na Republika Slovenija, {to se realizira{e na 5 i 6 dekemvri 2006 godina, vo Sobranieto na Republika Makedonija na 6 dekemvri 2006 godina be{e ostvarena sredba31 so ~lenovite na Komisijata za evropski pra{awa i so Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija.
Sredbata pretstavuva{e mo`nost za razmena na mislewa vo vrska so procesot na
evrointegracijata na Republika Makedonija i vo taa nasoka za spodeluvawe na slovene~kite iskustva vo procesot na evrointegracijata na Republika Slovenija. Od na{a strana be{e uka`ano deka Republika Makedonija kako svoj prioritet ja ima evropskata i evroatlantskata integracija, za koja postoi {irok politi~ki konsenzus i silna politi~ka volja ovoj prioritet {to poskoro da stane sega{nost za makedonskite gra|ani. Vo ovoj proces, Republika Makedonija o~ekuva afirmacija na naporite {to gi vlo`uva vo postignuvaweto na ovaa cel i poddr{kata od drugite zemji ~lenki na EU, osobeno od Republika Slovenija.
Prenesuvaj}i gi slovene~kite iskustva, g. Lenar~i~ istakna deka ispolnuvaweto na baranite kriteriumi za polnopravno ~lenstvo pretstavuva te{ka zada~a, koja uspe{no mo`e da se realizira samo ako postoi silna i nedvosmilena volja i visoka svest, kako na stranata na site politi~ki partii vo zemjata, taka i na stranata na Vladata. Be{e uka`ano i na golemoto zna~ewe na parlamentarnata dimenzija na ovoj proces, odnosno Sobranieto na Republika Makedonija mo`e da dade silen impuls, osobeno preku aktivnostite na Komisijata za evropski pra{awa i Delegacijata vo Parlamentarniot komitet za stabilizacija i asocijacija.
Vo odnos na o~ekuvanata poddr{ka, g.Lenar~i~ istakna deka Republika Slovenija i dosega ja poka`ala i vo idnina }e ja dava silnata i bezrezervna poddr{ka na patot na Republika Makedonija kon {to poskora{no nejzino evropsko i evroatlantsko integrirawe i izrazi nade` deka vo mnogu bliska idnina }e bide odreden datumot za po~etok na pregovorite na Republika Makedonija so EU za polnopravno ~lenstvo.
Na sredbata bea razmeneti mislewa za mo`nostite, preku revidirawe i povtorno aktivirawe na bilateralnite dogovori za prodol`uvawe na sorabotkata vo domenot na obrazovanieto i natamo{na razmena na studenti, podobruvaweto na trgovskata razmena me|u dvete zemji, kako i za koristewe na iskustvata na Republika Slovenija vo procesot na decentralizacijata i javnite finansii.
Na sredbata be{e diskutirano i za liberalizacijata na vizniot re`im, a be{e spomnato i pra{aweto na statusot na romskata zaednica vo Republika Slovenija po neodamne{nite incidenti vo seloto Ambrus koga edno romsko semejstvo se obidelo da se vrati vo seloto po nekolkunedelniot prestoj vo begalski kamp vo Postojna, no bilo spre~eno od me{tanite. Vo odnos na ova, g. Lenar~i~ uka`a deka i pokraj faktot {to Romite se spomnati vo Ustavot na Republika Slovenija i imaat status na specijalna za{tita od dr`avata, Vladata na Republika Slovenija i ponatamu raboti na podobruvawe na nivnata op{testvena integracija, preku donesuvawe na zakonski i podzakonski akti so koi se ovozmo`uva da imaat svoj pretstavnik vo op{tinskiot sovet tamu kade {to pretstavuvaat 20% od populacijata, pravo na obrazovanie, detska za{tita i sl.
Na sredbata stana zbor i za toa kako pra{aweto za veronaukata vo u~ili{tata e tretirano vo Republika Slovenija. Pritoa be{e uka`ano deka so dekret na Ustavniot sud e zabraneta veronauka od koja bilo crkva vo dr`avnite u~ili{ta, no site religiozni zaednici mo`e da formiraat privatni u~ili{ta kade {to mo`e da se izveduva veronauka, pri {to se i finansiski potpomognati od dr`avata.
31 Sredbata ja vode{e pretsedatelot na Komisijata za evropski pra{awa g. Tito Petkovski, a na nea prisustvuvaa pratenicite: Blagoj Za{ov, Aleksandar Spasenovski, Vladanka Avirovi}, Petar Poparsov, Anita Kiparizovska Krsteska, Valentina Bo`inovska, Pan~e Dameski, Ru`di Mato{i, Slavica Grkovska, Agron Buxaku, Azis Polo`ani, Silvana Boneva, Vlatko \or~ev, Fijat Canoski, [aban Saliu, Vele Mitanovski, Elmaze Selmani, Garip Kaba, Tale Geramit~ioski, Ne`det Mustafa i Blerim Bexeti.
Izve{taj 2006
297
Na krajot na sredbata bea iska`ani zaemni uveruvawa deka vo duhot na konstruktivnata bilateralna sorabotka, dvete zemji aktivno }e pridonesuvaat kon nejzino prodlabo~uvawe i intenzivirawe.
Izve{taj 2006
298
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
IZVE[TAJ
od Sostanokot na pretsedateli na KOSAK 11 septemvri 2006 godina vo Helsinki
Skopje, septemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
299
Na 11 septemvri 2006 godina vo Helsinki, Republika Finska se odr`a
sredba na pretsedava~ite na Komisiite za evropski pra{awa na zemjite ~lenki na EU - KOSAK, na koja kako nabquduva~i u~estvuvaat i delegacii na zemjite pristapni~ki i zemjite kandidati za EU. Prateni~kata Silvana Boneva u~estvuva{e kako pretstavnik na Sobranieto na Republika Makedonija.
Pretsedava~ na sredbata be{e g. Jari Vilen, pretsedatel na Golemata
komisija na Parlamentot na Finska. Ovaa sredba be{e podgotvitelen sostanok za Konferencijata na KOSAK zaka`ana za 20 i 21 noemvri 2006 godina vo Helsinki i na nea se utvrdi dnevniot red na Konferencijata a se razgovara{e i za sorabotkata na Komisijata i nacionalnite parlamenti i za evropskata energetska politika.
Dnevniot red na Konferencijata vo noemvri }e vklu~i:
• obra}awe na finskiot premier koj }e zboruva za aktuelni temi kako situacijata na Bliskiot Istok,
• debata so komesarot Franko Fratini za pro{iruvawe na [engen zonata, kako i • debata za Severnata dimenzija na EU i Rusija na koja, pokraj ministerot za
nadvore{ni raboti na Finska i pretsedava~ot na Komisijata za nadvore{na politika na Ruskata Duma, g. Kosat~ev, }e bidat pokaneti i delegacii na Island, Norve{ka i Ukraina.
Predlog na Gr~kata delegacija be{e vo poslednata to~ka osven za Severnata
dimenzija i Rusija da se razgovara i za balkanskite dr`avi.
Na sostanokot svoe obra}awe ima{e g-|a Margot Valstrom, potpretsedatel na Evropskata komisija nadle`na za institucionalni odnosi i strategija za komunikacii. Imeno, Komisijata vo svoeto soop{tenie "Gra|anska agenda - ispora~uvawe na rezultati za Evropa" od 10 maj 2006 godina (COM(2006) 211) ja najavi do Evropskiot sovet namerata da "gi dostavuva direktno site novi predlozi i konsultacii do nacionalnite parlamenti, pokanuvaj}i gi da reagiraat za da go podobrat procesot na formulirawe na politikite". Celta e nacionalnite parlamenti da bidat soodvetno informirani za zakonskite inicijativi na Komisijata, {to bi pomognalo tie da se vklu~at vo procesot na odlu~uvawe vo rana faza. Direktnoto dostavuvawe na dokumentite od Komisijata do nacionalnite parlamenti }e zapo~ne na 1 septemvri 2006 godina.
Govorej}i za zajaknuvaweto na ulogata na nacionalnite parlamenti vo kreiraweto i procesot na odlu~uvawe vo Evropskata unija g-|a Valstrom re~e deka politikata na EU mora da bide porazbirliva i porelevantna za gra|anite na EU i ja naglasi potrebata od nov pristap so cel da se pomine od zborovi na dela. Taa dodade deka Evropskata komisija saka da im pomogne na nacionalnite parlamenti da zapo~nat raspravi za pra{awa vrzani za EU i so toa da se zgolemi interesot na gra|anite za ovie temi. Evropskata komisija nazna~i komesar za institucionalni odnosi za da go slu{ne glasot na nacionalnite parlamenti i sekako deka }e gi zema predvid predlozite od nacionalnite parlamenti, no toa nema da zna~i deka }e im dade pravo na istite da podnesuvaat amandmani.
Pretsedatelot na Delegacijata za evropski pra{awa na Nacionalnoto Sobranie na Francija g. Lekler re~e deka EU ne e dovolno bliska do gra|anite i deka treba pove}e da se naglasi sostojbata na Bliskiot Istok. Evropskiot parlament treba da e silen, odgovoren i da ja zajakne svojata uloga, no toj ne e konkurencija na nacionalnite parlamenti.
Izve{taj 2006
300
Pretstavnikot na [vedska istakna deka EU mora da ispora~uva re{enija i da vospostavi dijalog so Balkanot, umerenite muslimani i Rusija i da se zanimava so drugi va`ni pra{awa kako `ivotnata sredina namesto da se zanimava samo so tehni~ki pra{awa.
Tema na vtoriot del od sostanokot be{e evropskata energetska politika a svoi obra}awa imaa ministerot za trgovija, industrija i energija na Finska g. Pekarinen, pretsedatelot na Briti{ petroleum za Evropa g. @an Batist Renar, kako i pretsedava~ot na Sovetodavnata grupa na EU za energija i profesor na Univerzitetot od Helsinki za tehnologija g. Peter Lund. Bea pretstaveni prioritetite na agendata na finskoto pretsedatelstvo vo odnos na energijata: prvo, energetska sigurnost preku podobruvawe na odnosite so glavnite proizvoditeli i glavnite potro{uva~i na energija i vo ovaa nasoka od osobeno zna~ewe e razvivawe na odnosite i sorabotkata so Rusija. Vtoro, stavawe akcent na odr`livi resursi za proizvodstvo i potro{uva~ka na energija, pritoa ohrabruvawe za pogolema energetska efikasnost i upotreba na obnovlivi energetski izvori i treto, fokus na performansite na vnatre{niot energetski pazar. Edna od zalo`bite na Finska kako pretsedava~ so EU e i podobruvawe na dijalogot me|u zemjite proizvoditeli na energija i zemjite potro{uva~i. Be{e naglaseno deka vo momentov pra{aweto za energija spa|a vo domenot na nacionalnite parlamenti, no deka zaradi podobra efikasnost ima potreba za ova pra{awe Evropa da zboruva so eden glas. Glasot na Evropa }e se slu{ne podobro ako postojat jasno definirani celi i ako ispra}a isti poraki do treti strani.
Na sostanokot stana zbor i za finansirawe na Sekretarijatot na KOSAK i be{e pretstaven predlogot na finskoto pretsedatelstvo za kofinansirawe na sekretarijatot na dobrovolna osnova. U~esnicite na sostanokot se soglasija da se osnova Rabotna grupa koja }e go razgleda ova pra{awe i }e donese re{enie na Konferencijata vo noemvri.
Izve{taj 2006
301
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Sektor za me|unarodna sorabotka
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Forumot "Den na Makedonija" i sredbata "Balkanot i Evropskata unija", odr`ani na 11 i 12 septemvri 2006 godina
vo Bari, Republika Italija
Skopje, septemvri 2006 godina
Izve{taj 2006
302
Delegacijata na Republika Makedonija u~estvuva{e na forumot "Den na
Makedonija" i sredbata "Balkanot i Evropskata unija", {to se odr`aa na 11 i 12 septemvri 2006 godina vo ramkite na manifestacijata "Fiera del Levante", na istoimeniot saem vo Bari, Republika Italija. Delegacijata ja predvode{e d-r @ivko Jankuloski, potpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija, a vo nejzin sostav bea: g-|a Liljana Popovska, pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija, g. Qup~o Tozija, ambasador na Republika Makedonija vo Republika Italija, g-|a Radika Sekulovska, minister sovetnik vo Ambasadata na Republika Makedonija vo Rim, g-|a Biljana Ognenovska, rakovoditel na Oddelenieto za multilateralna sorabotka vo Sobranieto na Republika Makedonija i g-|a Mila Arap~eska, sorabotnik na potpretsedatelot na Vladata.
Tradicionalnata manifestacija "Fiera del Levante", koja godinava se odr`a po 70
pat vo organizacija na Regionot Puqa, pretstavuva zna~aen nastan koj nudi mo`nosti za sredbi me|u politi~kite i ekonomskite pretstavnici od Mediteranskiot region. Vo ramkite na manifestacijata, koja ja otvori premierot na Republika Italija, g. Romano Prodi, bea organizirani tri forumi: "Den na Albanija", {to se odr`a na 10 septemvri 2006 godina, "Den na Makedonija", odr`an na 11 septemvri 2006 godina i "Den na Crna Gora", odr`an na 12 septemvri 2006 godina.
Na forumot "Den na Makedonija", {to se odr`a na 11 septemvri 2006 godina, bea prezentirani ekonomskite potencijali na Republika Makedonija, so cel za privlekuvawe na stranski, odnosno italijanski investicii, kako i promovirawe i intenzivirawe na ekonomskite i trgovskite vrski me|u dvete zemji. Na forumot u~estvuvaa makedonski stopanstvenici, predvodeni od Institutot za nadvore{na trgovija od Skopje, kako i golem broj stopanstvenici od Regionot Puqa. Na u~esnicite im se obratija: g. Luixi Lobuono, pretsedatel na saemot "Fiera del Levante", g. Niki Vendola, pretsedatel na Regionot Puqa, g-|a Silvia Godeli, regionalen minister za mediteranska sorabotka, d-r @ivko Jankuloski, potpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija, Rafaele Fasano, potpretsedatel na Asocijacijata na pretpriema~i od Bari, g-|a Liljana Popovska, pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija, g. Paolo Feru~i, direktor na Kancelarijata na Institutot za nadvore{na trgovija vo Skopje, g. Kasam Zendeli, potpretsedatel na Trgovskata komora na Zapadna Makedonija, g. Ivan Iliev, pretstavnik na Agencijata za stranski investicii na Republika Makedonija "Makinvest", g-|a Qubica Nuri, pretstavnik na Stopanskata komora na Republika Makedonija, g. Mikele Grimaldi, koordinator na Sekretarijatot na Koridorot 8 i dr.
Pretsedatelot na saemot "Fiera del Levante", g. Luixi Lobuono, se osvrna na programata za sorabotka me|u dvata brega na Jadranskoto More, {to saemot ja sproveduva vo sorabotka so Ministerstvoto za razvoj na Regionot Puqa. Vo ramkite na ovaa programa ve}e {est godini se ostvaruva sorabotka i so Skopskiot saem, a na Saemot za zemjodelstvo, odr`an vo Skopje vo 2005 godina, u~estvuvaa 30 italijanski stopanstvenici, koi gi izlo`uvale svoite zemjodelski i prehranbeni proizvodi.
Gospodinot Niki Vendola, pretsedatel na Regionot Puqa podvle~e deka inicijativata za organizirawe na "Den na Makedonija" pretstavuva silna i jasna potvrda na voljata na Regionot Puqa i "Fiera del Levante" za zacvrstuvawe i prodlabo~uvawe na prijatelskite, a pred sî, ekonomskite i kulturnite vrski me|u Regionot i Republika Makedonija. Toj potseti na posetata na Regionot Puqa na pretsedatelot na Republika Makedonija, g. Branko Crvenkovski, realizirana vo april 2006 godina i na inicijativata za potpi{uvawe na Dogovor za sorabotka me|u Regionot i Republika Makedonija. Gospodinot Vendola, isto taka, ja podvle~e neophodnosta za realizacija na Koridorot 8, kako preduslov za razvoj na regionot.
Na ova se nadovrza g-|a Silvia Godeli, regionalen minister za mediteranska sorabotka, koja oceni deka glavnata funkcija na Koridorot 8 treba da bide zbli`uvawe na ekonomiite na zemjite koi gi povrzuva, no istovremeno i olesnuvawe na dvi`eweto na lu|eto i stokite. Zaradi ova, potrebno e natamo{no razvivawe na
Izve{taj 2006
303
pomorskiot soobra}aj i na pristani{tata na dvata brega na Jadranot, a osobeno Bari, Brindizi, Dra~ i Bar. Gospo|a Godeli se zalo`i i za razvivawe na vozdu{niot soobra}aj i voveduvawe na direktna avionska linija Bari-Skopje.
Potpretsedatelot na Vladata na Republika Makedonija, d-r @ivko Jankuloski se osvrna na refomskite aktivnosti za podinami~en ekonomski razvoj, predvideni so Programata na Vladata na Republika Makedonija. Toj podvle~e deka eden od glavnite prioriteti e zgolemuvaweto na atraktivnosta na Makedonija za stranski investitori, preku voveduvawe na najniski danoci vo Evropa i stimulacii za investirawe, poednostavuvawe i zgolemena predvidlivost na regulativata, podobrena javna infrastruktura i sl. Isto taka, za podobruvawe na investicionata klima i zgolemuvawe na interesot na stranskite investitori za vlo`uvawe vo Republika Makedonija, Vladata gi predviduva slednive merki: ekspeditivna registracija na pretprijatijata so minimalen broj na administrativni proceduri, neme{awe na dr`avata vo privatniot biznis, poefikasen i pokonkurenten finansiski sistem, reforma na dano~niot sistem i sl.
Potpretsedatelot na Vladata d-r Jankuloski go podvle~e zna~eweto na Koridorot 8, koj{to e od vitalno ekonomsko, politi~ko i geografsko zna~ewe za regionot, istaknuvaj}i deka izgradbata na ovoj Koridor e od izvonredna va`nost, ne samo kako strate{ki proekt na poleto na transportot, tuku i kako mo`nost za prodlabo~uvawe na regionalnata sorabotka me|u zemjite {to gi povrzuva. Toj se osvrna i na ekonomskata sorabotka me|u Republika Makedonija i Republika Italija, kako i na interesot za povisoki formi na sorabotka, odnosno proizvodni kooperacii, transfer na tehnologija i zaedni~ki nastap na treti pazari.
Gospo|ata Liljana Popovska, pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija, gi prenese pozdravite od pretsedatelot i pratenicite na Sobranieto na Republika Makedonija i oceni deka ovoj forum pretstavuva mo`nost za zajaknuvawe na strate{koto partnerstvo me|u Republika Makedonija i Republika Italija. Istaknuvaj}i deka Evropskata unija ne mo`e da bide kompletna bez zemjite od Balkanot, taa istakna vo Makedonija isklu~itelno se ceni italijanskata poddr{ka vo evroatlantskite integracii.
Istovremeno, g-|a Popovska uka`a deka Koridorot 8 pretstavuva priroden na~in na povrzuvawe na zemjite i istakna deka ona {to go znaele u{te starite Rimjani, odnosno patot Via Ignacija, vo dene{no vreme ne smee da bide potceneto. Taa ja potencira{e zna~ajnata uloga {to vo izminatite godini ja odigra parlamentarnata diplomatija za promocija na Koridorot 8. Vo vrska so ova, g-|a Popovska informira{e za parlamentarnata sredba za Koridorodot 8, {to se odr`a vo juni 2004 godina vo Ohrid, a na koja u~estvuvaa pretstavnici na komisiite za nadvore{na politika od parlamentite na zemjite niz koi pominuva Koridorot 8.
Gospo|a Popovska se zablagodari na doma}inite za gostoprimlivosta i otvorenosta i se obvrza da bide lobist za pobliska sorabotka me|u Republika Makedonija i Regionot Puqa. Vo tekot na "Denot na Makedonija" bea realizirani brojni bilateralni sredbi i sklu~eni dogovori za sorabotka me|u stopanstvenici od Republika Makedonija i Republika Italija.
Sredbata "Balkanot i Evropskata unija" se odr`a na 12 septemvri 2006 godina, na nea u~estvuvaa: g. Besnik Mustafai, minister za nadvore{ni raboti na Republika Albanija, g-|a Meglena Kuneva, minister za evropski pra{awa na Republika Bugarija, d-r @ivko Jankuloski, potpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija, g. Miograd Vlahovi}, minister za nadvore{ni raboti na Crna Gora, g. Vuk Dra{kovi}, minister za nadvore{ni raboti na Srbija i g. Masimo D'Alema, potpretsedatel na Vladata i minister za nadvore{ni raboti na Republika Italija.
Od strana na site govornici be{e istaknata neophodnosta za vlez na zemjite od Balkanot vo Evropskata unija i bea povtoreni zalo`bite za reformi, so cel za pobrzo za~lenuvawe na ovie zemji vo EU. Be{e podvle~eno i zna~eweto na Koridorot 8, kako most na povrzuvawe na dr`avite, ekonomiite i kulturite. Na sostanokot stana zbor i za idniot status na Kosovo, pri {to od strana na albanskiot i srpskiot minister za
Izve{taj 2006
304
nadvore{ni raboti bea iska`ani sosema sprotivstaveni gledi{ta po ova pra{awe. Gospodinot Besnik Mustafai otvoreno se zalo`i za {to pobrza nezavisnost na Kosovo, so prisustvo na me|unarodnata zaednica. Od druga strana, g. Vuk Dra{kovi} istakna deka Republika Srbija nikoga{ nema da priznae nezavisno Kosovo, naglasuvaj}i deka ne treba da se stava znak "ednakvost" me|u Kosovo i Crna Gora, bidej}i Kosovo, za razlika od Crna Gora, nikoga{ ne bilo nezavisno.
Potpretsedatelot na Vladata na Republika Makedonija, d-r @ivko Jankuloski vo svoeto obra}awe istakna deka zemjite od regionot imaat potreba od edinstven i efikasen mehanizam za koordinacija vo odnos na iznao|awe sredstva i izvori za finansirawe, so cel da se kompletira transportnata mre`a vo regionot, kako osnova za sevkupen razvoj.
Toj podvle~e deka Vladata na Republika Makedonija ja potvrduva svojata cvrsta opredelba za razvoj na dvata panevropski koridori, Koridorot 8 i Koridorot 10, kako glavni trasi za razvoj na zemjata i istovremeno za kompletirawe na EU konceptot. Vkrstuvaweto na ovie dva koridora ja pravat Republika Makedonija zna~aen infrastrukturen jazol na Jugoisto~na Evropa. Gospodinot Jankuloski se osvrna i na izgradbata na patnata i `elezni~kata infrastruktura na Koridorot 8 {to pominuva niz teritorijata na Republika Makedonija, kako i na Transbalkanskiot naftovod AMBO, koj pokraj ekonomskite prednosti, treba da obezbedi dolgoro~na ekonomska stabilizacija na Republika Makedonija i da go pottikne razvojot na regionalnata sorabotka me|u zemjite niz koi pominuva. Se o~ekuva ovoj proekt da dade dopolnitelen impuls za razvoj na Koridorot 8 i da pridonese za jaknewe na evropskite integracioni procesi.
Potpretsedatelot na Makedonskata vlada, isto taka, se zadr`a na tradicionalno dobrite odnosi me|u Republika Makedonija i Republika Italija, istaknuvaj}i deka Republika Makedonija ima celosna poddr{ka od Italija kako na bilateralen plan, taka i vo ramkite na me|unarodnite institucii. Taa poddr{ka ima osobeno zna~ewe od aspekt na jasnata opredelba na Makedonija za steknuvawe so status na polnopravna ~lenka vo EU i NATO.
D-r @ivko Jankuloski naglasi deka po dobivaweto na pozitivnoto mislewe od Evropskata komisija i odlukata za dodeluvawe status na zemja kandidat za ~lenstvo vo Evropskata unija, sledna cel za Republika Makedonija e odreduvawe na datum za otpo~nuvawe na pregovori za ~lenstvo vo EU. Toj podvle~e deka statusot na Makedonija kako zemja kandidat upatuva silna poraka do zemjite vo regionot za realnosta na evropskata perspektiva. Istaknuvaj}i deka apsorpcioniot kapacitet na Unijata ne treba da bide izgovor vo odnos na natamo{noto pro{iruvawe na EU so zemjite od Balkanot, toj izrazi uveruvawe deka evropskoto semejstvo ne mo`e da bide potpolno bez integracijata na balkanskite dr`avi.
Vo zaklu~nite sogleduvawa od sredbata, g. Masimo D' Alema, potpretsedatel na Vladata i minister za nadvore{ni raboti na Republika Italija, istakna deka eden od glavnite prioriteti na nadvore{nata politika na Republika Italija e stabilizacija na zemjite od Balkanot. Integracijata na ovie zemji vo Evropskata unija e od strategisko zna~ewe i misija {to Italija treba da ja sprovede vo ramkite na EU. Gospodinot D'Alema istakna deka Balkanot e vo srceto na Evropa i bi bilo apsurdno Evropskata unija da se zatvora kon zemjite od ovoj region. Osvrnuvaj}i se na Koridorot 8, ministerot poso~i deka po pro{iruvaweto na EU so Bugarija i Romanija, ovoj Koridor }e pretstavuva vrska me|u dvata oddeleni dela na Unijata.
Po zavr{uvaweto na sredbata, potpretsedatelot na Vladata na Republika Makedonija, d-r @ivko Jankuloski odr`a bilateralna sredba so potpretsedatelot na Vladata i ministerot za nadvore{ni raboti na Republika Italija, g. Masimo D'Alema. Na sredbata bile povtoreni zalo`bite za zajaknuvawe na bilateralnite odnosi me|u dvete zemji i istaknata poddr{kata na Republika Italija za pobrz vlez na Republika Makedonija vo Evropskata unija.
* * * * *
Izve{taj 2006
305
Za vreme na u~estvoto na forumot "Den na Makedonija" i sredbata "Balkanot i Evropskata unija", Delegacijata na Republika Makedonija naide na izvonredno srde~en priem i isklu~itelno gostoprimstvo od strana na pretstavnicite na Regionot Puqa. Bea ostvareni brojni sredbi i kontakti, pri {to bez isklu~ok od italijanskite sogovornici be{e ponudena pomo{ i poddr{ka kako za realizacija na Koridorot 8, taka i za integracijata na Republika Makedonija vo Evropskata unija. Makedonskata delegacija, isto taka, poseti del od saemskite izlo`bi na manifestacijata "Fiera del Levante", koi se odnesuvaa na Republika Makedonija i na Koridorot 8.
Ministerkata za mediteranska sorabotka g-|a Silvia Godeli ja prifati pokanata da ja poseti Republika Makedonija, pri {to }e bide staven akcent na sorabotkata za realizacija na Koridorot 8. Gospo|a Popovska i g-|a Godeli, isto taka se dogovorija dopolnitelno da se povrzat preku aktivnostite na `enskite dvi`ewa vo Republika Makedonija i Regionot Puqa.
Vo funkcija na lobirawe za Koridorot 8, gospo|a Liljana Popovska ostvari sredba i so g. Mikele Grimaldi, koordinator na Sekretarijatot na Koridorot 8, ~ie sedi{te e vo Bari. Gospodinot Grimaldi istakna deka parlamentarnata diplomatija, a osobeno sredbata odr`ana vo Ohrid, bila klu~na za povtornoto aktuelizirawe na Koridorot 8. Toj se soglasi da bide prodol`ena tradicijata za organizirawe na parlamentarni sredbi za Koridorot 8 i ja prifati sugestijata na g-|a Popovska ovie sredbi da se organiziraat na nivo na parlamentarnite komisii za nadvore{na politika. Od svoja strana, pratenikot Liljana Popovska se obvrza deka preku Sobranieto na Republika Makedonija }e ja inicira slednata vakva parlamentarna sredba.
Gospodinot Grimaldi informira{e deka vo oktomvri vo Skopje }e se odr`i sredba za Koridorot 8 na vladino nivo, na koja }e bide prezentirana podgotvenata studija za `elezni~ki sobra}aj. Se o~ekuva Vladata na Republika Makedonija da dade poddr{ka za ovaa studija. Vo tek na izrabotka e i studijata za patniot soobra}aj na Koridorot 8.
Vo ramkite na manifrestacijata, d-r @ivko Jankuloski, potpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija i g. Niki Vendola, pretsedatel na Regionot Puqa potpi{aa Pismo za nameri so koe Republika Makedonija i Regionot Puqa se obvrzuvaat da otpo~nat sorabotka so cel za sozdavawe razviena mre`a na odnosi, koja{to }e gi opfa}a lokalnite zaednici, interesnite zdru`enija, univerzitetite, stopanskite komori, saemskiot sistem i organizaciite na mladi i `eni. Vo dokumentot se istaknuva deka Republika Makedonija i Regionot Puqa se vklu~eni vo Koridorot 8, ~ija{to cel e celosno regionalno obedinuvawe na perspektivata na evropskata integracija so poddr`uvawe na dijalogot, komunukacijata i razmenata me|u narodite, kulturite i verite, nadminuvaj}i gi vekovnite sprotivstavenosti. Vladata na Republika Makedonija i Regionalnata vlada na Puqa }e nastojuvaat vo me|unarodnite institucii da ja poddr`uvaat realizacijata na proektot, obedinuvaj}i go svoeto dejstvuvawe i pokrenuvaj}i inicijativi vo polza na postignuvawe na celite.
Vo Pismoto na nameri se predviduva dvete strani da se zalagaat za pottiknuvawe na zaemnoto zapoznavawe preku kulturata i poddr{kata za razmena na delegacii na novinari, kako i zbratimuvaweto me|u lokalnite zaednici, so osobeno vnimanie na mladite i `enite. Republika Makedonija i Regionot Puqa, isto taka, }e ja poddr`uvaat razmenata na delegacii, a osobeno na pretpriema~i, preku organizirawe specifi~ni manifestacii za pretstavuvawe na trgovskite i pretpriema~kite mo`nosti. Dvete Vladi }e se zalagaat za podobruvawe na izvoznite kapaciteti, preku podobruvawe na evropskite standardi za kvalitet i dobivawe na certifikati za kvalitet, koristej}i gi vo oblasta na zemjodelstvoto nadle`nostite na Agronomskiot institut na Mediteranot.
Republika Makedonija i Regionot Puqa dopolnitelno se obvrzuvaat da potpi{at Dogovor za sorabotka, vo koj }e bidat utvrdeni celite i vidovite na dijalog i na bilateralna sorabotka, kako i da ja promoviraat realizacijata na evroregionot na dolniot Jadran, "Zaednica na Istok", koj }e gi vklu~uva regionite od Ju`na Italija i zemjite od jugot na Balkanot.